Stvarno Pravo Vedris Klaric (2)

www.pravokutnik.netAutor: sijft, GP stvarno pravo Klari/Vedri, 43 str., objava: rujan 2008

STVARNO PRAVO

Odnosi koji nastaju meu ljudima glede neposrednog gosp.iskoritavanja stvari nazivaju se u gra-pr.smislu STVARNOPRAVNIM ODNOSIMA.

STVARNO PRAVO u obj.smislu je skup pravnih pravila kojima se ureuju oni drutv.odnosi koji nastaju meu ljudima glede neposrednog gosp.odarskog iskoritavanja stvari; to je skup pravnih pravila kojima se ureuju odnosi koji nastaju meu ljudima povodom stvari.

STVARNO PRAVO u subj.smislu su razliita ovlatenja glede stvari koja subjektima u stvarnopravnim odnosima priznaju norme obj.prava.

Karakteristike stvarnog prava:a) Stvarnopravnost objekt stvarnopravnog odnosa je stvar.b) Apsolutnost znai da ta prava djeluju protiv svakoga (contra omnes).c) Numerus clausus broj stvarnih prava odreen je propisom. U odreivanju stvarnopr.karaktera nekom pravu ne vrijedi naelo dispozitivnosti. Numerus clausus ne znai da je broj st.prava jednom zauvijek odreen, ve to da je taj broj u odreenom pravnom sustavu u svakom trenutku odreen propisom. Naelo zatvorenog broja stv.prava se naziva RIMSKIM KRITERIJEM.

Stv.prava se mogu klasificirati na:a) stv.prava na vlastitoj stvari pravo vlasnitvab) stv.prava na tuoj stvari (sektorska prava) pravo slunosti, zalono pravo, stvarni teret i pravo graenja.

POSJED (Possessio)

Ovisno o elementu ovjekove volje i odabranoj konstrukciji posjeda mogu se razlikovati ove grupe odnosa: Mehaniki odnos kada se ovjek faktino nalazi u odnosu prema stvari, a da tog odnosa nije svjestan (npr.netko stavi knjigu u nau torbu). Detencija je dranje stvari s voljom da se stvar dri (obino za drugoga). Posjed poznate 2 konstrukcije: rimska ili subjektivistika i germanska ili objektivistika. Prema rimskoj konstrukciji posjed stvari se definira kao dranje stvari s voljom da se dri kao svoja, a ZV je prihvatio obj.ili modernu konstrukciju prema kojoj animus possidendi vie ne ulazi u konstrukciju posjeda, dovoljan je samo corpus Posjed stvari je faktina vlast na stvari.

U posjedovnoj parnici se ne raspravlja o pravu na posjed, ve o injenici posljednjeg mirnog posjeda i o inu smetanja. Posjedovnom tubom se moe postii najvie to da se uspostavi ono posjed.stanje kakvo je bilo prije smetanja. Dakle, pitanje prava na posjed se moe nakon te parnice rijeiti u redovnoj vlasnikoj parnici u kojoj se ispituje tko ima pravo na posjed.

Posjed je faktino stanje zatieno pravom.

Subjekti posjeda mogu biti fiz.i pravne osobe.Za stjecanje posjeda se vie ne zahtijeva posjed.volja, tako da ga mogu stjecati i one fiz.osobe koje imaju ogranienu posl.sposobnost, pa i poslovno nesposobne osobe.

Kao objekti posjeda, mogu se pojaviti stvari i prava.Posjedovati se mogu samo sadanje stvari, budue stvari ne mogu biti objekti posjeda.Ne mogu se posjedovati neprometna i neimovinska prava.

Vrste posjeda:a) Neposredan i posredan, samostalan i nesamostalan.Neposredan posjed ima svaka osoba koja neposredno, osobno ili preko pomonika u posjedovanju izvrava faktinu vlast na stvari.Posredan posjed ima osoba koja faktinu vlast na stvari izvrava preko druge osobe, kojoj je po osnovi plodouivanja, zakupa, uvanja, posudbe ili dr.pravnog posla dala stvar u neposredan posjed.Samostalan je posjed kad faktinu vlast na stvari izvrava vlasnik stvari. ZV postavlja predmnjevu da se posjed smatra samostalnim dok se ne dokae suprotno oboriva predmnjeva praesumptio juris.Nesamostalan je onaj posjed kod kojeg se faktina vlast izvrava na osnovi prava izvedenog iz prava samostalnog posjednika, kao npr.posjed zakupnika, depozitaraNesamostalan posjed moe biti neposredan (npr.zakupnik ima sam faktinu vlast na stvari) i posredan (kad zakupnik da zakupljenu stvar u podzakup).I samostalan posjed moe biti posredan i neposredan.

b) Individualni posjed i suposjed.Ind. je posjed kad samo jedna osoba ima posjed na stvari ili pravu.Suposjed postoji kada vie osoba imaju posjed na istoj stvari ili pravu.

c) Vrste posjeda s obzirom na objekt posjeda.Od pravila da posjed stvari ima svaka osoba koja ima faktinu vlast na stvari ZV je odstupio u 2 sluaja:1) tu je odrekao posjed premda se radi o izvravanju fakt.vlasti, npr. osobe koje na osnovi radnog odnosa ili u kuanstvu izvravaju fakt.vlast na stvari za drugu osobu, npr.kuna pomonica, konobar pomonici u posjedovanju;2) posjed je priznat bez obzira na nepostojanje fakt.vlasti na stvari ostaviteljev posjed prelazi na njegova nasljednika u trenutku njegove smrti nasljedniki posjed.Tabularni posjed ima osoba koja je upisana u zemlj.knjige kao vlasnik nekretnine, a na njoj nema fakt.vlasti.ZV priznaje samo jedan sluaj posjeda prava posjed prava stvarne slunosti posjed prava ima osoba koja faktino izvrava sadraj prava stv.slunosti glede neke nekretnine.

d) Vrste posjeda s obzirom na kakvou.1) Zakonit i nezakonit posjed.Zakonit posjed je onaj koji se zasniva na valjanoj pravnoj osnovi ili pravnom temelju. Pravo na posjed ima onaj koji ima valjani titulus ili naslov stjecanja.Posjed koji se ne zasniva na valjanoj pravnoj osnovi je nezakonit.2) Istinit i neistinit posjed.Istinit posjed je onaj koji je steen na doputen i pravilan nain, npr.tradicija.Neistinit ili viciozan posjed je onaj koji je steen silom, potajno ili prijevarom ili zlouporabom povjerenja (vi, clam, precario).Posjednik kojemu je njegov posjed silom oduzet moe odmah neposredno, takoer silom, vratiti svoj posjed. To je sluaj samopomoi i ne predstavlja smetanje posjeda.Tipian sluaj potajnog stjecanja je kraa.Zlouporabom povjerenja odnosno na izmoljeni nain (precario modo) stjee se posjed kad netko nastoji samovlasno pretvoriti u trajno stanje ono to mu je dano samo iz usluge.PREKARIJ je ugovor po kojem je jedna strana prepustila drugoj strani neku stvar na besplatnu uporabu do opoziva.3) Poten i nepoten posjed.Poten posjed (bonae fidei possessio) ako posjednik u vrijeme kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed. Prema ZV, posjed se smatra potenim sve dok se ne dokae suprotno presumptio iuris.Nepoten je onaj posjed (malae fidei possessio) kad posjednik zna ili je imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed.Posjed koji ima sve 3 poz.kvalitete, tj. da je istodobno zakonit, istinit i poten naziva se kvalificiranim posjedom taj posjed je pretpostavka redovite dosjelosti i podizanja publicijanske tube.

Stjecanje i prestanak posjeda

Posjed se moe stei izvorno ili izvedeno.Izvorno stjecanje posjeda znai stjecanje posjeda mimo volje ili protiv volje dosadanjeg posjednika, tj.stjecanje bez obzira na prednika.

Za izvorno stjecanje neposrednog posjeda stvari potrebno je izvriti jednostran fiziki in kojim se uspostavlja fakt.vlast na stvari APREHENZIJA.Kod nekretnina posjed se stjee na izvoran nain u pravilu tako da se stupi na nekretninu.Kao sluaj izvornog stjecanja posjeda smatra se i samovlasno protupravno oduzimanje tueg posjeda 2 pretpostavke:1) akt oduzimanja mora stjecatelju omoguiti fakt.raspolaganje stvarju2) dosadanjem posjedniku mora aktom oduzimanja biti onemogueno fakt.raspolaganje stvarju.

Izvorno stjecanje posrednog posjeda mogue je samo preko zastupnika, kada je on stekao neposr.posjed izvorno.

Izvedeno stjecanje posjeda znai stjecanje posjeda s voljom dosadanjeg posjednika.Neposredan posjed stjee se tradicijom to je prijenos posjeda predajom stvari novom posjedniku.1. Fizika predaja ili predaja iz ruke u ruku najea vrsta tradicije kod prijenosa posjeda pokretnih stvari. Poseban oblik fiz.predaje je tzv. predaja dugom rukom (traditio longa manu) kada se stjecatelj s doputenjem prenositelja sam stavlja u posjed (npr. s neke uzvisine se pokae stjecatelju neka zemljina estica).2. Predaja znacima ili simbolika tradicija. Kod te tradicije se postavljaju 2 osn.pitanja: 1. kod kojih se stvari uope moe prenijeti posjed putem simb.trad. i 2. koliko ima oblika simb.trad. Simb.trad.dolazi u obzir u prvom redu kod onih stvari koje se ne mogu predati iz ruke u ruku. Kada se ta trad.obavlja pomou isprava, sama tradicija isprave zamjenjuje fiz.predaju stvari.3. Tradicija oitovanjem javljala se u 2 osn.oblika:a) Tradicija brevi manu imamo je kad posjednik oituje volju da predaje stvar stjecatelju na kojoj ovaj ve ima fakt.vlast (kao npr.pomonik u posjedovanju).b) Constitutum possessorium dotadanji posjednik zadrava fakt.vlast na stvari oitovanjem volje, ali ne u svojstvu posjednika stvari, ve u svojstvu pomonika u posjedovanju, a stjecatelj postaje posjednikom. C.p.nije mogu kao prijenos posjeda izmeu neposrednog i posrednog posjednika. Npr. vlasnik proda zemljite i potom ga uzme u zakup od novog vlasnika. Prije i poslije prodaje on je neposredni posjednik, razlika je samo u tome to je prije prodaje imao posjed kao vlasnik (samostalni posjed), a poslije prodaje kao zakupnik stvari (nesamostalni posjed).4. Tradicija transportom Prema ZV kad god se posjed prenosi osobi koja nije prisutna, predaja se smatra izvrenom kad sam stjecatelj primi stvar ili kad je primi njegov zastupnik.Ako se stvar prevozi, predaja prijevozniku znai ujedno i predaja stjecatelju samo ako prijevoznik radi za raun stjecatelja.Kod ugovora o prodaji prema ZOO predaja se smatra izvrenom uruenjem stvari prijevozniku ili otpremniku, neovisno o tome rade li za raun stjecatelja (ali, stranke mogu ugovorom odrediti drugaije).

Posredni se posjed stjee izvedeno prijenosom tog posjeda s jedne na drugu osobu pravnim poslom, ex lege ili odlukom dravnog tijela vlasti.Pravnim se poslom stjee posredan posjed npr. kad netko kupi stvar koja se nalazi u zakupu, gdje kupac kao vlasnik izvrava faktinu vlast na stvari posredno preko zakupnika kao neposrednog posjednika. Takoer se moe stei prijenosom ugovora i nasljeivanjem posrednog posjednika.Osim ove translativne varijante, mogue je izvedeno stjecanje posrednog posjeda i u konstitutivnom obliku kad prednik zadrava dotadanji neposredni posjed, a stjecatelj postaje posredni posjednik stvari, npr.vlasnik proda stan pa u njemu ostane neko vrijeme kao najmoprimac. Kupac stana je postao posrednim posjednikom, a prodavatelj je ostao neposredni posjednik.

Izvorno se stjee posjed prava AFIRMATIVNE stvarne slunosti samovlasnim otpoinjanjem vrenja njena sadraja, npr. prelaenjem preko neije livade.Posjed prava NEGATIVNE stvarne slunosti stjee se izvorno zabranom vlasniku odnosno posjedniku poslune nekretnine da se njome koristi na odreeni nain, npr. da otvori prozor prema susjedu.Izvorno steen posjed prava stv.slunosti viciozan je i stoga ne moe posluiti kao pretpostavka stjecanja stv.slunosti dosjelou.

Posjed prava stv.slunosti stjee se izvedeno kad se njegov sadraj, bilo afirm.bilo neg., faktiki izvrava uz privolu vlasnika ili posjednika poslune nekretnine. Oblik oitovanja e najee biti usmeni pravni posao, no to moe biti i pravni posao u pisanom obliku, tradicija i nasljeivanje povlasnog dobra u korist kojeg je postojao posjed prava stv.slunosti.

U naem stvarnom pravu prihvaeno je NAELO TRAJNOSTI POSJEDA, prema kojemu se smatra da posjed jednom steen traje neprekidno. Tko tvrdi da je posjed prekinut ili prestao mora dokazati da su nastupile okolnosti za koje zakon vee prestanak posjeda pravna predmnjeva.

Posjed stvari prestaje gubitkom faktine vlasti na stvari.Prestanak moe biti:APSOLUTAN kad dosadanji posjednik gubi posjed, a nitko drugi ga ne stjee.RELATIVAN kad ga dosadanji posjednik gubi, a istodobno ga netko drugi stjee.

