South East Europe Top 100

TOP 100 | �

{sadržaj}

�3kompanije iz rumunjske nalaze se na listi najuspješnijih

39%udjel je kompanija iz sektora nafte i plina na listi top see 100

�05milijuna eura bio je prihod zadnje rangirane tvrtke na listi see top 100

23kompanije see top 100 imale su ukupni povrat uloženog od milijarde eura

14 Uspješne tvrtke koje su zabilježile najbrži rast u 2008. godini s pregledom prihoda i dobiti

najbrže rastuĆi

17 Tvrtke koje su ostvarile najveće prihode i rast dobiti u odnosu na uloženo

najunosniji

20 Sektori iz kojih su tvrtke s najvećim padom dobiti u odnosu na godinu prije

gubitnici

23 Odnos dobiti tvrtke prema broju stanovnika u zemlji u kojoj posluju, pregled za 2008. i 2007.

top 50 po stanovniku

28 Izdanja dionica putem javne ponude koja su bila planirana za 2008., a na kraju odgođena

ipo

30 Tri cijeline koje nude praktične savjete za poslovanje u vrijeme krize te brzinu poslovanja u regiji

kako poslovati

39 Bankarski sektor u prošloj godini s posebnim osvrtom na poslovanje u hrvatskoj

top 50 banaka

44 Pregled poslovanja tvrtki iz sektora plinskog i naftnog biznisa s posebnim osvrtom na hrvatsku

nafta i plin

48 Najbolje tvrtke iz regije koje posluju u sektoru električne energije s osvrtom na hrvatsku

elektriČna energija

52 Trgovački lanci u regiji uz pregled tržišnih udjela te poslovanja u hrvatskoj

Maloprodaja/veleprodaja

5 | TOP 100

15%udjel je tvrtki iz sektora električne energije na listi najuspješnijih

19%bio je povrat na uloženo u sektoru telekomunikacija

95,7milijardi eura bio je prihod kompainiji koje se nalaze na listi

70%vrijednosti izgubila je burza u bugarskoj prošle godine

GlavNI UredNIk: darko markušićUredNIk PrIlOGa: vladimir nišević UPrava: jadran kapor, mario vrgočPrOdaja OGlaSa: sanja vernićtelefon: 01 63 26 013aUTOrI: ana blašković, darko bičak,

tomislav pili, milan šutalo FOTOGraFIja: žarko bašić, fotolia GraFIka: lidija stankoINFOGraFIka: ivana kučko, biljana šafaržiklekTOr: iva udiković

Izdavač: dnevnik d.o.osavska cesta 66/10, 10000 zagrebtelefon: 01 63 26 000e-mail: [email protected]: grafički zavod hrvatske radnička cesta 210, zagreb

P R V E D N E V N E P O S L O V N E N O V I N E U H R V A T S K O J

IzvršNI UredNIcI: branimir kondov, denitsa mukova, kiril girginovUredNIcI: georgi georgiev, nevena krasteva, doinita dolapchieva

vIšI analITIčar: valentina gerasimovaanalITIčarI:Ilko Mitkovski, valentin stamovNOvINarI: Iva Doneva, Iskra pavlova, kire nedelkovski, kristina

belkina, plamena stoyanova, Sabina Kotova, Tsvetelina Gavrilova, valentina dimitrievska, vera ovaninIsTražIvačI:Yordan todorov, vera borisovadIrekTOrIca: raina lazarova

57 Pregled poslovanja telekomunikacijskih operatera u regiji s osvrtom na hrvatsku

telekoperateri

61 Teška industrija prikazana kroz poslovanje najvećih svjetskih tvrtki u regiji

Metalurgija

65 analiza zemalja regije, pregled najvažnijih gospodarskih događanja u 2008. godini

top 100 zeMlje

TOP 100 | �

{jugoistočna europa u brojkama}

� | TOP 100

TOP 100 | �

[SeeNews, Poslovni dnevnik]

Radi lakše usporedbe brojke za 2008. godinu pretvorene su u eure, pri čemu se koristio službeni devizni tečaj središnje banke svake navedene zemlje

Poredak najuspješnijih sto jugo-istočne Europe (SEE TOP 100) rangira najveće tvrtke u jugoi-stočnoj Europi prema ukupnom

prihodu za fiskalnu godinu koja je za-vršila 31. prosinca 2008. godine. I ove godine ukupan prihod ostaje najtočnije mjerilo veličine bilo koje tvrtke ili po-duzeća. Uz prihod od prodaje, ukupni prihod sadržava i financijski dohodak koji je iznimno važan dio dohotka koji ostvaruju tvrtke okrenute izvozu.

tijela dotičnih grana industrije, kao i izravno kroz komunikaciju s tvrtkama kandidatima. Na temelju početnih poda-taka dobiveno je više od tisuću kandida-ta za poredak. Ovaj poredak ne uključu-je tvrtke koje su odbile ili su iz nekoga drugog razloga propustile dostaviti svoje financijske podatke do određenog roka.

Korišten je objedinjeni prijavljeni prihod kako bi se pružila točna slika aktivnosti tvrtki, osim u slučajevima kada bi se i matična tvrtka i njezina podružnica kvalificirale u poredak. U tih nekoliko slučajeva mjesto u poret-ku matične strukture temeljeno je na neobjedinjenim rezultatima kako bi se izbjeglo udvostručivanje. Radi lakše us-poredbe financijske brojke za 2008. go-dinu pretvorene su u eure, pri čemu se koristio službeni devizni tečaj središnje banke svake navedene zemlje zadnjega radnog dana 2008. godine. Usporedne brojke za 2007. godinu temeljene su na službenom deviznom tečaju zadnje-ga radnog dana 2007. godine.

Tvrtke u SEE TOP 100 – 2009. rangirane su prema ukupnom prihodu, a ne prema neto prihodu od prodaje. Cijela priča naravno ne bi bila tako uspješna bez vrijednih savjeta stra-teških partnera, konzultantskih kuća- Roland Berger i Hewitt. U dijelovima koji se odnose na Hrvatsku korišteni su podaci kojima raspolaže redakci-ja dnevnog poslovnog lista Poslovni dnevnik. Većina podataka se odnosi na 2008. godinu.

Pregled stanja u Hrvatskoj širi je i kako bi se ovo izdanje što više pribli-žilo čitateljima, a poseban naglasak stavljen je na hrvatske tvrtke unutar pregleda sektora tako da se na nekim mjestim spominje poslovanje tvrtki i financijskih subjekata koji se ne nalaze unutar tablica SEE TOP 100 SeeNewsa.

{METODOLOGIJA}

Pojačan naglasak na hrvatskim tvrtkama

Ondje gdje ukupan prihod nije bio do-stupan, koristio se neto prihod od pro-daje dotične tvrtke. Poredak pokriva i nefinancijske pravne osobe registrirane u sljedećim zemljama: Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Makedonija, Moldavija, Crna Gora, Rumunjska, Srbija i Slovenija.

IzvorI InformacIjaBanke, posrednici pri ulaganju, osigura-vatelji i zaklade koje ulažu u nekretnine isključeni su iz poretka zato što ukupan prihod nije ključan pokazatelj njihova poslovanja. Za najveće banke jugoistoč-ne Europe prema ukupnim sredstvima do 31. prosinca 2008. složen je zaseban poredak.

Podaci koji su korišteni za poredak SEE TOP 100 dobiveni su od službenih izvora informacija kao što su nacionalni trgovinski registri, burze, internetske stranice vlada i poduzeća te nadzorna

9 | TOP 100

1. Petrom Rumunjska 4,850.794.594 3,596.267.156 256,546.086 492,505.208

2. Ina d.d. Hrvatska 3,651.559.739 3,279.349.375 –142,234.263 163,878.265

3. Lukoil Neftochim Burgas Bugarska 3,646.970.851 2,956.979.390 –242,046.599 52,929.958

4. Naftna industrija Srbije Srbija 3,429.744.573 3,188.054.589 –45,161.860 66,344.979

5. Petrol d.d. Slovenija 2,721.399.166 1,992.093.064 –64,430.066 45,822.279

6. Lukoil Bugarska 2,465.318.560 1,861.074.838 841.075 16,546.428

7. Rompetrol Rafinare Rumunjska 2,365.132.587 1,662.648.577 –116,685.020 –87,065.316

8. Arcelormittal Galati Rumunjska 2,234.028.871 2,117.216.201 151,779.466 89,961.651

9. Automobile Dacia Rumunjska 2.108.516.893 1,996.450.597 55,710.682 122,525.711

10. Poslovni Sistem Mercator d.d. Slovenija 1,839.235.000 1,736.633.657 32,139.000 35,416.778

11. JP Elektroprivreda Srbije Srbija 1,760.869.335 1,691.528.973 –26,961.295 –36,910.415

12. Konzum d.d. Hrvatska 1,741.780.959 1,485.962.223 59,193.599 40,653.726

13. Hrvatska elektroprivreda d.d. Hrvatska 1,557.595.836 1,403.510.386 –1,780.311 61,675.188

14. Delta holding Srbija 1,556.561.798 1,263.690.498 16,165.295 57,920.597

15. Elektra Bugarska 1,521.428.754 1,275.463.103 23,947.378 21,207.876

16. Metro Cash and Carry Rumunjska 1,490.000.000 1,590.000.000 N/A N/A

17. Rompetrol Downstream Rumunjska 1,416.417.376 1,137.554.365 –53,252.629 –3,932.556

18. Aurubis Bugarska 1,308.496.137 1,128.270.862 –86,441.562 26,759.994

19. Petrotel Lukoil Rumunjska 1,280.819.019 1,038.306.380 –134,652.080 –25,924.032

20. Revoz d.d. Slovenija 1,221.495.594 1,261.126.495 18,743.480 28,563.269

21. Orange Rumunjska 1,216.093.312 1,151.816.529 404,443.383 337,598.607

22. Lukoil Rumunjska 1,160.964.214 1,138.629.562 2,588.355 14,713.925

23. Vodafone Rumunjska 1,154.075.192 1,112.091.388 283,186.740 244,186.851

24. GDF SUEZ Energy Rumunjska 997,242.967 934,242.590 32,264.938 50,508.705

25. Romgaz Rumunjska 979,500.735 1,018.824.273 134,823.145 141,143.257

Generalna regionalna tablica Naziv tvrtke Zemlja Prihod Prihod Dobit/Gubitak Dobit/Gubitak 2008. 2007. 2008. 2007.

