STVARNO PRAVO (10.04.2010)
Literatura:
Slubeni glasnik RS, 124/08
Pomona literatura: Stankovi i Orlovi - Stvarno pravo
Vedri, Klari - Stvarno pravo (izdanja iza 1997. godine)
Bitni su i:
Zakon o zemljinim knjigama RS iz 2003. godine
Zakon o graevinskom zemljitu
Zakon o prostornom ureenju
________________________________________________________________________________
Evropska konvencija o ljudskim pravima, protokol 1, lan 1: Pravo
na mirno uivanje imovine (jeste akt koji je nadreen svim aktima nae
drave!):
Svako fiziko i pravno lice ima pravo na neometano uivanje svoje
imovine. Niko ne moe biti lien svoje imovine, osim u javnom
interesu i pod uslovima predvienim zakonom i optim naelim
meunarodnog prava.
Predhodne odredbe, meutim, ni na koji nain ne utiu na pravo
drave da primjenjuje zakone koje smatra potrebnim da bi regulisala
korienje imovine u skladu s optim interesima ili da bi obezbijedila
naplatu poreza ili drugih dadbina ili kazni.
Stvarno pravo:
- objektivni smisao: jeste skup pravnih pravila kojima se ureuju
odnosi meu ljudima povodom stvari.
- subjektivni smisao: stvarno pravo su razliita ovlatenja glede
stvari koja subjektima u stvarnopravnim odnosima priznaju norme
objektivnog prava.
Stvarna prava mogu se klasificirati kao:
- stvarna prava na vlastitoj stvari: pravo vlasnitva,
- stvarna prava na tuoj stvari: pravo slunosti, zalono pravo,
pravo stvarnog tereta, pravo graenja.
Stvarna prava su: pravo svojine, slunosti, runa zaloga,
stanarsko pravo i pravo graenja. Ovdje takoer treba ubrajati i
zakup, jer se i on sastoji u neposrednoj pravnoj vlasti na stvari
koja se moe isticati prema svim treim licima. Zatim se mogu
ubrajati i hipoteka, kao i zakonsko pravo pree
kupovine.Karakteristike stvarnog prava:
- neposrednost: subjekti prava vre ovlaenja koja imaju na osnovu
stvarnog prava najee neposredno,
- absolutnost: stvarno pravo djeluje erga omnes, to znai da
djeluju prema svima (kod obligacionih prava djeluje inter partes -
izmeu odreenih lica); stvarno pravo treba da respektuje svako tree
lice,
- tipinost odnosno primjena naela numerus clausus: je vrlo
znaajno naelo; znai naelo zatvorenog broja stvarnopravnih odnosa,
tzv. rimski kriterij. To konkretno znai da u odreenom
graanskopravnom sustavu postoje samo oni oblici stvarnopravnih
odnosa koje je kao takve odredio propis odnosno zakon. Samo u
okviru tog broja stvarnih prava mogu da se kreu subjekti prava u
okviru odreenog stvarno-pravnog odnosa.
- pripadnost: stvarno pravo pripada odreenom subjektu,
- pravo prvenstva: prvi aspekt prava prvenstva jeste da stvarno
pravo ima prvenstvo u odnosu na obligaciono pravo
- dok je drugi aspekt prava prvenstva primjena naela prior
tempore potior iure prvi u vremenu jai u pravu to znai da u
konkurenciji stvarnih prava prednost imaju ona koja su ranije
nastala
- pravo sledovanja: nosilac odnosno titular stvarnog prava ima
pravo da to svoje pravo titi bez obzira u ijim rukama se nalazi
stvar koja je objekat stvarnog prava.
Vie je podjela stvarnih prava:
- jedna od podjela je na stvarna prava na sopstvenoj stvari
(pravo svojine) i na
- ograniena stvarna prava (dakle stvarna prava na tuoj stvari -
pravo slubenosti, zalono pravo, pravo graenja, pravo realnog
tereta).
STVARI
Objekat stvarnog prava jeste stvar. Stvari su materijalni
dijelovi prirode potinjeni ljudskoj moi. One mogu biti u vlasti
fizikog ili pravnog lica, osim ako zbog svojih prirodnih svojstava
ili ogranienja na osnovu posebnog zakona nisu podobne da budu
objekat prava svojine i drugih stvarnih prava.
Sastavni dijelovi stvari- Svaka se stvar sastoji od dijelova
koji su takvi da se ili ne mogu raspoznati i onda kaemo da je to
prosta stvar. Ako se mogu raspoznati kaemo da je to sloena stvar.
Svi dijelovi sloene stvari nalaze se u meusobnoj funkcionalnoj vezi
i ine pravnu cjelinu, a prema fizikoj vezi koja postoji izmeu njih
mogu biti spojeni sastavni dijelovi koji su u materijalnoj vezi.
Spojeni dijelovi mogu biti neodvojeni i odvojeni dijelovi.
Glavna i sporedna stvar(uzgredna stvar, uzgrednica- Glavna
stvar- Pod glavnom stvari podrazumijeva se fizika cjelina njenih
sastavnih dijelova koja kao takva ima primarnu ulogu u odnosu na
jednu pokretnu stvar s kojom je funkcionalno povezana.
Sporedna stvar- Ona koja je odreena da slui drugoj glavnoj
stvari.
Pripadak je pokretna stvar koja nije sastavni dio druge stvari
(glavne stvari). Pravni znaaj svojstva pripadka sastoji se u tome
da pripadak dijeli sudbinu glavne stvari, ukoliko u zakonu ili
ugovoru nije nita drugo odreeno.
Plod je sporedna stvar:
- civilni (kamate, zakupnina,..),
- prirodni (dijele se na one koji nastaju bez ljudskog rada i sa
ljudskim radom).
Plodovi u naturalnom obliku su proizvodi koje neka stvar daje
periodino bez iscrpljivanja svoje supstancije a namijenjeni su za
odvajanje. Iz ove definicije proizlazi dva obiljeja ploda:
prvo-plod je samo ono to stvar periodino daje , drugo- plod je samo
ono to stvar daje bez iscrpljivanja svoje supstancije( zemlja koja
raa vremenom gubi svoje sastojke, ali ipak ito i trava
predstavljaju njen plod). Plodovi su npr. voe, vuna, mlijeko, med
sl.
Stvari van promete i stvari u prometu
Postoje stvari koje nisu u prometu(na kojima postoji neposredno
pravo svojine), ali stvari van prometa su i javna dobra, tj stvari
od opeg interesa to su: ulice, parkovi, trgovi. Znai da pravo
svojine moe postojati i na stvarima van prometa. Samo na onim
stvarima van prometa koja su istovremeno javna dobra ne moe
postojati pravo svojine.
Stvari u prometu-Neke se stvari nalaze u ogranienom i naroito i
naroito reguliranom prometu npr. oruje, opojne droge, plemeniti
metali.
Zbirna stvar
Zbirna stvar se moe sastojati iz istovrsnih stvari npr. stado
ovaca, biblioteka. Znai kod zbirnih stvari se jednim nazivom
oznaava cjelina koja se sastoji od pojedinih samostalnih stvari,
fiziki odvojenih od koji svaka ima samostalnu upotrebnu
vrijednost.
Djeljive i nedjeljive stvari
Djeljiva stvar- je ona stvar koja se fiziki moe tako podijeliti
da svaki dio dobiven diobom ima vrijednost srazmijernu vrijednosti
cjeline. npr. sanduk eera, kamion pijeska. Nedjeljiva stvar- je ona
stvar koja se diobom upropatava npr. figura od gipsa ili njeni
dijelovi diobom ne zadravaju srazmjernu vrijednost, tako da je
njihov zbir manji od vrijednosti nepodjeljene stvari.
Procjenjive i neprocjenjive stvari
Procjenjive stvari- su one stvari ija se vrijednost moe odrediti
usporeivanjem sa drugim stvarima u prometu. To su dakle stvari koje
imaju i prometnu i upotrebnu vrijednost i mogu se izraziti u
novcu.
Neprocijenjene stvari- To su one stvari ija se vrijednost ne moe
odrediti nikakvim uporeivanjem sa drugim stvarima u prometu.
Tjelesne i beztjelesne stvari
Ova podjela potie iz rimskog prava . Beztjelesne stvari- to su
sva imovinska prava osim prava svojine. to su stvarna prava na tuoj
stvari.(slunosti i zaloga).
Potrone i nepotrone stvari
Potrone stvari-su one stvari koje svoju korisnost iscpljuju
prvom upotrebom te se mogu upotrijebiti samo jednom(hrana, benzin,
pie, ugalj)
Nepotrone stvari- su one stvari koje mogu biti upotrebljene vie
puta(odijelo, knjiga, automobil)
Individualno(pojedinano) odreene stvari i stvari odreene po
rodu.
Po rodu odreene stvari-su one koje se u pravnom prometu
oznaavaju po vrsti i broju ili nekoj jedinici mjere(kilogram,
litra, metar) Individualni(pojedinano) odreena stvar- je ona stvar
koja je odreena konkretno i koju su ba stranke imale u vidu pa bilo
da ima neko obiljeje svojstveno samo njoj(tono odreena slika na
odreenoj izlobi),bilo da jo ima stvari sa istovrsnim osobinama.
Zamjenjive i nezamjenjive stvari
Zamjenjiva- je ona stvar na ije mjesto u pravnom odnosu moe doi
druga stvar istih osobina i vrijednosti. Ostale stvari su
nezamjenjive. Sredstva za proizvodnju su stvari pomou kojih se
obavlja proces proizvodnje, odnosno sa kojima se vri druga
djelatnost. Predmet potronje sainjavaju obrtna sredstva: materijali
za reprodukciju, gotovi proizvodi, novac,...
Osnovna i najvanija podijela stvari jeste na:
- pokretne i nepokretne stvari: U nepokretne stvari spadaju
zemljita, zgrade i druge stvari koje su sa zemljitem vrsto vezane.
Pokretne stvari su svi ostali tjelesni predmeti koji se mogu
premjetati sa mjesta na mjesto, bez povrede svoje sutine, koje se
ne smatraju nepokretnostima. Potrone stvari su zamijenljive i mogu
se umnoavati i proizvoditi. Prilikom prodaje pokretnine stranke vre
prenos vlasnitva preko konsensualnog ugovora dok kod nekretnine
prenos vlasnitva se vri pisanim ugovorom koji je ovjeren od strane
notara.- stvari u prometu i stvari van prometa, stvari u ogranienom
prometu: stvari koje mogu biti predmet stvarnih prava su stvari u
prometu (res commercium); danas u zapadnim zemljama najveu
kategoriju stvari van prometa predstavljaju stvari u optoj upotrebi
(res publicas) tj. javna dobra (putevi, trgovi, ulice,...); te
stvari u ogranienom prometu - npr. promet vatrenog oruja i
municije.
- individualno odreene stvari: Individualno odreene stvari su
one koje se u pravnom prometu odreuju kao jedinstveni primjerak u
svom rodu ili su pravnim poslom izmeu stranaka odreene kao takve
(zemljite, odjelo saiveno po mjeri,...).
- stvari odreene po rodu: Stvari odreene po rodu su one pokretne
stvari koje se u pravnom prometu odreuju po vrsti, mjeri i broju
(novac, ito, brano,...). Stvari odreene po rodu su lako prometljive
i lako zamijenljive stvari.
- zamjenljive i nezamjenljive stvari: Zamijenljiva je ona stvar
umjesto koje se moe u ispunjenju obaveze dati druga stvar iste
vrste, priblino istih svojstava i iste vrijednosti. Ostale stvari
su nezamijenljive (npr. slika uvenog umjetnika,...).
- potrone i nepotrone stvari: Potrone su pokretne stvari ako
ispunjavaju dva uslova: ako su namijenjene da se utroe jednom
upotrebom i ako su namijenjene da budu otuene. Nepotrone stvari su
stvari ija se upotrebna vrijednost realizuje u jednom duem procesu
potronje, a ne jednom upotrebom.
- djeljive i nedjeljive stvari: Djeljive su one stvari koje se
mogu podijeliti na istovrsne stvari bez smanjenja njihove upotrebne
ili prometne vrijednosti. Nedjeljive stvari su: maine, umjetnika
slika, dijamant itd. Kriterijum za djeljivost i nedjeljivost jedne
stvari nije fiziki, ve ekonomski. Pravni znaaj ove podjele dolazi
do izraaja kod susvojine ili zajednike svojine, u sluaju diobe.
- proste i sloene stvari: Prosta stvar je ona koja predstavlja
prirodnu, nepodijeljenu cjelinu (npr. list papira, novanica itd.).
Ako je jedna stvar sastavljena iz vie dijelova takva stvar je
sloena (npr. motor automobila, kua, knjiga itd.).