Posjed prava stv.slunosti u naelu prestaje prestankom izvravanja njegova sadraja.Do APSOLUTNOG prestanka posjeda prava moe doi voljom posjednika prava stvarne slunosti.Do RELATIVNOG prestanka posjeda prava dolazi prijenosom posjeda povlasnog dobra na drugu osobu, ime istodobno prelazi i posjed prava te slunosti na novog posjednika povlasnog dobra.

Skup pravnih uinaka posjeda naziva se PRAVOM POSJEDA.

U uinke stvarnopravnog karaktera ubrajamo 3 skupine:1) tu su uinci kod kojih se posjed javlja kao pretpostavka stjecanja stvarnih prava: kao modus ili nain stjecanja prava vl. i zalonog prava na pokretninama; pri stjecanju prava vl. od posjednika koji nije vlasnik stvari; kao pretpostavka stjecanja prava vl. i prava stvarne slunosti dosjelou.2) tu su uinci kod kojih se posjed javlja kao predmnjeva o postojanju stvarnih prava.3) tu su uinci kod kojih se posjed javlja kao objekt pravne zatite.

Najvaniji uinci obveznopravnog karaktera su: prava i obveze potenog i nepotenog posjednika prilikom povrata stvari vlasniku odgovornost posjednika opasne stvari za njome prouzroenu tetu.

Svaki posjednik stvari i prava ima pravo na zatitu od samovlasnog smetanja posjeda. I posjednik koji je stekao posjed silom, potajno ili zlouporabom povjerenja ima pravo na zatitu, osim prema osobi od koje je na takav nain doao do posjeda.

Samovlasno smetanje posjeda je uznemiravanje posjednika u posjedovanju ili oduzimanje posjeda mimo njegove volje.Oduzimanje posjeda podrazumijeva potpuni prestanak faktine vlasti dosadanjeg posjednika i uspostavu faktine vlasti od strane oduzimatelja.Uznemiravanje posjednika u posjedovanju obuhvaa radnje i ponaanja kojima se faktina vlast posjednika ograniuje, ometa i osporava.Po ZV, posjed koji je posjedniku bio oduzet nije prestao ni bio prekinut ako ga je posjednik, sluei se svojim pravom na zatitu posjeda, ponovno uspostavio ili ishodio njegovu uspostavu putem suda.

2 su oblika zatite posjeda: sudska zatita i doputena samopomo.

Sudska zatita pravo na takvu zatitu ostvaruje se u posebnom, hitnom postupku- postupku za smetanje posjeda. Postupak se pokree tubom zbog smetanja posjeda posjedovnom tubom. Zatita se prua prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, potenje posjednika.Tuitelj moe biti samo onaj koji je do trenutka smetanja bio posljednji mirni posjednik. Aktivno su legitimirani i neposredni i posredni posjednik prema treem koji je poinio smetanje.Posredni i neposredni posjednik ovlateni su na zatitu zbog smetanja posjeda koje poine jedan drugom, s tim da posredni posjednik nije ovlaten staviti zahtjev za zatitu svog posrednog posjeda od smetanja koje poini neposredni posjednik ako bi za odluivanje o tom zahtjevu bilo nuno raspravljati o njihovom pravnom odnosu.

Aktivno je legitimiran i svaki suposjednik na zatitu od samovlasnog smetanja od strane tree osobe, a od drugih suposjednika samo ako su ga potpuno iskljuili od dotadanjeg suposjeda ili ako su mu bitno ograniili dotadanji nain izvravanja faktine vlasti na stvari. ZV uskrauje suposjedniku aktivnu legitimaciju u sluaju da je smetanje suposjeda poinio drugi suposjednik ako bi za odluivanje o njegovu zahtjevu za zatitu suposjeda bilo nuno raspravljati o njihovu pravnom odnosu.Na zatitu posjeda koji je s ostavitelja preao na nasljednike ovlaten je svaki nasljednik prema treoj osobi, osim ako objektom posjeda upravlja izvritelj oporuke ili skrbnik ostavine, u kojem sluaju njemu pripada zahtjev na zatitu tog posjeda.

Tuenik odnosno pasivno legitimirani moe biti onaj koji je izvrio in smetanja, onaj koji je dao nalog za smetanje, kao i onaj u ijem je interesu poinjeno smetanje.

Tuba se mora podignuti u roku od 30 dana, raunajui od dana kad je tuitelj saznao za smetanje i za poinitelja, ali najkasnije u roku od 1 god. od nastalog smetanja.

Tubeni zahtjev je upravljen na to:1. da se utvrdi da je tuenik poinio smetanje tuiteljevog posjeda,2. da se naredi uspostava posjed.stanja kakvo je bilo u trenutku smetanja,3. da se zabrani takvo ili sl.smetanje ubudue.

Tuenik se moe braniti stavljanjem prigovora, te moe navesti:1. pomanjkanje aktivne legitimacije tvrdi da tuitelj nije posjednik,2. pomanjkanje pasivne leg.- tvrdi da nije izvrio in smetanja,3. pomanjkanje animusa turbandi tvrdi da uope nije bio svjestan da ini smetanje,4. pomanjkanje protupravnosti smetanja npr. sudski ovritelj je izvrio deloaciju na temelju pravomone i ovrne sudske presude,5. protek prekluzivnog roka,6. vicioznost posjeda tuenik tvrdi da je tuitelj prema njemu viciozni posjednik i da nije izvrio smetanje posjeda samovlasno vraajui sebi posjed stvari.

Postupak zbog smetanja posjeda zavrava rjeenjem koje je konano.

Privremena naredba je sudsko rjeenje koje se donosi prije okonanja postupka zbog smetanja posjeda. Takvim se rjeenjem u hitnim sluajevima titi posjed.stanje nastalo poslije smetanja ili se smjesta nareuje povrat u prijanje stanje.

Doputena samopomo sljedee pretpostavke: da je nuna, jer bi sudska zatita stigla prekasno, da je opasnost od smetanja posjeda neposredna, ako primijenjena sila nije vee jakosti, odnosno da je primjerena okolnostima.

Pravo na doputenu samopomo gasi se 30 dana od dana saznanja za smetanje i poinitelja smetanja, a svakako godinu dana od uinjenog smetanja.

PRAVO VLASNITVA (proprietas, dominium)

Pravo vl. je stvarno pravo na odreenoj stvari koje ovlauje svoga nositelja da s tom stvari i koristima od nje ini to ga je volja te da svakoga drugoga od toga iskljui, ako to nije protivno tuima pravima i zakonskim ogranienjima.

Karakteristike prava vl: Jedinstvenost skup vl.ovlatenja je vezan uvijek uz jednog subjekta. Sadraj prava vl.jedinstvena je cjelina makar se sastoji od vie ovlatenja; nije mogue pravo vl. vie osoba na jednoj stvari tako da je svaka vlasnik cijele stvari Maksimalna dispozitivnost time se izraava da jedino pravo vl., za razliku od svih drugih gra.prava, obuhvaa cjelokupnost ovlatenja koja se odnose na stvar. Iskljuivost. Jednovrsnost. Rekadentnost / elastinost prava vl. znai da se pravo vl. automatski vraa u svoj prvobitni obujam im otpadnu ogranienja koja su na njemu postojala.

U sadraju prava vl. mora doi do izraaja drutveni i faktini odnos.Pod DRUTV.ODNOSOM u pravu vl. razumijeva se odnos vlasnika stvari prema svim drugim osobama s obzirom na stvar. Taj odnos se registrira stupnjem iskljuivosti.FAKTINI ODNOS tj. odnos vlasnika prema stvari izraen je pomou ovlatenja koja pripadaju subjektu na odreenom objektu.Tipina ovlatenja u sadraju prava vl. su: posjedovanje, uporaba, koritenje i raspolaganje (possidere, uti, frui, abuti).

OGRANIENJA NA TEMELJU ZAKONA

Ustavna osnova ogranienja prava vl. je u tome da vlasnitvo obvezuje i da su nositelji vl. prava i njegovi korisnici duni pridonositi opem dobru; takoer, Ustav sadri odredbe kojima je doputena mogunost ogranienja i oduzimanja vl. u interesu RH, uz naknadu trine vrijednosti, zatim mogunost ogranienja vl.prava radi zatite interesa i sigurnosti RH, prirode, ljudskog okolia i zdravlja ljudi.

Opa ogranienja:a) zabrana zlouporabe prava vlasnitva postoje 2 osn.vrste zlouporaba: institucionalna i individualna. U instituc.se radi o izvravanju prava protivno cilju koji je zakonom ustanovljen ili priznat; a u ind. ostvarivanje prava nije izalo izvan okvira samog instituta, ali i u tim institucionalnim okvirima predstavlja povredu nekog moralnog pravila, najee naela savjesnosti i potenja. Po ZV, vlasnik, a ni itko drugi, se ne smije sluiti svojim pravom s jedinim ciljem da drugom teti ili da ga smeta. Pr. ikana.

b) trpljenje zahvata radi otklanjanja neposredno prijetee tete u takvom sluaju vlasnik ima samo obveznopravni zahtjev na naknadu pretrpljene tete. c) trpljenje zahvata koji ne ugroavaju interes vlasnika npr.prelijetanje zrakoplova.

Posebna ogranienja:a) ogranienje radi zatite interesa i sigurnosti drave, prirode, ljudskog okolia i zdravlja ljudi ako je to u interesu RH, zakonom se moe, uz naknadu trine vrijednosti, ograniiti ili oduzeti vlasnitvo (eksproprijacija); nepotpuno (osnivanje nekog prava u korist drugog glede vlasnikove stvari) i potpuno izvlatenje (kad se vlasnitvo oduzima).

b) ogranienje glede stvari od interesa za RH Ustavom je predvieno da se odreene stvari mogu proglasiti dobrima od interesa za RH: more, morska obala i otoci, vode, zrani prostor, rudno blago, zemljite, ume, biljni i ivotinjski svijet

c) susjedska prava to su ovlasti, dunosti i zabrane u izvravanju prava vl. na nekretninama koje meusobno granie ili se nalaze u neposrednoj blizini.ZV protee primjenu odredaba o susjedskim pravima i na neposredne posjednike.To su sljedea prava:1. pravo posjei grane i korijenje tueg drveta (ZV iskljuio ovo pravo u sluaju meusobnog granienja uma),2. pravo pristupa na tuu nekretninu,3. pravo na uporabu tue nekretnine radi izvoenja radova,4. pravo zahtijevati mjere radi spreavanja tete od ruenja zgrade,5. pravo na ispravak ili obnovu mee,6. pravo suvlasnitva stabla na mei,7. pravo suvlasnitva zajednike ograde,8. dunost postavljanja i odravanja vlastite ograde,9. dunost odvoenja kinice s krova,10. zabrana potkopavanja tue nekretnine,11. zabrana mijenjanja naravnog toka vode.

d) imisije to su utjecaji koji plinovite, krute ili tekue tvari to dolaze sa jedne nekretnine imaju na koritenje susjednih nekretnina.NEPOSREDNE IMISIJE su one kod kojih je radnja upravljena izravno i neposredno na to da krute, plinovite ili tekue supstancije dospiju na susjedno zemljite, npr. netko baca smee sa svog prozora u susjedovo dvorite.POSREDNE IMISIJE su one kod kojih je susjedovo zemljite sluajno ili djelovanjem prirodne sile izloeno smetnjama koje potjeu od radnje na susjednom zemljitu, npr. dim iz susjedovog dimnjaka. One se dalje dijele na uobiajene koje su doputene i prekomjerne koje su nedoputene.

OGRANIENJA NA TEMELJU PRAVNOG POSLA

1. Ogranienje zabranom otuenja ili optereenja vlasnik moe pravnim poslom odrediti zabranu otuenja/optereenja svoje stvari. Takva zabrana redovito ima obveznopravni uinak djeluje samo inter partes. Ako bi vlasnik krei zabranu otuio ili opteretio svoju stvar, takvo bi raspolaganje prema treima bilo valjano, a vlasnik bi odgovarao za tetu onome u iju korist je zabrana bila ustanovljena.Zabrana o/o djelovat e apsolutno tj. prema treima ako je osnovana u korist branog druga, djeteta, roditelja, posvojenika ili posvojitelja i ako je upisana u zemlj. knjigu odnosno u javni upisnik.Na pokretnim stvarima nisu mogue zabrane s aps.djelovanjem. Iznimke su pokretnine na kojima se stvarna prava stjeu upisom u javne upisnike.

2. Ogranienje uvjetom ili rokom uinak je obveznopravne naravi; ako se eli da ogranienje djeluje i prema treima, mora se upisati u zemlj.knjigu ili javni upisnik. Npr. fiducijarno vlasnitvo koje nastaje kad dunik (fiducijant), u svrhu osiguranja vjerovnikove trabine, fiducijaru prenese svoju stvar u vlasnitvo. To pravo vl. je ogranieno raskidnim uvjetom jer ako trabina bude ispunjena, pravo vl. se vraa ranijem vlasniku (duniku).

3. Ogranienje radi osiguranja trabine vlasnik moe dobiti stvar ili pridrati pravo vl; ne moe je koristiti niti njome raspolagati, a ako mu trabina ne bi bila ispunjena o dospjelosti, ovlaten je namiriti se iz njene vrijednosti.

