Top Banner
STVARNO PRAVO (10.04.2010) Literatura: Službeni glasnik RS, 124/08 Pomoćna literatura: Stanković i Orlović - Stvarno pravo Vedrić, Klarić - Stvarno pravo (izdanja iza 1997. godine) Bitni su i: Zakon o zemljišnim knjigama RS iz 2003. godine Zakon o građevinskom zemljištu Zakon o prostornom uređenju __________________________________________________________________ ______________ Evropska konvencija o ljudskim pravima, protokol 1, član 1: Pravo na mirno uživanje imovine (jeste akt koji je nadređen svim aktima naše države!): Svako fizičko i pravno lice ima pravo na neometano uživanje svoje imovine. Niko ne može biti lišen svoje imovine, osim u javnom interesu i pod uslovima predviđenim zakonom i opštim načelim međunarodnog prava. Predhodne odredbe, međutim, ni na koji način ne utiču na pravo države da primjenjuje zakone koje smatra potrebnim da bi regulisala korišćenje imovine u skladu s opštim interesima ili da bi obezbijedila naplatu poreza ili drugih dadžbina ili kazni. Stvarno pravo: - objektivni smisao: jeste skup pravnih pravila kojima se uređuju odnosi među ljudima povodom stvari. - subjektivni smisao: stvarno pravo su različita ovlaštenja glede stvari koja subjektima u stvarnopravnim odnosima priznaju norme objektivnog prava. Stvarna prava mogu se klasificirati kao: - stvarna prava na vlastitoj stvari: pravo vlasništva, - stvarna prava na tuđoj stvari: pravo služnosti, založno pravo, pravo stvarnog tereta, pravo građenja. Stvarna prava su : pravo svojine, služnosti, ručna zaloga, stanarsko pravo i pravo građenja. Ovdje također treba ubrajati i zakup, jer se i on sastoji u neposrednoj pravnoj vlasti na stvari koja se može isticati prema svim trećim licima. Zatim se mogu ubrajati i hipoteka, kao i zakonsko pravo preče kupovine. 1
43

Stvarno Pravo - Apeiron

Dec 29, 2015

Download

Documents

dzubreusrano

Skripta za stvarno pravo - panevropski univerzitet APEIRON - kod profesora Dusko Medic
Welcome message from author
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript

STVARNO PRAVO (10.04.2010)

Literatura:

Slubeni glasnik RS, 124/08

Pomona literatura: Stankovi i Orlovi - Stvarno pravo

Vedri, Klari - Stvarno pravo (izdanja iza 1997. godine)

Bitni su i:

Zakon o zemljinim knjigama RS iz 2003. godine

Zakon o graevinskom zemljitu

Zakon o prostornom ureenju

________________________________________________________________________________

Evropska konvencija o ljudskim pravima, protokol 1, lan 1: Pravo na mirno uivanje imovine (jeste akt koji je nadreen svim aktima nae drave!):

Svako fiziko i pravno lice ima pravo na neometano uivanje svoje imovine. Niko ne moe biti lien svoje imovine, osim u javnom interesu i pod uslovima predvienim zakonom i optim naelim meunarodnog prava.

Predhodne odredbe, meutim, ni na koji nain ne utiu na pravo drave da primjenjuje zakone koje smatra potrebnim da bi regulisala korienje imovine u skladu s optim interesima ili da bi obezbijedila naplatu poreza ili drugih dadbina ili kazni.

Stvarno pravo:

- objektivni smisao: jeste skup pravnih pravila kojima se ureuju odnosi meu ljudima povodom stvari.

- subjektivni smisao: stvarno pravo su razliita ovlatenja glede stvari koja subjektima u stvarnopravnim odnosima priznaju norme objektivnog prava.

Stvarna prava mogu se klasificirati kao:

- stvarna prava na vlastitoj stvari: pravo vlasnitva,

- stvarna prava na tuoj stvari: pravo slunosti, zalono pravo, pravo stvarnog tereta, pravo graenja.

Stvarna prava su: pravo svojine, slunosti, runa zaloga, stanarsko pravo i pravo graenja. Ovdje takoer treba ubrajati i zakup, jer se i on sastoji u neposrednoj pravnoj vlasti na stvari koja se moe isticati prema svim treim licima. Zatim se mogu ubrajati i hipoteka, kao i zakonsko pravo pree kupovine.Karakteristike stvarnog prava:

- neposrednost: subjekti prava vre ovlaenja koja imaju na osnovu stvarnog prava najee neposredno,

- absolutnost: stvarno pravo djeluje erga omnes, to znai da djeluju prema svima (kod obligacionih prava djeluje inter partes - izmeu odreenih lica); stvarno pravo treba da respektuje svako tree lice,

- tipinost odnosno primjena naela numerus clausus: je vrlo znaajno naelo; znai naelo zatvorenog broja stvarnopravnih odnosa, tzv. rimski kriterij. To konkretno znai da u odreenom graanskopravnom sustavu postoje samo oni oblici stvarnopravnih odnosa koje je kao takve odredio propis odnosno zakon. Samo u okviru tog broja stvarnih prava mogu da se kreu subjekti prava u okviru odreenog stvarno-pravnog odnosa.

- pripadnost: stvarno pravo pripada odreenom subjektu,

- pravo prvenstva: prvi aspekt prava prvenstva jeste da stvarno pravo ima prvenstvo u odnosu na obligaciono pravo

- dok je drugi aspekt prava prvenstva primjena naela prior tempore potior iure prvi u vremenu jai u pravu to znai da u konkurenciji stvarnih prava prednost imaju ona koja su ranije nastala

- pravo sledovanja: nosilac odnosno titular stvarnog prava ima pravo da to svoje pravo titi bez obzira u ijim rukama se nalazi stvar koja je objekat stvarnog prava.

Vie je podjela stvarnih prava:

- jedna od podjela je na stvarna prava na sopstvenoj stvari (pravo svojine) i na

- ograniena stvarna prava (dakle stvarna prava na tuoj stvari - pravo slubenosti, zalono pravo, pravo graenja, pravo realnog tereta).

STVARI

Objekat stvarnog prava jeste stvar. Stvari su materijalni dijelovi prirode potinjeni ljudskoj moi. One mogu biti u vlasti fizikog ili pravnog lica, osim ako zbog svojih prirodnih svojstava ili ogranienja na osnovu posebnog zakona nisu podobne da budu objekat prava svojine i drugih stvarnih prava.

Sastavni dijelovi stvari- Svaka se stvar sastoji od dijelova koji su takvi da se ili ne mogu raspoznati i onda kaemo da je to prosta stvar. Ako se mogu raspoznati kaemo da je to sloena stvar. Svi dijelovi sloene stvari nalaze se u meusobnoj funkcionalnoj vezi i ine pravnu cjelinu, a prema fizikoj vezi koja postoji izmeu njih mogu biti spojeni sastavni dijelovi koji su u materijalnoj vezi. Spojeni dijelovi mogu biti neodvojeni i odvojeni dijelovi.

Glavna i sporedna stvar(uzgredna stvar, uzgrednica- Glavna stvar- Pod glavnom stvari podrazumijeva se fizika cjelina njenih sastavnih dijelova koja kao takva ima primarnu ulogu u odnosu na jednu pokretnu stvar s kojom je funkcionalno povezana.

Sporedna stvar- Ona koja je odreena da slui drugoj glavnoj stvari.

Pripadak je pokretna stvar koja nije sastavni dio druge stvari (glavne stvari). Pravni znaaj svojstva pripadka sastoji se u tome da pripadak dijeli sudbinu glavne stvari, ukoliko u zakonu ili ugovoru nije nita drugo odreeno.

Plod je sporedna stvar:

- civilni (kamate, zakupnina,..),

- prirodni (dijele se na one koji nastaju bez ljudskog rada i sa ljudskim radom).

Plodovi u naturalnom obliku su proizvodi koje neka stvar daje periodino bez iscrpljivanja svoje supstancije a namijenjeni su za odvajanje. Iz ove definicije proizlazi dva obiljeja ploda: prvo-plod je samo ono to stvar periodino daje , drugo- plod je samo ono to stvar daje bez iscrpljivanja svoje supstancije( zemlja koja raa vremenom gubi svoje sastojke, ali ipak ito i trava predstavljaju njen plod). Plodovi su npr. voe, vuna, mlijeko, med sl.

Stvari van promete i stvari u prometu

Postoje stvari koje nisu u prometu(na kojima postoji neposredno pravo svojine), ali stvari van prometa su i javna dobra, tj stvari od opeg interesa to su: ulice, parkovi, trgovi. Znai da pravo svojine moe postojati i na stvarima van prometa. Samo na onim stvarima van prometa koja su istovremeno javna dobra ne moe postojati pravo svojine.

Stvari u prometu-Neke se stvari nalaze u ogranienom i naroito i naroito reguliranom prometu npr. oruje, opojne droge, plemeniti metali.

Zbirna stvar

Zbirna stvar se moe sastojati iz istovrsnih stvari npr. stado ovaca, biblioteka. Znai kod zbirnih stvari se jednim nazivom oznaava cjelina koja se sastoji od pojedinih samostalnih stvari, fiziki odvojenih od koji svaka ima samostalnu upotrebnu vrijednost.

Djeljive i nedjeljive stvari

Djeljiva stvar- je ona stvar koja se fiziki moe tako podijeliti da svaki dio dobiven diobom ima vrijednost srazmijernu vrijednosti cjeline. npr. sanduk eera, kamion pijeska. Nedjeljiva stvar- je ona stvar koja se diobom upropatava npr. figura od gipsa ili njeni dijelovi diobom ne zadravaju srazmjernu vrijednost, tako da je njihov zbir manji od vrijednosti nepodjeljene stvari.

Procjenjive i neprocjenjive stvari

Procjenjive stvari- su one stvari ija se vrijednost moe odrediti usporeivanjem sa drugim stvarima u prometu. To su dakle stvari koje imaju i prometnu i upotrebnu vrijednost i mogu se izraziti u novcu.

Neprocijenjene stvari- To su one stvari ija se vrijednost ne moe odrediti nikakvim uporeivanjem sa drugim stvarima u prometu.

Tjelesne i beztjelesne stvari

Ova podjela potie iz rimskog prava . Beztjelesne stvari- to su sva imovinska prava osim prava svojine. to su stvarna prava na tuoj stvari.(slunosti i zaloga).

Potrone i nepotrone stvari

Potrone stvari-su one stvari koje svoju korisnost iscpljuju prvom upotrebom te se mogu upotrijebiti samo jednom(hrana, benzin, pie, ugalj)

Nepotrone stvari- su one stvari koje mogu biti upotrebljene vie puta(odijelo, knjiga, automobil)

Individualno(pojedinano) odreene stvari i stvari odreene po rodu.

Po rodu odreene stvari-su one koje se u pravnom prometu oznaavaju po vrsti i broju ili nekoj jedinici mjere(kilogram, litra, metar) Individualni(pojedinano) odreena stvar- je ona stvar koja je odreena konkretno i koju su ba stranke imale u vidu pa bilo da ima neko obiljeje svojstveno samo njoj(tono odreena slika na odreenoj izlobi),bilo da jo ima stvari sa istovrsnim osobinama.

Zamjenjive i nezamjenjive stvari

Zamjenjiva- je ona stvar na ije mjesto u pravnom odnosu moe doi druga stvar istih osobina i vrijednosti. Ostale stvari su nezamjenjive. Sredstva za proizvodnju su stvari pomou kojih se obavlja proces proizvodnje, odnosno sa kojima se vri druga djelatnost. Predmet potronje sainjavaju obrtna sredstva: materijali za reprodukciju, gotovi proizvodi, novac,...

Osnovna i najvanija podijela stvari jeste na:

- pokretne i nepokretne stvari: U nepokretne stvari spadaju zemljita, zgrade i druge stvari koje su sa zemljitem vrsto vezane. Pokretne stvari su svi ostali tjelesni predmeti koji se mogu premjetati sa mjesta na mjesto, bez povrede svoje sutine, koje se ne smatraju nepokretnostima. Potrone stvari su zamijenljive i mogu se umnoavati i proizvoditi. Prilikom prodaje pokretnine stranke vre prenos vlasnitva preko konsensualnog ugovora dok kod nekretnine prenos vlasnitva se vri pisanim ugovorom koji je ovjeren od strane notara.- stvari u prometu i stvari van prometa, stvari u ogranienom prometu: stvari koje mogu biti predmet stvarnih prava su stvari u prometu (res commercium); danas u zapadnim zemljama najveu kategoriju stvari van prometa predstavljaju stvari u optoj upotrebi (res publicas) tj. javna dobra (putevi, trgovi, ulice,...); te stvari u ogranienom prometu - npr. promet vatrenog oruja i municije.

- individualno odreene stvari: Individualno odreene stvari su one koje se u pravnom prometu odreuju kao jedinstveni primjerak u svom rodu ili su pravnim poslom izmeu stranaka odreene kao takve (zemljite, odjelo saiveno po mjeri,...).