- zbirne stvari i zbir stvari: Kod zbira stvari se radi o skupu
vie samostalnih stvari koje se zbog njihove zajednike ekonomske
namjene u pravu tretiraju kao jedna cjelina (biblioteka, stado
ovaca,...). Ovdje se radi o zbiru stvari kod kojih svaka ponaosob
moe biti u prometu kao samostalna stvar. I kod zbirne stvari se
radi o vie stvari, ali sve stvari su tu nesamostalne. Samo tek
odreena koliina ovih stvari, samo njihov zbir ima ekonomskog znaaja
(npr. ahovska garnitura, par rukavica, pil karata ...).Papiri od
vrijednosti su- pismene isprave iji zakoniti imalac moe ostvariti
neko subjektivno graansko pravo oznaeno na papiru. Zakoniti imalac
papira od vrijednosti je lice koje je kao imalac prava oznaeno na
samom papiru odnosno na koje je papir uredno predat. Kod papira od
vrijednosti postoje dva prava: pravo na papir i pravo iz papira.
Pravo na papiru je pravo svojine ili pravo zaloga koje za svoj
objekt ima papir kao tjelesnu pokretnu stvar. Pravo iz papira
stvarno pravo (pravo svojine na robi).Papiri od vrijednosti po
prirodi prava mogu biti: stvarnopravni, obligacionopravni i papiri
s pravom uea.
Znaaj podjele stvari na pokretne i nepokretne stvari:
- stroi reim vai kod nekretnina (poto su nekretnine vee
vrijednosti),
- ostavinski postupak je obavezan kod nekretnina, a po pitanju
pokretnosti samo na zahtjev nasljednika,
- u pogledu sticanja prava vlasnitva dui su rokovi za odraj kod
nekretnina,
- forma ugovora: kod prodaje nekretnina je obavezna pismena
forma i ovjera kod notara,
- ugovor o ostavi moe biti samo na pokretnim stvarima,
- sticanje prava vlasnitva na osnovu pravnog posla: kod
pokretnina predaja, kod nekretnina modus aquirendi je upis u javne
knjige,
- u pogledu izvrenja drugaija su pravila za pokretne stvari i
nepokretne stvari.
Novine koje donosi Zakon o stvarnim pravima:
- jednovrsnost prava vlasnitva bez obzira na titulara,
- superficies solo cedit: uspostavljanje pravnog jedinstva
nekretnine, sve to je na zemljitu ispod zemljita dijeli sudbinu
zemljita (pravno jedinstvo nekretnine: kua + zemljite su
jedinstveni),
- uvode se dva nova pravna instituta: pravo graenja i pravo
realnog tereta,
- kao novinu zakon regulie i susjedska prava,
- regulacija linih slubenosti (tzv. plodouivanje, upotreba i
pravo stanovanja),
- detaljna regulacija etane svojine i izmijenjen je koncept
etane svojine,
- u pogledu sredstava obezbjeenja potraivanja: zalono pravo se
regulie na jednom mjestu,
- prelazne i zavrne odredbe (kojima se daju pravila za
uspostavljanje jednovrsnosti vlasnitva odnosno pretvaranje odreenih
prava koja su postojala u prolom sistemu - odreuje se reim prelaska
na novi sistem),
- definicija nekretnine (nepokretnosti su estice zemljine
povrine, zajedno sa svim onim to je sa zemljitem trajno spojeno na
povrini ili ispod nje, ako zakonom nije drugaije odreeno),
- definicija optih dobara (ona dobra koja su dostupna svima;:
zbog svojih osobina ne mogu biti u vlasti fizikog ili pravnog lica
pojedinano, nego su na upotrebi svima pod jednakim uslovima, kao to
su: vazduh, voda u rijekama,...)
- definicija javnih dobara (su stvari koje su po zakonu
namijenjene da slue svima pod jednakim uslovima, kao to su: javni
putevi, ulice,...)
- definicija dobara od opteg interesa - u optoj upotrebi (koja
nisu opta dobra, kao to su graevinska zemljita, poljoprivredna
zemljita, ume i umska zemljita,...).
POSJED ODNOSNO DRAVINA (SVOJINA)
Vano je napomenuti da posjed nije stvarno pravo, ve pretpostavka
pojedinih stvarnih prava.
Posjed je faktiko stanje zatieno pravom, tj. faktika vlast na
stvari koju titi zakon. I novi zakon je prihvatio modernu ili
objektivnu koncepciju dravine, gdje se za pojam dravine trai samo
fakt dranja odnosno corpus. Ne trai se svijest da se stvar dri kao
svoje. Posjed nije stvarno pravo ali je pretpostavka za sticanje
mnogih stvarnih prava.
Koncepcija:
- subjektivna koncepcija: od rimskog prava bilo je potrebno
imati corpus odnosno faktiku vlast na stvari i animus ili volja,
svijest. Od Njemakog graanskog zakonika (BGB - 1900) obavezan je
samo corpus, faktika vlast na stvari, to je preuzeto i u naem
zakonu.
Subjekt posjeda moe biti svako pravno i fiziko lice. Moe biti i
maloljetan i nesposoban-svaki subjekt prava. Poslovno nesposobna
lica ne mogu biti subjekti dravine.Objekt posjeda mogu da budu
stvari i prava (posjed prava stvarne slubenosti). U pogledu ostalih
objekata posjeda to su stvari (pokretne i nepokretne). Stvari
moraju biti sadanje, koja postoji, ne moe biti budua, potrebno je
da stvar bude u prometu, objekti posjeda su stvari na kojima se
mogu sticati odreena stvarna prava.Stvar mora biti u prometu.
Objekti posjeda su one stvari na kojima se mogu sticati pravo
svojine i druga stvarna prava. Posjed kao fakt se stie kad lice doe
u takav odnos prema stvari da ima moguost faktikog raspolaganja.
Posjed znai -mogunost da ima faktiku mogunost raspolaganja sa
stvarima. Posjed se moe stei od lica koje je imalo ranije posjed pa
je to izvedeni posjed i posjed koji se moe stei iako niko nije imao
to pravo do sad.
U pogledu sticanja posjeda, posjed se moe stei na osnovu
tradicije odnosno fizike predaje iz ruke u ruku, tamo gdje nije
mogue fiziki predaju izvriti postoji simbolika predaja korosman,
kljuevi ili fiktivna predaja konstitutum posesorijum-vlasnik
telefona prodam ga ali ga zadrim jo mjesec dana, bez obtira to nije
izvrena predaja kupac je stekao pravo vlasnitva; treadicio brevi
manum-kupac je ve drao telefon i prilikom zakljuenja kupovine nije
ga vratio prodavcu da ga ovaj formalno urui kupcu i cesio
vindikaciones-stvar kod treeg lica)
Posjed se ne gubi ako se privremeno izgubi mogunost raspolaganja
sa odreenom koja je objekt posjeda. ta je privremeno-odluuje sud
kod faktikog spora.
Vrste posjeda onosno podjela posjeda:
iskljuivi posjed (jedno lice dri stvar koja je objekat posjeda)
i suposjed (vie lica dre stvar u svom posjedu, zajdniki izvravaju
posjedovne ranje,oba imaju zatita prema treim licima)
posjed stvari i posjed prava zakonit posjed (ako se zasniva na
pravnom osnovu koji je podoban za sticanje pravne svojine i nije
steen prevarom silom ili zloupotrebom povjerenja) i nezakonit
(kupovina kue ali nije do kraja sproveden postupak zakona, ima
pravni osnov ugovor ali nema uknjibe)
podjela na savjestan-bona fides ( ako posjednik ne zna i ne moe
znati da stvar nije njegova,psihiki odnos, npr.prednik ukrao stvar
a ja naslednik o tom nita ne zna ) i nesavjestan ( zna ili moe na
osnovu dostupnih informacija znati da stvar nije njegova)
podjela na pravi i manjljiv ( silom, prevarom i zloupotrebom
povjerenja)
Posjed nije stvarno pravo on je fakat ali je usloV
Kako se posjed stie?
- kad lice doe u takav odnos prema odreenoj stvari da ima
mogunost faktikog raspolaganja,
- moe se stei od lica koje je imalo ranije posjed (izvedeni
posjed), a postoji i posjed na stvari na kojoj niko prije nije imao
pravo posjeda,
- u pogledu sticanja posjeda: posjed se moe stei na osnovu
tradicije odnosno predaje iz ruke u ruku (tzv. fizika predaja), kod
stvari koje nije mogue predati iz ruke u ruku postoji simbolika
predaja (predaja kljueva od automobila, teretni list u pogledu
robe,...), trea vrsta predaje kao naina sticanja dravine je tzv.
fiktivna predaja (tri su oblika fiktivne predaje: constitutum
possesorium, traditio brevis manu i cesio vindicationis)
Constitutum possesorium znai: ja sam vlasnik odreene stvari,
prodajem telefon drugoj osobi, ali kaem nakon to smo izvrili
prodaju, ona je stvar platila, ali ja stvar zadrim jo npr. mjesec
dana da stvar upotrebljavam - bez obzira to nije izvrena predaja
osoba je postala vlasnik! Druga osoba je stekla pravo posjeda na
osnovu naeg dogovora!
Cesio vindicationis znai: kada je stvar kod treeg lica.
Posjed se ne gubi ako se privremeno izgubi mogunost raspolaganja
sa odreenom stvari koja je objekat posjeda. Dravina ne prestaje,
niti se prekida, ako je smetnja ili proputanje izvravanja draoave
vlasti bilo po svojoj prirodi samo privremeno i nezavisno od volje
draoca.
Vrste posjeda:
- neposredan ili posredan; Posredna dravina- ima lice koje
faktinu vlast na stvari vri preko drugog lica kojem je po osnovu
plodouivanja, ugovora o koritenju stana, zakupa dalo stvar u
neposrednu dravinu ili posjed.
Od dravnine ili posjeda treba razlikovati detenciju. Detenciju-
ima lice koje po osnovu radnog ili slinog odnosa ili u domainstvu
vri faktiku vlast na stvari za drugo lice i duno je da postupa po
njegovim uputstvima. (kuna pomonica, konobar)
Neposredna dravina- ima onaj ko neposredno vri faktinu vlast na
stvari.
- individualan - iskljuivi: jedno lice dri stvar koja je objekat
posjeda;
- suposjed: vie lica dri stvar u svojem posjedu i zajedniki
izvravaju posjedovne radnje - isti posjed stvari ili prava ima vie
lica, oni zajedniki izvravaju faktike radnje,
- samostalan: posjed je samostalan kad posjednik posjeduje stvar
kao da je njezin vlasnik ili posjeduje pravo kao da je nositelj
toga prava. Posjed e se smatrati samostalnim, ako se ne dokae
suprotno;
- nesamostalan: posjed je nesamostalan kad posjednik posjeduje
stvar priznajui viu vlast posrednoga posjednika;
- posjed stvari; je najira faktika vlast na stvari koja po obimu
odgovara sadrini prava svojine. Dralac stvari se ponaa kao vlasnik
bez obzira na to da li ima pravo svojine ili ne.- posjed prava;
pravo stvarne slubenosti, je ua, dijelimina faktina vlast na stvari
koja po obimu odgovara nekom drugom pravu ija je sadrina u
neposrednoj vlasti na stvari(zakup). - istinit (pravi) ili
neistinit (manljiv): posjed je istinit ako nije pribavljen ni
silom, ni prevarom ni zloupotrebom povjerenja. Posjed koji je
pribavljen silom, prevarom ili zlouporabom povjerenja, postaje
miran kad osobi od koje je tako pribavljen prestane njezino pravo
da titi svoj posjed koji joj je tako oduzet;
- zakonit ili nezakonit: posjed je zakonit ako se zasniva na
takvom pravnom osnovu koji je podoban za sticanje prava svojine i
nije steen prevarom, silom ili zloupotrebom povjerenja; posjednik
ima valjani pravni temelj tog posjedovanja;
- savjestan (poten) ili nesavjestan (nepoten): savjesnost je
psihiki odnos odreenog subjekta prava prema pojedinoj stvari;
posjed je poten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s
obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne
pripada pravo na posjed, ali potenje prestaje im posjednik sazna da
mu pravo na taj posjed ne pripada. Posjed se smatra potenim, osim
ako se dokae suprotno.
Zatita posjeda:
- smetanje posjeda se javlja u dva vida: oduzimanje posjeda ili
uznemiravanje posjeda; u rimskom pravu su to bile tube kod
uznemiravanja interdictum retinendae possessionis i tuba kod
oduzimanja interdictum recuperande possessionis
- samopomo (netko pomae sam sebi u uspostavljanju ranijeg
posjedovnog stanja; da bi dolo do primjene instituta samopomoi
moraju da budu ispunjeni neki uslovi: opasnost mora da bude
neposredna, samopomo mora da bude nuna, nain njenog izvrenja mora
da odgovara prilikama u kojima postoji opasnost; postoji granica
dozvoljene samopomoi; samopomo se mora vriti u rokovima koje
odreuje zakon: subjektivni 30 dana i objektivni godinu dana)
- tuba (tuba za smetanje mora biti podneena u odreenom roku; rok
je prekluzivni: ako se tuba za smetanje posjeda ne podnese u
odreenom roku koji je zakonom odreen gubi se pravo posjedovne
zatite; subjektivni rok 30 dana od dana saznanja za smetanje i
poinioca; objektivni rok godinu dana od uinjenog smetanja; nakon
toga se gubi pravo; subjektivni rok se moe koristi samo u okviru
objektivnog roka (objektivni rok je krajnji rok).