Subjektom prava vl. moe biti svaka fiz. i pravna osoba.Strane fiz. i pravne osobe mogu nasljeivanjem stjecati pravo vl. nekretnina na podruju RH, uz uvjet uzajamnosti. Osim nasljeivanjem, mogu ga stjecati i putem drugih oblika, uz uvjet uzajamnosti i ako za to dobiju suglasnost ministra vanjskih poslova po prethodno pribavljenom miljenju ministra pravosua.Strane fiz. i pravne osobe ne mogu postati nositeljima prava vl. na polj. zemljitu, osim ako je meunarodnim ugovorom drukije odreeno.Glede vl. na pokretninama, strani su subjekti izjednaeni s dravljanima RH.

Objekt prava vl. su stvari.Ne mogu biti objektom prava vl. opa dobra niti javna dobra u opoj uporabi (ceste, parkovi, mostovi) i javna dobra u javnoj uporabi (zgrade i dr.poslovni prostori, uredski namjetaj).

SUVLASNITVO (Condominium)

Suvlasnitvo je vlasnitvo vie osoba na istoj fiziki nepodijeljenoj stvari po dijelovima koji su alikvotno (idealno) odreeni.Ako se pojavi sumnja u veliinu suvl.dijelova, predmnijeva se da su jednaki presumptio juris.Ako bi stvar bila realno podijeljena tako da svakoj od vie osoba pripadne fiz.odvojeni dio, ne bi se radilo o suvl. nego o communio pro diviso.OBUJAM vl. predstavljen je skupom svih moguih ovlatenja.SADRAJ vl. predstavljen je pojedinim ovlatenjima.Izmeu suvlasnika vl. je podijeljeno po obujmu, a ne po sadraju. To znai da svaki suvlasnik ima istodobno sva vl. ovlatenja, ali samo u veliini svoje kvote.Suvl. moe nastati pravnim poslom (ugovor ili oporuka), odlukom dr.tijela vlasti i na temelju zakona.Suvl. koja nastaju mimo volje suvlasnika nazivaju se communio incidens.

Pravni poloaj suvlasnika u suvl. zajednici:a) Poloaj pojedinog suvlasnika glede cijele stvari. Po ZV, svaki suvlasnik smije izvravati glede cijele stvari sve ovlasti koje ima kao nositelj dijela prava vl. bez suglasnosti ostalih suvlasnika, ako time ne vrijea prava ostalih suvlasnika. Ako bi otpalo pravo jednog suvlasnika, nastupa naelo rekadentnosti prava vl. po kojem naputeni dio odmah prirauje drugim suvlasnicima.Pravo na posjed pitanje internog sporazuma meu suvlasnicima.

Moe se izvravati na nekoliko naina:1) svi suvlasnici mogu ga izvravati zajedniki,2) sukcesivno,3) jedan suvlasnik izvrava posjed za sve,4) posjed izvrava netko trei za sve suvlasnike.

Pravo na upravljanje poslovi REDOVITE UPRAVE su npr. ubiranje prirodnih i civilnih plodova, manji popravci, redovito odravanje i sl. O tim poslovima se odluuje veinom glasova, koja se ne rauna po broju suvlasnika, nego po suvl.dijelovima. Ako se ne postigne suglasnost, odluuje sud.IZVANREDNI POSLOVI su promjena namjene stvari, vei popravci, dogradnja, preureenje, davanje stvari u najam ili zakup na dulje od 1 godU sumnji je li posao redovan ili izvanredan, smatra se da je izvanredan.Za te poslove potrebna je suglasnost svih suvlasnika; ako se ne moe postii, ne odluuje sud, ve nezadovoljni suvlasnik moe jedino zahtijevati razvrgnue suvl. bez obzira to bi ono bilo na tetu ostalih. pravo na plodove i koristi od cijele stvari razmjerno veliini suvl.dijela, pravo zahtijevati polaganje rauna i diobu koristi u svako doba, pravo zahtijevati u svako doba da se u korist njegovog suvl. dijela nekretnine osnuje vl. odreenog posebnog dijela, obvezu snositi trokove i terete cijele stvari, razmjerno veliini suvl.dijela.

b) Pravni poloaj suvlasnika glede njegovog alikvotnog dijela.To znai da suvlasnik moe potpuno samostalno raspolagati svojim idealnim dijelom, a da za to ne treba suglasnost ostalih suvlasnika. Kad suvlasnik prodaje svoj suvl. dio, ostali suvlasnici nemaju pravo prvokupa (osim u sluaju suvlasnika zrakoplova).Suvlasnik moe svoj idealni dio i opteretiti. Moe na njemu osnovati personalnu slunost. Osnovati realnu slunost i otuiti realni dio zajedn.stvari mogu samo svi suvlasnici zajedno.

Pravo na razvrgnue suvl. ne zastarijeva i suvlasnik ga se ne moe unaprijed odrei. Moe se zahtijevati u svako doba, osim u nevrijeme, a i tad je mogua ako nije razumno oekivati da e se prilike uskoro izmijeniti.Suvlasnik moe zahtijevati diobu, ali ne moe biti tuen da je zahtijeva.

Postoje: dobrovoljno razvrgnue sudsko r. (izvanparnini postupak) r. isplatom suvlasnik dobiva stvar, a dijelove ostalih suvlasnika isplauje u novcu.

ZV priznaje pravo na razvrgnue isplatom u 2 sluaja:1) ako suvlasnik uini vjerojatnim da za to postoji ozbiljan razlog na njegovoj strani, npr.namjera da se bavi poljoprivredom pa zahtijeva da mu pripadne polj.zemljite2) kad su suvl. dijelovi jednog ili vie suvlasnika veliine barem devet desetina zajedn. stvari.

ZV omoguuje razvrgnue suvl. i uspostavom etanog vl.

Osn.pravni uinak razvrgnua suvl. je nastanak individualnog prava vl.Tituli su sporazum o razvrgnuu ili pravomona odluka suda.Modus stjecanja vl. za pokretnine je njihova predaja u samostalan posjed, a za nekretnine uknjiba u zemlj. knjige.

ZAJEDNIKO ILI SKUPNO VLASNITVO

To je pravo vl. vie osoba na istoj stvari po udjelima koji nisu odreeni, ni realno ni idealno, ali su odredivi.Ako se kod zajedn.vl. odrede udjeli pojedinih zajedniara, zajed.vl. se gasi i pretvara u suvlasnitvo.Zajedniar ne moe pravnim poslom meu ivima valjano raspolagati svojim udjelom; moe ga samo prenijeti u cijelosti ili djelomino na dr.zajedniara.Udio zajedniara prelazi na njegove nasljednike.Svaki zajedniar ima pravo zahtijevati da se zajedn. vl. nekretnine upie u zemlj.knjige u korist svih zajedniara / javni upisnik za pokretnine. injenica da je zajedn.stvar u zemlj.knjizi ili drugdje upisana na samo jednog zajedniara ne mijenja karakter tog vl. kao zajednikog, ali ima utjecaja na tree osobe ije povjerenje u promet mora biti zatieno.ZV je postavio predmnjevu da se u sumnji je li neka stvar u suvl. ili zajedn.vl. smatra da je rije o suvl.

Trea osoba e stei pravo vl. na temelju p.p. koji nije sklopljen sa svim zajedniarima, nego npr. samo s jednim od njih koji nije imao ovlatenje ostalih uz sljedee pretpostavke: da je u sluaju stjecanja pokretnine postupala u dobroj vjeri a pravni posao bio naplatan, da su u sluaju stjecanja nekretnine, koja u zemlj.knjigama nije bila upisana kao zajedn.vl., ispunjene pretpostavke kojima se titi povjerenje u zemlj.knjige.

Dioba zajedn.vl. sastoji se u odreivanju udjela zajedniara ime se zajed.vl. pretvara u suvl.Osim zajedniara, pravo zahtijevati da se odredi udio zajedniara u zajedn.vl. imaju njegovi vjerovnici, nasljednici i dr. koji imaju pravni interes.

Oblici zajedn.vl.: kuna zadruga, zajedn.imovina branih drugova, nasljednika zajednica, zajedn.imovina ortaka.

ETANO VLASNITVO

To je vlasnitvo posebnog dijela suvl.nekretnine koja se sastoji od zemljita sa zgradom ili od prava graenja sa zgradom.

Objekt et.vl. moe biti samo onaj posebni dio suvl. nekretnine koji ini samostalnu uporabnu cjelinu prikladnu za samostalno izvravanje suvlasnikovih ovlatenja. To su:1. stan2. samostalne prostorije (samostalne poslovne prostorije, garae)3. sporedni dijelovi nekretnine (balkoni, terase, podrumske i tavanske prostorije, kuni vrtovi i mjesta za ostavljanje najvie do 2 vozila po pojedinom stanu).

Objektom ne mogu biti zajedniki dijelovi nekretnine (zemljite pod zgradom, zajedn.prostorije, gl.zidovi, fasada, krov, dimnjaci, tavan, podrum, stubite).

1. Uspostava na osnovi zahtjeva suvlasnika s odgovarajuim suvl.dijelom.Za to su potrebni: pisani zahtjev suvlasnika nekretnine koji ima barem odgovarajui suvl.dio. Zahtjev su ovlateni podnijeti takoer zajedn.vlasnici koji imaju u svom zajedn.vlasnitvu barem odgovarajui suvl.dio nekretnine. Kad suvlasnik nekretnine zahtijeva uspostavu et.vl. na stanu ili dr.prostoriji mora se utvrditi je li njegov suvl. dio u odnosu prema vl. cijele nekretnine jednak ili vei od odnosa korisne vrijednosti stana ili dr. prostorije prema korisnoj vrijednosti svih stanova i ostalih prostorija cijele nekretnine. pisana suglasnost svih suvlasnika nekretnine; niti jedan suvlasnik ne moe uskratiti svoj pristanak na uspostavu et.vl. drugom suvlasniku koji ima odgovarajui suvl.dio, osim ako bi se tom uspostavom ukinula ili ograniila njegova prava iz ranije uspostavljenog et.vl. potvrda upravne vlasti; pravomona odluka suda o utvrivanju korisnih vrijednosti.

2. Uspostava na osnovi suglasne odluke svih suvlasnika nekretnine.Prema ZV, moe biti uspostavljeno et.vl. makar suvl.dio i nije toliko velik koliko se inae zahtijeva za odgovarajui dio. Nije potrebna odluka suda o utvrivanju korisnih vrijednosti.

3. Uspostava na osnovi oitovanja volje vlasnika nekretnine.Et.vl. se moe uspostaviti i tako da vlasnik zemljita na kojem je zgrada podignuta ili na kojem tek treba biti podignuta, svojim oitovanjem Z-K sudu podijeli svoje pravo vl. na suvlasnike dijelove i pritom sa svakim od tih dijelova uspostavi pravo vl. na odreenom stanu ili dr.posebnom dijelu u zgradi.Za ovu uspostavu, potrebno je osim oitovanja volje vlasnika u pisanom obliku i potvrda upravne vlasti da je objekt et.vl.samostalna uporabna cjelina. Odluka suda nije potrebna.

4. Izvravanje vlasnikih ovlatenja (upravljanje)a) Upravljanje posebnim dijelomGlede pravnog raspolaganja objektom et.vl. ZV razlikuje otuenje, optereivanje, ograniavanje, prenoenje za sluaj smrti i podvrgavanje ovrsi, to et.vlasnik moe uiniti samo zajedno sa svojim odgovarajuim suvl.dijelom, od davanja u najam ili zakup to se odnosi samo na objekt et.vl., pri emu nije potrebno odobrenje ostalih suvlasnika nekretnine.Glede faktinog raspolaganja ZV doputa et.vlasniku da, ne traei za to odobrenje ostalih suvlasnika, izvri prepravke u stanu ili dr.samostalnoj prostoriji, ukljuivo i promjenu namjene.Osim prava, et.vlasnik ima i odreene obveze: dunost da se za stan ili dr.samostalnu prostoriju brine i odrava ih, duan je dopustiti pristup u stan ili dr.prostoriju ako je to potrebno za odravanje zajedn.dijelova nekretnine i duan je snositi trokove odravanja objekta njegovog et.vl. kao i sve javne obveze i terete u vezi s njim.Vezano za upravljanje cijelom nekretninom, osn.su dunosti suvlasnika sudjelovati u upravljanju, odrediti osobu zajed.upravitelja te osnovati zajed.priuvu.

U poslove REDOVITE UPRAVE spadaju redovito odravanje zajedn.dijelova i ureaja, osnivanje primjerene priuve, imenovanje i opoziv zajedn.upravitelja, osiguranje nekretnine, odreivanje kunog reda, iznajmljivanje i zakup onih dijelova koji nisu u et.vl.

U IZVANREDNE POSLOVE, pored onih nabrojanih kod suvlasnitva, ulazi i poboljanje zajedn.dijelova i ureaja nekretnine, za to je potreban pristanak svih suvlasnika.

Zajedn.priuva je zajedn. imovina svih suvlasnika nekretnine namijenjena pokriu trokova njena odravanja i poboljanja. Doprinosi su razmjerni suvl.dijelovima, ali suvlasnici mogu odrediti i drukiji omjer doprinosa.