{100}TOP

TVRTKE

TOP 100 | 10

{100}TOP

TVRTKE

26. Carrefour Rumunjska 972,820.188 738,692.907 18,592.717 22,823.034

27. U.S. Steel Srbija 967,060.151 907,048.218 4,914.422 28,158.670

28. Porsche Rumunjska 948,468.827 944,423.500 66,229.140 84,933.465

29. Telekom Srbija Srbija 939,809.558 932,597.866 62,646.388 146,060.387

30. HT d.d. Hrvatska 920,875.569 957,051.998 327,920.496 377,268.307

31. BAT Rumunjska 915,897.525 765,372.717 91,685.417 64,004.245

32. OMV d.o.o. Slovenija 913,029.414 509,192.084 13,338.685 11,837.389

33. Merkur d.d. Slovenija 891,806.757 953,721.000 26,474.797 30,610.000

34. Selgros Cash& Carry Rumunjska 871,189.794 812,707.090 36,076.574 33,581.921

35. Holding Elektrarne d.o.o. Slovenija 856,652.784 943,961.613 53,756.215 12,411.197

36. Romtelecom Rumunjska 846,054.731 838,015.629 991.880 21,405.893

37. Krka d.d. Slovenija 833,567.000 723,346.341 161,130.000 126,520.551

38. OMV Bugarska 805,633.414 574,272.304 4,304.566 8,100.397

39. Gorenje d.d. Slovenija 802,318.000 861,051.507 11,972.104 13,212.132

40. E.ON Gaz Rumunjska 782,846.125 349,048.219 10,956.477 20,708.024

41. C.N.T.E.E. Transelectrica Rumunjska 752,310.835 659,494.133 10,524.711 14,415.775

42. Bulgargaz Holding Bugarska 732,734.440 569,112.857 –46,293.901 44,476.769

43. Lek d.d. Slovenija 729,193.527 772,499.801 67,429.614 79,785.758

44. Kaufland Romania Rumunjska 726,980.809 598,493.385 3,441.012 14,568.241

45. Electrica Rumunjska 713,507.786 232,392.866 306,138.819 271.019

46. Hypermarket Rumunjska 689,063.569 385,249.107 –51,175.527 –43,856.015

47. JP Srbijagas Srbija 688,071.102 632,123.449 3,397.005 10,878.311

48. Mobiltel Bugarska 678,529.831 643,386.184 166,360.573 159,144.711

49. Engrotus d.d. Slovenija 673,929.615 599,567.850 8,068.841 18,335.540

50. Hidroelectrica Rumunjska 669,097.088 590,088.846 16,339.980 14,564.908


11 | TOP 100

51. Nacionalna tvrtka za autoceste Rumunjska 659,509.235 498,630.061 12,173.838 862.258

52. Okta Makedonija 646,886.772 492,907.947 –22,424.148 16,144.169

53. T-Mobile d.o.o. Hrvatska 641,482.939 598,196.866 214,123.578 181,855.828

54. CFR – Calatori Rumunjska 629,746.879 618,858.463 –65,255.827 –37,367.316

55. Naftex Petrol Bugarska 626,662.338 348,742.478 105,511.726 –4,951.862

56. Alro Rumunjska 614,917.651 626,845.740 62,036.273 120,841.284

57. Salbatring International d.o.o. Slovenija 610,443.320 58,870.488 1,983.032 1,348.868

58. Zagrebački holding d.o.o. Hrvatska 606,408.612 587,898.716 19,950.042 4,217.978

59. YugoRosGaz Srbija 583,016.481 414,810.768 23,495.704 13,673.157

60. Stomana Industry Bugarska 577,214.789 448,184.147 48,936.769 46,879.330

61. Electrocentrale Bucuresti Rumunjska 576,746.879 678.629.424 –86,714.913 –26,372.212

62. OMV d.o.o. Hrvatska 574,796.453 453,013.581 –8,067.151 9,175.273

63. OMV Mineraloel Rumunjska 573,304.739 469,068.232 15,243.244 15,136.979

64. Philip Morris Rumunjska 568,347.917 501,819.310 25,827.710 22,203.722

65. Overgas Inc. Bugarska 561,513.015 341,362.491 5,699.371 10,352.638

66. Coca-Cola HBC Rumunjska 560,427.265 506,064.717 61,157.276 56,840.548

67. Mol Petroleum Products Rumunjska 554,998.672 499,321.953 10,785.211 16,761.947

68. ČEZ Elektro Bugarska 550,559.098 465,531.258 7,362.603 7,260.345

69. Interagro Rumunjska 537,428.991 459,625.621 14,889.080 7,994.178

70. SCT d.d. Slovenija 534,087.024 469,667.685 7,178.798 1,642.246

71. VIPNet d.o.o. Hrvatska 528,024.907 517,624.193 130,859.365 138,332.486

72. HEP-proizvodnja d.o.o. Hrvatska 527,484.863 488,717.797 3,370.396 –15,026.394

73. Moldovagaz Moldavija 523,145.889 453,367.641 25,952.863 38,056.021

74. IMPOL d.o.o. Slovenija 522,791.353 495,203.289 5,504.132 4,485.529

75. Oltchim Rumunjska 504,843.447 542,626.243 –58,717.617 –26,561.940


TOP 100 | 12

76. Telecommunications Company Bugarska 504,482.496 502,336.093 16,388.950 61,488.984

77. Mediplus Exim Rumunjska 495,205.738 432,392.580 2,854.960 6,529.817

78. Telekom Slovenije d.d. Slovenija 493,824.000 451,938.813 95,968.000 84,673.308

79. Petrol Bugarska 487,202.364 405,383.904 103,896.044 –11,802.150

80. HEP-distibucija d.o.o. Hrvatska 479,221.002 423,430.667 18,102.230 –13,406.295

81. Renault Industrie Rumunjska 472,859.824 506,057.660 –16,385 603,746

82. Daewoo-Mangalia Rumunjska 470,449.927 401,774.431 –107,972.845 –20,124.869

83. JP Elektroprivreda d.d. BiH 463,741.736 391,272.757 23,641.527 11,690.277

84. Cosmo Mobile Bugarska 460,060.435 412,101.256 53,174.356 73,421.514

85. RCS & RDS Rumunjska 457,614.867 420,153.411 –21,167.949 17,107.326

86. Arabesque Rumunjska 457,121.345 387,120.861 –1,563.202 7,601.079

87. Complexul Energetic Turceni Rumunjska 455,065.925 412,140.160 5,006.442 21,697.546

88. Mobitel d.d. Slovenija 454,937.391 438,534.500 58,954.769 50,602.303

89. Enel Distributie Muntenia Rumunjska 449,201.515 492,217.008 55,364.864 12,071.996

90. CFR – Marfa Rumunjska 446,133.088 525,061.119 –42,519.702 1,312.041

91. Acroni d.o.o. Slovenija 445,236.553 469,907.030 20,810.597 32,432.656

92. Lukoil – Beopetrol Srbija 439,075.031 430,307.814 –30,778.806 –27,859.287

93. Agrokor-Trgovina d.d. Hrvatska 434,673.210 298,086.427 7,994.610 5,165.212

94. AETs Kozloduy Bugarska 427,217.089 324,239.326 35,846.674 1,768.559

95. K and K Electronics Bugarska 423,950.957 379,274.272 18,342.085 13,482.256

96. CFR Rumunjska 419,219.693 404,150.502 -196,285.340 –92,643.161

97. Slovenske željeznice d.o.o. Slovenija 415,319.086 296,418.919 1,277.828 24,962.650

98. Geoplin d.o.o. Slovenija 414,592.167 337,343.820 30,906.221 17,392.889

99. ASA Group BiH 408,167.994 359,425.786 N/A N/A

100. J. T. International Rumunjska 405,384.100 361,599.426 12,176.439 10,599.154


{100}TOP

TVRTKE

TOP 100 | 14

{najbrže rastući}

Najbrže rastu kompanije iz naftnog i plinskog sektora

{16građevinskih tvrtki na popisu je 50 najbrže rastućih u hrvatskoj

{611milijuna eura bila je lani ostvarena prodaja tvrtke salbarting


Ne čudi što su trinaest od dvadeset tvrtki koje najbrže rastu tvrtke koje se bave naftom i plinom, njihovi su prihodi naglo porasli zbog porasta cijena nafte na svjetskoj razini, koje su dosegle najveću cijenu 3. srpnja 2008. godine od 147 dolara po barelu

Najbrži rast na temelju uku-pnog prihoda ostvarila je slovenska tvrtka salbatring international, koja se bavi

trgovinom i distribucijom naftnih proi-zvoda, čistih goriva, ukapljenoga naf-tnog plina (lpg) i petrolejskoga koksa s ukupno 93,7% prihoda iskazanog za razdoblje od jedne godine. prošle je godine salbatring ostvario prodaju od 611 milijuna eura. tvrtka očekuje da će prihod od prodaje ove godine pora-sti unatoč svjetskoj krizi.