Ako je tuba blagovremena od doputenog lica onda se vodi postupak
zbog smetanja posjeda:
- u postupku se raspravljaju dvije krucijalne injenice:
posljednje stanje posjeda i nastali in smetanja. Nije od uticaja
pravo na posjed, pravni osnov posjeda i savjesnost posjeda. Utvruje
se ko je bio posljednji mirni faktiki posjednik. Posjed je fakt,
dakle raspravljaju se faktika pitanja.
- posjedovna zatita je provizorna zatita, suprotno je petitorna
zatita koja se zasniva na pravu (vlasnika parnica),
- donosi se rjeenje a ne presuda!
- rokovi su krai, cijeli postupak se odvija bre, promptnije;
- dralac trai da se utvrdi in smetanja dravine,
- trai da se naredi uspostavljanje stanja dravine kakvo je bilo
u asu smetanja dravine (preanje stanje),
- te da se zabrani takvo ili slino smetanje ubudue (to je bitno
poto se ide odmah na izvrenje ako se ponovi takvo ili slino
smetanje)
- tubenom zahtjevu se moe u cijelosti udovoljiti ili ga
odbiti
- u pogledu objekata posjeda zakon pravi jedan izuzetak u
pogledu toga da mora biti smetanje cijele stvari poto sada kae da
se moe smetanje posjeda izvriti i na dijelu stvari ako je to
pogodno da se u pogledu toga uspostavlja posjedovno stanje (npr.
soba - iako je soba dio stana) .
Izuzeci koji postoje u posjedovnoj parnici:
- dralac koji je dravinu stekao silom, prevarom ili zloupotrebom
povjerenja, ima takoe pravo na zatitu od smetanja dravine, osim
prema licu od kojeg je na takav nain doao do dravine, ako od
nastalog smetanja nisu protekli subjektivni i objektivni rok,
- drugi prigovor je tzv. petitorium absorbet posessorium: tokom
posjedovne parnice vodi se i vlasnika parnica i zavri se vlasnika
parnica prije posjedovne parnice - onaj koji je uspio u toj
vlasnikoj parnici prezentuje presudu sudu nakon ega e sud
obustaviti postupak po posjedovnoj parnici.
- nema smetanja posjeda ako nema protivpravnosti (elektro
postavi stub sa dozvolom optine na tvojoj zemlji!).
U POSJEDOVNOJ TUBI SU 3 KONSTITUTIVNA ELEMENTA:
-opis ina smetanja,
- uspostava preanjeg posjedovnog stanja i
-zabrana smetanja za ubudue.
Suska praksa proiruje oderdbe: npr. kue i zemlje i na dijelu mog
zemljita od 10 cm komija napravi kuu na 3 sprata, to se u postupku
i utvrdi, da je zaista komija uzeo 10 cm. Tuim za smetanje posjeda,
komija se sloi i prizna, objekat se ne rui. Gleda se omjer koristi
i tete, meutim nemoe se udovoljiti dijelu zahtjeva, ve samo u
cjelosti. Zahtjevu se moe u cjelosti udovoljiti ili ga odbiti.
Ako komija ponovo smeta, ide se na osnovu prethoodne presude na
izvenje.
Po novom zakonu u pogledu objekata ima izuzetak, smetanja
posjeda moe biti i na dijelu stvari.
17.04.2010
VLASNITVO ILI SVOJINA
- je pravo koje je ne samo pravni pojam nego i ekonomski, etiki
pojam,...
- je skup maksimalnih ovlatenja koje povodom neke stvari
pripadaju nekom licu,
- vlasniku daje ovlaenje da slobodno i po svojoj volji stvar
dri, koristi i da s njom raspolae, a svakoga od toga prava iskljui
u granicama odreenim zakonom. Svako je duan da se uzdrava od
povrede prava svojine drugog lica. Ovo pravo sadri 3 komponente
1.ovlatenje dranja, 2.ovlatenje koritenja, 3.ovlatenje
raspolaganja. Pravo svojine je apsolutno pravo i to jer djeluje
prema svima erga omnes i vlasnik ima prao sledovanja na osnovu
kojeg moe traiti povraaj stvari od bilo kog treeg kod koga se stvar
nae bez pravnog osnova. Ovo pravo je trajno tj. neogranieno u
vremenskom smislu i ne moe se izgubiti zastarjelou.OGRANIENJA PRAVA
SVOJINE:
- u opte interesu: nekome se moe oduzeti ili ograniiti pravo
svojine u optem interesu, naravno uz odreenu naknadu (npr.
ekspropriacija);
- odreene zakonske slunosti -
- susjedska prava.
Pravo svojine kao najsveobuhvatnije stvarno pravo moraju da
respektuju sva trea lica - erga omnes.
Prava stranih lica su se znaajno liberalizovala. Pogotovu zemlje
koje ele u EU, koje ele priliv stranog kapitala, pravo stranaca su
mnogo manje restriktitivna. Strana lica mogu sticati pravo svojine
kao i domaa osim ako to nije propisano drugaije zakonom ili
meunarodnim sporazumom. U pogledu sticanja prava stranaca
krucijalni princip je princip uzajamnosti ili reciprociteta.Dakle,
prvo ogranienje je uslov reciprociteta. U l.16 ima jo jedno
ogranienje a to je da oni ne mogu sticati pravo svojine na
nekretninama bitnim za bezbjednost zemlje, ak i ako su ve stekla
vlasnitvo, gube pravo svojine uz odreenu naknadu. Ako imaju pravo
nasleivanja opet naknada. CECA
Pravo svojine stranih lica:
- liberalizacija na tom podruju zbog elje svake drave - priliv
stranog kapitala, stranih investicija,
- sada manje restrikcija nego ranije,
- sada strana lica mogu da stiu pravo svojine kao domaa lica uz
neka ogranienja:
- osim ako to nije drugaije odreeno zakonom ili meunarodnim
sporazumom,
- lan 15: krucijalni princip je princip uzajamnosti ili
reciprociteta,
- lan 16: ZABRANA STICANJA SVOJINE NA ONIM NEKRETNINAMA KOJA SU
OD INTERESA ZA BEZBJEDNOST ZEMLJE, to se odreuje posebnim zakonom.
Ako su strana lica ve stekla svojinu prije nego to je to podruje
proglaeno od interesa za bezbjednost zemlje, onda oni gube to pravo
svojine ali uz naknadu.
Pravo svojine se stie po etiri osnova:
- pravni posao,
- zakon,
- odluka suda ili drugog nadlenog organa,
- nasljeivanje.
Sticanje svojine na osnovu pravnog posla:
1. to se tie pravnih poslova kao osnova za sticanje svojine to
mogu da budu jednostrani pravni poslovi (testament) ili dvostrani
koji su ei (ugovor-saglasnost volja),
2. Ovo je tipian primjer derivativnog sticanja svojine, poto se
pravo izvodi iz prava prethodnika, i kod toga treba da postoji
pravni osnov (iustus titulus) i nain sticanja (modus
aquirendi).
3. kada se radi o sticanju prava svojine na osnovu pravnog posla
vri se distinkcija u pogledu nekretnina, gdje vai stroi reim
(pravni osnov je pravni posao (sklopljen ugovor u pismenoj formi i
ovjeren kod notara), a nain sticanja je uknjiba u zemljine knjige -
tek kad se uknjii postane kupac vlasnik!), i pokretnina (pravni
osnov je ugovor, a nain sticanja je predaja pokretne stvari u
posjed-to znai mogunost faktikog raspolaganja sa stvari-fizika,
simbolika i fiktivna predaja)
4. Samo kod pravnog posla uknjiba ima konstitutivan
karakter!.
STICANJE PRAVA SVOJINE NA OSNOVU ZAKONA:
- GENERALNO sva stvarna prava, pa i pravo svojine, kada se stie
na osnovu zakona, stie se kada se ispune one injenice koje predvia
zakon,
- tipini primjeri: sticanje prava svojine odrajem, graenjem na
tuem zemljitu, sticanjem od nevlasnika, spajanjem, preradom,
priratajem,...
- kada se neko pravo svojine stie na osnovu zakona tada prestaju
sva prava treih lica koja su postojala na odreenoj stvari, izuzev
ako je sticalac nesavjestan.
Sticanje prava svojine na osnovu zakona putem odraja
(isto:dosjelost ili uzukapija):
- jeste pretvaranje faktikog stanja u pravno,
- da bi se steklo pravo svojine odrajem trebaju da budu
ispunjeni uslovi:
- u pogledu kvaliteta posjeda ili dravine (posjed ili dravina
sticaoca treba da bude bar savjesna, poto nesavjesno lice nikada ne
moe stei pravo svojine odrajem - to je kada posjednik ne zna i ne
moe znati da stvar koju dri u posjedu nije njegova; uz savjesnost
treba da bude posjed i zakonit (zakonit: stican na osnovu pravne
osnove koja je podobna za sticanje prava svojine), a uz to posjed
mora da bude i istinit (nije steen silom, prevarom ili zloupotrebom
povjerenja)
- u pogledu duine posjeda (ako je savjestan i zakonit posjed
onda je za pokretne stvari rok dranja 3 godine, a za nepokretne
stvari rok dranja je 10 godina; u pogledu savjesnosti idu dupli
rokovi (nema pravni osnov povodom sticanja svojine ali nema i ne
moe znati da stvar koju dri nije njegova) za pokretnu stvar 6
godina, za nepokretnu stvar 20 godina.
Kada se stie pravo vlasnitva odrajem?
- pravo vlasnitva se stie istekom zadnjeg dana roka za
odraj,
- presuda kojom se to utvruje ima samo deklaratoran karakter, na
osnovu toga ide uknjiba koja takoe ima samo deklaratoran karakter,
sve docnije radnje imaju deklaratorni karakter - tek istekom
zadnjeg dana roka propisanog za odraj postaju vlasnici.
-kod instituta odraja bitna je tzv. akcesija posjeda (bitan je
zastoj i prekid roka za odraj): akcesija posjeda je prirastanje
odnosno pribrajanje posjeda prednika posjedu sljednika; vrijeme
prednika se uraunava u vrijeme sljednika ako je prednik bio barem
savjestan (prednik dri nekretninu 15 godina, trebalo mu je jo 5
godina da postane vlasnik ali nije postao (kvalitet posjeda
nasljednika ne mora nuno da bude isti kao kvalitet dranja
prednika), prednik je ispunio 3/4 vremena, sljednik ima i pravni
osnov - 3/4 - 7,5 godina, jo 2,5 godine za odraj ), zastoj i prekid
roka za odraj (zastoj roka za odraj znai da je dolo do odreenih
pravno relevantnih okolnosti koje ne dozvoljavaju ranijem vlasniku
odnosno vlasniku da reaguje ne tee rok za odraj (npr. elementarna
nepogoda pa ne moe podnijeti tubu - ne tee rok za odraj jer ovaj ne
moe da odreaguje, u momentu kad prou te relevantne okolnosti onda
tee dalje rok za odraj), kod prekida (podnoenjem tube, kod prekida
nema uraunavanja prethodnog proteklog roka a kod zastoja se
uraunava).
GRAENJE NA TUEM ZEMLJITU:
1. jeste naredni uslov za sticanje prava svojine na osnovu
zakona;
2. pravni uinci izgradnje nastupaju kad je zgrada izgraena
(faktiko pitanje koje utvruje sudska praksa - ovdje se vidi znaaj
sudske prakse!);
3. generalno pravilo je da zgrada pripada vlasniku zemljita,
zakon preferira vlasnika zemljita!
4. Ako je vlasnik zemljita bio savjestan (savjestan je kada se
odmah usprotivi izgradnji) a graditelj nesavjestan (nesavjestan je
poto zna da gradi na tuem i da ne gradi sukladno zakonu): onda
zgrada sa zemljom kao jedna pravna cijelina pripada vlasniku
zemljita s tim to vlasnik zemlje ima opciju da trai da se zgrada
rui i ima opciju da zgradu sa zemljom prepusti graditelju s time to
graditelj mora da mu nadoknadi trinu vrijednost zemlje;
5. U obrnutom sluaju kad je graditelj savjestan (gradi na tuem
ali ima urbanistiku, graevinsku saglasnost) a vlasnik zemljita
nesavjestan onda ta pravna cijelina zgrade sa zemljitem pripada
graditelju, s tim to graditelj mora da nadoknadi nesavjesnom
vlasniku zemljita trinu vrijednost zemljita.