- stvari odreene po rodu: Stvari odreene po rodu su one pokretne stvari koje se u pravnom prometu odreuju po vrsti, mjeri i broju (novac, ito, brano,...). Stvari odreene po rodu su lako prometljive i lako zamijenljive stvari.

- zamjenljive i nezamjenljive stvari: Zamijenljiva je ona stvar umjesto koje se moe u ispunjenju obaveze dati druga stvar iste vrste, priblino istih svojstava i iste vrijednosti. Ostale stvari su nezamijenljive (npr. slika uvenog umjetnika,...).

- potrone i nepotrone stvari: Potrone su pokretne stvari ako ispunjavaju dva uslova: ako su namijenjene da se utroe jednom upotrebom i ako su namijenjene da budu otuene. Nepotrone stvari su stvari ija se upotrebna vrijednost realizuje u jednom duem procesu potronje, a ne jednom upotrebom.

- djeljive i nedjeljive stvari: Djeljive su one stvari koje se mogu podijeliti na istovrsne stvari bez smanjenja njihove upotrebne ili prometne vrijednosti. Nedjeljive stvari su: maine, umjetnika slika, dijamant itd. Kriterijum za djeljivost i nedjeljivost jedne stvari nije fiziki, ve ekonomski. Pravni znaaj ove podjele dolazi do izraaja kod susvojine ili zajednike svojine, u sluaju diobe.

- proste i sloene stvari: Prosta stvar je ona koja predstavlja prirodnu, nepodijeljenu cjelinu (npr. list papira, novanica itd.). Ako je jedna stvar sastavljena iz vie dijelova takva stvar je sloena (npr. motor automobila, kua, knjiga itd.).

- zbirne stvari i zbir stvari: Kod zbira stvari se radi o skupu vie samostalnih stvari koje se zbog njihove zajednike ekonomske namjene u pravu tretiraju kao jedna cjelina (biblioteka, stado ovaca,...). Ovdje se radi o zbiru stvari kod kojih svaka ponaosob moe biti u prometu kao samostalna stvar. I kod zbirne stvari se radi o vie stvari, ali sve stvari su tu nesamostalne. Samo tek odreena koliina ovih stvari, samo njihov zbir ima ekonomskog znaaja (npr. ahovska garnitura, par rukavica, pil karata ...).Papiri od vrijednosti su- pismene isprave iji zakoniti imalac moe ostvariti neko subjektivno graansko pravo oznaeno na papiru. Zakoniti imalac papira od vrijednosti je lice koje je kao imalac prava oznaeno na samom papiru odnosno na koje je papir uredno predat. Kod papira od vrijednosti postoje dva prava: pravo na papir i pravo iz papira. Pravo na papiru je pravo svojine ili pravo zaloga koje za svoj objekt ima papir kao tjelesnu pokretnu stvar. Pravo iz papira stvarno pravo (pravo svojine na robi).Papiri od vrijednosti po prirodi prava mogu biti: stvarnopravni, obligacionopravni i papiri s pravom uea.

Znaaj podjele stvari na pokretne i nepokretne stvari:

- stroi reim vai kod nekretnina (poto su nekretnine vee vrijednosti),

- ostavinski postupak je obavezan kod nekretnina, a po pitanju pokretnosti samo na zahtjev nasljednika,

- u pogledu sticanja prava vlasnitva dui su rokovi za odraj kod nekretnina,

- forma ugovora: kod prodaje nekretnina je obavezna pismena forma i ovjera kod notara,

- ugovor o ostavi moe biti samo na pokretnim stvarima,

- sticanje prava vlasnitva na osnovu pravnog posla: kod pokretnina predaja, kod nekretnina modus aquirendi je upis u javne knjige,

- u pogledu izvrenja drugaija su pravila za pokretne stvari i nepokretne stvari.

Novine koje donosi Zakon o stvarnim pravima:

- jednovrsnost prava vlasnitva bez obzira na titulara,

- superficies solo cedit: uspostavljanje pravnog jedinstva nekretnine, sve to je na zemljitu ispod zemljita dijeli sudbinu zemljita (pravno jedinstvo nekretnine: kua + zemljite su jedinstveni),

- uvode se dva nova pravna instituta: pravo graenja i pravo realnog tereta,

- kao novinu zakon regulie i susjedska prava,

- regulacija linih slubenosti (tzv. plodouivanje, upotreba i pravo stanovanja),

- detaljna regulacija etane svojine i izmijenjen je koncept etane svojine,

- u pogledu sredstava obezbjeenja potraivanja: zalono pravo se regulie na jednom mjestu,

- prelazne i zavrne odredbe (kojima se daju pravila za uspostavljanje jednovrsnosti vlasnitva odnosno pretvaranje odreenih prava koja su postojala u prolom sistemu - odreuje se reim prelaska na novi sistem),

- definicija nekretnine (nepokretnosti su estice zemljine povrine, zajedno sa svim onim to je sa zemljitem trajno spojeno na povrini ili ispod nje, ako zakonom nije drugaije odreeno),

- definicija optih dobara (ona dobra koja su dostupna svima;: zbog svojih osobina ne mogu biti u vlasti fizikog ili pravnog lica pojedinano, nego su na upotrebi svima pod jednakim uslovima, kao to su: vazduh, voda u rijekama,...)

- definicija javnih dobara (su stvari koje su po zakonu namijenjene da slue svima pod jednakim uslovima, kao to su: javni putevi, ulice,...)

- definicija dobara od opteg interesa - u optoj upotrebi (koja nisu opta dobra, kao to su graevinska zemljita, poljoprivredna zemljita, ume i umska zemljita,...).

POSJED ODNOSNO DRAVINA (SVOJINA)

Vano je napomenuti da posjed nije stvarno pravo, ve pretpostavka pojedinih stvarnih prava.

Posjed je faktiko stanje zatieno pravom, tj. faktika vlast na stvari koju titi zakon. I novi zakon je prihvatio modernu ili objektivnu koncepciju dravine, gdje se za pojam dravine trai samo fakt dranja odnosno corpus. Ne trai se svijest da se stvar dri kao svoje. Posjed nije stvarno pravo ali je pretpostavka za sticanje mnogih stvarnih prava.

Koncepcija:

- subjektivna koncepcija: od rimskog prava bilo je potrebno imati corpus odnosno faktiku vlast na stvari i animus ili volja, svijest. Od Njemakog graanskog zakonika (BGB - 1900) obavezan je samo corpus, faktika vlast na stvari, to je preuzeto i u naem zakonu.

Subjekt posjeda moe biti svako pravno i fiziko lice. Moe biti i maloljetan i nesposoban-svaki subjekt prava. Poslovno nesposobna lica ne mogu biti subjekti dravine.Objekt posjeda mogu da budu stvari i prava (posjed prava stvarne slubenosti). U pogledu ostalih objekata posjeda to su stvari (pokretne i nepokretne). Stvari moraju biti sadanje, koja postoji, ne moe biti budua, potrebno je da stvar bude u prometu, objekti posjeda su stvari na kojima se mogu sticati odreena stvarna prava.Stvar mora biti u prometu. Objekti posjeda su one stvari na kojima se mogu sticati pravo svojine i druga stvarna prava. Posjed kao fakt se stie kad lice doe u takav odnos prema stvari da ima moguost faktikog raspolaganja. Posjed znai -mogunost da ima faktiku mogunost raspolaganja sa stvarima. Posjed se moe stei od lica koje je imalo ranije posjed pa je to izvedeni posjed i posjed koji se moe stei iako niko nije imao to pravo do sad.

U pogledu sticanja posjeda, posjed se moe stei na osnovu tradicije odnosno fizike predaje iz ruke u ruku, tamo gdje nije mogue fiziki predaju izvriti postoji simbolika predaja korosman, kljuevi ili fiktivna predaja konstitutum posesorijum-vlasnik telefona prodam ga ali ga zadrim jo mjesec dana, bez obtira to nije izvrena predaja kupac je stekao pravo vlasnitva; treadicio brevi manum-kupac je ve drao telefon i prilikom zakljuenja kupovine nije ga vratio prodavcu da ga ovaj formalno urui kupcu i cesio vindikaciones-stvar kod treeg lica)

Posjed se ne gubi ako se privremeno izgubi mogunost raspolaganja sa odreenom koja je objekt posjeda. ta je privremeno-odluuje sud kod faktikog spora.

Vrste posjeda onosno podjela posjeda:

iskljuivi posjed (jedno lice dri stvar koja je objekat posjeda) i suposjed (vie lica dre stvar u svom posjedu, zajdniki izvravaju posjedovne ranje,oba imaju zatita prema treim licima)

posjed stvari i posjed prava zakonit posjed (ako se zasniva na pravnom osnovu koji je podoban za sticanje pravne svojine i nije steen prevarom silom ili zloupotrebom povjerenja) i nezakonit (kupovina kue ali nije do kraja sproveden postupak zakona, ima pravni osnov ugovor ali nema uknjibe)

podjela na savjestan-bona fides ( ako posjednik ne zna i ne moe znati da stvar nije njegova,psihiki odnos, npr.prednik ukrao stvar a ja naslednik o tom nita ne zna ) i nesavjestan ( zna ili moe na osnovu dostupnih informacija znati da stvar nije njegova)

podjela na pravi i manjljiv ( silom, prevarom i zloupotrebom povjerenja)

Posjed nije stvarno pravo on je fakat ali je usloV

Kako se posjed stie?

- kad lice doe u takav odnos prema odreenoj stvari da ima mogunost faktikog raspolaganja,

- moe se stei od lica koje je imalo ranije posjed (izvedeni posjed), a postoji i posjed na stvari na kojoj niko prije nije imao pravo posjeda,

- u pogledu sticanja posjeda: posjed se moe stei na osnovu tradicije odnosno predaje iz ruke u ruku (tzv. fizika predaja), kod stvari koje nije mogue predati iz ruke u ruku postoji simbolika predaja (predaja kljueva od automobila, teretni list u pogledu robe,...), trea vrsta predaje kao naina sticanja dravine je tzv. fiktivna predaja (tri su oblika fiktivne predaje: constitutum possesorium, traditio brevis manu i cesio vindicationis)

Constitutum possesorium znai: ja sam vlasnik odreene stvari, prodajem telefon drugoj osobi, ali kaem nakon to smo izvrili prodaju, ona je stvar platila, ali ja stvar zadrim jo npr. mjesec dana da stvar upotrebljavam - bez obzira to nije izvrena predaja osoba je postala vlasnik! Druga osoba je stekla pravo posjeda na osnovu naeg dogovora!

Cesio vindicationis znai: kada je stvar kod treeg lica.

Posjed se ne gubi ako se privremeno izgubi mogunost raspolaganja sa odreenom stvari koja je objekat posjeda. Dravina ne prestaje, niti se prekida, ako je smetnja ili proputanje izvravanja draoave vlasti bilo po svojoj prirodi samo privremeno i nezavisno od volje draoca.

Vrste posjeda:

- neposredan ili posredan; Posredna dravina- ima lice koje faktinu vlast na stvari vri preko drugog lica kojem je po osnovu plodouivanja, ugovora o koritenju stana, zakupa dalo stvar u neposrednu dravinu ili posjed.

Od dravnine ili posjeda treba razlikovati detenciju. Detenciju- ima lice koje po osnovu radnog ili slinog odnosa ili u domainstvu vri faktiku vlast na stvari za drugo lice i duno je da postupa po njegovim uputstvima. (kuna pomonica, konobar)

Neposredna dravina- ima onaj ko neposredno vri faktinu vlast na stvari.

- individualan - iskljuivi: jedno lice dri stvar koja je objekat posjeda;

- suposjed: vie lica dri stvar u svojem posjedu i zajedniki izvravaju posjedovne radnje - isti posjed stvari ili prava ima vie lica, oni zajedniki izvravaju faktike radnje,

- samostalan: posjed je samostalan kad posjednik posjeduje stvar kao da je njezin vlasnik ili posjeduje pravo kao da je nositelj toga prava. Posjed e se smatrati samostalnim, ako se ne dokae suprotno;

- nesamostalan: posjed je nesamostalan kad posjednik posjeduje stvar priznajui viu vlast posrednoga posjednika;

- posjed stvari; je najira faktika vlast na stvari koja po obimu odgovara sadrini prava svojine. Dralac stvari se ponaa kao vlasnik bez obzira na to da li ima pravo svojine ili ne.- posjed prava; pravo stvarne slubenosti, je ua, dijelimina faktina vlast na stvari koja po obimu odgovara nekom drugom pravu ija je sadrina u neposrednoj vlasti na stvari(zakup). - istinit (pravi) ili neistinit (manljiv): posjed je istinit ako nije pribavljen ni silom, ni prevarom ni zloupotrebom povjerenja. Posjed koji je pribavljen silom, prevarom ili zlouporabom povjerenja, postaje miran kad osobi od koje je tako pribavljen prestane njezino pravo da titi svoj posjed koji joj je tako oduzet;

- zakonit ili nezakonit: posjed je zakonit ako se zasniva na takvom pravnom osnovu koji je podoban za sticanje prava svojine i nije steen prevarom, silom ili zloupotrebom povjerenja; posjednik ima valjani pravni temelj tog posjedovanja;

- savjestan (poten) ili nesavjestan (nepoten): savjesnost je psihiki odnos odreenog subjekta prava prema pojedinoj stvari; posjed je poten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali potenje prestaje im posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada. Posjed se smatra potenim, osim ako se dokae suprotno.