Etano vlasnitvo prestaje: propau objekta et.vl.; uknjibom brisanja u zemlj.knjizi; prestankom suvlasnitva; iskljuenjem suvlasnika iz suvl.zajednice. Pravo zahtijevati iskljuenje imaju suvlasnici koji imaju natpolovinu veinu suvl.dijelova. Odluku o tome mogu donijeti samo iz zakonom predvienih razloga:1. ako suvlasnik ne udovoljava obvezama koje proizlaze iz suvl.zajednice, osobito ako ne plati dune iznose;2. ako objekt et.vl. ili zajedn.dijelove nekretnine rabi na nain da teti interesima dr.suvlasnika;3. ako svojim bezobzirnim, nepristojnim ponaanjem (ili lanova njegove obitelji, kao i njegovog najmoprimca) zagorava ivot ostalim suvlasnicima ili poini kanjivo djelo protiv imovine, morala ili tjelesne cjelovitosti kojeg od suvlasnika ili dr.osobe koja stanuje u kui.

Mogue je i iskljuenje suvlasnika koji nije et.vl. To mogu zahtijevati suvlasnici koji zajedno imaju natpolovinu veinu suvl.dijelova, ali samo ako je et.vl. uspostavljeno na vie od polovine suvl.dijelova.

STJECANJE PRAVA VLASNITVA

Vl. se moe stei na temelju: pravnog posla odluke suda ili dr.nadlene vlasti nasljeivanja i zakona.

Izvorno ili originarno stjecanje prava vl. znai da stjecatelj svoje pravo vl. ne zasniva na pravu vl. prednika.

Izvorna stjecanja su: dosjelost, stjecanje od nevlasnika, prisvojenje, nalaz stvari i stjecanje prirataja.

Dosjelost je stjecanje prava vl. na temelju posjedovanja stvari kroz zakonom odreeno vrijeme. To je vaan institut jer se njime faktino stanje pretvara u pravno.Pravna konstrukcija dosjelosti poiva na injenici da pravo vl. ne prestaje nevrenjem. Stoga stari vlasnik nije izgubio pravo zato to ga nije izvravao, nego zato to je na njegovoj stvari novi stjecatelj izvorno stekao pravo vl.

Pretpostavke za stjecanje vl. dosjelou:a) sposobnost dosjedatelja (uzukapijenta),b) sposobnost stvari,c) samostalan posjed odreene kakvoe. Posjed mora biti kvalificiran ili barem poten, te efektivan;d) vrijeme dosjelosti odreeno zakonom.

Vrste dosjelosti: redovita i izvanredna.Za redovitu dosj. zahtijeva se kvalificiran posjed, a za izvanrednu samo poten.

Redovita dosj. je stjecanje prava vl. na temelju samostalnog kvalificiranog posjeda izvravanog kroz zakonom odreeno vrijeme.Za pokretnine rok dosj.iznosi 3 god.Za nekretnine potreban je rok od 10 god. neprekidnog samostalnog posjedovanja.Dvostruko dulji rok tj. za pokretnine 6 a za nekretnine 20 god. je potreban ako se dosijeda stvar u vlasnitvu RH, upanija i jedinica lok.samouprave i uprave, kao i stvar u vl. crkve ili dr.neprofitnih pravnih osoba.U vrijeme potrebno za red.dosj. uraunava se i vrijeme za koje su prednici sadanjeg posjednika neprekidno posjedovali stvar kao kvalificirani samostalni posjednici.Stjecatelju se moe uraunati i vrijeme posjedovanja njegova prednika koji je bio samo poteni posjednik (ali ne istinit i zakonit), no u tom sluaju je za dovrenje dosjelosti potrebno da protekne jo onoliko vremena koliko se zahtijeva za izv.dosj.

Izvanredna dosjelost je stjecanje prava vl. na temelju samostalnog potenog posjeda kroz zakonom odreeno vrijeme.Za pokretnine rok dosjelosti iznosi 10 god.Za nekretnine rok je 20 god.Rok se podvostruuje ako se dosijeda stvar u vlasnitvu RHOnome koji dosijeda na osnovi potenog posjeda uraunat e se vrijeme dosjelosti njegova prednika, ako je i on bio poteni posjednik. Uraunat e se i vrijeme posjedovanja prednika koji je bio kvalificirani posjednik, ali e za dovrenje dosjelosti morati protei vrijeme potrebno za izv.dos.

Zastoj dosjelosti je nastup takvih okolnosti (brana veza, odnos roditelja i djece) zbog kojih dosj. ne moe zapoeti ili ve zapoeta dos.prestaje tei. Ali kad takve okolnosti otpadnu, dos.dalje normalno tee, a vrijeme koje je proteklo do zastoja uraunava se.

Prekid dosjelosti je nastup takvih okolnosti zbog kojih dos. ne moe zapoeti, a zapoeta dos. ne samo to prestaje tei nego i do tada proteklo vrijeme propada, tako da dos. moe samo ponovno zapoeti kad takve okolnosti (gubitak posjeda, saznanje nepotenja) otpadnu.

Stjecanje prava vl. od nevlasnika svaka osoba stjee pravo vl. na stvari koju je u dobroj vjeri stekla od nevlasnika u samostalni posjed pod pretpostavkama: da je stvar pokretna, da je pravni posao naplatan i da mu je kauza stjecanje prava vl. i da je stjecatelj bio u dobroj vjeri.

Vlasnitvo se od nevlasnika ne moe stei ako je stvar njezinu vlasniku bila ukradena ili ju je izgubio. To se ne odnosi na stjecanje gotova novca, vrijednosnih papira na donositelja i stjecanja na javnoj drabi.

Prisvojenje (okupacija) je uzimanje niije pokretne stvari u samostalni posjed s namjerom da se na njoj stekne pravo vl.Niija je stvar (res nullius) koju nitko nema u svom vl, kao i naputene stvari (res derelictae). Prisvojenjem se moe stei vl. samo na niijim pokretnim stvarima; naputene nekretnine prelaze ex lege u vl.RH.

Nalaz stvari Nalaz izgubljene stvari dunost je nalaznika da stvar bez odgode preda onom tko ju je izgubio ili vlasniku, ako mu je poznat. U protivnom duan ju je predati najbliem uredu, osim ako joj je vrijednost zanemariva. Nalaznik koji tako postupi ima pravo na nagradu u iznosu 10% prometne vrijednosti stvari i naknadu nunih trokova.Nalaznik je osoba koja je prva opazila stvar i za nju se maila, a ne ona koja ju je prva dohvatila. Vie nalaznika dijele nalazninu na jednake dijelove.Ako se vlasnik stvari ne javi u roku od godine dana od objave oglasa, nalazni ured e predati stvar u posjed nalazniku, a ovaj e je stei u vl. uz ispunjenje pretpostavaka za dosjelost. Ako je posjed nalaznika poten (nije znao ija je stvar), bit e redovito i zakonit pa e u obzir doi redovita dosjelost.

Nalaz blaga Nalaznikova je dunost uzeti naeno blago u posjed za RH, ime ono postaje njeno vl. Nalaznik i vlasnik nekretnine na kojoj je blago naeno imaju pravo na nagradu od RH, svaki po jednu polovinu, ija visina ne smije biti nia od one za nalaz izgubljene stvari (10%), ni via od vrijednosti blaga. RH se moe odrei blaga i predati im ga u samostalan posjed; vl. se stjee dosjelou.

Stjecanje prirataja UNUTARNJI PRIRATAJ je odvajanje od stvari. VANJSKI PRIRATAJ je prirataj zemljita, prerada, sjedinjenje i mijeanje stvari, graenje na stvari i sijanje i saenje.Odvajanje plodova - naelo je da pravo vl. na plodove i sve to se odvoji od neke stvari pripada vlasniku matine stvari u trenutku odvajanja. Odvajanjem stjee vl. i samostalni posjednik, ako je u trenutku odvajanja bio poteni posjednik te stvari, kao i nositelj ogranienog stvarnog prava npr. slunosti plodouivanja, te zakupnik.Prirataj zemljita ako nastane otok u vodotoku koji nije ope dobro i ako je nastao u sredini vodotoka, tada prirasta zemljitima koja lee du tog otoka na obje obale po duini zemljita, a u irinu do polovine otoka. Ako nastane na jednoj polovini vodotoka, pripada iskljuivo vlasniku zemljita na blioj obali.Doe li do promjene toka, priobalni vlasnici imaju pravo vratiti ga u prijanji tok u roku od 3 god. o svom troku.Ako bi voda otrgnula komad zemljita i pripojila ga drugom zemljitu, vlasnik otrgnutog zemljita ima pravo vratiti ga u roku od 1 god. Ne uini li to, otrgnuto zemljite priratajem postaje vl. onoga ijem se zemljitu pripojilo.

Prerada, sjedinjenje, mijeanje i graenje tuim materijalomKada netko tuu pokretnu stvar preradi, sjedini sa svojom ili je s njom pomijea, namjerno ili bez svoje volje, samim tim ne stjee vl.tue stvari, ako nema odgovarajueg pravnog temelja.Ako pritom ne nastane nova stvar, svakome se vraa ono to je njegovo, osim ako bi vraanje u prijanje stanje izazvalo nerazmjerno velike trokove.Ako pak nastane nova stvar, a vraanje u prijanje stanje nije mogue, nastaje suvlasnitvo prema razmjeru vrijednosti pojedinih stvari i korisnog rada u trenutku nastanka nove stvari. Suvlasnik ija je stvar krivnjom ostalih ugraena u novu stvar ima alternativno pravo zadrati je za sebe, a ostale isplatiti.Ako nijedan od njih nije kriv, suvlasnik ija je stvar najvie vrijedila ima pravo otkupiti novonastalu stvar.Kad jedna stvar priraste drugoj gl.stvari a da pritom ne nastane nova stvar niti je mogue vraanje u prijanje stanje, vlasnik gl.stvari postaje vlasnikom prirasle stvari.Vlasnik zemljita koji je na njemu izgradio zgradu tuim materijalom stjee pravo vl.izgraene zgrade, a bivi vlasnik materijala ima pravo zahtijevati naknadu.

Graenje na tuem zemljitu (aedificatio)Po naelu superficies solo cedit, zgrada pripada vlasniku zemljita, a samo iznimno graditelju.Vlasniku zemljita pripada zgrada i onda ako bi i graditelj i vlasnik zemljita bili nepoteni, tj. kad je graditelj znao da gradi na tuem zemljitu, a vlasnik zemljita je takoer znao za gradnju a nije je bez odgode zabranio. U tom sluaju vlasnik zemljita nema pravo na uspostavu prijanjeg stanja, no graditelj ima pravo uspostaviti prijanje stanje o svom troku i uzeti svoj materijal, ali to mora uiniti prije isteka roka za dobrovoljnu predaju u posjed po pravomonosti sudske odluke.Jedini sluaj kad e vl.zemljita i zgrade pripasti graditelju je onaj kad je graditelj bio poten, a vlasnik nepoten. U tom sluaju vlasnik ima pravo na naknadu trine vrijednosti zemljita.ZV je iskljuio mogunost stjecanja prava vl. dogradnjom, prigradnjom, nadogradnjom ili preureenjem tue zgrade.Ako se graenjem zgrade prekorai mea i ue u tue zemljite, vlasnik susjednog zemljita ima pravo zahtijevati uspostavu prijanjeg stanja ili da vlasnik zgrade otkupi njegovo zemljite po trinoj cijeni.

Sijanje i saenjeNeovisno o tome ije je sjeme, biljke koje su pustile korijen u nekom zemljitu, pripadaju vlasniku zemljita.Izvedeno ili derivativno stjecanje prava vl. je ono stjecanje kod kojeg stjecatelj svoje pravo vl. izvodi iz prava vl. svog prednika. Na stjecatelja prelaze i svi tereti na stvari.

Prema tradicijskom sustavu za stjecanje prava vl. potrebni su, pored vl.prednika, jo 2 pretpostavke: titulus ili naslov stjecanja (titulus acquirendi) i modus ili nain stjecanja (modus acquirendi)

Nitko ne moe na drugoga prenijeti vie prava negoli ga sam ima.Odstupanje u ZV- onaj koji je u dobroj vjeri postupao s povjerenjem u potpunost zemlj.knjiga ili dr.javnih evidencija, moe stei pravo vl. i preko granice otuivateljeva ovlatenja da raspolae stvarju. Pritom se ne moe smatrati da nije postupao u dobroj vjeri onaj koji nije istraivao izvanknjino stanje.

TITULUS je pravni posao u kojem je dola do izraaja stranaka volja da se prenese pravo vl.Pravni posao koji moe posluiti kao titul moe biti ili jednostrani p.p. (npr. oporuka) ili dvostrani p.p. (npr.ugovor). Da je ugovor samo titulus, naslov za stjecanje vl., znai da se samim ugovorom jo ne dobiva nikakvo pravo na stvar, njime se stjee samo obvezno pravo na inidbu koju nam je duan ispuniti dunik.Titulus mora biti objektivno valjani pravni posao; p.p. kojim se stjee vl.nekretnina mora biti u pisanom obliku; mora biti kauzalan p.p.

Na temelju p.p. pravo vl. pokretne stvari stjee se predajom te stvari u samostalan posjed stjecatelja kod pokretnina to je mogue jedino TRADICIJOM.Stjecatelj e postati vlasnikom stjecanjem samostalnog posrednog posjeda i kad se stvar nalazi u neposrednom posjedu treega (cessio vindicationis).Ako se stvar ve nalazi u neposrednom posjedu stjecatelja, sklapanjem p.p. kojim se prenosi vl. dolazi samo do pretvorbe njegova do tada nesamostalnog u samostalni posjed.Sluaj viestrukog ugovaranje otuenja ZV rjeava tako da vlasnikom postaje ona osoba kojoj je stvar predana, a ne ona kojoj je prvoj prodana.