6. Naredna situacija koju proli zakon nije normirao jeste kad su
oba lica nesavjesna (graditelj gradi i zna da gradi na tuem i dalje
gradi, a vlasnik zemljita isto tako zna to ali i dalje uti, ne
protivi se tome) : objekat pripada sa zemljom vlasniku zemljita s
tim da je vlasnik zemljita duan da graditelju nadoknadi vrijednost
tog objekta; vlasnik zemljita u ovom sluaju nema pravo da trai
ruenje objekta jer nije bio savjestan, a isto tako ne moe objekat
prepustiti graditelju poto bi se inae time preferirala na neki nain
nesavjesna gradnja.
STICANJE PRAVA SVOJINE OD NEVLASNIKA:
Jedna revolucionarna novina jeste da se moe sticati pravo
svojine od nevlasnika ak i na nekretnini! To je shodno naelu
povjerenja u zemljine knjige i shodno preferiranju zatite treih
savjesnih lica u prometu.
STICANJE PRAVA SVOJINE OD NEVLASNIKA NA POKRETNIM STVARIMA:
1. (l. 111): da bi neko lice steklo pravo svojine od nevlasnika
potrebno je da budu kumulativno ispunjeni slijedei uslovi: mora da
bude pokretna stvar, sticalac treba da bude savjestan, pravni posao
na osnovu koga on stie pravo svojine od nevlasnika treba da bude
teretan (mora da da naknadu), te predaja u neposredan i samostalan
posjed (ne dolazi u obzir constitutum possessorium i cessio
vindicationis!),
2. razlika prema prolom zakonu: sada se definie kada treba da
bude sticatelj savjestan (dva momenta su bitna: prvi momenat jeste
da je savjestan u momentu sklapanja tog posla i drugi momenat jeste
momenat predaje u posjed),
3. ne moe se stei pravo svojine od nevlasnika na stvarima koje
vlasnik izgubio, koje su mu ukradene,... osim ako se ne radi o
hartijama od vrijednosti, o gotovom novcu ili ako je to pribavljeno
na javnoj drabi,
4. prestaju prava treih lica na toj stvari s tim to ako je
sticalac znao za neka od tih prava onda ta prava ostaju.
STICANJE PRAVA SVOJINE OD NEVLASNIKA NA NEKRETNINAMA:
1. lanovi 55, 56: sada se dozvoljava sticanje prava na
nekretnini od nevlasnika to znai da zakon dozvoljava da se stie
pravo samo od nekoga tko ima samo golo pravo upisano u gruntovnici
a nije vlasnik - opet da bi se titio onaj trei savjesni tko to ne
zna.
2. reafirmacija naela povjerenja u zemljine knjige: stanje u
zemljinoj knjizi treba da bude to vie prilagoeno faktikom stanju;
pretpostavka je da je onaj tko je uknjien u zemljinu knjigu uistinu
i vlasnik.
3. tree lice koje je savjesno stie od nekoga tko je upisan u
zemljinim knjigam pravo svojine na kupljenim nekretninama iako ovaj
koji se vodi u gruntovnici nije bio sutinski vlasnik; dakle imao je
golo pravo svojine; savjesnost se trai u momentu zakljuenja ugovora
i momentom uknjibe ali pri tome ne mora istraivati vanknjino
stanje!
4. Momentom uknjibe stie pravo vlasnitva!
5. Predvien je institut brisovne tube: Brisovna tuba se podnosi
u roku od tri godine i podnosi je lice koje je povrijeeno u
zemljino-knjinom upisu od strane lica koje se vodilo i koje je
prodalo odreenu nekretninu. To je institut kojim se eli dozvoliti
usaglaavanje faktikog i zemljino-knjinog stanja.
6. Ovdje se titi povjerenje u promet i titi se savjesnost.
KOD IZGUBLJENIH STVARI:
1. Nalaza mora tu stvar da vrati vlasniku, a ako ne moe da nae
vlasnika da je preda policijskoj stanici, oni su duni da objave
oglas i ako se u roku od godinu dana niko ne javi stvar se vraa
nalazau.
2. Ako se javi vlasnik, vlasnik mora da plati 10% vrijednosti
nalazau i trokove eventualne koje je nalaza imao. Iznos od 10% se
moe i smanjiti ako je stvar velike vrijednosti.
3. Zakon vri distinkciju izmeu nalaza izgubljenih stvari i
nalaza blaga. Blago pripada jedinici lokalne samouprave na ijoj
teritoriji je to naeno, te da nagradu od 10% dijele vlasnik
zemljita i nalaza.
STICANJE PRAVA SVOJINE NA OSNOVU ODLUKE SUDA ILI DRUGOG NADLENOG
ORGANA
1. Pravo vlasnitva na osnovu odluke suda ili drugog nadlenog
organa stie se u momentu pravosnanosti sudske odluke ili u upravnom
postupku momentom pravosnanosti ili konanosti upravnog rjeenja.
2. Uknjiba na nekretninama ima samo deklaratoran karakter!
STICANJE PRAVA SVOJINE NASLJEIVANJEM:
1. Pravo svojine nasleivanjem se stie u momentu smrti
ostavitelja ili dekujusa.
2. Ostavinsko rjeenje ima samo deklaratoran karakter.
3. Ostavina prelazi na nasljednike u momentu smrti
ostavitelja.
4. Uknjiba i ovdje ima deklaratorni karakter!
ZATITA PRAVA SVOJINE: (lanovi 126....):
1. Zatita prava svojine jeste zatita na osnovu prava! Ova zatita
je trajna! Ovo je zatita koja se ne moe pobiti!
2. Kod ove tube nema rokova!
3. Tri su osnovne vlasnike tube: prava vlasnika tuba -zahtjev za
povrat stvari ( actio rei vindicatio); tuba iz pretpostavljene
svojine (actio publiciana) i negatorna tuba ili tuba zbog
uznemiravanja (actio negatoria).
4. Prava vlasnika tuba (actio rei vindicatio): aktivno
legitimisan je iskljuivo vlasnik; pasivno legitimisan je onaj koga
tui a to je draoc stvari; sporna stvar se mora tako
individualizirati da u pogledu nje nema nikakve dileme (vlasnik
mora dokazati da je vlasnik); isto tako treba dokazati da tueni
spornu stvar dri u posjedu.
1. Prigovori kojima se moe braniti tueni prilikom vlasnike
parnice: Peremptorni prigovori i dilatorni prigovoru. Peremptorni
prigovori negiraju ili ukidaju tubeni zahtjev tuitelja (negira se
da je tuitelj bio vlasnik ili se dokazuje da je njegovo pravo
vlasnitva bilo pa prestalo i to trajno). Dilatorni prigovori
privremeno zaustavljaju tubeni zahtjev tuitelja (zaustavlja se
uinak tubenog zahtjeva ali samo privremeno).
2. Savjesni dralac:
1. Ne odgovara za propast i oteenje stvari za vrijeme dok je on
bio dralac.
2. Ne mora da vrati one plodove koje je dala ta stvar sve dok je
bio savjestan (nesavjestan postaje trenutkom podnoenja tube!).
3. Ima pravo na naknadu nunih i korisnih trokova koje je uinio
na stvari.
4. Ima pravo i na naknadu uslunih trokova (trokovi radi
zadovoljstva) ali ako su oni bili objektivno korisni za
vlasnika.
5. Sve to moe da trai u roku od tri godine.
6. Ima pravo retencije ili zadranja dok mu vlasnik to ne izmiri,
s tim da vlasnik ima pravo da se koristi koje je stekao
(plodovi,...) odbiju od tih trokova.
3. Nesavjesni dralac:
1. Mora da vrati sve plodove koje je stvar dala!
2. Odgovara za svaku propast stvari!
3. Ima pravo na naknadu nunih i korisnih trokova!
4. Ima pravo i na naknadu uslunih trokova (trokovi radi
zadovoljstva) ali ako su oni bili objektivno korisni za
vlasnika.
5. Sve to moe da trai u roku tri godine!
6. Nema pravo retencije!
5. Tuba iz pretpostavljene svojine (actio publiciana): Ovdje
tuitelj ne mora dokazati da je vlasnik poto mu je to teko, nego e
dokazati da je pretpostavljeni vlasnik. Tu dokazuje zakoniti pravni
osnov i nain sticanja. Dakle olakano mu je dokazivanje. Tueni je
ponovo dralac stvari. Ovdje se suprotstavljaju pravni osnovi poto
mogu biti oba lica koja imaju neko pravo pa je potrebno utvrditi
ije je pravo jae. U sluaju suprotstavljanja pravnih osnova jae je
pravo onoga tko moe da dokae svojinu svog prethodnika. Ako ne moe
da dokae svojinu svog prethodnika nijedan ili ako mogu oba, onda
prednost ima teretni pravni posao nad dobroinim. Ako su im i ti
pravni osnovi jednaki onda prednost ima lice kod koga se stvar
nalazi. I ovdje se mogu ulagati peremptorni i dilatorni prigovori.
Ista je situacija u pogledu savjesnog i nesavjesnog draoca.
6. Kod viestrukog otuenja: Ako su svi sticaoci savjesni kod
nekretnina prednost ima onaj tko je prvi podnio zahtjev za uknjibu,
a kod pokretnina onaj kome je prvom stvar predata.
7. Negatorna tuba (actio negatoria): ovdje vlasnik ne gubi svoju
stvar nego ga tueni uznemirava u vrenju prava vlasnitva. Aktivno
legitimisan je vlasnik ili pretpostavljeni vlasnik, dok je pasivno
legitimisan onaj tko vri uznemiravanje, po ijem nalogu se vri
uznemiravanje i u iju korist se vri uznemiravanje. Tuitelj mora da
dokae vlasnitvo ili pretpostavljeno vlasnitvo i in uznemiravanja.
Tueni dokazuje da ima pravo na tu radnju.
Prestanak prava svojine
NOVINE KOJE SU U NOVOM ZAKONU:
1. Jednovrsnost vlasnitva,
2. Novi instituti: pravo graenja, sticanje prava svojine od
nevlasnika pored pokretnih stvari i na nekretninama, susjedska
prava
3. Regulisanje neeg to do sada nije bilo regulisano: realni
tereti, line slubenosti,
4. Prelazne i zavrne odredbe,
5. Zalono pravo regulisano u cijelosti u Zakonu o stvarnim
pravima. do 03.25
Susjedska prava (lanovi 66-79):
- u odjelku o slubenostima u udbeniku profesora Stankovia i
Orlovia,
1. To su prava koja postoje izmeu susjeda.
2. Ona postoje na osnovu samog zakona i slue za regulisanje
dobrih meususjedskih odnosa.
3. etiri su osnovne grupe susjedskih prava:
a) Prva grupa susjedskih prava je ona grupa koja proizilazi iz
razgranienja nepokretnosti (npr. drvo na mei,...);
b) Druga grupa susjedskih prava je pravo jednog susjeda da ue na
parcelu drugog susjeda da bi sa te parcele uzeo odbjegle ivotinje
(ako pri tome naini tetu on e odgovarati po optim naelima za
naknadu tete); vlasnik susjedne parcele ima pravo da to zabrani ali
pod uslovom da ivotinje izrui on sam.
c) Trea grupa susjedskih prava su ona prava na osnovu kojih moe
jedan susjed da trai od drugog susjeda da ne radi neke radnje na
koje bi inae imao pravo da nema prava ovog njegovog susjeda (npr.
da ne radi neke radnje sa kojima spodkopava vau nekretninu). Pri
tome se trai od susjeda neko neinjenje!
d) etvrta grupa susjedskih prava jeste pravo da trai od susjeda
da on neto uradi to inae ne bi morao da uradi (npr. kinica se sa
susjedove parcele slijeva na vau - vae pravo je traiti od susjeda
da to regulie).
4. Dva su segmenta susjedskih prava koja su
najinteresantnija:
I. Imisije su neto to prelazi sa jedne nekretnine na drugo
nekretninu, koje ne smiju prelaziti granicu tolerancije.
II. Mea se moe ureivati kada su meini znaci uniteni, kada se ne
mogu raspoznati, kada su polomljeni, itd. Postavljaju se pravila u
pogledu ureenja mee: mea e se ureivati prevashodno na osnovu
sporazuma susjeda, a ako nema sporazuma onda zakon kae da je
slijedei nain ureenja mee posljednje stanje mirnog posjeda, a ako
se ne moe utvrditi ni posljednji mirni posjed onda zakon uvodi
jedan novi osnov ureenja mee na osnovu pravinosti. Zakon postavlja
presumpciju da svojina ide do mee do kuda je mea ureena. Onaj
susjed koji je uestvovao u postupku za ureivanje mee moe pokrenuti
parnicu u roku od est mjeseci (to je prekluzivni rok - ako proe taj
rok gubi se pravo).
III. Meu na gradskom graevinskom zemljitu odreuje sud (to je do
sada ureivao organ uprave).
5. Poseban lan ureuje da je stablo na meu u susvojini
susjeda.
6. Ako grane drvea preu u vazduni prostor susjeda: zakon mu daje
pravo da te grane susjed sam posjee.