Distribucija plinarumunjska, zemlja članica europske unije, vlada ljestvicom sa deset svojih tvrtki, od kojih se tri nalaze u prvih pet kompanija: energetska tvrtka electrica (porasla za 239%), distribu-ter plina e.on gaz romania (porastao za 147,6%) te lanac maloprodaje hypermarket (porastao za 97,4%), inače dio njemačke metro grupe.

rumunjska državna energetska kompanija electrica zauzela je dru-go mjesto. tvrtka se sastoji od triju jedinica za distribuciju električne energije – electrica transilvania sud, electrica transilvania nord i electrica muntenia nord, i jedinice za održa-

15 | TOP 100

Najbrže rastu kompanije iz naftnog i plinskog sektora

Industrija promjena u prihodu 1. nafta, plin 26,31%2. građevina 23,27%3. diversified holdings 16,40%4. elektrika 15,40%5. hrana, sokovi, duhan 14,76%6. trgovina 14,53%7. metalurgija 7,70%8. transport 5,99%9. Farmacija 4,47%10. telekomunikacije 3,57%11. automobili 0,92%12. ektronika –6,65%13. kemijska –6,96%

Najbrže rastuće industrije

{400zaposlenika ove će godine otpustiti e.on gaz iz moldavije

vanje – electrica serv. godine 2006. rumunjska je vlada odlučila prodati udjele u jedinicama za distribuciju za-sebno, tražeći strateškog partnera za svaki pojedini dio. međutim, vlada još nije objavila natječaj za privatizaciju jedinica.

ZaraDa Zaposlenihrumunjski distributer plina e.on gaz romania, u vlasništvu njemačke komunalne kompanije e.on, našao se na trećemu mjestu. e.on je ušao na rumunjsko tržište nakon kupnje većin-skog udjela u kompaniji za distribu-ciju plina distrigaz nord i distributera struje electrica moldova. država i dalje posjeduje manjinski udio u privatizi-ranim tvrtkama. e.on gaz distributie ima distribucijsku mrežu od 18.500 kilometara.

tvrtka je najavila otpuštanje oko 400 zaposlenika ove godine. ne čudi što su 13 od 20 tvrtki koje najbrže rastu tvrtke koje se bave naftom i plinom. njihovi su prihodi naglo porasli zbog porasta cijena nafte na svjetskoj razini, koje su dosegle najveću cijenu 3. srpnja 2008. godine od 147 dolara po barelu. prema podacima Fine, koje je objavio poslovni dnevnik, najbrže

rastuća tvrtka po prihodima prošle godine u hrvatskoj bila je naftna kom-panija ina.

inin prihod narastao je 2,7 mi-lijardi kuna. na drugom je mjestu konzum. ta je trgovačka kompanija ostvarila rast od 1,9 milijardi kuna u stavci prihoda. eni Croatia nalazi se na trećoj poziciji s rastom prihoda od 1,3 milijarde kuna.

ako se pak iz dostupnih analiza pogleda stanje u hrvatskoj, onda pro-izlazi da dominira sektor građevinar-stva. iz analize 50 tvrtki s najvećim rastom prihoda prema Fininim podaci-ma proizlazi da je sektor građevinar-stva u 2008. godini imao glavnu riječ u rastu prihoda.

naime, među 50 tvrtki koje su iz ovih ili onih razloga najbrže rasle 16 je građevinskih, a ako se u obzir uzmu i tvrtke povezane s građevinarstvom poput prometa nekretninama, metal-ske djelatnosti i rudarstva, njihov se broj penje na 25.

zanimljiv je i podatak da je svaki zaposlenik u 50 brzorastućih tvrtki svojoj kompaniji na godišnjoj razini donio oko dva milijuna kuna, odnosno oko 840.000 kuna više nego prosje-čan radnik iz tisuću najvećih hrvatskih tvrtki. iako taj podatak zvuči prilično impresivno, pogleda li se struktura za-poslenosti, odnosno koliko brzorastuće tvrtke zapošljavaju ljudi, mijenja se perspektiva na podatak o prihodu po zaposlenom. naime, čak 16 tvrtki ima manje od deset djelatnika, s tim da šest među njima nema nijednog, a dvije tek po jednoga zaposlenog.

gledajući sektorski, nakon gra-đevinarstva među 50 najbrže rastu-ćih tvrtki najzastupljenije su one iz trgovine i financijske industrije. osim nekoliko leasing društava na listi su i faktorinška društva kojima rast nelikvidnosti i sve manja dostupnost kredita odgovara, pa bi iduće >

TOP 100 | 16

{2mil. kuna zaradio je svojoj tvrtki svaki zaposleni hrvat iz 50 brzorastućih

ocjenjivali smo najbrži rast tvrtki koje se nalaze na ljestvici sto najuspješnijih tvrtki jugoistočne europe, a kao mjerilo uzeli smo dva pokazatelja – najveći porast ukupnog prihoda i najveći porast neto dobiti za financijsku godinu do 31. prosinca 2008. godine. zbog toga se kompanije koje ostvaruju najbrži rast nalaze na dvije odvojene ljestvice. kako bismo izbjegli krivo tumačenje iznosa zbog fluktuacija valuta, stopu rasta izračunali smo pomoću podataka o prihodu i dobiti u domaćim valutama. međutim, u tablicama se nalaze iznosi u eurima te se stoga razlika u postotku ne može ostvariti samo dijeljenjem dviju brojki.

Metodologija

godine mogle imati još više stope ra-sta. među, najbrže rastućim tvrtkama ineče dominiraju tehnološke tvrtke.

informatikastoga deloittovo istraživanje objav-ljeno prošle godine, donosi devetu po redu, listu 50 najbrže rastućih tvrtki iz tehnološkog sektora u regiji srednje i istočne, na kojoj su i dvije hrvatske tvrtke. zagrebačka softverska tvrtka Croz je na visokom trećem mjestu. Croz je prošle godine imao stopu rasta prihoda od fantastičnih 4391 posto.

među najbrže rastuće, na 27. mjesto, ubacila se još jedna hrvatska softverska tvrtka sedam it sa sto-pom rasta prihoda od 641 posto. na vrhu su dvije poljske tvrtke. najbrže rastuća je kompanija blue media sp s nevjerojatnim rastom od 10.027 posto. riječ je o tvrtki koja se bavi softverom koja je bila pobjednik i na prošlogodišnjoj listi. druga je kom-

panija agita sa (internet) sa stopom rasta od 5201 posto. postoci s kojima se operira izuzetno su visoki, ali to ne treba čuditi s obzirom na to da je riječ o najbrže rastućim tvrtkama.

to znači da i one koje su među posljednjima na listi 50 najbrže ra-stućih za “obične tvrtke” imaju teško dostižne stope rasta od 322, odnosno 324 posto koliko bilježe češke tvrt-ke internet mall i logos na 50. i 49. mjestu.

inače lanjska konkurencija je bila oštrija ne samo po broju prijavljenih nego i po rezultatima tvrtki. prije osam godina pobjednik je imao stopu rasta od "samo" 1326 posto, a ove i prošle godine prvoplasirani imaju stope više od 10.000.

posljednji na listi 2000. godine imao je porast prihoda od 22 posto, a ovogodišnji pedeseti na listi oko 15 puta više od toga.

u prvih dvadeset na ovogodišnjoj listi najviše ima poljskih tvrtki. na cijeloj listi više tvrtki imaju mađarska (14) i Češka (13), dok je poljskih devet. slovaci ih na listi imaju četi-ri, rumunji i bugari po tri, hrvatskih je dvije, a po jednu imaju srbija i estonija. lista, koju sastavlja tride-setak analitičara iz deloittea, zbog visokih ulaganja prati kretanje priho-da, a ne dobiti.

{najbrže rastući}

17 | TOP 100

TOP 100 | 18

[SeeNews]

Telekomunikacijske tvrtke već uvriježeno ostvaruju visoku stopu dobiti zbog niskih varijabilnih troškova u usporedbi s početnim visokim fiksnim troškovima u razdoblju razvijanja poslovanja

vodeća na ljestvici najunosnijih kompanija u 2008. godini je rumunjski energent u dr-žavnom vlasništvu electrica.

electrica, s 42,9% dobiti u prošloj godini, kompanija je koja se sastoji od tri divizije za distribuciju električ-ne energije u rumunjskoj. na listi ju prate telekomunikacijski operateri ht – hrvatske telekomunikacije (35,6%) i t-mobile hrvatska (33,4%).

poslovne jeDinicerumunjska electrica našla se i na drugome mjestu ljestvice ukupnog prihoda i rasta neto dobiti. sastoji se od triju poslovnih jedinica za distribu-ciju struje – electrica transilvania sud, electrica transilvania nord i electrica muntenia nord te jedinice za održavanje – electrica serv. devet tvrtki koje su se našle na ljestvici najunosnijih potječu iz hrvatskog, bugarskog, slovenskog i rumunjskog telekomunikacijskog sektora: hrvatski ht – hrvatske te-

{najunosnije tvrtke}

Najunosnije kompanije jugoistočne Europesu iz telekomunikacijskog i energetskog sektora

{9tvrtki koje su se našle na ljestviCi potjeČu iz sektora telekomunikaCija

bugarska kompanija za veleprodaju goriva naftex ostvarila dobit od 16,8%

19 | TOP 100

Najunosnije kompanije jugoistočne Europesu iz telekomunikacijskog i energetskog sektora

Naziv Povrat na Povrat na Prihod Prihod Dobit/ Dobit/ tvrtke prihode prihode 2008 2007. Gubitak Gubitak 2008. 2007. 2008. 2007.