Nain stjecanja prava vl.na nekretnini je upis vl. u zemlj.knjizi u korist stjecatelja.Sama injenica upisa ne bi bila dovoljna da dovede do promjene vl., potrebno je jo i vl. prednika. Nadalje, potreban je i p.p. kojemu je cilj prijenos prava vl.

Za upis kao nain stjecanja potrebne su sljedee pretpostavke:Isprava, prijedlog za upis, rjeenje suda o upisu i provedba upisa.

a) Isprava Ope pretpostavke za valjanost isprave su:1) Isprava mora biti javna ili javno ovjerena.2) U ispravi mora biti tono oznaen titul ili naslov stjecanja.3) Isprava ne smije imati oitih nedostataka koji bi dovodili u sumnju njenu vjerodostojnost; na njoj se ne smije nita brisati, ne smije biti pisana olovkom Ako se sastoji iz vie listova, moraju biti tako spojeni da se ne moe naknadno umetnuti nijedan list.4) Osobe koje sudjeluju u p.p. moraju biti tono oznaene navoenjem imena i prezimena, naziva i sjedita pravne osobe5) Isprava mora biti datirana.6) Mora biti potpisana.Posebne pretpostavke za valjanost isprave su:1) Tona oznaka nekretnine (prava) glede koje se ima izvriti uknjiba.2) Klauzula intabulandi to je izjava onoga ije se pravo prenosi, ukida, optereujeda pristaje na uknjibu; njegov potpis mora biti ovjeren.b) Prijedlog za upis stjecatelj ga podnosi ZK sudu da mu se dopusti upis. To je opinski sud kod kojega se vode zemlj.knjige. Mjesno je nadl.sud na ijem je podruju nekretnina. Prijedlog se podnosi u usmenom obliku ili pisano na zapisnik kod ZK suda. Prijedlogu treba priloiti ispravu u izvorniku ili u ovjerovljenom prijepisu.NAELO PRVENSTVENOG REDA znai da se uinak jednog upisa u odnosu prema drugima ravna po trenutku u kojem je prijedlog stigao ZK sudu.Plomba dan i vrijeme kad je ZK sudu stigao prijedlog.c) Rjeenje o upisu Kada je podnesak stigao ZK sudu, on se nakon urudbiranja pregleda i usporedi sa stanjem u zemlj.knjizi. Ako nema nikakvih zapreka, sud donosi rjeenje o upisu kojim se doputa upis, a ako nisu ispunjene sve pretpostavke, rjeenjem odbija prijedlog za upis.d) Provedba upisa iskljuivo na temelju pisanog naloga suda provodi se upis (u sluaju vl. uknjiba) prava vl. u zemlj.knjizi u korist stjecatelja. Dogodi li se da ZK sudu istodobno stigne vie prijedloga za upis prava vl. na istom ZK tijelu, a svi ispunjavaju pretpostavke za upis, sud e ih sve dopustiti i provesti te ujedno upozoriti podnositelje da u parnici rijee kome e pripasti pravo vl. Na prijedlog onoga kome pripadne pravo vl., ostali upisi e se izbrisati.e) Viestruko ugovaranje otuenja u sluaju ako vlasnik zemljita najprije proda zemljite jednom, a iza toga drugome, vl. stjee onaj koji je u dobroj vjeri prije zatraio upis u zemlj.knjizi. Ako stjecatelj nije bio u dobroj vjeri, drugi moe u roku od 3 god. od upisa zatraiti njegovo brisanje i uknjibu vl. u svoju korist.f) Zatita povjerenja u zemlj.knjige smatra se da zemlj.knjiga istinito i potpuno odraava injenino i pravno stanje nekretnine, pa tko u dobroj vjeri postupi s povjerenjem u zemlj.knjige, uiva zatitu glede stjecanja prava vl. Pritom se ne smatra da onaj koji nije istraivao izvanknjino stanje nije postupio u dobroj vjeri.

ZATITA PRAVA VLASNITVA

Vlasnike tube: reivindikacija, negatorna tuba, publicijanska tuba i brisovna tuba.

a) Reivindikacija je tuba kojom vlasnik neposjednik zahtijeva od posjednika povrat individualno odreene stvari. Zove se jo i pravom vlasnikom tubom.Pravo na podnoenje r. ne zastarijeva.Tuitelj ili aktivno legitimirani moe biti samo onaj vlasnik koji je izgubio posjed stvari.

1) Tuitelj mora najprije dokazati vl.stvari. Ako se radilo o izvornom stjecanju, treba dokazati sve one injenice koje su potrebne da se vl. stekne izvorno, npr. kod dosjelosti trajanje posjeda kroz odreeno vrijeme i potrebnu kakvou posjeda.Ako se radilo o derivativnom stjecanju, treba dokazati: a) naslov (titulus) stjecanja, b) nain (modus) stjecanja i c) vl. prednika.Najtee je izvesti dokaz vl. prednika; ako je prednik stekao vl. derivativno, treba ii tako daleko dok se ne nae onaj meu prednicima koji je vl. stekao originarno zove se jo i avolski dokaz.2) Tuitelj zatim mora dokazati da se stvar koju zahtijeva nalazi u posjedu/faktinoj vlasti tuenika. Ako bi tuenik pred sudom tajio da posjeduje stvar, a dokae se da je doista posjeduje, mora ve samo zbog toga predati tu stvar tuitelju u posjed. Pritom zadrava pravo da vl.tubom zahtijeva povrat stvari, ako moe dokazati da je on vlasnik iste. Onaj tko tvrdi da posjeduje neku stvar, a stvarno je ne posjeduje, odgovara tuitelju za svu tetu koja iz toga moe proizai.3) Tuitelj mora dokazati identitet stvari.

Kada vlasnik podie reivindikaciju, mora u samoj tubi naznaiti tub.zahtjev ili petit. U vl.tubi zahtjev glasi na izruenje, odnosno povrat stvari. Takoer se moe isticati uz taj zahtjev i zahtjev da se tuitelju prizna pravo vl. Poteni posjednik mora vratiti stvar vlasniku u onakvom stanju u kakvom se nalazi u trenutku tube. Potroenu ili unitenu stvar ne mora vratiti, niti mora naknaditi njenu vrijednost.Nepoteni posjednik, pored toga to mora vratiti stvar vlasniku, odgovara i za faktina raspolaganja stvarju. To znai da on mora vratiti stvar u onom stanju u kojem se nalazila u trenutku zasnivanja posjeda. Budui da se stvar u pravilu ne moe vratiti u onom stanju u kojem se nalazila u trenutku zasnivanja posjeda, nepoteni posjednik mora naknaditi vlasniku ili vrijednost stvari, ako je stvar potroio ili unitio, ili mu naknaditi onu razliku u vrijednosti za koliko je stvar uporabom na vrijednosti izgubila. Osim toga, duan je naknaditi tetu nastalu pogoranjem ili propau stvari, izuzev ako bi ta teta nastala i kada bi se stvar nalazila kod vlasnika. Vlasnikov zahtjev za naknadom zastarijeva za 3 god. od dana predaje stvari.

1. Naturalni plodoviNeubrane plodove duan je poteni posjednik predati vlasniku, zajedno sa stvarju. Poteni posjednik stjee pravo vl.naturalnih plodova ve u trenutku separacije. Zbog toga vlasnik nema pravo ni na kakvu naknadu za ubrane, potroene plodove od potenog posjednika za vrijeme trajanja posjeda. Ali, vlasnik ima pravo odbiti vrijednost plodova od iznosa nunih i korisnih trokova koje zahtijeva poteni posjednik.Nepoteni posjednik duan je vlasniku stvari predati sve plodove i dr.koristi to ih je imao za vrijeme svog posjedovanja. Osim toga duan je naknaditi vrijednost plodova koje je potroio, otuio ili unitio.

2. Civilni plodoviPoteni posjednik zadrava civilne plodove koji su za vrijeme trajanja posjeda dospjeli i ubrani, odnosno naplaeni (npr.dospjela i naplaena najamnina). Nepoteni posjednik treba vratiti, odnosno naknaditi vlasniku sve civilne plodove bez obzira na to je li ih ubrao ili nije.

Protuzahtjev posjednika glede trokova:1) Nuni trokovi poteni posjednik ima pravo na naknadu nunih trokova; od njih se odbija vrijednost plodova i dr.koristi to ih je posjednik dobio od stvari. U ZV postoji PRAVO RETENCIJE ILI ZADRANJA stvari koje je priznato potenom posjedniku dok mu se ne naknade nuni i korisni trokovi. Rok zastare za nune trokove od strane potenog posjednika je 3 god. od dana predaje stvari.Nepoteni posjednik ima takoer pravo na naknadu nunih trokova, ali samo onih koji bi bili nuni i vlasniku da se stvar nalazila kod njega. Rok zastare je 3 god. od dana predaje stvari.2) Korisni trokovi su trokovi kojima se poveava vrijednost stvari.Poteni posjednik ima pravo na naknadu tih trokova s tim da se ne smatra korisnim troak kojim je posjednik promijenio namjenu stvari, ako to vlasniku nije korisno.Nepoteni posjednik nema pravo na naknadu tih trokova, ali mu se priznaje pravo odnoenja (ius tollendi) onoga to je uloio na ime korisnih trokova, pod uvjetom da se to moe odvojiti bez oteenja same stvari.3) Luksuzni trokovi su trokovi koje je posjednik uinio radi svog zadovoljstva ili uljepavanja stvari.Za njih vrijedi naelo da se ne naknauju ni potenom ni nepotenom posjedniku, koji imaju na njima ius tollendi.

U reivindikaciji tueni posjednik moe staviti 3 vrste prigovora:1. prigovori koji tuiteljev zahtjev negiraju, npr. tuitelj tvrdi da je postao vlasnik stvari dosjelou, a tuenik dokae da nije prolo vrijeme potrebno za dosjelost;2. prigovori koji tuiteljev zahtjev ukidaju tueni tvrdi da mu je upravo tuitelj ranije prodao stvar exceptio rei venditae ac traditiae; 3. prigovori koji tuiteljev zahtjev zaustavljaju odnosno odgaaju, ako posjednik dokae da ima pravo na posjed.

b) Negatorna tuba (Actio negatoria) je vlasnika tuba koju vlasnik-posjednik moe podii protiv svakoga onog koji ga neosnovano uznemiruje na drugi nain a ne oduzimanjem stvari i zahtijevati da to uznemiravanje prestane.Negatorija ne zastarijeva; tuitelj ili aktivno legitimirani je vlasnik stvari, ali se njome moe posluiti i kvalificirani posjednik odnosno predmnjevani vlasnik. To bi bila actio negatoria publiciana. Teret dokaza i ovdje lei na tuitelju, ali tu je puno lake izvesti dokaz vlasnitva nego kod reivindikacije jer je kod negatorije tuitelj i vlasnik i posjednik. Zato on ne mora dokazivati ni titulus ni modus stjecanja.Zatim, tuitelj mora dokazati in uznemiravanja koji mora biti protupravan.Tueni ili pasivno legitimirani je onaj koji je izvrio in uznemiravanja odnosno smetanja, onaj po ijem je nalogu smetanje izvreno, te onaj u iju je korist smetanje izvedeno.Tubeni zahtjev ili petit se odnosi na prestanak uznemiravanja i na proputanje daljeg uznemiravanja.Kao sporedni zahtjev dolazi i zahtjev za naknadu tete.

c) Publicijanska tuba (Actio publiciana) to je tuba kojom kvalificirani posjednik zahtijeva povrat stvari od posjednika kod kojeg se ta stvar nalazi bez pravnog temelja ili na slabijem pravnom temelju.

Zove se jo i VLASNIKA TUBA PREDMNJEVANOG VLASNIKA.Njome se titi jae pravo na posjed; ne zastarijeva.Tuitelj ili aktivno legitimirani je kvalificirani posjednik koji je izgubio posjed stvari.Dokazati zakonitost posjeda znai dokazati pravnu osnovu stjecanja.Dokazati istinitost posjeda znai dokazati da je posjed steen na jedan od naina predvienih zakonom.Tom tubom se moe posluiti i vlasnik stvari koji nee ili ne moe dokazati vl. prednika.Tueni ili pasivno legitimirani je sadanji posjednik stvari.Tub.zahtjev ili petit glasi da je tueni duan predati stvar tuitelju.Jae pravo na posjed ima onaj koji moe oznaiti svog prednika naspram onog koji ga ne moe oznaiti, ili moe, ali samo sumnjivog prednika.Onaj koji je stekao posjed stvari naplatno ima jae pravo na posjed on onoga koji ga je stekao besplatno.Ako su pravne osnove tih posjednika iste jaine, prednost ima posjednik kod kojeg se stvar nalazi beati possidentes sretni oni koji posjeduju.

Tuenik se moe braniti prigovorima: moe staviti prigovor prava vl. (dokazati da je on vlasnik stvari); moe se braniti prigovorom jaeg ili bar jednako jakog posjeda; kao i svim prigovorima iz reivindikacije.

PRESTANAK PRAVA VL: propau stvari, stavljanjem stvari izvan prometa, kad druga osoba izvorno stekne pravo vl. na istoj stvari, odreknuem, na temelju zakona.