STVARNO PRAVO
PREDAVANJE
24.04.2010
SUVLASNITVO
1. Jeste vlasnitvo vie osoba na istoj stvari gdje su dijelovi
tih osoba odreeni u odreenim apsolutnim dijelovima. Ovdje su
dijelovi jasno odreeni. Mogu biti odreeni u razlomku, decimali,...
Sutina je da dijelovi svih suvlasnika sainjavaju jednu cijelu.
2. Odnos suvlasnika prema cijeloj stvari: Suvlasnik u
upravljanju stvari participira sukladno svom suvlasnikom dijelu.
Ima pravo na zatitu cijele stvari!
3. Odnos suvlasnika prema svom suvlasnikm dijelu: U pogledu svog
suvlasnikog dijela ima sva ona prava koja vlasnik ima prema svojoj
imovini (svoj suvlasniki dio moe da prodaje, mijenja, zalae,...),
bez traenja saglasnosti ostalih suvlasnika. Ima pravo da se u
pogledu svog dijela ponaa kao da je vlasnik!
I. DIOBA: U svakom trenutku moe da zahtijeva diobu. Svi
suvlasnici mogu da uestvuju u procesu diobe, ali i ne moraju! Zakon
kae da suvlasnici mogu traiti diobu svojih dijelova osim u
nevrijeme za ostale suvlasnike. Zakon i odreuje da se suvlasnik ne
moe odrei prava na diobu (ima pravo da trai izdvajanje, on se tog
prava ne moe odrei ali se moe dogovoriti da u roku od 3 godine nee
traiti izdvajanje).
II. DIOBA SUVLASNIKE ZAJEDNICE: Prije svega se pokuava postii
sporazum suvlasnika. Ako nema sporazuma suvlasnika onda suvlasnik
pokree sudski postupak diobe koji se vodi u vanparninom postupku.
Sud tada sasluava sve suvlasnike poto svi nuni jedinstveni
suparniari pa s toga moraju da prisustvuju. Sud zatim odluuje o
nainu diobe. Prevashodna je fizika dioba to znai da se izdvaja iz
suvlasnike zajednice jedan realni dio i pripada suvlasniku koji
trai diobu. Sud vodi taj postupak uz pomo odgovarajuih vjetaka.
III. Ako se radi o stvari koja se ne moe podijeliti onda sud
konstatuje da se ne moe izvriti fizika dioba. U takvim sluajevima
dolazi do civilne diobe to znai da se prodaje stvar u suvlasnitvu,
dobije se novac, a zatim se dadne participirajui dio prema
suvlasnikom dijelu.
IV. Ako nije mogua ni fizika ni civilna dioba: onda moe sud
odrediti da zajednika stvar pripadne samo jednom od njih s tim to
je on duan da ostalim suvlasnicima nadoknadi novanu vrijednost
njihovih suvlasnikih dijelova.
V. Ako se dijeli stvar u suvlasnikoj zajednici koja se u naravi
sastoji od vie stvari: svako od suvlasnika moe da dobije dio stvari
ali ako je stvar koju sam dobio vee vrijednosti od suvlasnikog
dijela onda trebam da participiram onima koji su dobili manji dio.
Sutina je da se obezbjedi balans imovinskih interesa.
4. Poslovi redovnog upravljanja: To su oni poslovi koji su
neophodni da bi odreena stvar mogla normalno da funkcionie. Da bi
se vrili poslovi redovnog upravljanja, ako nema saglasnosti svih
suvlasnika, mora da bude saglasnost bar toliko suvlasnika iji
suvlasniki dijelovi iznose vie od jedne polovine. Oni suvlasnici
koji su se tome usprotivili imaju pravo na osiguranje od tete to
znai da ako dolazi do tete uslijed obavljanja poslova iz redovnog
upravljanja onda mora biti ta teta nadoknaena onome koji se
usprotivio poslu.
5. Poslovi vanrednog upravljanja: su poslovi koji se javljaju u
odreenim vanrednim situacijama. Da bi se vrili poslovi vanrednog
upravljanja mora da bude saglasnost svih suvlasnika (su poslovi
kada daje npr. kuu pod hipoteku, kada daje odreenu stvar u
zakup).
ZAJEDNIKA SVOJINA
Jeste svojina vie lica na istoj stvari kod kojih dijelovi nisu
odreeni ali su odredivi.
1. Ako nije zakonom drugaije odreeno onda se supsidijarno
upotrebljavaju odredbe o susvojini.
2. Svaki zajedniar upravlja u pogledu zajednike stvari i svi
zajedno upravljaju.
3. Svaki zajedniar ima pravo na zatitu na cijelu stvar.
4. Zajednika svojina postoji izmeu branih suprunika, nasljednika
zajednica (nasljeivanjem se pravo vlasnitva stie momentom smrti
ostavitelja ali do provoenja ostavinskog rijeenja nasljednici imaju
zajedniku svojinu), etana svojina (zajednika svojina postoji na
zajednikim dijelovima stambene zgrade).
5. Svaki zajedniar moe trai da zajednika svojina prestane na taj
nain to e se utvrditi zajedniki dijelovi zajedniara. Kada se ti
dijelovi utvrde i odrede onda je to susvojina.
ETANA SVOJINA
Do sada je bio koncept etane svojine ovakav: ima se pravo
svojine na svom stanu, odnosno etano vlasnitvo, to je glavno pravo
koje se ima u pogledu nekretnine. Akcesorno odnosno sporedno pravo
je bilo pravo zajednike svojine na zajednikim dijelovima zgrade.
Tree pravo koje je bilo je bilo pravo suvlasnitva na zemlji na
kojoj se zgrada nalazi saglasno mom dijelu odnosno koliko moj stan
participira u toj zgradi.
Zemljite na kojem se nalazi zgrada je glavna stvar, a zgrada
jeste akcesor. Sada imajui u vidu naelo pravnog jedinstva
nekretnine odnosno naelo superficies solo cedit, sad zakon etanu
svojinu definie kao svojinu na posebno dijelu zgrade koja je
neodvojivo povezana sa suvlasnikim dijelovima na zgradi i
pripadajuim dijelom zemljita. Sada je glavno pravo kod etane
svojine pravo suvlasnitva. Nije glavno pravo pravo svojine na stanu
koju niko ne osporava nego je glavno pravo da se vidi koliko taj
stan participira u odreenoj zgradi sa suvlasnikim dijelom. Iz toga
se onda izvlae sva prava.
Prestankom suvlasnitva na zgradi prestaje i etana svojina na
stanu. Prestankom etane svojine na stanu ne mora da prestane pravo
suvlasnitva. Suvlasnitvo je centralno pravo koje etani vlasnik ima.
Etani vlasnik moe da ima pravo etanog vlasnitva a ne mora na
posebnom dijelu zgrade koji je sposoban da bude stan ali pod
uslovom da ima ugovor o diobi, izjavu o diobi, uknjienje etane
svojine, itd.
Etani vlasnik ima pravo i na zajednikim dijelovima, a isto tako
ima pravo i na zemljitu. Sutina cijele prie je da je vano koliki
suvlasniki dio ima pojedinac u zgradi.
Etani vlasnici su trebali u roku od godine dana sklopiti
meusuvlasniki ugovor, trebali su odrediti upravnika. Ako se ne
odredi upravnik onda privremenog upravnika odreuje jedinica lokalne
samouprave.
Etani vlasnici uspostavljaju zajedniku rezervu, koja slui za
odreene trokove koji nastaju stanovanjem u odreenoj zgradi.
Zajednika rezerva se pravi na osnovu pokazatelja odreenih
predvidivih trokova.
Etanom svojinom potrebno je usaglasiti tri interesa: interes
vlasnika stana u pogledu vlasnitva na stanu, vlasnitvo na zjadnikim
prostorijama i vlasnitvo na zemljitu.
SLUBENOSTI, SLUNOSTI
Stvarna prava su pravo svojine kao centralno pravo i ograniena
stvarna prava: slubenost, zalono pravo, pravo graenja i pravo
realnog tereta.
Pravo slubenosti je stvarno pravo odreenog lica da koristi tuu
stvar ili da trai od vlasnika te stvari da se uzdri od neega to bi
inae kao vlasnik mogao da radi.
Karakteristike odnosno naela slubenosti:
1. Je ogranieno stvarno pravo (ogranieno je pravom vlasnitva te
stvari).
2. Ne moe postojati na inidbu (ne moe se vlasnik poslune stvari
natjerati da neto ini).
3. Slubenost mora da bude korisna.
4. Slubenost se mora izvravati "CIVILITER" to znai na nain na
koji se najmanje optereuje posluno dobro.
5. Slubenosti su neprenosive.
6. Slubenosti su nedjeljive.
Podijela slubenosti na:
1. Stvarne i line: U zavisnosti od toga u iju korist slubenost
postoji. Ako postoji u korist stvari onda je to stvarna, a ako
postoji u korist lica onda je to lina.
2. Pozitivne i negativne: Pozitivne su one kad titular
slubenosti vri odreeni sadraj prava slubenosti, a negativne su one
kad se trai od vlasnika poslunog dobra da ne ini neto to bi trebao
da ini i mogao da ini.
3. Kune i poljske: Zavisi od povlasnog dobra. Ako su
ustanovljeni u korist kue onda su kue, a ako su ustanovljeni u
korist povlasnog dobra zemljita onda su poljske (via interactus:
slunost prolaza pjeice, slunost progona stoke, slunost prolaza
zapregom,...).
4. Vidljive i nevidljive
5. Trajne i povremene: U okviru povremenih interesantne su tzv.
sezonske slubenosti (postoje samo u odreeno doba).
STVARNE SLUBENOSTI
Stvarne slubenosti su pravo vlasnika odreene nekretnine da za
potrebe te nekretnine koja se zove povlasno dobro koristi odreenu
drugu nekretninu koja se zove posluno dobro ili da zahtijeva od
vlasnika poslunog dobra da ne vri odreene radnje na koje bi inae
imao pravo. Stvarna slubenost postoji u korist stvari. Kako bi dolo
do stvarne slubenosti potrebno je postojanje dvije nekretnine:
posluno i povlasno dobro.
STICANJE STVARNIH SLUBENOSTI:
1. Pravni posao: Pravni posao mora da bude u pismenom obliku
kako bi mogao da bude osnov za uknjibu u ZK. Slubenosti se
uknjiavaju u ZK kao teret nekretnine u korist nekretnine. Modu
aquirendi je uknjiba. U trenutku uknjibe stie se pravo stvarne
slubenosti, to znai da uknjiba ima konstitutivni karakter.
2. Odlukom suda ili drugog nadlenog organa: Pravosnaznou sudske
odluke ili konanou odluke upravnog organa. Uknjiba ima deklaratorni
karakter. Najei nain otvaranja stvarne slubenosti odlukom suda
jeste nuni prolaz. Rije je o prolazu koji je nuno otvoriti. Da bi
dolo do otvaranja nunog prolaza odlukom suda moraju da budu
ispunjena dva esencijalna uslova: prvi uslov je da odreena
nekretnina nema nikakve veze sa javnim putem ili da nema dovoljne
veze sa javnim putem; drugi uslov je da korist koju odreena parcela
dobije stie otvaranjem nunog prolaza premauje tetu koju trpi
posluno dobro time to se otvara nuni prolaz. Vlasnik poslunog dobra
ima pravo na naknadu tete. Zakon zabranjuje otvaranje nunog prolaza
kroz dvorite. U presudi se mora naglasiti kakav nuni prolaz se
otvara i u korist koje parcele. Skica vjetaka geometra uvijek je
sastavni dio sudske odluke. Nuni prolaz se stie momentom
pravosnanosti sudske odluke. Uknjiba ima samo deklaratoran
karakter.
Slino jeste i kod diobe kod suvlasnitva (za one parcele koje
nemaju prava slubenosti), isto tako i u ostavinskom postupku ako je
ostavitelj odredio da se u tom postupku trebaju osnivati odreeni
slubenosti sud e onda donoenjem ostavinskog rjeenja zasnivati
odreene slubenosti.
3. Odrajem: se pravo slubenosti stie prolaskom od 20 godina ako
se vlasnik poslunog dobra ne protivi. Istekom zadnjeg dana 20
godina stie se pravo stvarne slubenosti u korist povlasne parcele.
Nakon to se stekne pravo stvarne slubenosti vlasnik poslunog dobra
moe traiti ukidanje tog prava. Odluka suda ima samo deklaratorni
karakter, isto i uknjiba. Zakon o stvarnim pravima uvodi jednu
novinu: ako je slubenost takve vrste da se moe samo rijetko
izvravati onda se pravo stvarne slubenosti odrajem stie ako odreeno
lice koristi to pravo u korist svoje nekretnine najmanje tri puta
kad mu se ukazala prilika i iskoristio je u periodu od 20
godina.
