Savremena politička ekonomija – vežbe 01 Principi ekonomije Ponuda i tražnja Elastičnost
Savremena politička ekonomija – vežbe 01
Principi ekonomijePonuda i tražnja
Elastičnost
Osnovni ekonomski pojmovi Oskudica znači da društvo ima ograničene
resurse i nije u stanju da proizvede sva dobra i usluge koje ljudi žele
Resursi se moraju alocirati na milione pojedinaca, domaćinstava i preduzeća
Ljudi moraju da donose odluke i suočeni su sa izborom između alternativa (oportunitetni trošak)
Efikasna alokacija resursa nam omogućava da izvučemo maksimum iz njih i zadovoljimo potrebe ljudi
Ona se obavlja na tržištu na kom se slobodno određuju cene
“Još više zaprepašćuje sledeća činjenica. Odsustvo nekakvog superiornog uma koji bi, oličen u nekoj osobi, diktirao ili silom usmeravao sve te bezbrojne akcije koje vode mom (olovkinom) nastanku. Ni traga ni glasa od takvog uma. Umesto njega na delu imamo rad Nevidljive ruke”. – Leonard Rid, Ja, olovka
„Koji je to problem koji želimo da rešimo kada pokušavamo da konstruišemo racionalni ekonomski poredak? Pod određenim poznatim pretpostavkama, odgovor je prilično prost. Ako posedujemo sve relevantne informacije, ako možemo da počnemo iz datog sistema preferenci i ako posedujemo potpuno znanje o dostupnim sredstvima, problem koji nam ostaje je čisto logički“. – F.A.Hajek, Upotreba znanja u društvu
Tržište kao mehanizam alokacije
Tržište kao mehanizam alokacije
Alokativna efikasnost – sistem cena nam govori gde se resursi mogu najefikasnije uposliti i šta potrošači zaista žele
Produktivna efikasnost – preduzetnici na tržištu imaju podsticaj da minimizuju troškove proizvodnje, pa nema rasipanja resursa
Kako se određuju cene na tržištu?
*NAPOMENA: prethodna dva slajda neće biti na kolokvijumu
Tražnja i zakon tražnje
10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 1100
50
100
150
200
250
300Kriva tražnje za sladoledima
Količina sladoleda (Q)
Cena
slad
oled
a u
dina
rima
(P)
Kriva tražnje (D) pokazuje kako smanjivanje cene
povećava traženu količinu. Ona je uvek opadajuća
D
Tražnja i zakon tražnje Pomeranje krive tražnje Kretanje duž krive tražnje
15 20 25 30 35 40 45 50 55 60 650
50
100
150
200
250
300
350
400
450
Količina paklica (Q)Ce
na p
aklic
e u
dina
rima
(P)
D10 10 20 30 40 50 60 70
0
50
100
150
200
250
300
350
400
450
Količina paklica (Q)
Cena
pak
lice
u di
narim
a (P
)
D1D2
Ponuda i zakon ponude
0 20 40 60 80 100 1200
50
100
150
200
250
300
Kriva ponude sladoleda
Količina sladoleda (Q)
Cena
slad
oled
a u
dina
rima
(P)
S
Kriva ponude (S) pokazuje kako porast cene povećava ponuđenu količinu. Ona je
uvek rastuća
Tržišna ravnoteža – „Maršalov krst“
10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 1100
50
100
150
200
250
300
Ponuda i tražnja za sladoledom
Količina sladoleda (Q)
Cena
slad
oled
a u
dina
rima
(P)
Ravnotežna cena
Ravnotežna količina
Ravnoteža – presek ponude i tražnje
S
D
Odsustvo trgovine
0 5 10 15 20 25 30 35 40 450
50
100
150
200
250
300
350
Količina (Q)
Cena
(P)
Nema ekvilibrijuma – najviša cena koju su kupci spremni da plate je niža od najniže cene po kojoj su prodavci spremni da ponude robu
S
D
Administrativna kontrola cena
„Plafoniranje cena“ – određivanje maksimalne cene proizvoda
„Garantovana cena“ – određivanje minimalne cene proizvoda (primer – tržište rada)
20000 40000 60000 80000 100000 120000 1400000
5000
10000
15000
20000
25000
30000
Brojnost radne snage (Q)M
eseč
na p
lata
u d
inar
ima
(P) VIŠAK
200 400 600 800 1000 1200 14000