ZEMLJINE KNJIGE

Zemlj.knjige (gruntovnica) su javni registri u koje se upisuju nekretnine i stvarna prava na tim nekretninama, te drugi pravni odnosi i injenice u vezi s pravnim prometom nekretnina.Vode ih op.sudovi, a u njima ZK odjeli.Zadatak im nije samo u tome da slue jednostavnoj evidenciji nekretnina i stv.prava na njima, ve trebaju osigurati i zakonom predvieni nain stjecanja stvarnih prava na nekretninama, kao i pruanje pravne sigurnosti u prometu nekretnina.Temelje se na podacima katastarske izmjere. Oznake katast.estica u zemlj.knjizi moraju biti sukladne s njihovim oznakama u katastru zemljita.Katastar zemljita je oevidnik zemljita i objekata na njemu i ispod njegove povrine s podacima o esticama glede njihova poloaja, oblika, povrine, kulture, boniteta, klase. Poloaj i oblik zemlj.estice i objekata na njoj prikazuju se kat.planovima. Katastar zemljita se koristi za upravne, gosp., statistike i dr. potrebe te za utvrivanje kat.prihoda, izradu prostornih planova i zemlj.knjiga.Zemlj.knjige se vode i elektronikom obradom podataka EOP; budui da je takva mogunost predviena i za katastar, EOP zemlj.knjiga s katastrom init e bazu zemlj.podataka (BZP).

Zemlj.knjiga sastoji se od glavne knjige i zbirke isprava.Osim toga, za svaku gl.knjigu postoj zbirka kat.planova i pomoni popisi (knjige).

a) Glavna knjiga u nju se upisuju nekretnine, stvarna i dr.prava glede njih (knjina prava). Po obujmu, gl.knjiga obuhvaa zemljita jedne kat.opine. Prema tome, u jednom op.sudu ima toliko gl.knjiga koliko ima kat.opina.Sastoji se od ZK uloaka. EOP-zemlj.knjiga sastoji se od popisa upisa i popisa izbrisanih upisa.ZK ULOAK je dio gl.knjige koji se odnosi na jedno ZK tijelo.ZK TIJELO je jedna estica ili skup estica koje se nalaze u jednoj kat.opini i imaju u prometu isti pravni status.Pojedine estice koje ine jedno ZK tijelo ne moraju u prirodi leati jedna do druge, ali se moraju nalaziti u istoj kat.opini.KAT.ESTICA ILI KAT.PARCELA je dio zemlj.povrine koji je u zemlj.katastru oznaen posebnim brojem (tzv.kat.brojem) i nazivom kat. opine u kojoj lei.Samo jedna osoba moe biti vlasnik estica koje ine ZK tijelo. Ako ima vie osoba, onda su suvlasnici. Stoga, ako vlasnik eli otuiti samo jednu esticu (livadu) koja se nalazi u sastavu jednog ZK tijela, mora izvriti otpis te estice iz svog ZK uloka, a novi vlasnik mora izvriti pripis te estice u svoj ZK uloak. No, takav pripis moe izvriti samo onda ako se ta estica nalazi u podruju iste kat.opine u kojoj se nalaze i ostale estice njegova ZK tijela. U protivnom mora nakon zavrenog otpisa osnovati novi ZK uloak za tu esticu.

ZK uloak sastoji se od 3 lista: posjedovnica (popisni list ili list A) vlastovnica (vlasniki list ili list B) teretovnica (teretni list ili list C)

Listovi od kojih se sastoji ZK uloak su REALNE FOLIJE. ZK uloak namijenjen je svakom zemljitu, a ne svakom vlasniku (zbog toga nije izgraen po sustavu personalnih folija).

POSJEDOVNICA u nju se upisuju svi sastavni dijelovi ZK tijela, u prvom redu estice koje ine jedno ZK tijelo. U nju se upisuju i stvarna prava u korist ZK tijela odnosno nekretnine, npr. slunost puta, kao i kat.promjene glede ZK tijela, sva javnopravna ogranienja u prometu nekretnina, otvaranje poduloka i sve promjene koje nastanu zbog upisa na nekom dr.listu ZK uloka.

VLASTOVNICA u nju se upisuje ime vlasnika i sva ogranienja kojima je vlasnik za svoju osobu stegnut u raspolaganju i upravljanju svojim ZK pravima (npr.posl.nesposobnost i dr.).Vlasnitvo posebnog dijela nekretnine upisuje se u vlastovnici na suvl.dijelu suvlasnika na kojem je uspostavljeno s naznakom Etano vl. Za suvl. dio na kojem je uspostavljeno et.vl. otvara se poduloak.

TERETOVNICA tu se upisuju stvarna prava kojima je zemljite, odnosno ZK tijelo optereeno npr. slunost, zalono pravo. Zatim se upisuju i 4 obvezna prava najam, zakup, prvokup i nazadkup, kao i ogranienja raspolaganja kojima je podvrgnut svakodobni vlasnik optereenog dobra. Takoer se upisuju i zabrane otuenja i optereenja. Ako postoje, tu e se upisati i koncesije na opem ili javnom dobru.

Upis je sumarno od nadl.suda ustanovljenje prava, pravnih injenica i odnosa vanih za nekretnine i prava na njima.

Razlikujemo 3 vrste upisa: uknjibu, predbiljebu i zabiljebu.

a) Uknjiba je svaki bezuvjetan i konaan upis stjecanja, prijenosa, ogranienja i prestanka knjinih prava, koji ne ovise ni o kakvom naknadnom opravdanju. Osim vl. i dr.stvarnih prava, predmet uknjibe su i gore navedena 4 obv.prava.Uknjibu e dopustiti sud samo na temelju javnih isprava ili privatnih isprava na kojima je potpis ovjeren.Priv.isprave na temelju kojih se doputa uknjiba moraju, pored opih pretpostavki, sadravati tonu oznaku zemljita ili prava za koje se uknjiba predlae i klauzulu intabulandi. Tako i javna isprava mora sadravati tonu oznaku zemljita i prava na koji se uknjiba odnosi.

b) Predbiljeba je upis kojim se knjina prava stjeu, prenose, ograniuju i prestaju pod uvjetom naknadnog opravdanja i u opsegu u kojemu budu naknadno opravdana.Pred. je uvjetan upis. Nakon opravdanja pred. smatra se da je ono pravo koje je bilo samo predbiljeeno ve od podnoenja prijedloga za pred.uknjieno.Predmet pred.mogu biti sva prava koja se mogu i uknjiiti.Doputena je ako isprava za upis ne udovoljava posebnim pretpostavkama za upis (npr. nedostaje klauzula intabulandi), ali udovoljava opim pretpostavkama za ZK upis.Od javnih isprava na temelju kojih se moe dopustiti pred. najvanije su jo neizvrene pravomone sudske odluke kojima se stvarno pravo bezuvjetno priznaje ili odbija i odluke domaih sudova i dr.tijela kojima se pred.odreuje kao mjera osiguranja.

c) Zabiljeba je upis kojim se u svrhu publiciteta evidentiraju odreene okolnosti koje se odnose na pravni promet nekretnina ili se njime osiguravaju odreeni pravni uinci za njegova predlagatelja.

Mogue sljedee zabiljebe: z.osobnih odnosa z.prvenstvenog reda z.otkaza hipotekarne trabine i z.hipotekarne tube z.spora z.odbijanja ovrhe

Brisovnom tubom (ili tubom za brisanje) zahtijeva se brisanje pravno nevaljanog upisa i uspostava prijanjeg ZK stanja.Upis e biti nevaljan kad za njega nisu ispunjene mat. i postupovne pretpostavke predviene u ZK pravu.Neistinit je onaj upis kojim se upisano razlikuje od stvarnog, izvanknjinog stanja.B.t. ne zastarijeva prema osobi koja je ishodila nevaljani upis, kao ni prema osobi koja je od ove stekla pravo na temelju njezina nevaljanog upisa ako je znala ili morala znati da je upis njena prednika bio nevaljan.Neto je drukije rjeenje kad se radi o potenom stjecatelju koji je upis svog prava ostvario na temelju prednikova nevaljanog i neistinitog upisa, a da nije znao ni mogao znati za nevaljanost prednikova upisa. Dodue, nositelj knjinog prava moe i u tom sluaju podii brisovnu tubu protiv prednika potenog stjecatelja, ali zbog zatite povjerenja u zemlj.knjige, samo u odreenom roku. Duljina roka ovisna je o tome je li nositelju knjinog prava dostavljeno rjeenje o nevaljanom upisu kojim je povrijeeno njegovo pravo. Ako je, tada je potrebno u roku za albu protiv rjeenja o upisu zatraiti zabiljebu brisovne tube i u daljnjem roku od 60 dana podii brisovnu tubu. Ako rjeenje o nevaljanom upisu nije dostavljeno nositelju knjinog prava, brisovnu e tubu protiv prednika potenog stjecatelja moi podii u roku od 3 god. od dana kada je taj upis zatraen.

NAELA ZK PRAVA:

a) Naelo javnosti ima 2 strane: formalnu i materijalnu. Formalna strana znai da svatko moe, u nazonosti njihova voditelja, zemlj.knjigu i sve pomone isprave razgledati, uzimati prijepise, ispise i grunt.izvatke, a da za to ne mora dokazivati postojanje pravnog interesa.Mat.strana sastoji se u tome da se zemlj.knjige uzimaju kao vjerodostojne glede istinitosti i potpunosti svog sadraja (istinitost i potpunost sadraja fikcija).

b) Naelo povjerenja je nuna posljedica mat.strane naela javnosti. Ako se jednom uzme da je sadraj zemlj.knjiga istinit i potpun, svaki onaj koji postupa poteno moe sa sigurnou uzeti da ono to je upisano u zemlj.knjizi stvarno postoji (poz.strana), a ono to nije upisano da u stvarnosti ne postoji (neg.strana).Poznavanje stanja u zemlj.knjigama je praesumptio juris et de jure. Prema tome, nitko se ne moe pozvati na injenicu da mu stanje u zemlj.knjizi nije bilo poznato.Naelo povjerenja ne odnosi se na poznavanje ZK stanja, nego na nepoznavanje izvanknjinog stanja. Na povjerenje u zemlj.knjige moe se pozvati samo onaj koji nije znao, niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da ono to je upisano nije potpuno ili da je razliito od izvanknjinog stanja. Za takva stjecatelja kaemo da je postupao u dobroj vjeri.

c) Naelo stvarnosti znai da su objekt upisa u zemlj.knjige nekretnine i stvarna prava na nektninama.

d) Naelo potpunosti zahtijeva da zemlj.knjige sadre sve pravno relevantne injenice za promet nekretnina, kao to su podaci o vrsti i veliini nekretnine, o osobi vlasnika, o teretima i dr.

e) Naelo specijalnosti koje se naziva i NAELOM ODREENOSTI podrazumijeva da svaki upis u zemlj.knjizi ini zasebnu, samostalnu pravnu cjelinu.

f) Naelo preglednosti je u biti zahtjev da se zemlj.knjige ustanove i vode tako da se svatko moe lako i brzo obavijestiti o upisanim nekretninama i stvarnim pravima na njima.

g) Naelo konsenza nalae da se upisi u zemlj.knjige mogu izvriti samo na temelju suglasnosti osobe ije se pravo prenosi, ukida ili ograniuje i osobe koja stjee ZK pravo. To naelo poznaje i nekoliko iznimaka prema kojima se upis moe izvriti po slub.dunosti ili na osnovi jednostranog zahtjeva (predbiljeba, zabiljeba)

h) Naelo legaliteta zahtijeva da sud po slub.dunosti mora ispitati opstojnost zakonom predvienih pretpostavaka upisa u zemlj.knjige.

i) Naelo upisa podrazumijeva da se stvarna prava na nekretninama stjeu iskljuivo upisom u zemlj.knjige odnosno u gl.knjigu. Upis ima konstitutivno znaenje, zbog ega se ovo naelo naziva i naelom konstitutivnosti upisa.

j) Naelo prvenstva ili prioriteta. Prema ovom naelu pravni uinak upisa ravna se prema njegovu prvenstvenom redu, a on prema vremenu kad je zahtjev za upis stigao ZK sudu. Od dva ili vie zahtjeva pravni uinak upisa proizvest e najraniji pristigli zahtjev prior tempore potior iure raniji u vremenu, jai u pravu. Pravo na mjesto u redu prvenstva moe se ustupiti sporazumno izmeu osoba iji se zahtjevi nalaze u redu prvenstva. Ustupanje moe biti naplatno i besplatno.

STVARNA PRAVA NA TUOJ STVARI

PRAVA SLUNOSTI (Servitutes)

Pravo slunosti je stvarno pravo na tuoj stvari na temelju kojega se ovlateniku doputa odreeno koritenje tuom stvari.

Slunost je ogranieno stvarno pravo na neijoj stvari koje ovlauje svojega nositelja da se na odreeni nain slui tom stvari ma ija ona bila, a njezin svagdanji vlasnik je to duan trpjeti ili pak zbog toga glede nje neto proputati.

Zajednika naela slunosti: Sl. su stvarna prava. Sl. su stvarna prava na tuoj stvari. Nema sl. na vl.stvari. Nemini res sua servit. Iznimka je tzv. VLASNIKA SLUNOSTI. Ne mogu postojati sl. na injenje. Servitus in faciendo consistere nequit. Sl. ne moe postojati na sl. servitus servitutis esse non potest. Sl. se moraju obzirno (civiliter) izvravati. To znai da se moraju izvravati tako da se to manje optereuje posluno dobro.Ostvarivanju ovog naela slui i institut prelaganja sl.Pod prelaganjem sl. razumijeva se njezino premjetanje na onaj dio poslunog dobra gdje e, uz ouvanje sadraja i svrhe zbog koje je ustanovljena, biti manje tegobna za vlasnika poslunog dobra. Sl. su same za sebe neprenosive; ne mogu se samovlasno odvojiti od poslune stvari. Sl. su, osim plodouivanja, nedjeljiva prava.