ZATITA PRAVA STVARNE SLUBENOSTI:
1. Tipina tuba na za zatitu prava stvarne slubenosti, petitorna
tuba na osnovu prava, je tzv. actio confesoria. Aktivno legitimisan
je vlasnik povlasnog dobra, koji podnosi tubu protiv vlasnika
poslunog dobra koji je pasivno legitimisan. Pasivno legitimisano je
i svako tree lice koje na neki nain ometa izvravanje sadraja
stvarne slubenosti. Ovo je tipina tuba za zatitu prava slubenosti
koju podnosi uvijek vlasnik povlasnog dobra protiv najee vlasnika
poslunog dobra.
2. Tuba pretpostavljenog ovlaenika prava stvarne slubenosti.
3. Dravinske tube kod posjeda prava stvarne slubenosti. U tom
sluaju se ne dokazuje pravo nego posjed prava.
PRESTANAK PRAVA STVARNE SLUBENOSTI:
1. Propast poslunog dobra.
2. Konsolidacija to znai da jedno lice postane vlasnik i
poslunog i povlasnog dobra.
3. Odreknue ovlaenika stvarne slubenosti: imam pravo da se
odreknem prava koje postoji u korist moje parcele; naravno to moe
samo titular prava odnosno vlasnik povlasnog dobra.
4. Ispunjenjem uslova, istekom roka ako je slubenost osnovana
pod uslovom ili do isteka odreenog roka.
5. Zbog nevrenja: Nevrenje prava stvarne slubenosti se moe
manifestovati u dva vida: kao tzv. zastarjelost (kao to se pravo
sticanja stvarne slubenosti stie izvravanjem tog prava u periodu 20
godina, tako se pravo stvarne slubenosti gubi ako se ne vri u
periodu od 20 godina, pravo se gubi po zakonu odnosno ex lege) i
kao liberatorna uzukapija (vlasnik poslunog dobra zabrani ovlaeniku
stvarne slubenosti prolazak preko njegovog zemljita; poslije te
zabrane vlasnik povlasnog dobra 3 godine ne prolazi; istekom roka
od 3 godine gubi se pravo stvarne slubenosti)
6. Kada slubenost izgubi razumnu svrhu: Stari zakon je rekao da
stvarna slubenost prestaje kad postane nepotrebna. U novom zakonu
pie da stvarna slubenost moe da prestane ako izgubi razumnu svrhu
bez obzira na pravni osnov za koji je osnovana.
LINE SLUBENOSTI
Proli zakon nije normirao line slubenosti, ali su postojale poto
ih je zakon taksativno nabrajao u lanu 60 (ploduivanje, upotreba i
pravo stanovanja) ali je bilo preputeno republikim i pokrajinskim
skuptinama da to normiraju ali oni to nikad nisu uradili.
Tri su vrste linih slubenosti: plodouivanje (usus fructus),
upotreba (usus) i pravo stanovanja (habitacija). Line slubenosti
postoje u korist lica. One traju odreeno vrijeme ukoliko je to
dogovoreno, najkasnije do smrti tog lica, s tim to se moe
dogovoriti da je lina slubenost zasnovana i za njegovog nasljednik
i onda prestaje sa smru tog nasljednika.
Plodouivanje (usus fructus):
1. Jeste najira LS. To je pravo na neogranieno koritenje odreene
stvari bez povrede njene sutine odnosno supstance.
2. Predmet plodouivanja moe da bude nekretnina ili pokretnina
koja nije potrona (ako je potrona moe da bude izuzetno ploduivanje
na potronoj ali je to tada tzv. nepravo plodouivanje).
3. Plodouivalac ima pravo da svoja ovlaenja prenese na neko
drugo lice. Uivalac upotrebe ne moe! Plodouivalac moe neogranieno
da koristi stvar.
4. Trokovi redovnog odravanja stvari: pripadaju plodouivaocu
(neogranieno koristi stvar, uzima plodove, ima pravo i na civilne
plodove, zbog toga mora da snosi i trokove redovnog odravanja
stvari).
5. Trokovi vanrednog odravanja stvari: Snosi vlasnik stvari.
Vlasnik stvari ima faktiki samo golu svojinu. On moe da proda
stvar, ali lice koje kupuje ono stupa u prava i obaveze
prethodnika, dakle ono mora da respektuje da postoji odreeno pravo
plodouivanja na toj stvari. Zbog toga je vrijednost te stvari bitno
smanjena.
6. Rizik sluajne propasti stvari: Snosi vlasnik stvari.
Plodouivanje traje do isteka ugovorenog vremena ili do smrti
plodouivalaca. Plodouivanje se ne moe naslijediti! Izuzetno se moe
odrediti da plodouivanje se ustanovljava i za nasljednika i tad
prestaje sa smru tog nasljednika.
Upotreba (usus):
1. To je tzv. nepravo plodouivanje. To je plodouivanje u puno
manjem kapacitetu. To znai da titular prava upotrebe ima pravo da
odreenu stvar upotrebljava samo za sebe ili lanove svoje porodice
bez povrede sutine stvari.
2. Pravo upotrebe se ne moe prenijeti na drugo lice.
3. Predmet su nekretnine ili nepotrone pokretnine (a moe biti
neprava upotreba ako su potrone pokretnine).
4. Trokove odravanja stvari snosi vlasnik stvari.
Pravo stanovanja ili pravo habitacije:
1. Jeste pravo odnosno lina slubenost na osnovu koje titular tog
prava ima pravo da koristi odreeni stan u svrhu stanovanja do
odreenog vremena.
2. On moe pravo line slubenosti upotrebe stanovanja koristiti sa
lanovima svoje porodice. Nema pravo dovoenja drugih lica.
PREDAVANJE 08.05.2010.
ZALONO PRAVO (ZP):
- do sada je bilo zalono pravo normativno razdvojeno: ZP na
pokretnim stvarima i ZP na pravima je bilo normirano u zakonu u
obligacionim odnosima; ZP na nekretninama odnosno hipoteka je bila
normirana u zakonu o svojinskopravnim odnosima;
- sada osim Zakona o stvarnim pravima RS, za ZP su sada znaajni
jo neki zakoni: registarsko pravo koje je normirano okvirnim
zakonom o zalogu BiH iz 2004. godine; Zakon o zemljinim knjigama
(poto odreuje uslove za upis hipoteke); Zakon o izvrnom postupku
(normira izvrenje namirenja zalonog povjerioca), Zakon o steajnom
postupku (po njemu se vidi kakav je pravni poloaj zalonog
povjerioca kada njegov dunik padne pod steaj, tada ima status
razlunog povjerioca i ima pravo da se odvojeno namiri);
POJAM:
- ZP je ogranieno stvarno pravo na tuoj stvari na osnovu kojeg
zaloni povjerilac ima pravo da se iz zaloene stvari odnosno prava
namiri ako dunik o dospjelosti ne isplati svoju obavezu prema
povjeriocu.
- ZP je specifino poto je to jedino ogranieno stvarno pravo koje
ne moe samostalno da postoji. ZP pretpostavlja postojanje jo nekog
prava, a ZP slui za obezbjeenje tog prava. ZP je akscesorno,
sporedno, supsidijarno: ono moe postojati ako postoji glavno
potraivanje, a glavno potraivanje se bazira na obligacionom odnosu
izmeu povjerioca i dunika.
- Kod ZP postoje dva pravna odnosa: osnovni prvavni odnos a to
je obligacioni pravni odnos (npr. ugovor o zajmu, kreditu,...), taj
obligacioni odnos se obezbjeuje sa institutom ZP, to znai da je ZP
sporedno, akscesorno pravo i ono slui za obezbjeenje namirenja
povjerioca iz osnovnog odnosa odnosno obligacionog odnosa.
PRAVNA PRIRODA:
- ZP je stvarno pravo.
Pored osnovne funkcije da slui za obezbjeenje namirenja
povjerioca, ZP slui i da vri psiholoki pritisak na dunika da izmiri
svoju obavezu. Jo jedna funkcija ZP je jako bitna a to je funkcija
mobilizatora odnosno aktivatora: to znai da pomou ZP dunik moe da
obezbjedi mnogo povoljnije uslove za kreditiranje ili povoljnije
uslove kod nekog drugog pravnog posla.
Dvije su vrste obezbjeenja potraivanja: stvarnopravna sredstva
obezbjeenja (npr. hipoteka) i druga vrsta su tzv. lina ili
obligaciono pravna.
OSNOVNA NAELA ZP:
- ZP je vrlo sloen pravni institut gdje se sa jedne strane
nalazi zaloni povjerilac a sa druge strane zaloni dunik, nalaze se
i neka trea lica i drugi povjerioci
- zaloni dunik ne mora da bude dunik iz obligacionog odnosa!
- naelo akscesornosti: ZP je sporedno i ne moe postojati samo;
obligaciono pravni odnos jeste glavni odnos! Prestankom
obligacionog odnosa prestaje i ZP. ZP moe postojati pod uslovom za
budue potraivanje, dakle potraivanje koje jo nije nastalo, a to je
izuzetak od naela akscesornosti (ovdje potraivanje jo ne postoji,
mogue je da e nastati!). Inae je odreeno da potraivanje mora biti:
odreeno, novano, ili bar mora biti odredljivo! Isto tako u pogledu
potraivanja postoji jedan izuzetak, a to je institut maksimalne
hipoteke, to znai da potraivanje mora biti odreeno ili odredivo bar
u najveem iznosu (to je u sluaju kada se ne zna visina potraivanja,
a zakonodavac je rekao kako ne bi bilo pravne nesigurnosti mora se
odrediti najvii iznos, moda e on biti manji ali vii ne moe
biti).
- naelo specijalnosti: znai da tano odreena stvar garantuje za
tano odreeno potraivanje;
- naelo nedjeljivosti: znai da cijela stvar garantuje za
namirenje cijelog potraivanja; ZP mora da obezbjedi balans interesa
povjerioca i dunika zbog ega su u Zakonu o stvarnim pravima
navedena dva izuzetka: prvi izuzetak kae ovako, ako zaloni dunik
otui dio nekretnine koji je manji od 1/5 potraivanja a i dalje ima
garanciju koja je dovoljna za obezbjeenje potraivanja, onda je
takvo prometovanje validno; drugi izuzetak je ako se sa vie stvari
garantuje namirenje potraivanja i ako se smanji potraivanje onda
zaloni dunik moe traiti da sud ogranii ZP na neke od predmeta koji
su bili u poetku kao obezbjeenje potraivanja povjerioca ali ostaje
toliko predmeta koliko je dovoljno za namirenje povjerioca.
- naelo oficijelnosti: znai da se namirenje zalonog povjerioca
moe vriti u sudskom postupku (ne moe povjerilac sam da uzme stvar i
da je proda). Ovdje se smatra da e sud kao dravni organ njabolje
titi interese dunika, da e taj postupak biti sproveden po svim
pravilima struke i nauke. Kruto primjenjivanje naela oficijelnosti
dovodi do usporenja pravnog prometa pa je zakonodavac predvidio
odreene izuzetke: ako se radi o ZP na pokretnim stvarima i pravima
i ako dunik da izriito pisano odobrenje da se prodaja moe vriti
mimo suda onda povjerilac moe sam da izvri tu prodaju. Kod
trgovakih pravnih poslova ako nije dunik izriito zabranio a isto je
rije o pokretnim stvarima onda se moe isto prodati mimo suda
(privreda zahtijeva brzi proces).
Povezano sa naelom oficijelnosti postoji jedna zabrana u ugovoru
o zalogu koja datira iz rimskog prava a onda se zove lex
commissoria to znai da je zabranjeno da se u ugovoru o zalogu
zaloni povjerilac i zaloni dunik dogovore da ako dunik ne izvri
svoju obavezu da e povjerilac postati vlasnik zaloene stvari. Na
taj nain zakon titi dunika, poto se smatra da bi on inae pristao na
tu odredbu poto je u nepovoljnijem poloaju. To je mogue u momentu
dospjelosti obaveze!
Zakon o stvarnim pravima ne trai posebne uslove kada je u
pitanju promet pokretnih stvari (neformalan, konsensualan, ne
podlijee nikakvoj posebnoj formi) ali je odredio postupak kada je u
pitanju promet nekretnina. Kod nas ugovor o hipoteci mora da bude u
pisanom obliku i u takvom obliku koji se zahtijeva za promet
nekretnina. Zahtjeva se notarska obrada.