Zatita posjeda:

- smetanje posjeda se javlja u dva vida: oduzimanje posjeda ili uznemiravanje posjeda; u rimskom pravu su to bile tube kod uznemiravanja interdictum retinendae possessionis i tuba kod oduzimanja interdictum recuperande possessionis

- samopomo (netko pomae sam sebi u uspostavljanju ranijeg posjedovnog stanja; da bi dolo do primjene instituta samopomoi moraju da budu ispunjeni neki uslovi: opasnost mora da bude neposredna, samopomo mora da bude nuna, nain njenog izvrenja mora da odgovara prilikama u kojima postoji opasnost; postoji granica dozvoljene samopomoi; samopomo se mora vriti u rokovima koje odreuje zakon: subjektivni 30 dana i objektivni godinu dana)

- tuba (tuba za smetanje mora biti podneena u odreenom roku; rok je prekluzivni: ako se tuba za smetanje posjeda ne podnese u odreenom roku koji je zakonom odreen gubi se pravo posjedovne zatite; subjektivni rok 30 dana od dana saznanja za smetanje i poinioca; objektivni rok godinu dana od uinjenog smetanja; nakon toga se gubi pravo; subjektivni rok se moe koristi samo u okviru objektivnog roka (objektivni rok je krajnji rok).

Ako je tuba blagovremena od doputenog lica onda se vodi postupak zbog smetanja posjeda:

- u postupku se raspravljaju dvije krucijalne injenice: posljednje stanje posjeda i nastali in smetanja. Nije od uticaja pravo na posjed, pravni osnov posjeda i savjesnost posjeda. Utvruje se ko je bio posljednji mirni faktiki posjednik. Posjed je fakt, dakle raspravljaju se faktika pitanja.

- posjedovna zatita je provizorna zatita, suprotno je petitorna zatita koja se zasniva na pravu (vlasnika parnica),

- donosi se rjeenje a ne presuda!

- rokovi su krai, cijeli postupak se odvija bre, promptnije;

- dralac trai da se utvrdi in smetanja dravine,

- trai da se naredi uspostavljanje stanja dravine kakvo je bilo u asu smetanja dravine (preanje stanje),

- te da se zabrani takvo ili slino smetanje ubudue (to je bitno poto se ide odmah na izvrenje ako se ponovi takvo ili slino smetanje)

- tubenom zahtjevu se moe u cijelosti udovoljiti ili ga odbiti

- u pogledu objekata posjeda zakon pravi jedan izuzetak u pogledu toga da mora biti smetanje cijele stvari poto sada kae da se moe smetanje posjeda izvriti i na dijelu stvari ako je to pogodno da se u pogledu toga uspostavlja posjedovno stanje (npr. soba - iako je soba dio stana) .

Izuzeci koji postoje u posjedovnoj parnici:

- dralac koji je dravinu stekao silom, prevarom ili zloupotrebom povjerenja, ima takoe pravo na zatitu od smetanja dravine, osim prema licu od kojeg je na takav nain doao do dravine, ako od nastalog smetanja nisu protekli subjektivni i objektivni rok,

- drugi prigovor je tzv. petitorium absorbet posessorium: tokom posjedovne parnice vodi se i vlasnika parnica i zavri se vlasnika parnica prije posjedovne parnice - onaj koji je uspio u toj vlasnikoj parnici prezentuje presudu sudu nakon ega e sud obustaviti postupak po posjedovnoj parnici.

- nema smetanja posjeda ako nema protivpravnosti (elektro postavi stub sa dozvolom optine na tvojoj zemlji!).

U POSJEDOVNOJ TUBI SU 3 KONSTITUTIVNA ELEMENTA:

-opis ina smetanja,

- uspostava preanjeg posjedovnog stanja i

-zabrana smetanja za ubudue.

Suska praksa proiruje oderdbe: npr. kue i zemlje i na dijelu mog zemljita od 10 cm komija napravi kuu na 3 sprata, to se u postupku i utvrdi, da je zaista komija uzeo 10 cm. Tuim za smetanje posjeda, komija se sloi i prizna, objekat se ne rui. Gleda se omjer koristi i tete, meutim nemoe se udovoljiti dijelu zahtjeva, ve samo u cjelosti. Zahtjevu se moe u cjelosti udovoljiti ili ga odbiti.

Ako komija ponovo smeta, ide se na osnovu prethoodne presude na izvenje.

Po novom zakonu u pogledu objekata ima izuzetak, smetanja posjeda moe biti i na dijelu stvari.

17.04.2010

VLASNITVO ILI SVOJINA

- je pravo koje je ne samo pravni pojam nego i ekonomski, etiki pojam,...

- je skup maksimalnih ovlatenja koje povodom neke stvari pripadaju nekom licu,

- vlasniku daje ovlaenje da slobodno i po svojoj volji stvar dri, koristi i da s njom raspolae, a svakoga od toga prava iskljui u granicama odreenim zakonom. Svako je duan da se uzdrava od povrede prava svojine drugog lica. Ovo pravo sadri 3 komponente

1.ovlatenje dranja, 2.ovlatenje koritenja, 3.ovlatenje raspolaganja. Pravo svojine je apsolutno pravo i to jer djeluje prema svima erga omnes i vlasnik ima prao sledovanja na osnovu kojeg moe traiti povraaj stvari od bilo kog treeg kod koga se stvar nae bez pravnog osnova. Ovo pravo je trajno tj. neogranieno u vremenskom smislu i ne moe se izgubiti zastarjelou.OGRANIENJA PRAVA SVOJINE:

- u opte interesu: nekome se moe oduzeti ili ograniiti pravo svojine u optem interesu, naravno uz odreenu naknadu (npr. ekspropriacija);

- odreene zakonske slunosti -

- susjedska prava.

Pravo svojine kao najsveobuhvatnije stvarno pravo moraju da respektuju sva trea lica - erga omnes.

Prava stranih lica su se znaajno liberalizovala. Pogotovu zemlje koje ele u EU, koje ele priliv stranog kapitala, pravo stranaca su mnogo manje restriktitivna. Strana lica mogu sticati pravo svojine kao i domaa osim ako to nije propisano drugaije zakonom ili meunarodnim sporazumom. U pogledu sticanja prava stranaca krucijalni princip je princip uzajamnosti ili reciprociteta.Dakle, prvo ogranienje je uslov reciprociteta. U l.16 ima jo jedno ogranienje a to je da oni ne mogu sticati pravo svojine na nekretninama bitnim za bezbjednost zemlje, ak i ako su ve stekla vlasnitvo, gube pravo svojine uz odreenu naknadu. Ako imaju pravo nasleivanja opet naknada. CECA

Pravo svojine stranih lica:

- liberalizacija na tom podruju zbog elje svake drave - priliv stranog kapitala, stranih investicija,

- sada manje restrikcija nego ranije,

- sada strana lica mogu da stiu pravo svojine kao domaa lica uz neka ogranienja:

- osim ako to nije drugaije odreeno zakonom ili meunarodnim sporazumom,

- lan 15: krucijalni princip je princip uzajamnosti ili reciprociteta,

- lan 16: ZABRANA STICANJA SVOJINE NA ONIM NEKRETNINAMA KOJA SU OD INTERESA ZA BEZBJEDNOST ZEMLJE, to se odreuje posebnim zakonom. Ako su strana lica ve stekla svojinu prije nego to je to podruje proglaeno od interesa za bezbjednost zemlje, onda oni gube to pravo svojine ali uz naknadu.

Pravo svojine se stie po etiri osnova:

- pravni posao,

- zakon,

- odluka suda ili drugog nadlenog organa,

- nasljeivanje.

Sticanje svojine na osnovu pravnog posla:

1. to se tie pravnih poslova kao osnova za sticanje svojine to mogu da budu jednostrani pravni poslovi (testament) ili dvostrani koji su ei (ugovor-saglasnost volja),

2. Ovo je tipian primjer derivativnog sticanja svojine, poto se pravo izvodi iz prava prethodnika, i kod toga treba da postoji pravni osnov (iustus titulus) i nain sticanja (modus aquirendi).

3. kada se radi o sticanju prava svojine na osnovu pravnog posla vri se distinkcija u pogledu nekretnina, gdje vai stroi reim (pravni osnov je pravni posao (sklopljen ugovor u pismenoj formi i ovjeren kod notara), a nain sticanja je uknjiba u zemljine knjige - tek kad se uknjii postane kupac vlasnik!), i pokretnina (pravni osnov je ugovor, a nain sticanja je predaja pokretne stvari u posjed-to znai mogunost faktikog raspolaganja sa stvari-fizika, simbolika i fiktivna predaja)

4. Samo kod pravnog posla uknjiba ima konstitutivan karakter!.

STICANJE PRAVA SVOJINE NA OSNOVU ZAKONA:

- GENERALNO sva stvarna prava, pa i pravo svojine, kada se stie na osnovu zakona, stie se kada se ispune one injenice koje predvia zakon,

- tipini primjeri: sticanje prava svojine odrajem, graenjem na tuem zemljitu, sticanjem od nevlasnika, spajanjem, preradom, priratajem,...

- kada se neko pravo svojine stie na osnovu zakona tada prestaju sva prava treih lica koja su postojala na odreenoj stvari, izuzev ako je sticalac nesavjestan.

Sticanje prava svojine na osnovu zakona putem odraja (isto:dosjelost ili uzukapija):

- jeste pretvaranje faktikog stanja u pravno,

- da bi se steklo pravo svojine odrajem trebaju da budu ispunjeni uslovi:

- u pogledu kvaliteta posjeda ili dravine (posjed ili dravina sticaoca treba da bude bar savjesna, poto nesavjesno lice nikada ne moe stei pravo svojine odrajem - to je kada posjednik ne zna i ne moe znati da stvar koju dri u posjedu nije njegova; uz savjesnost treba da bude posjed i zakonit (zakonit: stican na osnovu pravne osnove koja je podobna za sticanje prava svojine), a uz to posjed mora da bude i istinit (nije steen silom, prevarom ili zloupotrebom povjerenja)

- u pogledu duine posjeda (ako je savjestan i zakonit posjed onda je za pokretne stvari rok dranja 3 godine, a za nepokretne stvari rok dranja je 10 godina; u pogledu savjesnosti idu dupli rokovi (nema pravni osnov povodom sticanja svojine ali nema i ne moe znati da stvar koju dri nije njegova) za pokretnu stvar 6 godina, za nepokretnu stvar 20 godina.

Kada se stie pravo vlasnitva odrajem?

- pravo vlasnitva se stie istekom zadnjeg dana roka za odraj,

- presuda kojom se to utvruje ima samo deklaratoran karakter, na osnovu toga ide uknjiba koja takoe ima samo deklaratoran karakter, sve docnije radnje imaju deklaratorni karakter - tek istekom zadnjeg dana roka propisanog za odraj postaju vlasnici.

-kod instituta odraja bitna je tzv. akcesija posjeda (bitan je zastoj i prekid roka za odraj): akcesija posjeda je prirastanje odnosno pribrajanje posjeda prednika posjedu sljednika; vrijeme prednika se uraunava u vrijeme sljednika ako je prednik bio barem savjestan (prednik dri nekretninu 15 godina, trebalo mu je jo 5 godina da postane vlasnik ali nije postao (kvalitet posjeda nasljednika ne mora nuno da bude isti kao kvalitet dranja prednika), prednik je ispunio 3/4 vremena, sljednik ima i pravni osnov - 3/4 - 7,5 godina, jo 2,5 godine za odraj ), zastoj i prekid roka za odraj (zastoj roka za odraj znai da je dolo do odreenih pravno relevantnih okolnosti koje ne dozvoljavaju ranijem vlasniku odnosno vlasniku da reaguje ne tee rok za odraj (npr. elementarna nepogoda pa ne moe podnijeti tubu - ne tee rok za odraj jer ovaj ne moe da odreaguje, u momentu kad prou te relevantne okolnosti onda tee dalje rok za odraj), kod prekida (podnoenjem tube, kod prekida nema uraunavanja prethodnog proteklog roka a kod zastoja se uraunava).