STVARNE SLUNOSTI (Servitutes reales)

Stvarna sl. je stvarno pravo svakidanjeg vlasnika jedne nekretnine (povlasna nekretnina ili dobro) da se za potrebe te nekretnine slui na odreeni nain nekretninom drugog vlasnika (posluna nekretnina ili dobro) ili da se zahtijeva od svagdanjeg vlasnika poslune nekretnine da se suzdrava od obavljanja odreenih radnji koje bi inae imao pravo obavljati na svojoj nekretnini.

Kao subj.gra.pravo, stvarna se slunost moe sastojati u ovlatenju vlasnika povlasne nekretnine koristiti se poslunom nekretninom u odreenom pravcu (prelaziti preko nje, napasati stoku, crpiti vodu itd.) ili u ovlatenju zahtijevati od vlasnika poslune nekretnine da ne obavlja odreene radnje koje bi inae imao pravo obavljati na toj nekretnini (da npr. ne povisuje svoju kuu prema susjedu i sl.).

Stv.sl. moraju biti objektivno korisne; svrha im je bolje gosp. iskoritavanje povlasne nekretnine.Nekretnine povezane slunou ne moraju biti susjedne.Stv.sl. mogu postojati i u korist nekretnina koje su javna dobra u opoj ili u javnoj uporabi.Nositelj prava stv.sl., osim vlasnika nekretnine, moe biti i nositelj prava graenja.

Vrste stvarnih slunosti:a) Poljske ili zemljine i kune ili gradskeKriterij razlikovanja je priroda i namjena povlasne nekretnine.

Poljske su sl. sve one kod kojih je povlasna nekretnina namijenjena poljodjelskom iskoritavanju.

1. Slunosti puta: slunosti staze ili nogostupa (iter) koja daje pravo hodati stazom i njome k sebi putati ljude, ali ne jahati, voziti se biciklom ili gurati bicikl; slunost progona stoke (actus) koja daje pravo progoniti stoku i sluiti se kolicima, ali ne i vui teke terete preko poslunog zemljita; slunost kolnika (via) koja daje pravo voziti se po poslunoj nekretnini jednom ili vie zaprega, biciklom i mot.vozilom, ali ne i goniti nevezanu stoku.U sl.puta spada i nuni prolaz koja daje pravo voziti se po posl.nekretnini jednom ili vie zaprega, biciklom i mot.vozilom, ali ne i goniti nevezanu stoku.

2. Slunosti vode: slunost crpljenja vode iz tueg bunara ili vrela, ukljuivo i slobodan pristup na poslunu nekretninu; slunost pojiti stoku; slunost vodovoda (aquaeductus) koja daje pravo navraati vodu s tue nekretnine na svoje zemljite ili je sa svojega odvraati na tue zemljite i u tu svrhu postaviti za to potrebne cijevi, ljebove, brane

3. Slunosti pae (servitus pasciendi) koja ovlauje na napasanje stoke na tuem zemljitu.

4. umske slunosti koje obuhvaaju pravo sjei drva ili kupiti suho granje ili kupiti ir.

Kune ili gradske su one sl. kod kojih su povlasne nekretnine zgrade ili zemljita oko njih, a ovlauju na poduzimanje odreenih radnji na susjedovoj nekretnini kao poslunoj, to je taj duan trpjeti.

1. pravo nasloniti teret svoje zgrade na tuu zgradu (servitus oneris ferendi);2. pravo umetnuti gredu ili ronik svoje zgrade u tui zid (servitus tigni immitendi);3. pravo imati prozor u tuem zidu zbog svjetla ili radi vidika;4. pravo imati dio svoje zgrade i naprave na tuoj nekretnini (servitus proiscendi). Sadraj ove sl. je ovlast imati dijelove svoje zgrade bilo u susjedovu zranu prostoru (balkoni, nadstrenice) ili na susjedovu zemljitu (prekoraenje mee graenjem) ili imati svoje naprave na tuoj nekretnini, na njenoj povrini ili ispod nje (antenu na krovu, reklamni natpis na zidu ili krovu, el, vodovodne, tel. i dr.vodove).5. pravo provoditi dim ili druge plinove kroz susjedov dimnjak;6. pravo odvoditi kinicu sa svog krova na tue zemljite (servitus stilicidii);7. pravo odvoenja (otpadnih) tekuina preko tueg zemljita ili prolijevanje tekuine na susjedovo zemljite (servitus cloacae).

Negativne kune ili gradske sl:1. svoju kuu ne povisivati ili je ne snizivati;2. ne oduzimati povlasnoj zgradi svjetlo, zrak ili vidik;3. ne odvraati kinicu s krova svoje kue od susjedova zemljita kojem bi mogla koristiti za polijevanje vrta ili punjenje cisterne ili emu drugom.

Pozitivnim ili afirmativnim sl. smatraju se one kod kojih njihov titular ima ovlatenje koristiti se poslunim dobrom na odreeni nain (prelaziti preko njega, pregoniti stoku, crpiti vodu itd.), a vlasnik poslunog dobra obvezu to trpjeti.

Negativne su sl. one kod kojih njihov titular ima pravo zahtijevati od vlasnika posl.dobra da se suzdri od obavljanja odreenih radnji na svom dobru koje bi inae, kao vlasnik, imao pravo obavljati (npr. da ne podie zgradu navie).

Trajne su one slunosti koje jednom ustanovljene i ostvarene predstavljaju trajno stanje za ije izvravanje nije potrebna bilo kakva daljnja ljudska radnja. To su u pravilu neg. slunosti, ali mogu biti i poz., kao npr. pravo umetnuti gredu svoje zgrade u tui zid i pravo odvoenja kinice na tue zemljite.

Povremene su sl. ije se izvravanje sastoji u ponavljanim radnjama njihova ovlatenika, npr. slunost puta, crpljenja vode i sl.

Stv.sl. mogu biti ustanovljene na odreeno vrijeme (privremene sl.) ili za odreeno doba godine (sezonske sl.).

OSOBNE SLUNOSTI (Servitutes personales)To su stvarna prava na tuoj stvari koja ovlauju pojedinano odreenu osobu da se na odreeni nain slui tuom stvari.

Ovlatenici osobnih sl. mogu biti fiz. i pravne osobe; one su neprenosive; nenasljedive.

Za razliku od stv.sl. koje su nedjeljiva prava, osobne sl. su djeljiva prava, stoga npr. suvlasnik moe osnovati osobnu sl. na svom idealnom dijelu, ako je to mogue s obzirom na sadraj sl. i narav predmeta.

Vrste osobnih slunosti:a) Pravo plodouivanja (ususfructus)Pravo p.ili uzufrukt je stvarno pravo na tuoj stvari koje daje ovlateniku osobno pravo da se u svakom pogledu slui tuom stvari u skladu s njenom namjenom, uvajui njeno suanstvo.Npr. doivotno plodouivanje, kada npr. otac ostavlja nekretnine svojoj djeci, a svojoj eni ostavlja na tim nekretninama pravo doivotnog uivanja.Na potronoj stvari i pravu koje ne daje plodove mogue je samo nepravo plodouivanje (quasi ususfructus). Kvaziuzufruktuar stjee pravo vl. na stvari, pa je nakon prestanka nepravog plodouivanja duan vratiti njenu vrijednost u novcu.

Prava i dunosti plodouivatelja ili uzufruktuara: ima pravo na uporabu i koritenje poslune stvari; pripada mu ist prihod kojeg ine svi plodovi i dr.koristi koje stvar daje; ne smije stvar unititi (npr. sruiti kuu); ne smije samovlasno promijeniti kulturu (npr.vinograd pretvoriti u livadu); ne moe prodati stvar; stjee naturalne plodove njihovim odvajanjem; civilni mu plodovi pripadaju za sve razdoblje trajanja plodouivanja; snosi sve trokove uporabe i iskoritavanja stvari; kao dobar domain, duan je odravati stvar u stanju u kojem ju je primio, snositi trokove redovitog odravanja; trokovi izvanrednih popravaka i obnavljanja posl.stvari padaju na vlasnika, osim onih koje je sam plodouivatelj skrivio; plodouivatelj nije duan dopustiti da vlasnik poslune stvari obavi na njoj poboljice koje nisu nune, osim ako se vlasnik obvee na puno obeteenje za gubitak uporabe i prihoda zbog izvoenja radova.

Iako je kod plodouivanja samo pravo neprenosivo, ipak uzufruktuar moe na drugoga prenijeti izvravanje sadraja tog prava (npr. moe vinograd dati u zakup). Meutim, onog trenutka kad prestane pravo plodouivanja, prestat e i izvravanje tog prava od strane tree osobe.Dunosti i odgovornosti plodouivatelja prelaze na njegove nasljednike.

b) Pravo uporabe (usus)To je osobna sl. s ovlatenjem uporabovnika (uzuara) da se za svoje potrebe slui neijom stvari prema njenoj namjeni, uvajui njeno suanstvo.Uporabnikovo pravo uporabe je ogranieno na njegove osobne potrebe i potrebe njegove obitelji, a ne neogranieno kao kod plodouivanja.

Jo neke razlike izmeu plodouivanja i uporabe: uporabovnik ne moe pravnim poslom, ne samo svoje pravo, nego ni njegovo izvravanje prepustiti drugoj osobi; uporaba ne moe postojati na potronoj stvari (ni kao neprava); vlasnik snosi sve redovite i izvanredne terete i trokove u vezi sa stvarju, ali samo do visine koristi koju ima od stvari, ostatak tereta i trokova snosi uporabovnik; ako odbije, mora se odrei uporabe (odstupanje od openitog naela sl. da terete i trokove snosi ovlatenik sl.); plodove uporabovnik stjee ubiranjem, a ne odvajanjem kao kod plodouivanja; pravo uporabe ne moe imati vie osoba, osim ako su u takvom odnosu da im pripada zajedniki.c) Pravo stanovanja (habitatio)To je osobna slunost s ovlatenjem sluiti se tuom zgradom ili njezinim dijelom za stanovanje uvajui suanstvo stvari.Habitacija je izdvojena u zasebnu os.sl.samo po svom objektu stamb.zgradi ili njenom udjelu, a ne po svom vl. pravnom reimu. Naime, pravo stanovanja kao sl. moe biti ustanovljena ili kao uporaba ili kao plodouivanje. Prema ZV pravo stanovanja se prosuuje po pravilima o uporabi, a po pravilima o plodouivanju ako je stanovatelj ovlaten da se slui svim dijelovima zgrade. U tom sluaju objekt plodouivanja je stambena zgrada.

STJECANJE PRAVA STVARNE SLUNOSTIOno se moe stei na osnovi pravnog posla, odluke suda ili dr.dr.tijela i neposredno na osnovi zakona, kao pripadak povlasne nekretnine za njezina svagdanjeg vlasnika, a na teret poslune nekretnine.

Pravni posao kojim se moe stei pravo stvarne sl. moe biti ugovor ili oporuka.UGOVOR sklapaju vlasnici povlasnog i poslunog dobra. Ako se posluno dobro nalazi u suvlasnitvu ili zajedn.vl., potrebna je suglasnost svih suvlasnika/zajedniara, jer zasnivanje stv.sl. spada u poslove koji premauju okvir redovitog upravljanja. Ugovor moe biti naplatan ili besplatan. Budui da se radi o izvedenom stjecanju stv.prava koje ima konstitutivno znaenje, a stjee se na tuoj nekretnini, potreban je, uz ugovor kao titulus, i upis u zemlj.knjigu kao modus ili nain stjecanja.Vlasnik poslunog dobra moe zasnovati stv.sl. OPORUKOM u korist dijela nekretnine jednog, a na teret drugog nasljednika, koji dijelovi postaju zasebne nekretnine nakon smrti ostavitelja. I ovdje je potreban upis u zemlj.knjigu kao nain stjecanja prava sl.Vlasnik poslunog dobra moe ovlasti koje ine sadraj stv.sl. dati samo do opoziva, pa u tom sluaju govorimo o PRIVIDNOJ SLUNOSTI. Meutim, i na takvu se sl. primjenjuju pravila koja vrijede za stv.sl. Prema ZV, mora se dokazati da je sl.zasnovana do opoziva, jer se to ne predmnijeva.

Odluka suda u 4 sluaja: u postupku osnivanja nunog prolaza, uz sljedee pretpostavke:a) ako do nekretnine nema nikakve ili nema prikladne putne veze s javnim putomb) ako je korist od otvaranja nunog prolaza za gospodarenje tom nekretninom vea od tete koja se tim prolazom ini.Korisnik nunog prolaza duan je platiti punu novanu naknadu vlasniku poslune nekretnine.Nuni prolaz se uvijek osniva u korist odreene nekretnine, nikad u korist neke osobe ili opeg dobra.

u postupku donoenja odluke o nunim vodovima i ureajima; u postupku diobe suvlasnitva i zajedn.vl.; u ostavinskom postupku.

Odluka tijela upravne vlasti najee e to biti u postupcima izvlatenja i komasacije.

Zakon moe se stei neposredno na osnovi zakona dosjelou i zakonskim nasljeivanjem povlasne nekretnine.