1. electrica 42,91% 0,12% 713,51 232,39 306,14 0,2712. ht 35,61% 39,42% 920,88 957,05 327,92 377,273. t-mobile 33,38% 30,40% 641,48 598,20 214,12 181,864. orange 33,26% 29,31% 1216,09 1151,82 404,44 337,605. vipnet 24,78% 26,72% 528,02 517,62 130,86 138,336. vodafone 24,54% 21,96% 1154,08 1112,09 283,19 244,197. mobitel 24,52% 24,74% 678,53 643,39 166,36 159,148. petrol 21,33% –2,91% 487,20 405,38 103,90 –11,809 telekom slo 19,43% 18,74% 493,82 451,94 95,97 84,6710. krka 19,33% 17,49% 833,57 723,35 161,13 126,5211. naftex 16,84% –1,42% 626,66 348,74 105,51 –4,9512. romgaz 13,76% 13,85% 979,50 1018,82 134,82 141,1413. mobitel 12,96% 11,54% 454,94 438,53 58,95 50,6014. enel 12,33% 2,45% 449,20 492,22 55,36 12,0715. Cosmo 11,56% 17,82% 460,06 412,10 53,17 73,4216. Coca-Cola 10,91% 11,23% 560,43 506,06 61,16 56,8417. alro 10,09% 19,28% 614,92 626,85 62,04 120,8418. bat 10,01% 8,36% 915,90 765,37 91,69 64,0019. lek 9,25% 10,33% 729,19 772,50 67,43 79,7920. stomana 8,48 10,46 577,71 448,18 48,44 46,88

Najunosnije kompanije

{75benzinskih postaja i skladišta prodala je bugarska tvrtka za maloprodaju goriva

lekomunikacije (t-ht), u većinskom vlasništvu deutsche telekoma, i njezina jedinica za bežičnu telefoniju t-mobile hrvatska; orange, jedinica France telecoma u rumunjskoj; bežična jedinica vipnet hrvatska u vlasništvu austrijskog mobilkoma; rumunjska jedinica britanskog vodafonea; mobiltel, bugarska jedinica telekoma austria; telekom slovenije u državnom vla-sništvu i njezina jedinica za mobilnu telefoniju mobitel, te bugarski Cosmo bulgaria mobile, lokalna jedinica grčkog Cosmotea poznatijeg kao globul.

benZinske postaje telekomunikacijske tvrtke već uvriježe-no ostvaruju visoku stopu dobiti zbog niskih varijabilnih troškova u usporedbi s početnim visokim fiksnim troškovi-ma u razdoblju razvijanja poslovanja. najveća bugarska tvrtka za malo-prodaju goriva, ako se uzima u obzir broj benzinskih postaja, zasjela je na deveto mjesto sa 21,3% dobiti 2008. godine u odnosu na pad dobiti od 2,9% 2007. godine. tvrtka se počela kretati uzlaznom putanjom nakon prodaje 75 benzinskih postaja i skladišta nafte naftnoj kompaniji lukoil bugarska.

bugarska kompanija za veleprodaju goriva naftex petrol, dio petrola, tako-đer je ostvarila dobit od 16,8% nakon pada dobiti od 1,4% 2007. godine. ljestvica najunosnijih tvrtki obuhvaća one koje se nalaze među sto najuspješ-nijih jugoistočne europe, a ostvarile su najveću dobit u 2008. godini.

Devet tvrtki koje su se našle na ljestvici najunosnijih potječu iz hrvatskog, bugarskog, slovenskog i rumunjskog telekomunikacijskog sektora

TOP 100 | 20


Na ljestvici gubitnika vodi bugarska naftna rafinerija Lukoil Neftochim Burgas, koja se nalazi u većinskom vlasništvu ruskoga naftnog diva Lukoila, koja je 2008. godinu završila sa 242 milijuna eura neto gubitka

Deset naftnih kompanija s ljestvice sto najuspješnijih tvrtki jugoistočne europe našlo se na ljestvici najvećih

gubitnika s obzirom na to da je pad ci-jena sirove nafte na svjetskom tržištu poništio njihovu dobit u drugoj polovini 2008. godine. kako se čini, slične pro-bleme ove bi kompanije mogle imati i u ovoj, ali i u idućoj godini. nakon nekoliko dobrih godina, počevši još od 2006., naftni biznis se također našao u krizi, a prognoze svjetskih analitičara govore čak i o padu cijene barela nafte na 55 dolara. također se sve češće spominje termin "nestašica nafte", a prelazak autoindustrije na zelenija goriva možda je također upozorenje. upravo se zbog toga većina tvrtki, koje su se našle na vrhu ljestvice godišnjeg porasta prihoda (tvrtke koje najbrže rastu), smjestila, nažalost, i na ljestvi-cu najvećih gubitnika.

ruski lukoilna ljestvici vodi bugarska naftna rafi-nerija lukoil neftochim burgas, koja se nalazi u većinskom vlasništvu ruskoga naftnog diva lukoila, koja je 2008. go-dinu završila sa 242 milijuna eura neto gubitka zbog pada cijena nafte na me-đunarodnom tržištu. prate je rumunj-ski CFr, hrvatska naftna tvrtka ina te dvije rumunjske – petrotel lukoil

{najveći gubitniCi}

Pad cijene sirove nafte na svjetskom tržištu tvrtke s liste brzorastućih pogurao na listu gubitnika

21 | TOP 100

Pad cijene sirove nafte na svjetskom tržištu tvrtke s liste brzorastućih pogurao na listu gubitnika

i rompetrol rafinare. ina, hrvatska naftna kompanija s prvorazrednim dionicama, 2008. je zaključila s neto gubitkom od oko 147 milijuna eura na-kon što je godinu prije ostvarila 118,5 milijuna eura neto dobiti. mađarski mol, najveći dioničar ine, u vlasništvu je 47% kapitalnog udjela.

u lipnju 2009. godine hrvatska je agencija za zaštitu tržišnog natjeca-nja izdala uvjetno odobrenje molu za preuzimanje nadzora nad inom. tvrtke će imati zajednički udio od 55 do 65% u hrvatskom tržištu maloprodaje, a smanjit će se prodajom tvrtke koja upravlja benzinskim postajama, inina Crobenza, tijekom sljedećih devet mjeseci. ove su se godine pojavile i prve, za sada neslužbene, informacije o mogućem ulasku koncerna agrokor u biznis prodaje naftnih derivata. iako glasine nisu potvrđene, ulazak jedne od najjačih hrvatskih tvrtki u naftni biznis bio bi velik udarac za inu koja je već sad opterećena velikim državnim potraživanjima. naime, prema raspo-loživim podacima, ina hrvatskoj državi u ovom trenutku duguje oko milijardu i 350 milijuna kuna.

broDograDnjarafineriju petrotel, koja se nalazi u ploiestiju, lukoil je kupio 1998. godine. u rumunjskoj posjeduje više od 300 benzinskih crpki. rumunjsko brodogradilište daewoo-mangalia heavy industries, zajednički pot-hvat južnokorejske brodograditelj-ske tvrtke daewoo shipbuilding & marine engineering i “2 mai” mangalia shipyard, nastavilo je s padom iz 2007. (20,1 milijun eura) i u 2008. godini (108 milijuna eura).

dvadeset tvrtki koje su 2008. završile u minusu ukupno su ostvari-le 1,641 milijardi eura neto gubitka. deset od njih svojim je dioničarima 2007. ostvarilo golemu dobit.

Naziv tvrtke Zemlja Dobit/gubitak Dobit/Gubitak 2008. 2007.

1. lukoil bugarska –242,05 52,932. CFr rumunjska -196,29 -92,643. ina hrvatska –142,23 163,884. petrotel lukoil rumunjska –134,65 –25,925. rompetrol rafinare rumunjska –116,69 –87,076. daewoo brodogradnja rumunjska –107,97 –20,127. electrocentrale bucuresti rumunjska –86,71 –26,378. aurubis bulgaria bugarska –86,44 26,769. CFr – Calatori rumunjska –65,26 –37,3710. petrol slovenija –64,43 45,8211. oltchim rumunjska –58,72 –26,5612. rompetrol downstream rumunjska –53,25 –3,9313. hypermarket romania rumunjska –51,18 –43,8614. bulgargaz holding bugarska –46,29 44,4815. naftna industrija srbije srbija –45,16 66,3416. CFr – marfa rumunjska –42,52 1,3117. lukoil l srbija –30,78 –27,8618. elektroprivreda srbije srbija –26,96 –36,9119. okta makedonija –22,42 16,1420. rCs & rds rumunjska –21,17 17,11

Gubitnici

na ovoj ljestvici našle su se tvrtke s popisa sto najuspješnijih tvrtki jugoistočne europe koje su 2008. godinu završile s gubitkom. svi su iznosi iz domaće valute prebačeni u euro prema službenoj tečajnoj listi narodnih banaka pojedinih zema-lja zaključno s posljednjim radnim danom 2008. godine. iznosi za usporedbu iz 2007. godine izraču-nati su prema službenoj tečajnoj listi zaključno s posljednjim radnim danom 2007. godine. podaci koji su korišteni za poredak dobiveni su od službenih izvora informacija kao što su nacionalni trgovinski registri, burze, internetske stranice vlada i poduzeća te nadzorna tijela.