GRAENJE NA TUEM ZEMLJITU:

1. jeste naredni uslov za sticanje prava svojine na osnovu zakona;

2. pravni uinci izgradnje nastupaju kad je zgrada izgraena (faktiko pitanje koje utvruje sudska praksa - ovdje se vidi znaaj sudske prakse!);

3. generalno pravilo je da zgrada pripada vlasniku zemljita, zakon preferira vlasnika zemljita!

4. Ako je vlasnik zemljita bio savjestan (savjestan je kada se odmah usprotivi izgradnji) a graditelj nesavjestan (nesavjestan je poto zna da gradi na tuem i da ne gradi sukladno zakonu): onda zgrada sa zemljom kao jedna pravna cijelina pripada vlasniku zemljita s tim to vlasnik zemlje ima opciju da trai da se zgrada rui i ima opciju da zgradu sa zemljom prepusti graditelju s time to graditelj mora da mu nadoknadi trinu vrijednost zemlje;

5. U obrnutom sluaju kad je graditelj savjestan (gradi na tuem ali ima urbanistiku, graevinsku saglasnost) a vlasnik zemljita nesavjestan onda ta pravna cijelina zgrade sa zemljitem pripada graditelju, s tim to graditelj mora da nadoknadi nesavjesnom vlasniku zemljita trinu vrijednost zemljita.

6. Naredna situacija koju proli zakon nije normirao jeste kad su oba lica nesavjesna (graditelj gradi i zna da gradi na tuem i dalje gradi, a vlasnik zemljita isto tako zna to ali i dalje uti, ne protivi se tome) : objekat pripada sa zemljom vlasniku zemljita s tim da je vlasnik zemljita duan da graditelju nadoknadi vrijednost tog objekta; vlasnik zemljita u ovom sluaju nema pravo da trai ruenje objekta jer nije bio savjestan, a isto tako ne moe objekat prepustiti graditelju poto bi se inae time preferirala na neki nain nesavjesna gradnja.

STICANJE PRAVA SVOJINE OD NEVLASNIKA:

Jedna revolucionarna novina jeste da se moe sticati pravo svojine od nevlasnika ak i na nekretnini! To je shodno naelu povjerenja u zemljine knjige i shodno preferiranju zatite treih savjesnih lica u prometu.

STICANJE PRAVA SVOJINE OD NEVLASNIKA NA POKRETNIM STVARIMA:

1. (l. 111): da bi neko lice steklo pravo svojine od nevlasnika potrebno je da budu kumulativno ispunjeni slijedei uslovi: mora da bude pokretna stvar, sticalac treba da bude savjestan, pravni posao na osnovu koga on stie pravo svojine od nevlasnika treba da bude teretan (mora da da naknadu), te predaja u neposredan i samostalan posjed (ne dolazi u obzir constitutum possessorium i cessio vindicationis!),

2. razlika prema prolom zakonu: sada se definie kada treba da bude sticatelj savjestan (dva momenta su bitna: prvi momenat jeste da je savjestan u momentu sklapanja tog posla i drugi momenat jeste momenat predaje u posjed),

3. ne moe se stei pravo svojine od nevlasnika na stvarima koje vlasnik izgubio, koje su mu ukradene,... osim ako se ne radi o hartijama od vrijednosti, o gotovom novcu ili ako je to pribavljeno na javnoj drabi,

4. prestaju prava treih lica na toj stvari s tim to ako je sticalac znao za neka od tih prava onda ta prava ostaju.

STICANJE PRAVA SVOJINE OD NEVLASNIKA NA NEKRETNINAMA:

1. lanovi 55, 56: sada se dozvoljava sticanje prava na nekretnini od nevlasnika to znai da zakon dozvoljava da se stie pravo samo od nekoga tko ima samo golo pravo upisano u gruntovnici a nije vlasnik - opet da bi se titio onaj trei savjesni tko to ne zna.

2. reafirmacija naela povjerenja u zemljine knjige: stanje u zemljinoj knjizi treba da bude to vie prilagoeno faktikom stanju; pretpostavka je da je onaj tko je uknjien u zemljinu knjigu uistinu i vlasnik.

3. tree lice koje je savjesno stie od nekoga tko je upisan u zemljinim knjigam pravo svojine na kupljenim nekretninama iako ovaj koji se vodi u gruntovnici nije bio sutinski vlasnik; dakle imao je golo pravo svojine; savjesnost se trai u momentu zakljuenja ugovora i momentom uknjibe ali pri tome ne mora istraivati vanknjino stanje!

4. Momentom uknjibe stie pravo vlasnitva!

5. Predvien je institut brisovne tube: Brisovna tuba se podnosi u roku od tri godine i podnosi je lice koje je povrijeeno u zemljino-knjinom upisu od strane lica koje se vodilo i koje je prodalo odreenu nekretninu. To je institut kojim se eli dozvoliti usaglaavanje faktikog i zemljino-knjinog stanja.

6. Ovdje se titi povjerenje u promet i titi se savjesnost.

KOD IZGUBLJENIH STVARI:

1. Nalaza mora tu stvar da vrati vlasniku, a ako ne moe da nae vlasnika da je preda policijskoj stanici, oni su duni da objave oglas i ako se u roku od godinu dana niko ne javi stvar se vraa nalazau.

2. Ako se javi vlasnik, vlasnik mora da plati 10% vrijednosti nalazau i trokove eventualne koje je nalaza imao. Iznos od 10% se moe i smanjiti ako je stvar velike vrijednosti.

3. Zakon vri distinkciju izmeu nalaza izgubljenih stvari i nalaza blaga. Blago pripada jedinici lokalne samouprave na ijoj teritoriji je to naeno, te da nagradu od 10% dijele vlasnik zemljita i nalaza.

STICANJE PRAVA SVOJINE NA OSNOVU ODLUKE SUDA ILI DRUGOG NADLENOG ORGANA

1. Pravo vlasnitva na osnovu odluke suda ili drugog nadlenog organa stie se u momentu pravosnanosti sudske odluke ili u upravnom postupku momentom pravosnanosti ili konanosti upravnog rjeenja.

2. Uknjiba na nekretninama ima samo deklaratoran karakter!

STICANJE PRAVA SVOJINE NASLJEIVANJEM:

1. Pravo svojine nasleivanjem se stie u momentu smrti ostavitelja ili dekujusa.

2. Ostavinsko rjeenje ima samo deklaratoran karakter.

3. Ostavina prelazi na nasljednike u momentu smrti ostavitelja.

4. Uknjiba i ovdje ima deklaratorni karakter!

ZATITA PRAVA SVOJINE: (lanovi 126....):

1. Zatita prava svojine jeste zatita na osnovu prava! Ova zatita je trajna! Ovo je zatita koja se ne moe pobiti!

2. Kod ove tube nema rokova!

3. Tri su osnovne vlasnike tube: prava vlasnika tuba -zahtjev za povrat stvari ( actio rei vindicatio); tuba iz pretpostavljene svojine (actio publiciana) i negatorna tuba ili tuba zbog uznemiravanja (actio negatoria).

4. Prava vlasnika tuba (actio rei vindicatio): aktivno legitimisan je iskljuivo vlasnik; pasivno legitimisan je onaj koga tui a to je draoc stvari; sporna stvar se mora tako individualizirati da u pogledu nje nema nikakve dileme (vlasnik mora dokazati da je vlasnik); isto tako treba dokazati da tueni spornu stvar dri u posjedu.

1. Prigovori kojima se moe braniti tueni prilikom vlasnike parnice: Peremptorni prigovori i dilatorni prigovoru. Peremptorni prigovori negiraju ili ukidaju tubeni zahtjev tuitelja (negira se da je tuitelj bio vlasnik ili se dokazuje da je njegovo pravo vlasnitva bilo pa prestalo i to trajno). Dilatorni prigovori privremeno zaustavljaju tubeni zahtjev tuitelja (zaustavlja se uinak tubenog zahtjeva ali samo privremeno).

2. Savjesni dralac:

1. Ne odgovara za propast i oteenje stvari za vrijeme dok je on bio dralac.

2. Ne mora da vrati one plodove koje je dala ta stvar sve dok je bio savjestan (nesavjestan postaje trenutkom podnoenja tube!).

3. Ima pravo na naknadu nunih i korisnih trokova koje je uinio na stvari.

4. Ima pravo i na naknadu uslunih trokova (trokovi radi zadovoljstva) ali ako su oni bili objektivno korisni za vlasnika.

5. Sve to moe da trai u roku od tri godine.

6. Ima pravo retencije ili zadranja dok mu vlasnik to ne izmiri, s tim da vlasnik ima pravo da se koristi koje je stekao (plodovi,...) odbiju od tih trokova.

3. Nesavjesni dralac:

1. Mora da vrati sve plodove koje je stvar dala!

2. Odgovara za svaku propast stvari!

3. Ima pravo na naknadu nunih i korisnih trokova!

4. Ima pravo i na naknadu uslunih trokova (trokovi radi zadovoljstva) ali ako su oni bili objektivno korisni za vlasnika.

5. Sve to moe da trai u roku tri godine!

6. Nema pravo retencije!

5. Tuba iz pretpostavljene svojine (actio publiciana): Ovdje tuitelj ne mora dokazati da je vlasnik poto mu je to teko, nego e dokazati da je pretpostavljeni vlasnik. Tu dokazuje zakoniti pravni osnov i nain sticanja. Dakle olakano mu je dokazivanje. Tueni je ponovo dralac stvari. Ovdje se suprotstavljaju pravni osnovi poto mogu biti oba lica koja imaju neko pravo pa je potrebno utvrditi ije je pravo jae. U sluaju suprotstavljanja pravnih osnova jae je pravo onoga tko moe da dokae svojinu svog prethodnika. Ako ne moe da dokae svojinu svog prethodnika nijedan ili ako mogu oba, onda prednost ima teretni pravni posao nad dobroinim. Ako su im i ti pravni osnovi jednaki onda prednost ima lice kod koga se stvar nalazi. I ovdje se mogu ulagati peremptorni i dilatorni prigovori. Ista je situacija u pogledu savjesnog i nesavjesnog draoca.

6. Kod viestrukog otuenja: Ako su svi sticaoci savjesni kod nekretnina prednost ima onaj tko je prvi podnio zahtjev za uknjibu, a kod pokretnina onaj kome je prvom stvar predata.

7. Negatorna tuba (actio negatoria): ovdje vlasnik ne gubi svoju stvar nego ga tueni uznemirava u vrenju prava vlasnitva. Aktivno legitimisan je vlasnik ili pretpostavljeni vlasnik, dok je pasivno legitimisan onaj tko vri uznemiravanje, po ijem nalogu se vri uznemiravanje i u iju korist se vri uznemiravanje. Tuitelj mora da dokae vlasnitvo ili pretpostavljeno vlasnitvo i in uznemiravanja. Tueni dokazuje da ima pravo na tu radnju.

Prestanak prava svojine

NOVINE KOJE SU U NOVOM ZAKONU:

1. Jednovrsnost vlasnitva,

2. Novi instituti: pravo graenja, sticanje prava svojine od nevlasnika pored pokretnih stvari i na nekretninama, susjedska prava

3. Regulisanje neeg to do sada nije bilo regulisano: realni tereti, line slubenosti,

4. Prelazne i zavrne odredbe,

5. Zalono pravo regulisano u cijelosti u Zakonu o stvarnim pravima. do 03.25

Susjedska prava (lanovi 66-79):

- u odjelku o slubenostima u udbeniku profesora Stankovia i Orlovia,

1. To su prava koja postoje izmeu susjeda.

2. Ona postoje na osnovu samog zakona i slue za regulisanje dobrih meususjedskih odnosa.

3. etiri su osnovne grupe susjedskih prava:

a) Prva grupa susjedskih prava je ona grupa koja proizilazi iz razgranienja nepokretnosti (npr. drvo na mei,...);

b) Druga grupa susjedskih prava je pravo jednog susjeda da ue na parcelu drugog susjeda da bi sa te parcele uzeo odbjegle ivotinje (ako pri tome naini tetu on e odgovarati po optim naelima za naknadu tete); vlasnik susjedne parcele ima pravo da to zabrani ali pod uslovom da ivotinje izrui on sam.

c) Trea grupa susjedskih prava su ona prava na osnovu kojih moe jedan susjed da trai od drugog susjeda da ne radi neke radnje na koje bi inae imao pravo da nema prava ovog njegovog susjeda (npr. da ne radi neke radnje sa kojima spodkopava vau nekretninu). Pri tome se trai od susjeda neko neinjenje!

d) etvrta grupa susjedskih prava jeste pravo da trai od susjeda da on neto uradi to inae ne bi morao da uradi (npr. kinica se sa susjedove parcele slijeva na vau - vae pravo je traiti od susjeda da to regulie).