PODJELA:
- prema vrsti zaloenog predmeta: ZP na pokretnim stvarima i ZP
na nepokretnim stvarima (hipoteka), s tim to postoji i ZP na
pravima (ZP na pravima je specifina vrsta ZP u pogledu kojeg
postoje mnoga pravila koja se primjenjuju u pogledu ZP na pokretnim
stvarima);
- prema nainu nastanka:
1. dobrovoljno ZP (moe da nastane putem ugovora i putem
testamenta, dobrovoljno ZP na pokretnim stvarima se stie predajom,
i tu je pravni osnov (iustus titulus) ugovor a modus aquirendi
jeste predaja, kod ZP na nekretninama jeste iustus titulus ugovor
koji je notarski obraen, a modus aquirendi jeste upis u ZK), moe
biti prinudno (osniva se u na osnovu odluke suda donesene u
postupku prinudnog osiguranja potraivanja);
2. sudsko ZP: moe biti prinudno (u izvrnom postupku) i
dobrovoljno (u izvrnom postupku na osnovu sporazuma stranaka); na
pokretnim stvarima sudsko ZP nastaje popisom zapljene stvari; a ZP
na nekretninama upisom u ZK
3. zakonsko ZP: generalno nastaje kada budu ispunjeni zakonom
predvieni uslovi, tu uknjiba ne moe imati konstitutivni
karakter,
ZP NA POKRETNIM STVARIMA
- vue genezu iz rimskog prava, tzv. pignus ili runa zaloga;
- pignus nastaje tako to se zakljui ugovor o zalogu i izrui se
zaloena stvar zalonom povjeriocu;
- dunik je na taj nain u nepovoljnom poloaju poto mora izruiti
stvar povjeriocu, sa druge strane je povjerilac u nepovoljnom
poloaju jer on mora da uva to stvar (momentom predaje povjeriocu na
njega prelazi rizik propasti i svi ostali rizici koji mogu toj
stvari da se dese); zbog toga se ZP na pokretnim stvarima u praksi
sve manje upotrebljava;
- predmet ZP moe biti ona pokretna stvar koja se moe unoviti, ne
moe stvar koja nije u prometu (res extra commercium ne moe) poto se
ne moe unoviti; pored cijele stvari je nesumnjivo da se moe unoviti
i suvlasniki dio;
- prava zalonog povjerioca kod rune zaloge: prve tri su iste za
runu zalogu i za hipoteku!
1. pravo namirenja: to je esencija ZP, ZP postoji zbog
namirenja, nema ZP ako nema namirenja (naravno ako dunik izvri
svoju obavezu ne doe do namirenja); ZP je tu da bi garantovalo
namirenje; zaloni povjerilac ima pravo da se namiri po isteku roka
dospjelosti, ako dunik ne ispuni svoju obavezu;
2. pravo prvenstva: tu se odreuje koji zaloni povjerilac ima
pravo da se namiri, kojim redosljedom; generalno pravilo kod ZP
jeste da svaki zaloni povjerilac (runa zaloga ili hipoteka) ima
pravo prvenstva u odnosu na svakog obinog odnosno hirografenog
povjerioca (obini povjerilac je zakljuio prije pravni posao, trebao
bi po nekoj logici da ima prednost meutim zaloni obezbjeeni
povjerilac bez obzira kad je zakljuen ugovor o zalogu on uvijek ima
prednost nad obinim povjeriocem); druga dimenzija prava prvenstva
je dimenzija koja se ogleda u odnosu zalonih povjerilaca (kad je
vie ZP na istoj stvari) gdje vai rimsko naelo prior tempore potior
iure - raniji u vremenu jai u pravu;
3. pravo sledovanja: znai da zaloni povjerilac ima pravo da se
namiri bez obzira u ijim rukama se nalazi zaloena stvar (iako se
npr. nakon toga proda);
4. specifina prava zalonog povjerioca kod rune zaloge:
5. pravo na posjed zaloene stvari (runa zaloga nastaje predajom
u posjed);
6. pravo upotrebe i ubiranja plodova: to pravilo je
dispozitivnog karaktera; stranke se mogu dogovoriti da zaloni
povjerilac ima pravo upotrebe i ubiranja plodova ali u tom sluaju
se koristi koje zaloni povjerilac ima od toga odbijaju od trokova,
kamata i glavnice;
7. pravo na dopunu zaloge: ako zaloeni predmet ima neki
materijalni ili pravni nedostatak koji moe dovesti do oteanja
realizacije ZP onda zaloni povjerilac ima pravo da trai da se
dopuni zaloga
PODZALOGA je kad zaloni povjerilac zaloi svoje potraivanje koje
ima zaloi radi obezbjeenja nekog potraivanja koje on ima prema
nekom treem licu (postoji i institut nadhipoteke). Zaloni dunik se
o tome obavjetava i poslije tog obavjetenja zaloni dunik mora da
isplati podzalonom povjeriocu ono to je duan svom zalonom
povjeriocu.
PRESTANAK ZP NA POKRETNIM STVARIMA:
- propau stvari,
- odricanjem zalonog povjerioca,
- konfuzijom: kad se potraivanje i dug spoje u jednoj osobi,
- konsolidacijom: kada povjerilac postane vlasnik zalonog
predmeta,
- ispunjenjem uslova,
- protekom roka.
ZP NA POKRETNIM STVARIMA - TZV. REGISTARSKO ZALONO PRAVO:
- u Zakonu o stvarnim pravima je taj institut samo predvien; u
BiH je 2004. godine ve donesen Zakon o registarskom zalonom
pravu;
- ovaj registar vodi Ministarstvo pravde BiH;
- to je ZP na pokretnim stvarima i pravima,
- poto ima pignus sve manju primjenu u praksi poto ne odgovara
ni duniku ni povjeriocu onda je dolo do toga da se pokretna stvar
ne predaje zalonom povjeriocu nego stvar dunik zadrava u svom
posjedu ali ih upie u odreeni registar i to je garancija zalonog
povjerioca; to je tzv. bezdravinska zaloga na pokretnim
stvarima;
- danas je u svijetu najvei razvoj u ZP u pogledu bezdravinske
zaloge na pokretnim stvarima;
- poto se stvar registruje u Ministarstvu pravde BiH svako tree
lice zna ako bi npr. htjelo kupiti to stvar da je zaloena
(publicitet).
ZP NA PRAVIMA:
- Koja prava se mogu zaloiti? Samo ona koja se mogu odvojiti od
lica i koja su u pravnom prometu.
- dobrovoljno ZP na hartijama od vrijednosti koje glase na
donosioca, povjerilac stie jednako kao i na pokretnim stvarima, na
hartijama po naredbi zalonim indosamentom, na hartijama koje glase
na ime, kao i na potraivanjma putem ustupanja radi osiguranja i
obavjetenjem dunika o tom ustupanju;
- dobrovoljno ZP na ostalim pravima stie se na nain koji je
predvien za prenos tih prava, ako posebnim zakonom nije drugaije
odreeno;
ZP NA NEKRETNINAMA (HIPOTEKA):
- to je ZP gdje za obezbjeenje potraivanja garantuje odreena
nekretnina;
- predmet hipoteke moe biti svaka nekretnina koja je u prometu;
sa nekretninom su zaloeni i njeni pripadci; moe da bude i
suvlasniki dio a moe da bude i nekretnina u zajednikoj svojini pod
uslovom da svi zajedniari tu nekretninu zaloe;
- prava zalonog povjerioca kod hipoteke:
1. pravo namirenja: to je esencija ZP, ZP postoji zbog
namirenja, nema ZP ako nema namirenja (naravno ako dunik izvri
svoju obavezu ne doe do namirenja); ZP je tu da bi garantovalo
namirenje; zaloni povjerilac ima pravo da se namiri po isteku roka
dospjelosti, ako dunik ne ispuni svoju obavezu;
2. pravo prvenstva: tu se odreuje koji zaloni povjerilac ima
pravo da se namiri, kojim redosljedom; generalno pravilo kod ZP
jeste da svaki zaloni povjerilac (runa zaloga ili hipoteka) ima
pravo prvenstva u odnosu na svakog obinog odnosno hirografenog
povjerioca (obini povjerilac je zakljuio prije pravni posao, trebao
bi po nekoj logici da ima prednost meutim zaloni obezbjeeni
povjerilac bez obzira kad je zakljuen ugovor o zalogu on uvijek ima
prednost nad obinim povjeriocem); druga dimenzija prava prvenstva
je dimenzija koja se ogleda u odnosu zalonih povjerilaca (kad je
vie ZP na istoj stvari) gdje vai rimsko naelo prior tempore potior
iure - raniji u vremenu jai u pravu;
3. pravo sledovanja: znai da zaloni povjerilac ima pravo da se
namiri bez obzira u ijim rukama se nalazi zaloena stvar (iako se
npr. nakon toga proda);
4. specifina prava zalonog povjerioca kod hipoteke:
5. pravo na prodaju zaloga prije vremena dospjelosti (znai ako
se dunik ponaa tako da smanjuje vrijednost zaloene nekretnine,
zaloni povjerilac ima pravo zatraiti da sud opozori dunika da se
tako vie ne ponaa, ako se dunik i pored upozorenja nastavi tako da
ponaa onda hipotekarni povjerilac ima pravo da trai namirenje i
prije vremena dospjelosti; kod ovoga dunik doprinosi da doe do
prijevremenog namirenja poto je stalno unitavao i na taj nain
smanjivao vrednost zaloene nekretnine);
6. nema pravo na upotrebu zaloene nekretnine: zaloena nekretnina
uvijek ostaje u posjedu zalonog dunika; hipotekarni povjerilac se
obezbjeuje sa upisom u javne knjige; nain nastanka kod dobrovoljne
hipoteke i kod sudske hipoteke jeste uknjiba u javne knjige (modus
aquirendi);
Kod hipoteke je dolo do najvie novina koja predvia zakon:
- raspolaganje neizbrisanom hipotekom: ovdje je dolo do
odstupanja od naela akscesornosti; hipoteka nastaje uknjibom u
javne knjige to znai da i prestaje brisanjem iz javnih knjiga; kada
prestane potraivanje za koje garantuje odreena nekretnina dunik ima
pravo da hipoteku koja je garantovala za prolo potraivanje, prenese
na neko drugo potraivanje nekog drugog povjerioca; primjer: ima vie
hipotekarnih povjerilaca i to prvog, drugog, treeg itd. reda,
hipotekarni povjerilac prvog reda se namiri tako to mu dunik plati
potraivanje, njegova hipoteka prestaje poto nema potraivanja - to
ne znai da hipoteka drugog ranga postaje hipoteka prvog ranga nego
dunik prenosi tu svoju hipoteku na novo potraivanje ali to novo
potraivanje ne smije da bude vee od ovog dosadanjeg
potraivanja;
- zabiljeba zadravanja prvenstvenog reda: u sluaju brisanja
hipoteke vlasnik hipoteke odnosno zaloene nekretnine moe zabiljeiti
prvenstveni red na neko novo potraivanje kojem e on garantovati u
roku od 3 godine s tim to hipoteka umjesto koje e stupiti nova
hipoteka e da prestati ako se stara ne izbrie u roku od godine
dana;
- amortizacija hipoteke: ZP na nepokretnostima prestaje
ukidanjem na osnovu odluke zemljinoknjinog suda i brisanjem iz
zemljine knjige
ako je proteklo najmanje 30 godina od uknjienja hipotekarnog
potraivanja, a u sluaju kad ima daljih upisa koji se odnose na nju
- od posljednjeg od tih upisa,
ako nije mogue pronai one koji su prema upisima ovlaeni, ni
njihove pravne sljednike,
ako kroz ovo vrijeme nisu zahtijevani niti primljeni glavnica ni
kamate, niti se pravo na koji drugi nain ostvarilo.
Sud e u gornjim sluajevima objaviti oglas da se prijave svi koji
smatraju da imaju prava na hipotekarnom potraivanju ili u vezi sa
njim, te odrediti rok od godinu dana za prijavu, uz navoenje
posljednjeg kalendarskog dana za podnoenje prijave. Oglas se
objavljuje u Slubenom glasniku RS i na oglasnoj tabli suda, a po
potrebi i na drugi odgovarajui nain. Ako u tom roku nema prijava
sud e dopustiti amortizaciju hipotekarnog potraivanja i odrediti
brisanje hipoteke i drugih upisa koji se na nju odnose. A ako bude
u odreenom roku podnesena prijava onda e sud obavijestiti onoga
koji zahtijeva amortizaciju, i uputiti ga na parnicu o postojanju
hipotekarnog potraivanja, i obustaviti postupak amortizacije.
Na kraju zakona u posebnim odredbama postoje odredbe o brisanju
hipoteke koje su nastale prije prelaska nekretnine u drutveno
vlasnitvo: ako se neko lice u roku od godinu dana javi onda e se
voditi parnica u sudu.
PRESTANAK HIPOTEKE:
1. kad prestane potraivanje prestane i hipoteka ali je potrebno
i brisanje iz javnih knjiga;
2. propau zaloene nekretnine;
3. odreknuem zalonog povjerioca;
4. konfuzijom: kad se potraivanje i dug spoje u jednoj
osobi;
5. konsolidacija: ako hipotekarni povjerilac postane vlasnik
zaloene nekretnine;
6. ispunjenjem uslova;
7. protekom roka;
8. prodajom nekretnina za plaanje duga hipotekarnog dunika;
9. amortizacija.
ZAJEDNIKA ILI SIMULTANA HIPOTEKA znai da vie nekretnina
garantuje za namirenje potraivanja. Te nekretnine ne moraju da
pripadaju jednom licu. Zaloni povjerilac ima pravo da odluuje iz
kojih nekretnina e da se namiri.