Metodologija

{147milijuna eura neto je gubitak koji je ina ostvarila na kraju 2008. godine

23 | TOP 100


Slovensko gospodarstvo fokusirano na izvoz počelo je osjećati negativne učinke svjetske krize prije svojih regionalnih susjeda; međunarodna tvrtka za reviziju Dun&Bradstreet (D&B) u srpnju je procijenila da će slovenski BDP u 2009. pasti za 7,0%

Tradicionalno poretkom zara-de tvrtki po glavi stanovnika dominiraju slovenske tvrtke, zemlje s tek malo više od dva

milijuna stanovnika u 2008. godi-ni i ukupnom površinom od 20.273 četvorna metra. Ta alpska zemlja, koja je pristupila Europskoj uniji 2004., a eurozoni 2007., 2008. imala je bru-to domaći proizvod (BDP) od 54,6 milijardi dolara, prema informacijama Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF).

RevizijaMeđutim, slovensko gospodar-stvo fokusirano na izvoz počelo je osjećati negativne učinke svjetske krize prije svojih regionalnih susje-da. Međunarodna tvrtka za reviziju Dun&Bradstreet (D&B) u srpnju je pro-cijenila da će slovenski BDP u 2009. pasti za 7,0%, dok su >

{50}TOP

PO STANOVNIKU

Dominacija Slovenije zbog malog broja stanovnika

Slovenija je u 2008. godini imala malo više od dva milijuna stanovnika koji žive na ukupnoj površini od 20.273 četvorna metra

TOP 100 | 24

1. Petrol d.d. Slovenija 1355,47 991,46

2. Mercator d.d. Slovenija 916,09 864,32

3. Ina d.d. Hrvatska 812,99 729,83

4. Revoz d.d. Slovenija 608,40 627,66

5. Lukoil Neftochim Bugarska 502,15 387,03

6. Naftna industrija Srbije Srbija 465,65 428,04

7. OMV Slovenija d.o.o. Slovenija 454,76 253,42

8. Merkur d.d. Slovenija 444,19 474,67

9. Holding slovenske elektrarne d.o.o. Slovenija 426,68 469,81

10. Krka d.d. Slovenija 415,18 360,01

11. Elektroprivreda Crna Gora 403,74 382,09

12. Gorenje d.d. Slovenija 399,62 428,54

13. Konzum d.d. Hrvatska 387,79 330,71

14. Lek d.d. Slovenija 363,20 384,47

15. Hrvatska elektroprivreda d.d. Hrvatska 346,78 312,36

16. Lukoil-Bulgaria Bugarska 339,45 243,59

17. Engrotus d.d. Slovenija 335,67 298,40

18. Okta Makedonija 313,82 239,75

19. Salbatring International d.o.o. Slovenija 304,05 29,30

20. SCT d.d. Slovenija 266,02 233,75

21. IMPOL d.o.o. Slovenija 260,39 246,46

22. Telekom Slovenije d.d. Slovenija 245,96 224,93

23. JP Elektroprivreda Srbije Srbija 239,07 227,11

24. Mobitel d.d. Slovenija 226,60 218,26

25. Acroni d.o.o. Slovenija 221,76 233,87

Generalna regionalna tablica Naziv tvrtke Zemlja Prihod po Prihod po stanovniku 2008. stanovniku 2007.

{50}TOP

PO STANOVNIKU

25 | TOP 100

prethodna predviđanja pad zaključiva-la na 3,5%. Poredak predvodi sloven-ska naftna kompanija najvećeg stup-nja financijske stabilnosti Petrol d.d., za kojom slijede najveći maloprodajni trgovački lanac Mercator, hrvatska tvrtka za naftu i plin Ina te slovenski proizvođač automobila Revoz, podruž-nica francuskog Renaulta. Inače, uspo-ravanje ekonomskog rasta, ključna ri-ječ u svim prognozama međunarodnih financijskih organizacija, okosnica je i

{4,3POSTO BIO JE PrOgNOzIrAN rAST BDP-A HRVATSKE u 2008. PREMA MMF-u

najnovijih prognoza Međunarodnoga monetarnog fonda za Europu, u sklopu lani objavljene publikacije “regional Economic Outlook”. I kad je posrijedi Hrvatska, prognoze realnog rasta BDP-a su srezane u odnosu na prijašnje. Za 2008. predviđa se rast BDP-a na razini 4,3 posto, a za iduću 4 posto (najniži rast od 2001.), i to pri prognozi stopa inflacije od 5,5 posto ove godine, odnosno nešto nižih 3,5 posto u 2009. godini. >

{50}TOP

PO STANOVNIKU

TOP 100 | 26

26. Petrom Rumunjska 218,04 161,44

27. Delta holding Srbija 211,33 169,67

28. Natsionalna Elektricheska Kompania Bugarska 209,49 166,94

29. Slovenske Zeleznice d.o.o. Slovenija 206,86 147,53

30. Geoplin d.o.o. Slovenija 206,50 167,90

31. Crnogorski Telekom Crna Gora 205,57 223,65

32. HT Hrvatska 205,02 212,99

33. CIMOS d.d. Slovenija 201,18 214,20

34. Makpetrol Makedonija 190,98 159,33

35. Sava Tires d.o.o. Slovenija 180,49 179,39

36. Aurubis Bugarska 180,17 147,67

37. SODO d.o.o. Slovenija 173,81 84,22

38. Primorje d.d. Slovenija 169,33 165,93

39. GEN-I d.o.o. Slovenija 161,61 74,49

40. Telekomunikacii Macedonia 154,60 148,88

41. TALuM d.d. Slovenija 154,40 180,14

42. Elektro Ljubljana d.d. Slovenija 143,08 143,84

43. T-Mobile Hrvatska d.o.o. Hrvatska 142,82 133,13

44. Promonte GSM Crna Gora 138,90 138,95

45. Kemofarmacija d.d. Slovenija 138,88 138,95

46. EVN Macedonia Makedonija 135,29 126,87

47. Zagrebački holding d.o.o. Hrvatska 135,01 130,84

48. U.S. Steel Srbija 131,30 121,78

49. Termoelektrarna Sostanj d.o.o. Slovenija 127,98 107,04

50. OMV Hrvatska 127,97 100,82

Opća regionalna tablica Naziv tvrtke Zemlja Prihod po Prihod po stanovniku 2008. stanovniku 2007.

{50}TOP

PO STANOVNIKU

27 | TOP 100

Vjerujete li svojojkemijskoj olovci?Jeste li ikada obraćali pozornost na tokakvom kemijskom olovkom potpisujetevažne dokumente?

Svake se godine u svijetu zbog krivotvo-renja dokumenata šteta broji u milijar-dama dolara. FBI procjenjuje da su samo na malverzacijama s čekovima banke u SAD-u 2008. pretrpjele gubitke iznad 800 milijuna dolara. Tu su još i malverzacije s ugovorima, oporukama i mnogim drugim dokumentima koji nisu uključeni u tu crnu brojku.

Kriminalcima pri krivotvorenju posao uvelike olakšava nemarnost i neznanje korisnika, koji ne obraćaju pozornost na to potpisuju li dokument pisaćim pribo-rom koji ima certifikat ISO. Dodatan problem predstavlja i neosviješ-tenost struke jer u nas je uobičajeno da bankovni djelatnik, bilježnik ili sudac svoje administrativne poslove potpisuje prvom “pisaljkom” koja je pri ruci. Loša kvaliteta tinte u takvim kemijskim olovkama ne prodire u strukturu papira i lako se briše kemijskim ili mehaničkim metodama. Dovoljno je malo vještine i običnog acetona da se s papira izbriše ili izmijeni sadržaj. Pritom je problem što većina kemijskih olovaka i nalivpera nema pig-mentnu tintu, pa je takav zapis kratkotra-jan, blijedi na svjetlosti i lako se ispire. Ako se zaista želite zaštititi, do-voljno je da obratite pozor-nost na to ima li vaš pisaći pribor posto-janu tintu, odnosno posjeduje li certifikat ISO 14145-2. Takva tinta prodire duboko u vlakna papira i spreča-va krivotvorenje.

Sjećate li se filma “Uhvati me ako možeš” (Catch me if you can) s Leonardom Di Capriom u glavnoj ulozi? Taj je film inspiriran životnom pričom Franka Abagnalea, avanturista i krivotvoritelja, koji je s pomoću svojih vještina krivo-tvorenja dokumenata pronevjerio desetke milijuna dolara šezdesetih godina. Nakon zatvora i pokajanja, da-nas je Abagnale najuvaženiji stručnjak

za sigurnost dokumenata, predavač na FBI-ovoj akademiji i savjetnik financij-skih institucija. Taj je gospodin unaprije-dio mnoge financijske dokumente i pomogao bankama da se zaštite od krivotvoritelja svih vrsta.Prilikom testiranja pisaćih instrumena-ta, prema nalogu jedne financijske institucije, uspoređivao je kvalitetu tinte svih poznatijih proizvođača koji imaju certifikat ISO 14145-2.Pritom je tražio idealno sredstvo za potpisivanje dokumenata tako da je zapise podvrgavao različitim kemijskim utjecajima i sredstvima koje krivotvori-telji rabe za tzv. ispiranje. Kao najbolje rješenje izabrao je kemij-sku olovku Signo 207, japanskog proiz-vođača UNI Mitsubishi Pencil. Danas je UNI Signo 207 najpoznatija svjetska kemijska olovka za dokumentarnu upo-rabu.To moćno pero nekima će možda trebati samo nekoliko puta u životu, kada potpisuju vjenčani list ili oporuku, no radite li u banci, na sudu, u javno-bilježničkom uredu ili u svom poslu često potpisujete dokumente, zaštitite

svoje potpise i za-pise kvalitetnim pisa-ćim programom.