4. Dva su segmenta susjedskih prava koja su najinteresantnija:

I. Imisije su neto to prelazi sa jedne nekretnine na drugo nekretninu, koje ne smiju prelaziti granicu tolerancije.

II. Mea se moe ureivati kada su meini znaci uniteni, kada se ne mogu raspoznati, kada su polomljeni, itd. Postavljaju se pravila u pogledu ureenja mee: mea e se ureivati prevashodno na osnovu sporazuma susjeda, a ako nema sporazuma onda zakon kae da je slijedei nain ureenja mee posljednje stanje mirnog posjeda, a ako se ne moe utvrditi ni posljednji mirni posjed onda zakon uvodi jedan novi osnov ureenja mee na osnovu pravinosti. Zakon postavlja presumpciju da svojina ide do mee do kuda je mea ureena. Onaj susjed koji je uestvovao u postupku za ureivanje mee moe pokrenuti parnicu u roku od est mjeseci (to je prekluzivni rok - ako proe taj rok gubi se pravo).

III. Meu na gradskom graevinskom zemljitu odreuje sud (to je do sada ureivao organ uprave).

5. Poseban lan ureuje da je stablo na meu u susvojini susjeda.

6. Ako grane drvea preu u vazduni prostor susjeda: zakon mu daje pravo da te grane susjed sam posjee.

STVARNO PRAVO

PREDAVANJE

24.04.2010

SUVLASNITVO

1. Jeste vlasnitvo vie osoba na istoj stvari gdje su dijelovi tih osoba odreeni u odreenim apsolutnim dijelovima. Ovdje su dijelovi jasno odreeni. Mogu biti odreeni u razlomku, decimali,... Sutina je da dijelovi svih suvlasnika sainjavaju jednu cijelu.

2. Odnos suvlasnika prema cijeloj stvari: Suvlasnik u upravljanju stvari participira sukladno svom suvlasnikom dijelu. Ima pravo na zatitu cijele stvari!

3. Odnos suvlasnika prema svom suvlasnikm dijelu: U pogledu svog suvlasnikog dijela ima sva ona prava koja vlasnik ima prema svojoj imovini (svoj suvlasniki dio moe da prodaje, mijenja, zalae,...), bez traenja saglasnosti ostalih suvlasnika. Ima pravo da se u pogledu svog dijela ponaa kao da je vlasnik!

I. DIOBA: U svakom trenutku moe da zahtijeva diobu. Svi suvlasnici mogu da uestvuju u procesu diobe, ali i ne moraju! Zakon kae da suvlasnici mogu traiti diobu svojih dijelova osim u nevrijeme za ostale suvlasnike. Zakon i odreuje da se suvlasnik ne moe odrei prava na diobu (ima pravo da trai izdvajanje, on se tog prava ne moe odrei ali se moe dogovoriti da u roku od 3 godine nee traiti izdvajanje).

II. DIOBA SUVLASNIKE ZAJEDNICE: Prije svega se pokuava postii sporazum suvlasnika. Ako nema sporazuma suvlasnika onda suvlasnik pokree sudski postupak diobe koji se vodi u vanparninom postupku. Sud tada sasluava sve suvlasnike poto svi nuni jedinstveni suparniari pa s toga moraju da prisustvuju. Sud zatim odluuje o nainu diobe. Prevashodna je fizika dioba to znai da se izdvaja iz suvlasnike zajednice jedan realni dio i pripada suvlasniku koji trai diobu. Sud vodi taj postupak uz pomo odgovarajuih vjetaka.

III. Ako se radi o stvari koja se ne moe podijeliti onda sud konstatuje da se ne moe izvriti fizika dioba. U takvim sluajevima dolazi do civilne diobe to znai da se prodaje stvar u suvlasnitvu, dobije se novac, a zatim se dadne participirajui dio prema suvlasnikom dijelu.

IV. Ako nije mogua ni fizika ni civilna dioba: onda moe sud odrediti da zajednika stvar pripadne samo jednom od njih s tim to je on duan da ostalim suvlasnicima nadoknadi novanu vrijednost njihovih suvlasnikih dijelova.

V. Ako se dijeli stvar u suvlasnikoj zajednici koja se u naravi sastoji od vie stvari: svako od suvlasnika moe da dobije dio stvari ali ako je stvar koju sam dobio vee vrijednosti od suvlasnikog dijela onda trebam da participiram onima koji su dobili manji dio. Sutina je da se obezbjedi balans imovinskih interesa.

4. Poslovi redovnog upravljanja: To su oni poslovi koji su neophodni da bi odreena stvar mogla normalno da funkcionie. Da bi se vrili poslovi redovnog upravljanja, ako nema saglasnosti svih suvlasnika, mora da bude saglasnost bar toliko suvlasnika iji suvlasniki dijelovi iznose vie od jedne polovine. Oni suvlasnici koji su se tome usprotivili imaju pravo na osiguranje od tete to znai da ako dolazi do tete uslijed obavljanja poslova iz redovnog upravljanja onda mora biti ta teta nadoknaena onome koji se usprotivio poslu.

5. Poslovi vanrednog upravljanja: su poslovi koji se javljaju u odreenim vanrednim situacijama. Da bi se vrili poslovi vanrednog upravljanja mora da bude saglasnost svih suvlasnika (su poslovi kada daje npr. kuu pod hipoteku, kada daje odreenu stvar u zakup).

ZAJEDNIKA SVOJINA

Jeste svojina vie lica na istoj stvari kod kojih dijelovi nisu odreeni ali su odredivi.

1. Ako nije zakonom drugaije odreeno onda se supsidijarno upotrebljavaju odredbe o susvojini.

2. Svaki zajedniar upravlja u pogledu zajednike stvari i svi zajedno upravljaju.

3. Svaki zajedniar ima pravo na zatitu na cijelu stvar.

4. Zajednika svojina postoji izmeu branih suprunika, nasljednika zajednica (nasljeivanjem se pravo vlasnitva stie momentom smrti ostavitelja ali do provoenja ostavinskog rijeenja nasljednici imaju zajedniku svojinu), etana svojina (zajednika svojina postoji na zajednikim dijelovima stambene zgrade).

5. Svaki zajedniar moe trai da zajednika svojina prestane na taj nain to e se utvrditi zajedniki dijelovi zajedniara. Kada se ti dijelovi utvrde i odrede onda je to susvojina.

ETANA SVOJINA

Do sada je bio koncept etane svojine ovakav: ima se pravo svojine na svom stanu, odnosno etano vlasnitvo, to je glavno pravo koje se ima u pogledu nekretnine. Akcesorno odnosno sporedno pravo je bilo pravo zajednike svojine na zajednikim dijelovima zgrade. Tree pravo koje je bilo je bilo pravo suvlasnitva na zemlji na kojoj se zgrada nalazi saglasno mom dijelu odnosno koliko moj stan participira u toj zgradi.

Zemljite na kojem se nalazi zgrada je glavna stvar, a zgrada jeste akcesor. Sada imajui u vidu naelo pravnog jedinstva nekretnine odnosno naelo superficies solo cedit, sad zakon etanu svojinu definie kao svojinu na posebno dijelu zgrade koja je neodvojivo povezana sa suvlasnikim dijelovima na zgradi i pripadajuim dijelom zemljita. Sada je glavno pravo kod etane svojine pravo suvlasnitva. Nije glavno pravo pravo svojine na stanu koju niko ne osporava nego je glavno pravo da se vidi koliko taj stan participira u odreenoj zgradi sa suvlasnikim dijelom. Iz toga se onda izvlae sva prava.

Prestankom suvlasnitva na zgradi prestaje i etana svojina na stanu. Prestankom etane svojine na stanu ne mora da prestane pravo suvlasnitva. Suvlasnitvo je centralno pravo koje etani vlasnik ima. Etani vlasnik moe da ima pravo etanog vlasnitva a ne mora na posebnom dijelu zgrade koji je sposoban da bude stan ali pod uslovom da ima ugovor o diobi, izjavu o diobi, uknjienje etane svojine, itd.

Etani vlasnik ima pravo i na zajednikim dijelovima, a isto tako ima pravo i na zemljitu. Sutina cijele prie je da je vano koliki suvlasniki dio ima pojedinac u zgradi.

Etani vlasnici su trebali u roku od godine dana sklopiti meusuvlasniki ugovor, trebali su odrediti upravnika. Ako se ne odredi upravnik onda privremenog upravnika odreuje jedinica lokalne samouprave.

Etani vlasnici uspostavljaju zajedniku rezervu, koja slui za odreene trokove koji nastaju stanovanjem u odreenoj zgradi. Zajednika rezerva se pravi na osnovu pokazatelja odreenih predvidivih trokova.

Etanom svojinom potrebno je usaglasiti tri interesa: interes vlasnika stana u pogledu vlasnitva na stanu, vlasnitvo na zjadnikim prostorijama i vlasnitvo na zemljitu.

SLUBENOSTI, SLUNOSTI

Stvarna prava su pravo svojine kao centralno pravo i ograniena stvarna prava: slubenost, zalono pravo, pravo graenja i pravo realnog tereta.

Pravo slubenosti je stvarno pravo odreenog lica da koristi tuu stvar ili da trai od vlasnika te stvari da se uzdri od neega to bi inae kao vlasnik mogao da radi.

Karakteristike odnosno naela slubenosti:

1. Je ogranieno stvarno pravo (ogranieno je pravom vlasnitva te stvari).

2. Ne moe postojati na inidbu (ne moe se vlasnik poslune stvari natjerati da neto ini).

3. Slubenost mora da bude korisna.

4. Slubenost se mora izvravati "CIVILITER" to znai na nain na koji se najmanje optereuje posluno dobro.

5. Slubenosti su neprenosive.

6. Slubenosti su nedjeljive.

Podijela slubenosti na:

1. Stvarne i line: U zavisnosti od toga u iju korist slubenost postoji. Ako postoji u korist stvari onda je to stvarna, a ako postoji u korist lica onda je to lina.

2. Pozitivne i negativne: Pozitivne su one kad titular slubenosti vri odreeni sadraj prava slubenosti, a negativne su one kad se trai od vlasnika poslunog dobra da ne ini neto to bi trebao da ini i mogao da ini.

3. Kune i poljske: Zavisi od povlasnog dobra. Ako su ustanovljeni u korist kue onda su kue, a ako su ustanovljeni u korist povlasnog dobra zemljita onda su poljske (via interactus: slunost prolaza pjeice, slunost progona stoke, slunost prolaza zapregom,...).

4. Vidljive i nevidljive

5. Trajne i povremene: U okviru povremenih interesantne su tzv. sezonske slubenosti (postoje samo u odreeno doba).

STVARNE SLUBENOSTI

Stvarne slubenosti su pravo vlasnika odreene nekretnine da za potrebe te nekretnine koja se zove povlasno dobro koristi odreenu drugu nekretninu koja se zove posluno dobro ili da zahtijeva od vlasnika poslunog dobra da ne vri odreene radnje na koje bi inae imao pravo. Stvarna slubenost postoji u korist stvari. Kako bi dolo do stvarne slubenosti potrebno je postojanje dvije nekretnine: posluno i povlasno dobro.

STICANJE STVARNIH SLUBENOSTI:

1. Pravni posao: Pravni posao mora da bude u pismenom obliku kako bi mogao da bude osnov za uknjibu u ZK. Slubenosti se uknjiavaju u ZK kao teret nekretnine u korist nekretnine. Modu aquirendi je uknjiba. U trenutku uknjibe stie se pravo stvarne slubenosti, to znai da uknjiba ima konstitutivni karakter.

2. Odlukom suda ili drugog nadlenog organa: Pravosnaznou sudske odluke ili konanou odluke upravnog organa. Uknjiba ima deklaratorni karakter. Najei nain otvaranja stvarne slubenosti odlukom suda jeste nuni prolaz. Rije je o prolazu koji je nuno otvoriti. Da bi dolo do otvaranja nunog prolaza odlukom suda moraju da budu ispunjena dva esencijalna uslova: prvi uslov je da odreena nekretnina nema nikakve veze sa javnim putem ili da nema dovoljne veze sa javnim putem; drugi uslov je da korist koju odreena parcela dobije stie otvaranjem nunog prolaza premauje tetu koju trpi posluno dobro time to se otvara nuni prolaz. Vlasnik poslunog dobra ima pravo na naknadu tete. Zakon zabranjuje otvaranje nunog prolaza kroz dvorite. U presudi se mora naglasiti kakav nuni prolaz se otvara i u korist koje parcele. Skica vjetaka geometra uvijek je sastavni dio sudske odluke. Nuni prolaz se stie momentom pravosnanosti sudske odluke. Uknjiba ima samo deklaratoran karakter.

Slino jeste i kod diobe kod suvlasnitva (za one parcele koje nemaju prava slubenosti), isto tako i u ostavinskom postupku ako je ostavitelj odredio da se u tom postupku trebaju osnivati odreeni slubenosti sud e onda donoenjem ostavinskog rjeenja zasnivati odreene slubenosti.