ZATITA: Zaloni povjerilac ima pravo da zahtijeva od vlasnika
zaloga da prizna i trpi njegovo zalono pravo, te da trpi izvravanje
ovlaenikovog prava na zaloenoj stvari, da proputa initi na zalogu
ono to je zbog ovlaenikovog prava duan da proputa i da od njega i
treih lica zahtijeva predaju stvari, odnosno prestanak
uznemiravanja. Ovo pravo ne zastarjeva.
Zalono se pravo moe tititi sa 2 tube:
1. VINDICATIO PIGNORIS ili zalona tuba (slino kao actio rei
vindicatio) - njome se slui zaloni povjerilac koji ima zalono pravo
na pokretnini i njome on trai predaju zaloga od treeg lica ili
prestanak uznemiravanja
2. HIPOTEKARNA TUBA je tuba protiv zalonog dunika kao vlasnika
zaloga kojom se trai od njega da trpi namirenje trabine iz
zaloga
U svim tubama tuitelj je duan dokazati postojanje svog zalonog
prava i tuenikov in onemoguavanja ili uznemiravanja. OBJE SU
NEZASTARIVE
Zakon poznaje i tubu pretpostavljenog zalonog povjerioca kojom
titi svoje pretpostavljeno zalono pravo (onaj koji ne moe dokazati
svoje zalono pravo).
PRAVO GRAENJA
Pravo graenja jeste ogranieno stvarno pravo, novi institut,
jedino novo stvarno pravo - do sada nije postojalo u domaem
zakonodavstvu.
Pravo graenja je ogranieno stvarno pravo na osnovu koga korisnik
prava graenja ima pravo da na povrini zemljita ili ispod povrine
zemljita napravi zgradu, a vlasnik zemljita je duan to da trpi.
Ovdje postoji zemljite koje je u vlasnitvu drugog lica. Na tom
zemljitu se konstituie pravo graenja. Zakon izuzetno doputa pravo
graenja na svom zemljitu.
Pravo graenja je otuivo i nasljedivo, a prenosivo je samo
zajedno sa zemljitem.
Onaj tko konstituie pravo graenja i na osnovu prava graenja on
napravi nekretninu na tom zemljitu s tim to plaa vlasniku zemljita
ne cijenu zemljita nego mjesenu zakupninu.
Zgrada i pravo graenja ine pravni odnos. Zemljite je povezano
pravom graenja ali ono pripada drugom licu.
Pravo graenja moe nastati:
- na osnovu pravnog posla: nastaje uknjibom u javne knjige,
pravo graenja stie se dvostrukim upisom u zemljinu knjigu, i to
njegovim upisom kao teret na zemljitu koje optereuje, i njegovim
upisom zemljinoknjinog tijela u za to novoosnovanom zemljinoknjinom
uloku.
- na osnovu odluke suda: u postupku diobe i ostavinskom
postupku; i to pravo se upisuje u zemljinu knjigu ali upis ima samo
deklaratorni karakter.
Pravo graenja kao pravo na neijem zemljitu uiva zatitu
odgovarajuom primjenom pravila o stvarnim slubenostima, a kao
nepokretnost u pravnom pogledu odgovarajuom primjenom pravila o
zatiti prava svojine.
PRESTANAK PRAVA GRAENJA:
- popau zemljita;
- sporazumom;
- odreknuem korisnika prava graenja;
- najee prestane istekom ugovorenog vremena (obino se ugovara na
period od 99 godina);
- ispunjenjem uslova, roka,
- ukidanjem prava graenja, uslovi: ako titular prava graenja u
roku od 10 godina na pravo graenja ne napravi zgradu onda vlasnik
zemljita ima pravo da se ukine pravo graenja; ako titular prava
graenja napravi zgradu ali se ta zgrada srui onda titular prava
graenja mora u roku od 6 godina da napravi zgradu - taj rok poinje
da tee od prvog dana naredne godine nakon godine kad je zgrada
sruena, ali rok ne tee dok postoje okolnosti pod kojima zastaje rok
odraja.
POSLJEDICE PRESTANKA PRAVA GRAENJA:
- vlasnik zemljita mora platiti naknadu za onoliko koliko je
njegovo zemljite vrijednije sa zgradom.
REALNI TERETI
Pravo realnog tereta nije postojalo u praksi u ranijem pravnom
sistemu ali je bila predviena mogunost njegovog postojanja. Pravo
realnog tereta bilo je potrebno normirati posebnim zakonom
republika i autonomnih pokrajina koji ga nikada nisu donijeli.
POJAM: Realni teret daje svom korisniku ogranieno stvarno pravo
na nepokretnosti koju optereuje ovlaujui ga da mu se na teret njene
vrijednosti periodino daju stvari ili ine radnje koje su sadraj tog
realnog tereta.
- RT je teret nekretnine koje neko tree lice ima na teret
vrijednosti nekretnine.
- izvrava ga vlasnik nekretnine;
Sadraj RT moe biti mogua, doputena i odreena, ili odrediva
radnja periodinog davanja stvari ili novca, ili drugih radnji koje
imaju novanu vrijednost. Radnja koja ini sadraj RT ne mora biti u
vezi sa ekonomskom namjerom optereene nepokretnosti, niti sluiti
ostvarivanju ekonomske namjene korisnikove neporektnosti. Sadraj RT
je periodino davanje, tj. radnja koja traje kontinuirano.
Radnja jednokratnog davanja ili injenja koje ima novanu
vrijednost moe biti sporedni sadraj RT.
Nastanak RT:
- na osnovu pravnog posla: pravni posao mora da bude u obliku
notarski ovjerene listine, RT se onda uknjiuje u teretni list
nekretnine i to je modus aquirendi; ako nisu ispunjene sve
pretpostavke odreene zakonom za upis u ZK, RT stie se predbiljebom,
pod uslovom da se predbiljeba naknadno opravda.
- odlukom suda ili drugog nadlenog organa: nastaje danom
pravosnanou odluke sude u postupku diobe, ostavinskom postupku, i u
drugim sluajevima odreenim zakonom. Na osnivanje RT shodno se
primjenjuju odredbe ovog zakona o osnivanju slubenosti. Lice koje
RT stekne na osnovu pravosnane odluke suda ovlaeno je da trai upis
tog prava u ZK.
RT se ne moe odvojiti od nekretnine, moe da postoji u korist
lica ili u korist vlasnika odreene nekretnine. RT je neprenosiv ako
je konstituisan u korist lica.
KAKO SE TITI RT?
- Prvi nain je da korisnik RT tui vlasnika nekretnine na iji
teret postoji RT radi utvrivanja postojanja RT.
- Drugi nain je ako neko tree lice ometa ili spreava izvravanje
sadraja RT onda korisnik RT ima pravo tubom da zahtijeva da to
ometanje ili spreavanje prestane.
PRESTANAK RT:
- kada propadne nekretnina na iji teret postoji RT;
- odricanje korisnika RT;
- stavljanje izvan prometa optereene ili povlasne
nepokretnosti;
- istekom vremena na koji je bio osnovan ili ispunjenjem
raskidno uslova pod kojim je bio osnovan;
- donoenjem odluke suda o amortizaciji tereta;
- smrti lica u iju korist je bio osnovan, ako stvarni teret nije
izriito osnovan i za njegove nasljednike;
- ukidanjem RT po zahtjevu vlasnika optereene nekretnine ako on
izgubi svoju svrhu (odluku donosi sud bez obzira na pravni osnov
osnivanju).
ZEMLJINOKNJINO PRAVO
Zemljino knjino pravo jeste pravo koje se bavi evidencijom i
sticanjem stvarnih prava na nekretninama. ZK pravo prouava zemljine
knjige koje su javni registri u pogledu nekretnina.
Sistemi ZK:
- Torensov ili australijski: postoji u Australiji gdje odreeni
korisnik sam obavlja odreene stvari, uz pomo geodetskog vjetaka
podnosi prijavu za uknjibu nekretnina i na taj nain se vri
evidencija;
- francuski: je sistem koji je zasnovan na principu personalnih
folija, dok je kod nas po principu realnih folija; interesantan je
poto se u francuskoj pravo na nekretninama na osnovu pravnog posla
ne stie uknjibom kao kod nas nego se stie ugovorom;
- austrijsko njemaki: to je na sistem; zasnovan je na
katasteru;
ZEMLJINI KATASTAR:
- kataster vode organi uprave, ZK vode optinski sudovi;
- slui kao evidencija posjedovnog stanja; u katastru se
evidentiraju o geodetskom premjeru odreenih nekretnina, o povrini
odreenih parcela, o kulturi parcela; slui za poreske, statistike,
fiskalne, privredne i druge svrhe;
- za razliku od ZK, ZK vodi pravnu evidenciju - pravno stanje,
dok je katastar faktika evidencija;
- osnova katastera je katastarska parcela (oznaava se po svom
obliku, povrini, po kulturi,...);
- vie katastarskih parcela ine katastarsku optinu, koje u
principu ne moraju da se poklapaju sa optinama u administrativnom
znaenju;
- katastar slui kao osnova ZK; posebna je evidencija, vode ga
organi uprave, slue za statistike, porezne, fiskalne, privredne i
druge svrhe;
ZEMLJINE KNJIGE:
- sastav: sastoji se iz glavne knjige, zbirke isprava, sporedni
dijelovi ZK su tzv. registri koji slue kao pomone evidencije
- glavna knjiga: se sastoji iz ZK uloaka; ZK uloci se vode za
jedno ZK tijelo, a ZK tijelo jeste skup parcela koje pripadaju
jednom vlasniku u jednoj katastarskoj optini; ZK uloci se sastoje
iz tri lista:
4. popisnog: upisuju se parcele sa svim relevantnim podacima; je
najvaniji dio ZK uloka;
5. vlasnikog: tko je vlasnik; evidentira se pravni osnov na
osnovu ega je dolo do odreenog stvarnog prava;
6. teretnog: evidentiraju se tereti; npr. slubenosti, realni
tereti, hipoteka
U ZK vode evidenciju povodom nekretnina, te stvarna prava
povodom tih nekretnina, a izuzetno se upisuju i neka obligaciona
prava (pravo pree kupovine, pravo zakupa,...).
NAELA ZK:
- naelo upisa: Zakon o ZK kae: sva stvarna prava na nekretninama
se stiu iskljuivo upisom u javne knjige; u stvarnosti modus
aquirendi (upis u javne knjige) ima samo kod sticanja prava na
osnovu pravnog posla;
- naelo povjerenja: u novom ZK pravu dobilo je poseban znaaj -
to pravo je sada potencirano: ZK ne vri svoju funkciju ako ne
stvara pretpostavku prava - ZK je ogledalo prava na nekretninama;
princip povjerenja u ZK ima dvije dimenzije: pozitivnu (sve ono to
je upisanu u ZK postoji odnosno da su ti podaci tani, to je oboriva
pretpostavka presumptio juris tantum; smatra se da je istinito i
potpuno ono to je upisano u ZK) i negativnu (ono to nije upisano ne
postoji);
- naelo legaliteta: u ZK sudija po slubenoj dunosti ispituje da
li postoje uslovi za uknjibu odreenih stvarnih prava; prije svega
ispituje formalnu valjanost isprava na osnovu kojih se vri
upis;
- naelo javnosti: ZK su javne knjige, svako lice moe vriti uvid
bez navoenja pravnog interesa; druga strana naela javnosti je to ih
vode javni organi - osnovni sudovi;
- naelo prvenstva: prvenstvo u ZK se ne rauna od momenta upisa
nego od momenta podnoenja zahtjeva za upis; zbog toga u svakom
podnesku stoji dan, sat i minut kad je bio primljen zahtijev;
VRSTE UPISA U ZK:
- uknjiba: znai konaan, definitivan nain sticanja ili gubljenja
odreenih stvarnih prava na nekretnini; postoji uknjiba sticanja -
intabulacija i uknjiba brisanja - ekstabulacija; uknjiba je u naem
pravnom sistemu kauzalna to znai da mora da se zasniva na valjanom
pravnom osnovu; da bi uknjiba bila valjana moraju da budu ispunjeni
slijedei uslovi:
3. uknjiba mora da se trai protiv onog lica koji je u ZK upisan
kao vlasnik;
4. uknjiba mora da bude na osnovu pravno valjane isprave;
5. za uknjibu mora da postoji tzv. klauzula intabulandi (to znai
definitivan, bezuslovan pristanak ranijeg vlasnika da se na njegovo
mjesto uknjii novi vlasnik; ona moe da bude navedena u ugovoru ili
u anexu ugovora);
- predbiljeba: jeste upis pod uslovom naknadnog opravdanja; ako
se ne opravda nema pravni uinak; ako se opravda onda se upis rauna
od momenta upisa predbiljebe;
- zabiljeba: je obavjetavanje o odreenim pravno relevantnim
okolnostima koje mogu da budu od uticaja za odreene nekretnine
(npr. zabiljeba maloljetnosti, zabrana otuenja ili optereenja,
zabrana hipotekarne tube...)1