50
100
150
200
250
300
350
400
450
Količina stanova (Q)
Kirij
a u
evrim
a (P
)
MANJAK
„Plafoniranje cena“ – određivanje maksimalne cene proizvoda (primer – iznajmljivanje stanova)
Elastičnost – osetljivost dobara na
promene tržišnih uslova
Elastičnost – vrste dobara Komplementarni proizvodi su
oni koji se troše zajedno Supstituti su proizvodi čija
potrošnja može alternativno zadovoljiti potrebe potrošača
Elastičnost – vrste dobara Normalno dobro je ono za kojim
se, sa povećanjem dohotka, povećava tražnja
Inferiorno dobro je ono za kojim se, sa povećanjem dohotka, smanjuje tražnja
Vrste elastičnost tražnje Dohodovana elastičnost – koliko
je tražnja osetljiva na promene u dohotku
Normalno dobro ima , a inferiorno
Cenovna elastičnost – koliko je tražnja osetljiva na promene u ceni (kretanje na krivoj tražnje)
Ako je cenovna elastičnost visoka, dobro je osetljivo na cenu )
Ako je cenovna elastičnost niska, količina je neosetljiva na promene u ceni ()
Vrste elastičnosti tražnje Kriva D1 je savršeno
neelastična tražnja (primer: insulin za dijabetičare)
Kriva D2 je neelastična tražnja (primer: benzin, jaja)
Kriva D3 je jedinično elastična tražnja (nema primera jer ne postoji u stvarnosti)
Kriva D4 je elastična tražnja (primer: putovanja, luksuzna dobra) 50 100 150 200 250 300 350 400 450 500 550
0
100
200
300
400
500
600
Količina (Q)
Cena
(P)
D1D2
D3
D4
Vrste elastičnosti tražnje Unakrsna elastičnost tražnje –
koliko tražnja za jednim proizvodom utiče na drugi
Ukoliko je u pitanju su supstituti Ukoliko je u pitanju su
komplementarni proizvodi
Gotovo je sa teorijom!
Zadaci
Koja je ovo kriva?1. Elastičnosti2. Ponude3. Supstitucije4. Tražnje5. Ništa od
navedenog
0 500 1000 1500 2000 2500 3000 3500 4000 45000
500
1000
1500
2000
2500
3000
Količina (Q)
Cena
(P)
Koja je ovo kriva?1. Elastičnosti2. Ponude3. Supstitucije4. Tražnje5. Ništa od
navedenog
0 500 1000 1500 2000 2500 3000 3500 4000 45000
500
1000
1500
2000
2500
3000
Količina (Q)
BDP
u m
ilion
ima
(Y)
Q0 80
P
1
2
3
4
5
120
160
200
240
280
320
Koliko će proizvoda biti prodato po ceni od 3 evra? 1. 80
2. 1203. 1604. 2005. 2406. 280
21
E
Koliko će proizvoda potrošači kupiti po ceni od 75 evra?
1. 1002. 2003. 3004. 4005. 5006. 600
22
65
55
85
75
Q0 100
P
45
200 300
400
500
600
700
Koja količina će biti ravnotežna u datom odnosu ponude i potražnje?
1. 452. 653. 964. 485. 556. 24
23
65
55
85
75
Q0 12
P
45
24 48 96 192
384
768
0 2000 4000 6000 8000 10000 120000
500
1000
1500
2000
2500
Količina karata (Q)
Cena
kar
ata
(P)
S
D
Na grafikonu su prikazane krive ponude i tražnje karata za utakmicua) Zašto je kriva ponude neobična? Kako to objašnjavate?b)Kolika je ravnotežna cena? c)Ukoliko bi se saznalo da je 2000 karata rezervisano za stranačke kadrove, koja bi bila nova ravnotežna cena? d) Koliki je prihod za organizatore u oba slučaja?
800
1200
6,400,000; 7,200,000
Pitanja - elastičnostKakva je:1. Unakrsna elastičnost
komplementarnih proizvoda?2. Dohodovana elastičnost za
normalna dobra?3. Dohodovana elastičnost za
inferiorna dobra?4. Unakrsna elastičnost za supstitute?Kakva je cenovna elastičnost za narkotike?
1. Negativna2. Pozitivna3. Negativna4. Pozitivna
Jako niska (≈0)
Studije pokazuju da je cenovna elastičnost tražnje za cigaretama 0,4. Za koliko vlada treba da poveća cenu ako je prosečna cena paklice 200 dinara, a cilj je smanjenje popušenih cigareta za 20%?
Za 50%, tj. 100 dinara
Za naredne vežbeTeorija igara
Ispitna pitanja 17. i 18.(biće na grupi)
27