3. Odrajem: se pravo slubenosti stie prolaskom od 20 godina ako se vlasnik poslunog dobra ne protivi. Istekom zadnjeg dana 20 godina stie se pravo stvarne slubenosti u korist povlasne parcele. Nakon to se stekne pravo stvarne slubenosti vlasnik poslunog dobra moe traiti ukidanje tog prava. Odluka suda ima samo deklaratorni karakter, isto i uknjiba. Zakon o stvarnim pravima uvodi jednu novinu: ako je slubenost takve vrste da se moe samo rijetko izvravati onda se pravo stvarne slubenosti odrajem stie ako odreeno lice koristi to pravo u korist svoje nekretnine najmanje tri puta kad mu se ukazala prilika i iskoristio je u periodu od 20 godina.

ZATITA PRAVA STVARNE SLUBENOSTI:

1. Tipina tuba na za zatitu prava stvarne slubenosti, petitorna tuba na osnovu prava, je tzv. actio confesoria. Aktivno legitimisan je vlasnik povlasnog dobra, koji podnosi tubu protiv vlasnika poslunog dobra koji je pasivno legitimisan. Pasivno legitimisano je i svako tree lice koje na neki nain ometa izvravanje sadraja stvarne slubenosti. Ovo je tipina tuba za zatitu prava slubenosti koju podnosi uvijek vlasnik povlasnog dobra protiv najee vlasnika poslunog dobra.

2. Tuba pretpostavljenog ovlaenika prava stvarne slubenosti.

3. Dravinske tube kod posjeda prava stvarne slubenosti. U tom sluaju se ne dokazuje pravo nego posjed prava.

PRESTANAK PRAVA STVARNE SLUBENOSTI:

1. Propast poslunog dobra.

2. Konsolidacija to znai da jedno lice postane vlasnik i poslunog i povlasnog dobra.

3. Odreknue ovlaenika stvarne slubenosti: imam pravo da se odreknem prava koje postoji u korist moje parcele; naravno to moe samo titular prava odnosno vlasnik povlasnog dobra.

4. Ispunjenjem uslova, istekom roka ako je slubenost osnovana pod uslovom ili do isteka odreenog roka.

5. Zbog nevrenja: Nevrenje prava stvarne slubenosti se moe manifestovati u dva vida: kao tzv. zastarjelost (kao to se pravo sticanja stvarne slubenosti stie izvravanjem tog prava u periodu 20 godina, tako se pravo stvarne slubenosti gubi ako se ne vri u periodu od 20 godina, pravo se gubi po zakonu odnosno ex lege) i kao liberatorna uzukapija (vlasnik poslunog dobra zabrani ovlaeniku stvarne slubenosti prolazak preko njegovog zemljita; poslije te zabrane vlasnik povlasnog dobra 3 godine ne prolazi; istekom roka od 3 godine gubi se pravo stvarne slubenosti)

6. Kada slubenost izgubi razumnu svrhu: Stari zakon je rekao da stvarna slubenost prestaje kad postane nepotrebna. U novom zakonu pie da stvarna slubenost moe da prestane ako izgubi razumnu svrhu bez obzira na pravni osnov za koji je osnovana.

LINE SLUBENOSTI

Proli zakon nije normirao line slubenosti, ali su postojale poto ih je zakon taksativno nabrajao u lanu 60 (ploduivanje, upotreba i pravo stanovanja) ali je bilo preputeno republikim i pokrajinskim skuptinama da to normiraju ali oni to nikad nisu uradili.

Tri su vrste linih slubenosti: plodouivanje (usus fructus), upotreba (usus) i pravo stanovanja (habitacija). Line slubenosti postoje u korist lica. One traju odreeno vrijeme ukoliko je to dogovoreno, najkasnije do smrti tog lica, s tim to se moe dogovoriti da je lina slubenost zasnovana i za njegovog nasljednik i onda prestaje sa smru tog nasljednika.

Plodouivanje (usus fructus):

1. Jeste najira LS. To je pravo na neogranieno koritenje odreene stvari bez povrede njene sutine odnosno supstance.

2. Predmet plodouivanja moe da bude nekretnina ili pokretnina koja nije potrona (ako je potrona moe da bude izuzetno ploduivanje na potronoj ali je to tada tzv. nepravo plodouivanje).

3. Plodouivalac ima pravo da svoja ovlaenja prenese na neko drugo lice. Uivalac upotrebe ne moe! Plodouivalac moe neogranieno da koristi stvar.

4. Trokovi redovnog odravanja stvari: pripadaju plodouivaocu (neogranieno koristi stvar, uzima plodove, ima pravo i na civilne plodove, zbog toga mora da snosi i trokove redovnog odravanja stvari).

5. Trokovi vanrednog odravanja stvari: Snosi vlasnik stvari. Vlasnik stvari ima faktiki samo golu svojinu. On moe da proda stvar, ali lice koje kupuje ono stupa u prava i obaveze prethodnika, dakle ono mora da respektuje da postoji odreeno pravo plodouivanja na toj stvari. Zbog toga je vrijednost te stvari bitno smanjena.

6. Rizik sluajne propasti stvari: Snosi vlasnik stvari.

Plodouivanje traje do isteka ugovorenog vremena ili do smrti plodouivalaca. Plodouivanje se ne moe naslijediti! Izuzetno se moe odrediti da plodouivanje se ustanovljava i za nasljednika i tad prestaje sa smru tog nasljednika.

Upotreba (usus):

1. To je tzv. nepravo plodouivanje. To je plodouivanje u puno manjem kapacitetu. To znai da titular prava upotrebe ima pravo da odreenu stvar upotrebljava samo za sebe ili lanove svoje porodice bez povrede sutine stvari.

2. Pravo upotrebe se ne moe prenijeti na drugo lice.

3. Predmet su nekretnine ili nepotrone pokretnine (a moe biti neprava upotreba ako su potrone pokretnine).

4. Trokove odravanja stvari snosi vlasnik stvari.

Pravo stanovanja ili pravo habitacije:

1. Jeste pravo odnosno lina slubenost na osnovu koje titular tog prava ima pravo da koristi odreeni stan u svrhu stanovanja do odreenog vremena.

2. On moe pravo line slubenosti upotrebe stanovanja koristiti sa lanovima svoje porodice. Nema pravo dovoenja drugih lica.

PREDAVANJE 08.05.2010.

ZALONO PRAVO (ZP):

- do sada je bilo zalono pravo normativno razdvojeno: ZP na pokretnim stvarima i ZP na pravima je bilo normirano u zakonu u obligacionim odnosima; ZP na nekretninama odnosno hipoteka je bila normirana u zakonu o svojinskopravnim odnosima;

- sada osim Zakona o stvarnim pravima RS, za ZP su sada znaajni jo neki zakoni: registarsko pravo koje je normirano okvirnim zakonom o zalogu BiH iz 2004. godine; Zakon o zemljinim knjigama (poto odreuje uslove za upis hipoteke); Zakon o izvrnom postupku (normira izvrenje namirenja zalonog povjerioca), Zakon o steajnom postupku (po njemu se vidi kakav je pravni poloaj zalonog povjerioca kada njegov dunik padne pod steaj, tada ima status razlunog povjerioca i ima pravo da se odvojeno namiri);

POJAM:

- ZP je ogranieno stvarno pravo na tuoj stvari na osnovu kojeg zaloni povjerilac ima pravo da se iz zaloene stvari odnosno prava namiri ako dunik o dospjelosti ne isplati svoju obavezu prema povjeriocu.

- ZP je specifino poto je to jedino ogranieno stvarno pravo koje ne moe samostalno da postoji. ZP pretpostavlja postojanje jo nekog prava, a ZP slui za obezbjeenje tog prava. ZP je akscesorno, sporedno, supsidijarno: ono moe postojati ako postoji glavno potraivanje, a glavno potraivanje se bazira na obligacionom odnosu izmeu povjerioca i dunika.

- Kod ZP postoje dva pravna odnosa: osnovni prvavni odnos a to je obligacioni pravni odnos (npr. ugovor o zajmu, kreditu,...), taj obligacioni odnos se obezbjeuje sa institutom ZP, to znai da je ZP sporedno, akscesorno pravo i ono slui za obezbjeenje namirenja povjerioca iz osnovnog odnosa odnosno obligacionog odnosa.

PRAVNA PRIRODA:

- ZP je stvarno pravo.

Pored osnovne funkcije da slui za obezbjeenje namirenja povjerioca, ZP slui i da vri psiholoki pritisak na dunika da izmiri svoju obavezu. Jo jedna funkcija ZP je jako bitna a to je funkcija mobilizatora odnosno aktivatora: to znai da pomou ZP dunik moe da obezbjedi mnogo povoljnije uslove za kreditiranje ili povoljnije uslove kod nekog drugog pravnog posla.

Dvije su vrste obezbjeenja potraivanja: stvarnopravna sredstva obezbjeenja (npr. hipoteka) i druga vrsta su tzv. lina ili obligaciono pravna.

OSNOVNA NAELA ZP:

- ZP je vrlo sloen pravni institut gdje se sa jedne strane nalazi zaloni povjerilac a sa druge strane zaloni dunik, nalaze se i neka trea lica i drugi povjerioci

- zaloni dunik ne mora da bude dunik iz obligacionog odnosa!

- naelo akscesornosti: ZP je sporedno i ne moe postojati samo; obligaciono pravni odnos jeste glavni odnos! Prestankom obligacionog odnosa prestaje i ZP. ZP moe postojati pod uslovom za budue potraivanje, dakle potraivanje koje jo nije nastalo, a to je izuzetak od naela akscesornosti (ovdje potraivanje jo ne postoji, mogue je da e nastati!). Inae je odreeno da potraivanje mora biti: odreeno, novano, ili bar mora biti odredljivo! Isto tako u pogledu potraivanja postoji jedan izuzetak, a to je institut maksimalne hipoteke, to znai da potraivanje mora biti odreeno ili odredivo bar u najveem iznosu (to je u sluaju kada se ne zna visina potraivanja, a zakonodavac je rekao kako ne bi bilo pravne nesigurnosti mora se odrediti najvii iznos, moda e on biti manji ali vii ne moe biti).

- naelo specijalnosti: znai da tano odreena stvar garantuje za tano odreeno potraivanje;

- naelo nedjeljivosti: znai da cijela stvar garantuje za namirenje cijelog potraivanja; ZP mora da obezbjedi balans interesa povjerioca i dunika zbog ega su u Zakonu o stvarnim pravima navedena dva izuzetka: prvi izuzetak kae ovako, ako zaloni dunik otui dio nekretnine koji je manji od 1/5 potraivanja a i dalje ima garanciju koja je dovoljna za obezbjeenje potraivanja, onda je takvo prometovanje validno; drugi izuzetak je ako se sa vie stvari garantuje namirenje potraivanja i ako se smanji potraivanje onda zaloni dunik moe traiti da sud ogranii ZP na neke od predmeta koji su bili u poetku kao obezbjeenje potraivanja povjerioca ali ostaje toliko predmeta koliko je dovoljno za namirenje povjerioca.

- naelo oficijelnosti: znai da se namirenje zalonog povjerioca moe vriti u sudskom postupku (ne moe povjerilac sam da uzme stvar i da je proda). Ovdje se smatra da e sud kao dravni organ njabolje titi interese dunika, da e taj postupak biti sproveden po svim pravilima struke i nauke. Kruto primjenjivanje naela oficijelnosti dovodi do usporenja pravnog prometa pa je zakonodavac predvidio odreene izuzetke: ako se radi o ZP na pokretnim stvarima i pravima i ako dunik da izriito pisano odobrenje da se prodaja moe vriti mimo suda onda povjerilac moe sam da izvri tu prodaju. Kod trgovakih pravnih poslova ako nije dunik izriito zabranio a isto je rije o pokretnim stvarima onda se moe isto prodati mimo suda (privreda zahtijeva brzi proces).

Povezano sa naelom oficijelnosti postoji jedna zabrana u ugovoru o zalogu koja datira iz rimskog prava a onda se zove lex commissoria to znai da je zabranjeno da se u ugovoru o zalogu zaloni povjerilac i zaloni dunik dogovore da ako dunik ne izvri svoju obavezu da e povjerilac postati vlasnik zaloene stvari. Na taj nain zakon titi dunika, poto se smatra da bi on inae pristao na tu odredbu poto je u nepovoljnijem poloaju. To je mogue u momentu dospjelosti obaveze!

Zakon o stvarnim pravima ne trai posebne uslove kada je u pitanju promet pokretnih stvari (neformalan, konsensualan, ne podlijee nikakvoj posebnoj formi) ali je odredio postupak kada je u pitanju promet nekretnina. Kod nas ugovor o hipoteci mora da bude u pisanom obliku i u takvom obliku koji se zahtijeva za promet nekretnina. Zahtjeva se notarska obrada.