Europske zemlje u razvoju i dalje rastu većim stopama od razvijenih, ali na njihovu nešto sporiju dinamiku u 2008. utjecalo je usporavanje ekonomija razvijenih zemalja, kao i posljedice globalnih financijskih turbulencija u vidu cijene i dostupnosti kapitala, ističe se u analizi. Važan dio ukupnog okvira ekonomskih kretanja je i rast inflacije, a s tim u vezi u MMF-u su se posebno pozabavili većim udarom poskupljenja hrane u zemljama u razvoju. Ukratko, zaključuju kako će poskupljenje hrane više pogoditi zemlje srednje i istočne Europe nego zapadne. Zbog nižih do-hodaka i općenito životnog standarda udjel cijena prehrambenih proizvoda u potrošačkoj košarici u tim je zemljama veći nego u razvijenim.

{54,6MILIJARDI DOLARA BIO JE BRuTO DOMAćI PROIZVOD SLOVENIJE u 2008. GODINI

SEE TOP 50 po stanovniku poredak je koji počiva na istoj kvalifika-cijskoj skupini od sto kompanija kao i SEE TOP 100, a izveden je tako što je ukupan dohodak svake tvrtke podijeljen s brojem stanov-nika zemlje u kojoj joj je sjedište. Dobivena referentna brojka pred-stavlja lokalnu i regionalnu važ-nost kompanije te osigurava dobar temelj za mjerenje i usporedbu ukupne učinkovitosti poduzeća.

Metodologija

{50}TOP

PO STANOVNIKU

TOP 100 | 28

[SeeNewsa]

Većina tvrtki jugoistočne Europe, koje su odgodile inicijalno javno izdavanje dionica na burzi, čeka kraj gospodarske krize i o življavanje samopouzdanja ulagača prije nastavka potrage za novim financiranjima svojih poduzeća na tržištu kapitala

Tvrtke diljem jugoistočne Europe prošle su godine odgo-dile ili u potpunosti napustile planove za inicijalno javno

izdavanje dionica svojih poduzeća zbog svjetskoga ekonomskog pada koji je među ulagačima povećao nesklonost prema riziku. Neka inicijalna javna izdavanja dionica koja su već otpočela neslavno su propala u prvoj polovici 2008. godine. Najveće burze u regiji (bugarska, rumunjska, hrvatska, slo-venska i srpska) doživjele su drastičan pad svojih vrijednosti u 2008. godini kada su se teški gubici na međunarod-nim tržištima na većinu manjih regio-nalnih burzi odrazili kao ekstremno ni-ska likvidnost te strmi pad, kako cijena tako i prihoda poduzeća. Zagrebačka i Ljubljanska burza izgubile su dvije trećine stope povrata od ulaganja u 2008. nakon što su cijene na tržištu dionicama drastično pale zbog panične prodaje nakon znatnog oporavka cije-na tijekom prethodne tri godine.

Burza u Bukureštu u 2008. godini izgubila je 70% svoje vrijednosti. Nagli pad bio je još gori za burze u Beogradu (76%) i Sofiji (80%). Zbog naglog i brzog pada većina tvrtki jugoistočne Europe koja je planirala javno izdava-nje dionica stopirala je svoje planove i odlučila pričekati povratak ulagača na

{IPO}

Financijska kriza poništila velike planove tvrtki iz regije o inicijalnom javnom izdavanju dionica na burzi

{70%SvojE vrijEdNoSti iZguBiLa jE BurZa u BukurEštu u 2008. godiNi

burzu. u rumunjskoj, najvećoj zemlji jugoistočne Europe, nekoliko lokalnih poduzeća zamrznulo je svoje planove za inicijalno javno izdavanje dionica: lokalna podružnica austrijske Erste banke – Banca Comerciala romana (BCr) te tvrtke u državnom vlasniš-tvu, romtelecom, nuklearna elektrana Nuclearelectrica, investicijski fond za obnovu i naknade Proprietatea, Henri Coanda i međunarodna zrakoplovna luka Baneasa – aurel vlaicu, kao i četiri morske i riječne lučke uprave.

Burza u sofijiu Bugarskoj je proizvođač biljnog ulja Biser oliva također na neodređeno odgodio svoje planirano inicijalno javno izdavanje dionica. u ožujku 2008. Elana Financial Holding, koji se sa-stoji od Elana Property Managementa (upravljanje vlasništvom), Elana trading Brokeragea (mešetarenje), Elana Fund Managementa (upravljanje

datum vrijednost2.1 2008. -5245,581.4. 2008. -3792,461.7. 2008. -3509,081.10. 2008. -3037,6931.12. 2008. -1722,25godišnji pad 67,16%

Kretanje CROBEX-a u 2008.

29 | TOP 100

Financijska kriza poništila velike planove tvrtki iz regije o inicijalnom javnom izdavanju dionica na burzi

Naziv tvrtke Industrija Zemlja BurzaSopharma Farmacija Bugarska WSEBiser oliva Masline Bugarska BSEElana Financial Holding Financije Bugarska BSEZagrebački holding-rEit Nekretninski fond Hrvatska ZSEZagrebački holding-Zagreb Centrum građevina Hrvatska ZSEBanca Comerciala romana Bankarstvo rumunjska BvBBaneasa-aurel vlaicu airport Zračna luka rumunjska BvBConstanta Sea Port operator Luka rumunjska BvBkanali između dunava i Crnog mora Luka rumunjska BvBgalati danube-Sea Ports operator Luka rumunjska BvBgiurgiu danube river Ports operator Luka rumunjska BvBHenri Coanda airport Zračna luka rumunjska BvBNuclearelectrica Energetika rumunjska BvBProprietatea investicije rumunjska BvBromtelecom telekomunikacije rumunjska BvBElektroprivreda Srbije (EPS) Elektrika Srbija BELEXgalenika Farmacija Srbija BELEXjat airways Zrakoplovstvo Srbija BELEXNaftna industrija Srbije (NiS) Nafta Srbija BELEXNikola tesla Zračna luka Srbija BELEXtelekom Srbija telekomunikacije Srbija LSE/BELEX

IPO-i na čekanju

fondovima) i Elana investment Consultancyja (konzultantska kuća pri ulaganjima), najavila je javno izdava-nje krajem godine kako bi potpomogla vlastiti rast i proširila se u inozemstvo. Bugarska farmaceutska tvrtka najvišeg stupnja financijske stabilnosti Sopharma, međutim, još nije odgodila plan svog uvrštavanja na varšavsku burzu do kraja 2009. godine. dvadesetak tvrtki izdalo je dionice na burzi u Sofiji 2007., a još njih 60 najavilo je izdavanje prije nego je kriza zahvatila bugarsko tržište kapitala.

Telekom srBijaNakon kratkotrajne agilnosti Ljubljanske burze u 2008. godini, nakon inicijalno-ga javnog izdavanja dionica slovenskih osiguravajućih kuća Pozavarovalnica Sava (u lipnju) i Zavarovalnica triglav (u rujnu), zanimanje lokalnih kompanija za javno izdavanje bilo je vrlo malo.

Srbija je u kolovozu 2008. obja-vila plan za simultanim uvrštava-njem telekoma Srbije na Londonsku i Beogradsku burzu u 2009. godini. to je trebalo biti prvo javno izdavanje dioni-ca poduzeća u državnom vlasništvu na srpskoj burzi. druge srpske tvrtke pod državnom kontrolom, koje će se priva-tizirati kroz tržište kapitala, uključuju naftnog monopolista Naftnu industriju Srbije (NiS), opskrbljivača električnom energijom Elektroprivredu Srbije (EPS), nacionalnog zračnog prijevoznika jat airways, međunarodnu zračnu luku Nikola tesla i najveću farmaceutsku tvrt-ku galenika. u kolovozu 2008. hrvatska komunalna tvrtka Zagrebački holding najavila je da 2009. planira javno izdati dionice novoga zatvorenog nekretninskog fonda za ulaganje te Zagreb Centruma, tvrtke koja će biti zadužena za razvoj drugoga zagrebačkoga gradskog sredi-šta. većina tvrtki jugoistočne Europe, koje su odgodile inicijalno javno izdava-nje dionica poduzeća na burzi, čeka kraj gospodarske krize.