Dosjelou se stv.sl. stjee izvravanjem njena sadraja za vrijeme od 20 god. uz pretpostavke:a) da ju je posjednik povlasne nekretnine poteno posjedovao,b) da se vlasnik poslunog dobra tome nije protivio ic) ako slunost nije izvravana zlouporabom povjerenja vlasnika ili posjednika poslune nekretnine, silom, potajno ili na zamolbu do opoziva.ZV ima posebnu odredbu za dosjelost sl. koja se po svojoj naravi vrlo rijetko izvrava mora se dokazati da je u razdoblju od najmanje 20 god. barem tri puta izvravan njen sadraj.O legalnim servitutima/zak.sl. govori se kad se izravno zakonom nameu vlasniku neke stvari odreena trpljenja, proputanja ili eventualna injenja.

STJECANJE PRAVA OSOBNE SLUNOSTIStjee se u pravilu na osnovi pravnog posla ugovora ili oporuke. Na stvarima u suvlasnitvu, osobnu sl. moe zasnovati i svaki suvlasnik na svom alikvotnom dijelu.Uz pravni posao kao titulus potreban je i nain stjecanja koji je za nekretnine upis u zemlj.knjige, a za pokretnine predaja poslune stvari u nesamostalan posjed titularu prava sl.Dosjelost kao nain stjecanja prava osobne sl. nije u naem pravu mogua, jer to pravo nije mogue posjedovati.

ZATITA PRAVA SLUNOSTIPosjedovna tuba, tuba na utvrenje i actio confessoria.

Tuba zbog smetanja posjeda stoji na raspolaganju svakom posjedniku stvari ili prava. Ovlatenik stv.sl. je posjednik prava stv.sl., a ovlatenik osobne sl. je posjednik prava koja predstavlja posluno dobro.

Tubom na utvrenje vlasnik povlasnog dobra zahtijeva da se prema vlasniku poslunog dobra utvrdi postojanje prava sl. Podie se u sluaju osporavanja ili dovoenja u sumnju prava sl. od strane vlasnika poslunog dobra.

Actio confessoria je tuba koju podie ovlatenik prava sl. protiv osobe koja ga samovlasno onemoguuje ili uznemiruje u izvravanju sl. sa zahtjevom na priznanje prava sl. i prestanak onemoguavanja ili uznemiravanja. Osim ovlatenika prava sl., aktivno su legitimirani svaki pojedini suvlasnik i zajedn.vlasnik povlasne stvari i svaki od vie ovlatenika slunosti plodouivanja.Pasivno legitimirani je vlasnik poslunog dobra, ali i svaka trea osoba koja ovlatenika onemoguuje ili ometa u izvravanju sadraja prava sl. A.c. priznata je i predmnjevanom ovlateniku prava sl., a to je osoba koja u postupku pred sudom ili dr.nadl.tijelom dokae pravni temelj i istinit nain stjecanja posjeda sl. actio confessoria publiciana.

U sluaju povrede prava sl. nevaljanim upisom u zemlj.knjigu, ovlateniku stoji na raspolaganju brisovna tuba.

PRESTANAK PRAVA SLUNOSTI1. Neizvravanjem prava sl. za vrijeme od 20 god. odnosno za 3 god., ako se vlasnik poslune stvari protivio njegovu izvravanju (usucapio libertatis). Sl. koja se po svojoj naravi moe samo rijetko izvravati, ne prestaje dok 3 puta ne nastupi prigoda za to, a ovlatenik to ne uini.2. Ukinuem na zahtjev vlasnika poslune stvari sud e svojom odlukom ukinuti sl., ako je pravo sl. izgubilo razumnu svrhu, bez obzira na osnovu stjecanja.3. Sjedinjenjem (konfuzijom) kada ista osoba postane vlasnikom poslune i povlasne nekretnine. Doe li, meutim, do razdvajanja vl. poslune i povlasne nekretnine prije brisanja u zemlj.knjizi, sl. ne prestaje odnosno oivljava.4. Propau stvari s propau stvari izjednauje se stavljanje stvari izvan prometa.5. Odreknuem.6. Istekom roka i ispunjenjem raskidnog uvjeta.7. Na osnovi zatite tueg povjerenja ovaj nain prestanka sl. odnosi se na sl. koja nije upisana u zemlj.knjizi. 8. Prestankom ovlatenja smru fiz. odnosno prestankom pravne osobe kao ovlatenika osobne sl. Ako je osobna sl. izrijekom osnovana za ovlatenikova nasljednika, ne prestaje smru ovlatenika, nego smru nasljednika. Ako je, pak, osnovana u korist obitelji, prestaje kad izumre cijela obitelj.

ZALONO PRAVO

To je stvarno pravo na odreenoj stvari ili pravu (zalogu) koje svog nositelja (zalonog vjerovnika) ovlauje da odreenu trabinu, ne bude li mu o dospijeu ispunjena, namiri iz vrijednosti zaloga, ma iji on bio.

Zalonom pravu je osn.svrha otkloniti dvostruku nesigurnost u kojoj se nalazi vjerovnik u vezi s namirenjem svoje trabine, nesigurnost glede obujma dunikove imovine i nesigurnost u odnosu na ranije namirenje drugih vjerovnika.

Ako vjerovnik ima zal.pravo na odreenom objektu, njegov red namirenja se ravna prema trenutku osnivanja zal.prava, a ne prema trenutku traenja ispunjenja ili prema trenutku osnivanja same obveze.

NAELA ZALONOG PRAVAa) Naelo akcesornosti znai da nastanak, trajanje i prestanak zal.prava ovisi o postojanju trabine ije se namirenje njime osigurava.Povezanost zal.prava s trabinom ogleda se i u tome to se zalono pravo moe otuiti i naslijediti samo zajedno s trabinom koju osigurava.

Postoje i iznimke od naela: Zal.pravo moe nastati i prije nego se ispune sve pretpostavke za nastanak trabine koja se njime osigurava. Takav primjer imamo kad je za nastanak trabine potreban protek roka ili ispunjenje uvjeta. Zalog za buduu trabinu naziva se KAUCIJSKI ILI KREDITNI ZALOG, odnosno KAUCIJSKA ILI KREDITNA HIPOTEKA. Ako se daju u zalog gotov novac ili vrijednosni papiri za osiguranje budue trabine, govorimo o KAUCIJI. Druga iznimka se odnosi na sluaj kad prestanak trabine ne izaziva ujedno i prestanak zal.prava. Primjer je zastara trabine. Premda je trabina zastarjela i ne moe se vie ostvarivati prisilnim putem, zal.pravo ostaje i zaloni e se vjerovnik moi namiriti iz vrijednosti zaloenog objekta, ako bude potrebno i sudskom prodajom zaloga. Drugi pr. je zal.pravo na nekretnini (hipoteka). Ono ne prestaje ispunjenjem trabine, nego tek brisanjem u zemlj.knjizi. b) Naelo specijalnosti prema tom naelu, zal.se pravo stjee samo na odreenom objektu iz imovine zalogodavca i samo za odreenu trabinu vjerovnika. Ili, izraeno negativno, ne na cjelokupnoj imovini zalogodavca i ne na neodreenom broju ili neodreenom novanom iznosu vjerovnikove trabine. Ukratko, nedoputena je tzv. generalna hipoteka.

c) Naelo oficijalnosti prema ovom naelu, zal.se pravo ostvaruje putem suda.

d) Naelo nedjeljivosti nedjeljivost se zal.prava oituje u osiguranju cjelokupne trabine zalogom kao cjelinom, ukljuivi sve njegove pripadnosti.To znai, s jedne strane, da u sluaju djelominog podmirenja duga, zal.pravo ostaje u nesmanjenom opsegu sve do potpunog namirenja trabine, a dunik nema pravo na povrat stvari ili njena dijela. Osim gl.trabine zal.pravo osigurava namirenje i sporednih trabina, kamata, trokova za ouvanje stvari i trokova naplate trabine.S druge strane, nedjeljivost zal.prava znai da ono, u sluaju da se zalog podijeli (npr. doe do fiz.diobe zal.stvari), ne prestaje ve nastavlja postojati na njegovim dijelovima.

e)Naelo neodvojivosti zal.se pravo ne moe odvojiti od zaloga kao svog objekta, pa se stjecanjem zaloga po bilo kojoj osnovi stjee ujedno i zal.pravo koje ga optereuje. Iznimka se moe ustanoviti zakonom. ZALONI VJEROVNIK je osoba koja na odreenom objektu ima zal.pravo.

ZALONI DUNIK je svagdanji vlasnik zaloga, tj. vlasnik onog objekta kojim se trabina osigurava. No, ako zalog nije stvar nego pravo, zal.dunik je onaj koji je nositelj tog prava. Zal.dunik ne mora biti ista ona osoba koja je i osobni dunik.

OBJEKT ZALonog PRAVA Objekt zal.prava ili zalog moe biti pojedinano odreena pokretna ili nepokretna stvar, te pojedinano odreeno imov.pravo.Osn.svrha zal.prava jest da se vjerovnik namiri iz onog objekta koji mu je zaloen, ako dunik o dospjelosti ne ispuni dunu obvezu.Zalog moe initi i nekoliko nekretnina kao da su sve zajedno jedna stvar ZAJEDNIKA ILI SIMULTANA HIPOTEKA.Pravo na civilne plodove (najamnine, zakupnine) moe biti samostalnim zalogom.Objektom zal.prava mogu biti i stvari u vl. i zajedn.vl. Zaloiti se moe i suvlasniki dio.

Ima stvari i prava koji bi po svojim svojstvima mogli biti objekt zal.prava, ali su iz posebnih razloga propisom izuzeti od zalaganja. Razlozi tome su dvovrsni. S jedne strane, izuzimanjem od zalaganja nastoji se fiz. osobi i osobama koje je ova duna uzdravati osigurati zadovoljenje osn.ivotnih potreba (tzv. egzistencijalni minimum) i osigurati joj mogunost obavljanja samostalne djelatnosti koja joj je gl. izvor sredstava za ivot, odnosno pravnoj osobi stvari i prava nuna za obavljanje njene djelatnosti; s druge strane, tim putem se nastoje zatiti odreeni javni i drutv.interesi.Nekretnine za stanovanje i obavljanje samostalne ili poslovne djelatnosti ne smatraju se, osim iznimno, stvarima nunim za zadovoljavanje osn.ivotnih potreba ili obavljanje djelatnosti.

Apsolutno su izuzete od zalaganja 2/3 plae i mirovine, ali ako se radi o trabini po osnovi zak.uzdravanja, tada je izuzeta samo plae/mirovine. Primanja po osnovi zak.uzdravanja, soc.skrbi, naknade zbog tjelesnog oteenja, djejeg doplatka, stipendije i pomoi uenicima, po osnovi odlija i priznanja te primanja vojnika, studenata vojnih kola, u cijelosti su izuzeti od zalaganja. Relativno su izuzeti, tj. mogu se dobrovoljno, ali ne i prisilno prodati: potrebna odjea i obua, alat bez kojeg se zanimanje ne moe obavljati, odreena zaliha hrane, predmeti nuni za obavljanje javnobiljenike, odvjetnike, lijenike, ljekarnike, znanstvene, umjetnike djelatnosti itd.

I kod nekretnina postoji mogunost izuzimanja od ovrhe, a time posredno i od zalaganja. To se odnosi na polj.zemljite i gosp.zgrade poljodjelca u opsegu potrebnom za uzdravanje njega i lanova njegove ue obitelji te dr.osoba koje je ovaj po zakonu duan uzdravati. Izuzete su i pokretnine koje kao pertinencija slue polj.gosp. polj.strojevi i dr.orua za rad, radna i rasplodna stoka.Sva navedena izuzea ne vrijede ako je vjerovnik radi osiguranja svoje trabine stekao zal.pravo pravnim poslom sa zalonim dunikom.I sam zalog moe biti objekt zaloga. Naime, zaloni vjerovnik moe, u granicama svog prava na namirenje iz zaloga, zalog dalje zaloiti i tako osnovat PODZALONO PRAVO.Hipoteka na hipoteci naziva se NADHIPOTEKOM.

Dva osnovna oblika zalonog prava: PIGNUS I HIPOTEKA.Razlika izmeu pignusa i hipoteke oituje se u tome ima li zaloni vjerovnik ili nema posjed zaloga. Ako se zalog nalazi u posjedu vjerovnika, radi se o pignusu. Naprotiv, ako vjerovnik nema posjed zaloga, radi se o hipoteci. U tim je pravima, prema tome, mogua i hipoteka na pokretninama.Hipoteka je dobrovoljno zalono pravo koje se na stvari osniva bez predaje stvari vjerovniku u posjed i koje ga ne ovlauje da dri zalog u posjedu.REGISTARSKO ZALONO PRAVO kada je omogueno stjecanje hipoteke na onim pokretnim stvarima i pravima koje se mogu stei jedino upisom u javni upisnik ili se bez takva upisa ne smiju rabiti.

Zal.pravo se stjee na temelju pravnog posla, sudske odluke i zakona.DOBROVOLJNO ZAL.PRAVO ima za osnovu stjecanja p.p. koji moe biti ugovor ili oporuka.SUDSKIM ZAL.PRAVOM nazivamo ono kod kojeg je osnova stjecanja sudska odluka. Prema ZV, ono moe biti prisilno i dobrovoljno.ZAKONSKO ZAL.PRAVO je ono kod kojeg je osnova jedna ili vie pravnih injenica predvienih zakonom kao pretpostavkom stjecanja zal.prava. Meu njima ne moe biti p.p. ili odluka suda.

a) Dobrovoljno zalono pravo p.p. na temelju kojeg se stjee dob.z.p. je ZALONI UGOVOR. Ako se njime o