PODJELA:

- prema vrsti zaloenog predmeta: ZP na pokretnim stvarima i ZP na nepokretnim stvarima (hipoteka), s tim to postoji i ZP na pravima (ZP na pravima je specifina vrsta ZP u pogledu kojeg postoje mnoga pravila koja se primjenjuju u pogledu ZP na pokretnim stvarima);

- prema nainu nastanka:

1. dobrovoljno ZP (moe da nastane putem ugovora i putem testamenta, dobrovoljno ZP na pokretnim stvarima se stie predajom, i tu je pravni osnov (iustus titulus) ugovor a modus aquirendi jeste predaja, kod ZP na nekretninama jeste iustus titulus ugovor koji je notarski obraen, a modus aquirendi jeste upis u ZK), moe biti prinudno (osniva se u na osnovu odluke suda donesene u postupku prinudnog osiguranja potraivanja);

2. sudsko ZP: moe biti prinudno (u izvrnom postupku) i dobrovoljno (u izvrnom postupku na osnovu sporazuma stranaka); na pokretnim stvarima sudsko ZP nastaje popisom zapljene stvari; a ZP na nekretninama upisom u ZK

3. zakonsko ZP: generalno nastaje kada budu ispunjeni zakonom predvieni uslovi, tu uknjiba ne moe imati konstitutivni karakter,

ZP NA POKRETNIM STVARIMA

- vue genezu iz rimskog prava, tzv. pignus ili runa zaloga;

- pignus nastaje tako to se zakljui ugovor o zalogu i izrui se zaloena stvar zalonom povjeriocu;

- dunik je na taj nain u nepovoljnom poloaju poto mora izruiti stvar povjeriocu, sa druge strane je povjerilac u nepovoljnom poloaju jer on mora da uva to stvar (momentom predaje povjeriocu na njega prelazi rizik propasti i svi ostali rizici koji mogu toj stvari da se dese); zbog toga se ZP na pokretnim stvarima u praksi sve manje upotrebljava;

- predmet ZP moe biti ona pokretna stvar koja se moe unoviti, ne moe stvar koja nije u prometu (res extra commercium ne moe) poto se ne moe unoviti; pored cijele stvari je nesumnjivo da se moe unoviti i suvlasniki dio;

- prava zalonog povjerioca kod rune zaloge: prve tri su iste za runu zalogu i za hipoteku!

1. pravo namirenja: to je esencija ZP, ZP postoji zbog namirenja, nema ZP ako nema namirenja (naravno ako dunik izvri svoju obavezu ne doe do namirenja); ZP je tu da bi garantovalo namirenje; zaloni povjerilac ima pravo da se namiri po isteku roka dospjelosti, ako dunik ne ispuni svoju obavezu;

2. pravo prvenstva: tu se odreuje koji zaloni povjerilac ima pravo da se namiri, kojim redosljedom; generalno pravilo kod ZP jeste da svaki zaloni povjerilac (runa zaloga ili hipoteka) ima pravo prvenstva u odnosu na svakog obinog odnosno hirografenog povjerioca (obini povjerilac je zakljuio prije pravni posao, trebao bi po nekoj logici da ima prednost meutim zaloni obezbjeeni povjerilac bez obzira kad je zakljuen ugovor o zalogu on uvijek ima prednost nad obinim povjeriocem); druga dimenzija prava prvenstva je dimenzija koja se ogleda u odnosu zalonih povjerilaca (kad je vie ZP na istoj stvari) gdje vai rimsko naelo prior tempore potior iure - raniji u vremenu jai u pravu;

3. pravo sledovanja: znai da zaloni povjerilac ima pravo da se namiri bez obzira u ijim rukama se nalazi zaloena stvar (iako se npr. nakon toga proda);

4. specifina prava zalonog povjerioca kod rune zaloge:

5. pravo na posjed zaloene stvari (runa zaloga nastaje predajom u posjed);

6. pravo upotrebe i ubiranja plodova: to pravilo je dispozitivnog karaktera; stranke se mogu dogovoriti da zaloni povjerilac ima pravo upotrebe i ubiranja plodova ali u tom sluaju se koristi koje zaloni povjerilac ima od toga odbijaju od trokova, kamata i glavnice;

7. pravo na dopunu zaloge: ako zaloeni predmet ima neki materijalni ili pravni nedostatak koji moe dovesti do oteanja realizacije ZP onda zaloni povjerilac ima pravo da trai da se dopuni zaloga

PODZALOGA je kad zaloni povjerilac zaloi svoje potraivanje koje ima zaloi radi obezbjeenja nekog potraivanja koje on ima prema nekom treem licu (postoji i institut nadhipoteke). Zaloni dunik se o tome obavjetava i poslije tog obavjetenja zaloni dunik mora da isplati podzalonom povjeriocu ono to je duan svom zalonom povjeriocu.

PRESTANAK ZP NA POKRETNIM STVARIMA:

- propau stvari,

- odricanjem zalonog povjerioca,

- konfuzijom: kad se potraivanje i dug spoje u jednoj osobi,

- konsolidacijom: kada povjerilac postane vlasnik zalonog predmeta,

- ispunjenjem uslova,

- protekom roka.

ZP NA POKRETNIM STVARIMA - TZV. REGISTARSKO ZALONO PRAVO:

- u Zakonu o stvarnim pravima je taj institut samo predvien; u BiH je 2004. godine ve donesen Zakon o registarskom zalonom pravu;

- ovaj registar vodi Ministarstvo pravde BiH;

- to je ZP na pokretnim stvarima i pravima,

- poto ima pignus sve manju primjenu u praksi poto ne odgovara ni duniku ni povjeriocu onda je dolo do toga da se pokretna stvar ne predaje zalonom povjeriocu nego stvar dunik zadrava u svom posjedu ali ih upie u odreeni registar i to je garancija zalonog povjerioca; to je tzv. bezdravinska zaloga na pokretnim stvarima;

- danas je u svijetu najvei razvoj u ZP u pogledu bezdravinske zaloge na pokretnim stvarima;

- poto se stvar registruje u Ministarstvu pravde BiH svako tree lice zna ako bi npr. htjelo kupiti to stvar da je zaloena (publicitet).

ZP NA PRAVIMA:

- Koja prava se mogu zaloiti? Samo ona koja se mogu odvojiti od lica i koja su u pravnom prometu.

- dobrovoljno ZP na hartijama od vrijednosti koje glase na donosioca, povjerilac stie jednako kao i na pokretnim stvarima, na hartijama po naredbi zalonim indosamentom, na hartijama koje glase na ime, kao i na potraivanjma putem ustupanja radi osiguranja i obavjetenjem dunika o tom ustupanju;

- dobrovoljno ZP na ostalim pravima stie se na nain koji je predvien za prenos tih prava, ako posebnim zakonom nije drugaije odreeno;

ZP NA NEKRETNINAMA (HIPOTEKA):

- to je ZP gdje za obezbjeenje potraivanja garantuje odreena nekretnina;

- predmet hipoteke moe biti svaka nekretnina koja je u prometu; sa nekretninom su zaloeni i njeni pripadci; moe da bude i suvlasniki dio a moe da bude i nekretnina u zajednikoj svojini pod uslovom da svi zajedniari tu nekretninu zaloe;

- prava zalonog povjerioca kod hipoteke:

1. pravo namirenja: to je esencija ZP, ZP postoji zbog namirenja, nema ZP ako nema namirenja (naravno ako dunik izvri svoju obavezu ne doe do namirenja); ZP je tu da bi garantovalo namirenje; zaloni povjerilac ima pravo da se namiri po isteku roka dospjelosti, ako dunik ne ispuni svoju obavezu;

2. pravo prvenstva: tu se odreuje koji zaloni povjerilac ima pravo da se namiri, kojim redosljedom; generalno pravilo kod ZP jeste da svaki zaloni povjerilac (runa zaloga ili hipoteka) ima pravo prvenstva u odnosu na svakog obinog odnosno hirografenog povjerioca (obini povjerilac je zakljuio prije pravni posao, trebao bi po nekoj logici da ima prednost meutim zaloni obezbjeeni povjerilac bez obzira kad je zakljuen ugovor o zalogu on uvijek ima prednost nad obinim povjeriocem); druga dimenzija prava prvenstva je dimenzija koja se ogleda u odnosu zalonih povjerilaca (kad je vie ZP na istoj stvari) gdje vai rimsko naelo prior tempore potior iure - raniji u vremenu jai u pravu;

3. pravo sledovanja: znai da zaloni povjerilac ima pravo da se namiri bez obzira u ijim rukama se nalazi zaloena stvar (iako se npr. nakon toga proda);

4. specifina prava zalonog povjerioca kod hipoteke:

5. pravo na prodaju zaloga prije vremena dospjelosti (znai ako se dunik ponaa tako da smanjuje vrijednost zaloene nekretnine, zaloni povjerilac ima pravo zatraiti da sud opozori dunika da se tako vie ne ponaa, ako se dunik i pored upozorenja nastavi tako da ponaa onda hipotekarni povjerilac ima pravo da trai namirenje i prije vremena dospjelosti; kod ovoga dunik doprinosi da doe do prijevremenog namirenja poto je stalno unitavao i na taj nain smanjivao vrednost zaloene nekretnine);

6. nema pravo na upotrebu zaloene nekretnine: zaloena nekretnina uvijek ostaje u posjedu zalonog dunika; hipotekarni povjerilac se obezbjeuje sa upisom u javne knjige; nain nastanka kod dobrovoljne hipoteke i kod sudske hipoteke jeste uknjiba u javne knjige (modus aquirendi);

Kod hipoteke je dolo do najvie novina koja predvia zakon:

- raspolaganje neizbrisanom hipotekom: ovdje je dolo do odstupanja od naela akscesornosti; hipoteka nastaje uknjibom u javne knjige to znai da i prestaje brisanjem iz javnih knjiga; kada prestane potraivanje za koje garantuje odreena nekretnina dunik ima pravo da hipoteku koja je garantovala za prolo potraivanje, prenese na neko drugo potraivanje nekog drugog povjerioca; primjer: ima vie hipotekarnih povjerilaca i to prvog, drugog, treeg itd. reda, hipotekarni povjerilac prvog reda se namiri tako to mu dunik plati potraivanje, njegova hipoteka prestaje poto nema potraivanja - to ne znai da hipoteka drugog ranga postaje hipoteka prvog ranga nego dunik prenosi tu svoju hipoteku na novo potraivanje ali to novo potraivanje ne smije da bude vee od ovog dosadanjeg potraivanja;

- zabiljeba zadravanja prvenstvenog reda: u sluaju brisanja hipoteke vlasnik hipoteke odnosno zaloene nekretnine moe zabiljeiti prvenstveni red na neko novo potraivanje kojem e on garantovati u roku od 3 godine s tim to hipoteka umjesto koje e stupiti nova hipoteka e da prestati ako se stara ne izbrie u roku od godine dana;

- amortizacija hipoteke: ZP na nepokretnostima prestaje ukidanjem na osnovu odluke zemljinoknjinog suda i brisanjem iz zemljine knjige

ako je proteklo najmanje 30 godina od uknjienja hipotekarnog potraivanja, a u sluaju kad ima daljih upisa koji se odnose na nju - od posljednjeg od tih upisa,

ako nije mogue pronai one koji su prema upisima ovlaeni, ni njihove pravne sljednike,

ako kroz ovo vrijeme nisu zahtijevani niti primljeni glavnica ni kamate, niti se pravo na koji drugi nain ostvarilo.

Sud e u gornjim sluajevima objaviti oglas da se prijave svi koji smatraju da imaju prava na hipotekarnom potraivanju ili u vezi sa njim, te odrediti rok od godinu dana za prijavu, uz navoenje posljednjeg kalendarskog dana za podnoenje prijave. Oglas se objavljuje u Slubenom glasniku RS i na oglasnoj tabli suda, a po potrebi i na drugi odgovarajui nain. Ako u tom roku nema prijava sud e dopustiti amortizaciju hipotekarnog potraivanja i odrediti brisanje hipoteke i drugih upisa koji se na nju odnose. A ako bude u odreenom roku podnesena prijava onda e sud obavijestiti onoga koji zahtijeva amortizaciju, i uputiti ga na parnicu o postojanju hipotekarnog potraivanja, i obustaviti postupak amortizacije.

Na kraju zakona u posebnim odredbama postoje odredbe o brisanju hipoteke koje su nastale prije prelaska nekretnine u drutveno vlasnitvo: ako se neko lice u roku od godinu dana javi onda e se voditi parnica u sudu.

PRESTANAK HIPOTEKE:

1. kad prestane potraivanje prestane i hipoteka ali je potrebno i brisanje iz javnih knjiga;

2. propau zaloene nekretnine;

3. odreknuem zalonog povjerioca;

4. konfuzijom: kad se potraivanje i dug spoje u jednoj osobi;

5. konsolidacija: ako hipotekarni povjerilac postane vlasnik zaloene nekretnine;

6. ispunjenjem uslova;

7. protekom roka;

8. prodajom nekretnina za plaanje duga hipotekarnog dunika;

9. amortizacija.