TOP 100 | 30

{PoSLovaNjE u jugoiStočNoj EuroPi}

kao žarište svih intelektualnih, uprav-ljačkih i financijskih potencijala kako bi se poboljšali rezultati tvrtke i povećala konkurentnost glavne poslovne dje-latnosti. Poslovna strategija i osigura-vanje položaja na tržištu nisu pitanje izbora, osobito za relativno male tvrtke u našoj regiji.

tvrtke ne samo da moraju budno paziti na prilike koje se otvaraju na tržištu već ponajviše moraju imati jasnu sliku svoje snage i mogućnosti. u kojim područjima mi kao tvrtka mo-žemo biti bolji, bolji od svoje domaće i inozemne konkurencije? Znači li to da tvrtka mora povući svoje tržišne niše ili postoji mogućnost da postanemo vodeća tvrtka u regiji? kako se to ra-zlikuje za svaki tržišni segment? Hoće li takav relativni položaj prema konku-

Vrijeme je da se iskoriste prilike stvorene krizom

[SeeNews]

Glavni pokretač uspjeha je jasna poslovna strategija s eksplicitnim izborima prilikom osiguravanja položaja na tržištu, poslovna strategija i osiguravanje položaja na tržištu mogu se koristiti kao žarište svih intelektualnih, upravljačkih i financijskih potencijala kako bi se poboljšali tvrtkini rezultati i povećala konkurentnost glavne poslovne djelatnosti

rastuća gospodarstva ju-goistočne Europe već su u posljednja dva desetljeća stvorila povijest poslovnog

upravljanja koju karakteriziraju dotad besprimjerni izazovi, uspjesi i razo-čarenja. Naše iskustvo u pružanju savjetodavne potpore pri upravljanju raznolikim tvrtkama unutar regije pokazuje da je glavni pokretač uspjeha jasna poslovna strategija s eksplicitnim izborima prilikom osiguravanja položa-ja na tržištu.

TrenuTna snagaNjezina važnost naglašena je u tur-bulentnim vremenima, poput ovoga s kojim se poslovni svijet suočava da-nas. Poslovna strategija i osiguravanje položaja na tržištu mogu se koristiti

31 | TOP 100

Vrijeme je da se iskoriste prilike stvorene krizom

rentima ostati isti i koje to prednosti vaša tvrtka ima koje se mogu iskoristi-ti, a koje slabosti se trebaju popraviti? Budući da su izvori prihoda malobroj-ni, a novac više nije roba, sada je vrijeme da se ta procjena izoštri i da se s njom uskladi upravljački sloj koji mora imati jasnu viziju o ciljevima tvrtke za nadolazeće godine. tri su najvažnija segmenta. Prvo, procjena tržišnih segmenata: nužno je uvijek iznova procjenjivati privlačnost tržišnih segmenata u kojima ste prisutni. je li vaše tržište sigurno od potencijalne konkurencije? Mogu li se očekivati regulativne promjene koje bi mogle promijeniti oblik konkurencije? drugo, ocijenite položaj unutar zasebnih segmenata: proučite učinak krize na potrošače, konkurenciju i konkurentno okruženje.

TesT na sTresMijenja li se izgled cijene u percepciji kupaca? Potiče li kriza pomak u pona-šanju kupaca? i treća, test-prednosti i slabosti unutar zasebnih segmenata: kako kriza mijenja privlačnost tržišnih segmenata i konkurentnih okruženja unutar njih, tako će imati učinka i na vaše snage i slabosti. Morate istražiti održivost vlastitih snaga imajući krizu u vidu te potrebu da razvijete nove prednosti potaknute otkrićem novih zanimljivih tržišnih segmenata. analiza segmenata temeljena na ključnim pretpostavkama zasebnih scenarija poslužit će kao neka vrsta testa na stres i omogućit će odabir između različitih segmenata. učinak smanje-ne prodaje na parametre, kao što su inovacije, kupovna moć, proizvodnja i logistika, morate u potpunosti shvatiti. također morate shvatiti gdje je nega-tivan učinak krize na tvrtku najjači i u kojim područjima se smjesta mora razviti akcijski plan kako bi se mini-malizirali rizici i uočile potencijalne

• Srednja razina prilagodljivosti troškova budući da se inovacijske djelatnosti mogu smanjiti (trošak gubitka buduće konkurentnostiinovacije

Rizici/prilagodljivost troškova

Postupci

• ugovori s partnerima o suradnji na inovacijama

• Stalni nadzor inovacijskih djelatnosti i trenutačno zaustavljanje onih neuspješnih

Kupovna moć (materijal, dijelovi, usluge)

• Povjeravanje inovacijskih djelatnosti vanjskih iizvršiocima kako bi bile prilagodljive

• Bankrot dobavljača

• Prilagodljivost troškova potencijalno smanjena zbog dugoročnih dobavljačkih ugovora i fluktuacije cijena

• Smanjiti složenost nabave i pregovarati o novim uvjetima

• osnovati program osnaživanja dobavljača za dobavljače u financijskim problemima

• ustanoviti prilagođavanje fleksibilnih cijena

Financiranje

• Povećanje troškova kapitala

• izostanak ili ograničenje bankovnog kreditiranja

• ograničeno financiranje trećih strana

• ograničena glavna tržišta

• Preispitati sva ulaganja

• Pronaći alternativne izvore financiranja

• Procijeniti financijsku situaciju tvrtke i potrebu za financiranjem projekata

• osloboditi kapital optimizacijom radnog kapitala

Inovacije

Tipični troškovi i mogući postupci

TOP 100 | 32

{4Su Zida tvrtkE kojE rjEšENjE u kriZi Mora NadiLaZiti

prilike. glavna djelatnost procijenit će se kako bi se troškovi prilagodili nižim razinama prihoda, dok ključne aktivnosti ostaju netaknute. rješenja moraju nadilaziti četiri tvrtkina zida. Za svaku veliku skupinu troškova moraju se procijeniti rizici imajući u vidu tri različita scenarija i sposobnost prilagodbe prihodima. Na grafikonu se vidi primjer tipične skupine troš-kova, rizici vezani uz krizu i mogući postupci za suočvanje s rizicima. osim što provjeravaju izloženost navedenih glavnih parametara negativnim učinci-ma vezanim uz krizu, uspješne tvrtke također pokušavaju odrediti nove prilike u doba silazne putanje cijeloga gospodarstva i započeti s prikladnim protuaktivnostima.

rok plasiranjatakvo anticiklično djelovanje moglo bi pomoći pri izbjegavanju općega silaznog trenda smanjene potražnje, prevelikih kapaciteta, pada cijena i manje profitabilnosti. Sve to pokazat ćemo na nekoliko primjera. u područ-ju upravljanja inovacijama aktivnosti

koje obećavaju mogle bi biti stavlje-ne na stranu u vrijeme usporavanja tržišta. No tvrtke bi trebale pokušati, s odabranim ulaganjima, ostvariti prednost što se tiče iskustva, znanja i roka plasiranja na tržište u uspored-bi s konkurentima, kojima će poslije, nakon krize, zbog provedenih ulaganja biti teže uhvatiti korak s dotičnom tvrt-kom. Nadalje, ako su inovacijski par-tneri pod pritiskom zbog krize, postoji mogućnost ponovnog pregovaranja o novim uvjetima ugovora o suradnji pri inovacijama s novim partnerima.

novi sTandardiu intenzivnim segmentima na područ-ju radne snage, poput proizvodnje i logistike, kao i na području prodaje, općih i administrativnih troškova, opće gospodarska kriza može biti pravo vrijeme za nepopularne poteze radi fleksibilizacije radne snage. Na područ-ju proizvodnje, kriza, tijekom koje je sve upitno, može biti pravo vrijeme da se uspostave novi standardi pro-duktivnosti radi poboljšanja proizvod-nog i/ili logističkog opsega djelovanja kako bi se konsolidirale problematične strukture. Pozivamo se na predstav-ljeni sveobuhvatni okvir djelovanja te želimo naglasiti da se naročito analiza pozicije troškova i razvoj zaduživanja kao opcije upravljanja troškovima mogu koristiti kao vrlo koristan temelj za osiguravanje održive komunikacije s ključnim dioničarima. takva strate-gija pokazuje ne samo da tvrtka vrlo ozbiljno shvaća gospodarsko previranje procjenjujući učinak različitih scenarija pada prodaje već i da se kompanija vrlo konkretnim aktivnostima u svim najvažnijim područjima priprema za hvatanje u koštac s turbulentnim okol-nostima. osim toga prilike koje proi-zlaze iz krize otkrivaju nova područja djelovanja za iskorištavanje novih prilika stvorenih krizom.


33 | TOP 100

[SeeNews]

Financijska sloboda hitno je potrebna, pa se tvrtke usredotočuju da smanje troškove, međutim većina tvrtki u regiji ne upotrebljava planiranje scenarija kao nužni poslovni alat za predviđanje budućih novčanih potreba i određivanje smanjenja investicija te smanjenja troškova

Sadašnja kriza i brzina kojom se razvija uhvatile su mnoge tvrtke diljem svijeta ne-spremne. Pored općeg pada

potražnje i prodaje u svim gospodar-skim granama, ova je kriza postala velika prijetnja za mnoge tvrtke jer ih je snašla u fazi financiranja budućeg razvoja u kojem su imale više kratko-ročnih kredita nego obično jer su uvjeti kratkoročnog financiranja bili povoljni. u sadašnjim uvjetima postojeći krediti moraju se otplatiti u kratkom roku, a novi nisu dostupni. to još pogoršava već ionako lošu situaciju u kojoj se nalaze pojedine tvrtke.

poslovni alaTiu jugoistočnoj Europi tvrtke se suo-čavaju s istim izazovima, no u kombi-naciji s preprekom koja je specifična za regiju – nisu dovoljno velike da bi uspješno konkurirale velikim multina-cionalnim kompanijama. Financijska sloboda hitno je potrebna pa se tvrtke usredotočuju na smanjenje troškova. umjesto da se tomu pristupi sustavno, uprave odgovaraju na krizu poduzima-njem mjera u očitim područjima: kon-zerviranju kapitala i kontroli troškova zamrzavanjem ulaganja >