ZAJEDNIKA ILI SIMULTANA HIPOTEKA znai da vie nekretnina garantuje za namirenje potraivanja. Te nekretnine ne moraju da pripadaju jednom licu. Zaloni povjerilac ima pravo da odluuje iz kojih nekretnina e da se namiri.

ZATITA: Zaloni povjerilac ima pravo da zahtijeva od vlasnika zaloga da prizna i trpi njegovo zalono pravo, te da trpi izvravanje ovlaenikovog prava na zaloenoj stvari, da proputa initi na zalogu ono to je zbog ovlaenikovog prava duan da proputa i da od njega i treih lica zahtijeva predaju stvari, odnosno prestanak uznemiravanja. Ovo pravo ne zastarjeva.

Zalono se pravo moe tititi sa 2 tube:

1. VINDICATIO PIGNORIS ili zalona tuba (slino kao actio rei vindicatio) - njome se slui zaloni povjerilac koji ima zalono pravo na pokretnini i njome on trai predaju zaloga od treeg lica ili prestanak uznemiravanja

2. HIPOTEKARNA TUBA je tuba protiv zalonog dunika kao vlasnika zaloga kojom se trai od njega da trpi namirenje trabine iz zaloga

U svim tubama tuitelj je duan dokazati postojanje svog zalonog prava i tuenikov in onemoguavanja ili uznemiravanja. OBJE SU NEZASTARIVE

Zakon poznaje i tubu pretpostavljenog zalonog povjerioca kojom titi svoje pretpostavljeno zalono pravo (onaj koji ne moe dokazati svoje zalono pravo).

PRAVO GRAENJA

Pravo graenja jeste ogranieno stvarno pravo, novi institut, jedino novo stvarno pravo - do sada nije postojalo u domaem zakonodavstvu.

Pravo graenja je ogranieno stvarno pravo na osnovu koga korisnik prava graenja ima pravo da na povrini zemljita ili ispod povrine zemljita napravi zgradu, a vlasnik zemljita je duan to da trpi. Ovdje postoji zemljite koje je u vlasnitvu drugog lica. Na tom zemljitu se konstituie pravo graenja. Zakon izuzetno doputa pravo graenja na svom zemljitu.

Pravo graenja je otuivo i nasljedivo, a prenosivo je samo zajedno sa zemljitem.

Onaj tko konstituie pravo graenja i na osnovu prava graenja on napravi nekretninu na tom zemljitu s tim to plaa vlasniku zemljita ne cijenu zemljita nego mjesenu zakupninu.

Zgrada i pravo graenja ine pravni odnos. Zemljite je povezano pravom graenja ali ono pripada drugom licu.

Pravo graenja moe nastati:

- na osnovu pravnog posla: nastaje uknjibom u javne knjige, pravo graenja stie se dvostrukim upisom u zemljinu knjigu, i to njegovim upisom kao teret na zemljitu koje optereuje, i njegovim upisom zemljinoknjinog tijela u za to novoosnovanom zemljinoknjinom uloku.

- na osnovu odluke suda: u postupku diobe i ostavinskom postupku; i to pravo se upisuje u zemljinu knjigu ali upis ima samo deklaratorni karakter.

Pravo graenja kao pravo na neijem zemljitu uiva zatitu odgovarajuom primjenom pravila o stvarnim slubenostima, a kao nepokretnost u pravnom pogledu odgovarajuom primjenom pravila o zatiti prava svojine.

PRESTANAK PRAVA GRAENJA:

- popau zemljita;

- sporazumom;

- odreknuem korisnika prava graenja;

- najee prestane istekom ugovorenog vremena (obino se ugovara na period od 99 godina);

- ispunjenjem uslova, roka,

- ukidanjem prava graenja, uslovi: ako titular prava graenja u roku od 10 godina na pravo graenja ne napravi zgradu onda vlasnik zemljita ima pravo da se ukine pravo graenja; ako titular prava graenja napravi zgradu ali se ta zgrada srui onda titular prava graenja mora u roku od 6 godina da napravi zgradu - taj rok poinje da tee od prvog dana naredne godine nakon godine kad je zgrada sruena, ali rok ne tee dok postoje okolnosti pod kojima zastaje rok odraja.

POSLJEDICE PRESTANKA PRAVA GRAENJA:

- vlasnik zemljita mora platiti naknadu za onoliko koliko je njegovo zemljite vrijednije sa zgradom.

REALNI TERETI

Pravo realnog tereta nije postojalo u praksi u ranijem pravnom sistemu ali je bila predviena mogunost njegovog postojanja. Pravo realnog tereta bilo je potrebno normirati posebnim zakonom republika i autonomnih pokrajina koji ga nikada nisu donijeli.

POJAM: Realni teret daje svom korisniku ogranieno stvarno pravo na nepokretnosti koju optereuje ovlaujui ga da mu se na teret njene vrijednosti periodino daju stvari ili ine radnje koje su sadraj tog realnog tereta.

- RT je teret nekretnine koje neko tree lice ima na teret vrijednosti nekretnine.

- izvrava ga vlasnik nekretnine;

Sadraj RT moe biti mogua, doputena i odreena, ili odrediva radnja periodinog davanja stvari ili novca, ili drugih radnji koje imaju novanu vrijednost. Radnja koja ini sadraj RT ne mora biti u vezi sa ekonomskom namjerom optereene nepokretnosti, niti sluiti ostvarivanju ekonomske namjene korisnikove neporektnosti. Sadraj RT je periodino davanje, tj. radnja koja traje kontinuirano.

Radnja jednokratnog davanja ili injenja koje ima novanu vrijednost moe biti sporedni sadraj RT.

Nastanak RT:

- na osnovu pravnog posla: pravni posao mora da bude u obliku notarski ovjerene listine, RT se onda uknjiuje u teretni list nekretnine i to je modus aquirendi; ako nisu ispunjene sve pretpostavke odreene zakonom za upis u ZK, RT stie se predbiljebom, pod uslovom da se predbiljeba naknadno opravda.

- odlukom suda ili drugog nadlenog organa: nastaje danom pravosnanou odluke sude u postupku diobe, ostavinskom postupku, i u drugim sluajevima odreenim zakonom. Na osnivanje RT shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona o osnivanju slubenosti. Lice koje RT stekne na osnovu pravosnane odluke suda ovlaeno je da trai upis tog prava u ZK.

RT se ne moe odvojiti od nekretnine, moe da postoji u korist lica ili u korist vlasnika odreene nekretnine. RT je neprenosiv ako je konstituisan u korist lica.

KAKO SE TITI RT?

- Prvi nain je da korisnik RT tui vlasnika nekretnine na iji teret postoji RT radi utvrivanja postojanja RT.

- Drugi nain je ako neko tree lice ometa ili spreava izvravanje sadraja RT onda korisnik RT ima pravo tubom da zahtijeva da to ometanje ili spreavanje prestane.

PRESTANAK RT:

- kada propadne nekretnina na iji teret postoji RT;

- odricanje korisnika RT;

- stavljanje izvan prometa optereene ili povlasne nepokretnosti;

- istekom vremena na koji je bio osnovan ili ispunjenjem raskidno uslova pod kojim je bio osnovan;

- donoenjem odluke suda o amortizaciji tereta;

- smrti lica u iju korist je bio osnovan, ako stvarni teret nije izriito osnovan i za njegove nasljednike;

- ukidanjem RT po zahtjevu vlasnika optereene nekretnine ako on izgubi svoju svrhu (odluku donosi sud bez obzira na pravni osnov osnivanju).

ZEMLJINOKNJINO PRAVO

Zemljino knjino pravo jeste pravo koje se bavi evidencijom i sticanjem stvarnih prava na nekretninama. ZK pravo prouava zemljine knjige koje su javni registri u pogledu nekretnina.

Sistemi ZK:

- Torensov ili australijski: postoji u Australiji gdje odreeni korisnik sam obavlja odreene stvari, uz pomo geodetskog vjetaka podnosi prijavu za uknjibu nekretnina i na taj nain se vri evidencija;

- francuski: je sistem koji je zasnovan na principu personalnih folija, dok je kod nas po principu realnih folija; interesantan je poto se u francuskoj pravo na nekretninama na osnovu pravnog posla ne stie uknjibom kao kod nas nego se stie ugovorom;

- austrijsko njemaki: to je na sistem; zasnovan je na katasteru;

ZEMLJINI KATASTAR:

- kataster vode organi uprave, ZK vode optinski sudovi;

- slui kao evidencija posjedovnog stanja; u katastru se evidentiraju o geodetskom premjeru odreenih nekretnina, o povrini odreenih parcela, o kulturi parcela; slui za poreske, statistike, fiskalne, privredne i druge svrhe;

- za razliku od ZK, ZK vodi pravnu evidenciju - pravno stanje, dok je katastar faktika evidencija;

- osnova katastera je katastarska parcela (oznaava se po svom obliku, povrini, po kulturi,...);

- vie katastarskih parcela ine katastarsku optinu, koje u principu ne moraju da se poklapaju sa optinama u administrativnom znaenju;

- katastar slui kao osnova ZK; posebna je evidencija, vode ga organi uprave, slue za statistike, porezne, fiskalne, privredne i druge svrhe;

ZEMLJINE KNJIGE:

- sastav: sastoji se iz glavne knjige, zbirke isprava, sporedni dijelovi ZK su tzv. registri koji slue kao pomone evidencije

- glavna knjiga: se sastoji iz ZK uloaka; ZK uloci se vode za jedno ZK tijelo, a ZK tijelo jeste skup parcela koje pripadaju jednom vlasniku u jednoj katastarskoj optini; ZK uloci se sastoje iz tri lista:

4. popisnog: upisuju se parcele sa svim relevantnim podacima; je najvaniji dio ZK uloka;

5. vlasnikog: tko je vlasnik; evidentira se pravni osnov na osnovu ega je dolo do odreenog stvarnog prava;

6. teretnog: evidentiraju se tereti; npr. slubenosti, realni tereti, hipoteka

U ZK vode evidenciju povodom nekretnina, te stvarna prava povodom tih nekretnina, a izuzetno se upisuju i neka obligaciona prava (pravo pree kupovine, pravo zakupa,...).

NAELA ZK:

- naelo upisa: Zakon o ZK kae: sva stvarna prava na nekretninama se stiu iskljuivo upisom u javne knjige; u stvarnosti modus aquirendi (upis u javne knjige) ima samo kod sticanja prava na osnovu pravnog posla;

- naelo povjerenja: u novom ZK pravu dobilo je poseban znaaj - to pravo je sada potencirano: ZK ne vri svoju funkciju ako ne stvara pretpostavku prava - ZK je ogledalo prava na nekretninama; princip povjerenja u ZK ima dvije dimenzije: pozitivnu (sve ono to je upisanu u ZK postoji odnosno da su ti podaci tani, to je oboriva pretpostavka presumptio juris tantum; smatra se da je istinito i potpuno ono to je upisano u ZK) i negativnu (ono to nije upisano ne postoji);

- naelo legaliteta: u ZK sudija po slubenoj dunosti ispituje da li postoje uslovi za uknjibu odreenih stvarnih prava; prije svega ispituje formalnu valjanost isprava na osnovu kojih se vri upis;

- naelo javnosti: ZK su javne knjige, svako lice moe vriti uvid bez navoenja pravnog interesa; druga strana naela javnosti je to ih vode javni organi - osnovni sudovi;

- naelo prvenstva: prvenstvo u ZK se ne rauna od momenta upisa nego od momenta podnoenja zahtjeva za upis; zbog toga u svakom podnesku stoji dan, sat i minut kad je bio primljen zahtijev;

VRSTE UPISA U ZK:

- uknjiba: znai konaan, definitivan nain sticanja ili gubljenja odreenih stvarnih prava na nekretnini; postoji uknjiba sticanja - intabulacija i uknjiba brisanja - ekstabulacija; uknjiba je u naem pravnom sistemu kauzalna to znai da mora da se zasniva na valjanom pravnom osnovu; da bi uknjiba bila valjana moraju da budu ispunjeni slijedei uslovi:

3. uknjiba mora da se trai protiv onog lica koji je u ZK upisan kao vlasnik;

4. uknjiba mora da bude na osnovu pravno valjane isprave;

5. za uknjibu mora da postoji tzv. klauzula intabulandi (to znai definitivan, bezuslovan pristanak ranijeg vlasnika da se na njegovo mjesto uknjii novi vlasnik; ona moe da bude navedena u ugovoru ili u anexu ugovora);

- predbiljeba: jeste upis pod uslovom naknadnog opravdanja; ako se ne opravda nema pravni uinak; ako se opravda onda se upis rauna od momenta upisa predbiljebe;

- zabiljeba: je obavjetavanje o odreenim pravno relevantnim okolnostima koje mogu da budu od uticaja za odreene nekretnine (npr. zabiljeba maloljetnosti, zabrana otuenja ili optereenja, zabrana hipotekarne tube...)1