Pametno rezanje troškova u vrijeme krize

Pad prodaje

Poteškoće

Poslovni pakao

Pad prodaje za 20% opadanje potrošnje Pad prodaje na nekoliko tržišta

Pad prodaje za 40% recesija na svim tržištima kolaps glavnih kupaca

Pad prodaje za 60% ozbiljna recesija Potpuni kolaps glavnih tržišta

izostanak učinka nabave Smanjenje honorara rezanje troškova

Zaustavljanje važnih istraživanjaZastoj u proizvodnjiSmanjenje plaća

rasprodaja aktiveotpuštanje radnikaFiksni troškovi ne mogu se servisirati

Smanjenje radnog kapitala

Procjena ulaganja

revizija glavnih troškova

Nabava brzo isplativog

Zamrzavanje zapošljavanja

restrukturiranje duga

Procjena it razvoja

postoji nekoliko zahtjeva koji se razlikuju prema likvidnosti i novčanim zahtjevima: otkup duga, pretvorba duga, odustanak od akvizicija, refinanciranje

analiza arhitekture i životnog ciklusa, poboljšanje stranih izvora it-a

samanjenje radne snage i smanjenje radnih sati

brza procjena nabave zbog određivanja glavnih troškova i potencijalnih ušteda

procjena poslovanja, analiza mjesta troškova, rekalibarcija proračuna glavnih troškova

smanjiti potraživanja, agresivno upravaljanje zakašnjelim dospijećima, smanjenej zaliha, upravljanje proizvodima koji se slabo prodaju, smanjenje broja skladišta

ulaganje se planirati prema strateškoj financijskoj opravdanosti, poduzimaju se mjere za prilagodbu, odgađaju se ili režu pojedina ulaganja

Vjerovatniji scenariji

Značajke Učinak

Nisko Srednje vrlo visoko

TOP 100 | 34

i prodajom aktive. Nesumnjivo, te su mjere potrebne. Međutim, veći-na tvrtki u regiji i dalje se ne koristi planiranjem scenarija kao nužnim poslovnim alatom za predviđanje bu-dućih novčanih potreba i određivanje smanjenja investicija te održivih po-dručja smanjenja troškova. kako biste aktivno reagirali na izazove trenutačne situacije i iskoristili prilike koje proizla-ze iz nje, preporučujemo akcijski okvir koji se temelji na pet uzdanica: budite spremni na različite scenarije gospo-darskog razvoja, osigurajte održivi novčani tok, uvedite program osnaži-vanja poslovanja, aktivno komunici-rajte s dioničarima i osvijestite nove prilike. ovaj članak fokusirat će se na

prve tri uzdanice. Prvo, razvoj scenari-ja: predvidite vjerojatni tržišni razvoj i rizike. Na temelju razvijenih scenarija mogu se odrediti aktivnosti koje se trebaju poduzeti u svakom slučaju, bilo to hvatanje u koštac s rizicima, ili iskorištavanje novih prilika.

analiza financijadrugo, osigurajte zdravi novčani tok: kako bi osigurale izravni i pravo-vremeni novčani tok, tvrtke moraju ispitati i mobilizirati dostupne unutar-nje potencijale. odredili smo sedam glavnih izvora na koje se može prionuti u relativno kratkom ili srednje dugom razdoblju. i treća, osnažite poslovanje tijekom krize i u slučaju budućih kriza:

{1.trEBa PrEdvidjEti riZik i MogućE krEtaNjE tržišta

{2.trEBa oSigurati Zdrav NovčaNi tok i uNutarNjE PotENCijaLE


35 | TOP 100

stvaranje programa osnaživanja po-slovanja ima za cilj dosegnuti održivu konkurentnost troškova tako što se rješava nepotrebnih troškova i osna-žuje ključne aktivnosti s dodatnom vrijednošću.

tvrtke mogu uspostaviti referentnu osnovicu tako što će odrediti i anali-zirati glavne izvore troškova kako bi razvile prve prijedloge unapređenja i nabrojale nove dobre prilike koje proi-zlaze iz situacije.

Na radionicama s glavnim me-nadžerima mogu se raspraviti i odrediti prioriteti u smislu ideja za popunjava-nje praznina i mjere koje se trebaju poduzeti da bi se to ostvarilo. kako bi mogle uspješno primijeniti te tri

uporišne točke, tvrtke moraju aktivno raspravljati o svim poduzetim mje-rama sa svim ključnim dioničarima – ne samo bankama i analitičarima već i kupcima, poslovnim partneri-ma, dobavljačima, zaposlenicima i sindikatima.

nove prilikeNa kraju ne treba zaboraviti kako kriza također skriva mnoge nove prilike. imovina koju ste željeli kupiti sada je pristupačnija, što stvara prilike za širenje glavne djelatnosti odabranim akvizicijama ili ponovne pregovore o postojećim uvjetima nabave. to financijsku krizu čini platformom za učvršćivanje poslovanja.

{3.trEBa oSNažiti PoSLovaNjE Za vrijEME kriZE, aLi i Za BudućE kriZE

{4.NE trEBa ZaBoraviti da kriZa takođEr Skriva MNogE PriLikE

TOP 100 | 36

{kako PoSLovati}


Albanija je druga od najuspješnijih deset reformatora diljem svijeta, zahvaljujući provedenim reformama u četiri od deset procijenjenih područja, a također je najbolja kad se uzme u obzir zaštita ulagača, dok su Bugarska i Rumunjska vodeće u ukupnom poretku zemalja jugoistočne Europe, točnije nalaze se na 45. i 47. mjestu prema izvješću Svjetske banke o poslovanju u 2009. godini

Izvješće o poslovanju za 2009. godinu šesto je u nizu godišnjih izvješća koja istražuju odredbe koje poboljšavaju ili ograniča-

vaju poslovne aktivnosti. u njemu su predstavljeni kvantitativni pokazatelji o odredbama koje utječe na deset faza poslovnoga životnog ciklusa, prema kojima se uspoređuje 181 gospodarstvo diljem svijeta. albanija,

Albanija daleko najuspješniji reformator, a Bugarska i Rumunjska su vodeće u ukupnom poretku zemalja

{ 181goSPodarStvo uSPorEđENo jE u iZvjEšću doiNg BuSiNESS

37 | TOP 100

Albanija daleko najuspješniji reformator, a Bugarska i Rumunjska su vodeće u ukupnom poretku zemalja

najuspješniji reformator glo-balno i regionalno, olakšala je

započinjanje novog posla tako što je komercijalnu registraciju maknula iz jurisdikcije sudstva i ustanovila jedno mjesto na kojem se može obaviti sve što je potrebno za otvaranje poduze-ća. tvrtke tako mogu započeti po-slovati u osam dana, što je izniman napredak kada se uzme u obzir da je prije postupak trajao više od jednog mjeseca. što se tiče poreznih reformi, albanija je, zajedno s Makedonijom i Bosnom, smanjila porez na profit na 10% – albanija sa 20%, Bosna sa 30% i Makedonija sa 12%. u ukupnom poretku na ljestvici lakoće poslovanja albanija se sa 135. mjesta popela na 86. albanija i Crna gora osnovale su novi matični ured za kreditiranje u kojem su pojedincima i poduzećima dostupne informacije o kreditima.

Bugarska je na šestome mjestu što se tiče jednostavnosti dizanja kredita. Budući da smjernice Europske unije često zahtijevaju izmjene i dopune za-kona o poduzećima i vrijednosnicama, i Bugarska i rumunjska u posljednje su dvije godine izmijenile navedene zakone te primjenjuju amandmane. Bugarska je snizila porez na rad i radne doprinose te poboljšala proce-

Ukupni Ukupni Otvaranje Dobivanje Zapošljavanje Registracija

poredak ’09 poredak ’08 poduzeća građevinske dozvole radnika imovine

Bugarska 45 44 81 117 60 59rumunjska 47 47 26 88 143 114Slovenija 54 64 41 69 158 104Makedonija 71 79 12 152 125 88albanija 86 135 67 170 108 62Crna gora 90 84 105 167 104 123Srbija 94 91 106 171 91 97Moldavija 103 92 89 158 119 50Hrvatska 106 107 117 163 146 109BiH 119 117 161 137 117 144

Poredak zemalja jugoistočne Europe (od 181 gospodarstva)

duralnu učinkovitost glavnih i priziv-nih sudova. Bugarska i rumunjska u najuspješnijih su deset reformatora na području ubrzanja procedure bankrota. Bugarska je donijela dva nova zakona: Zakon o građanskom postupku i Zakon o matičnim uredima za gospodarstvo, koji će ubrzati rješavanje bankrota, stoji u izvješću.

regisTracija TvrTkirumunjska i Crna gora zemlje su koje su olakšale plaćanje poreza. rumunjska je pojednostavila provedbu presuda eliminiranjem potreba za naredbom o proved-bi i dopustivši uvrštenje priloga potražnog salda i računa tekućih potraživanja. Slovenija je dru-goplasirana na području reformi otvaranja novog poduzeća, dok je albanija četvrta. >

{8daNa PotrEBNo jE tvrtki da PočNE PoSLovati u aLBaNiji

TOP 100 | 38

Zaštita Plaćanje Prekogranično Provedba Zatvaranje Dobivanje ulagača poreza trgovanje ugovora poduzeća kreditaBugarska 38 94 102 86 60 5rumunjska 38 146 40 31 85 12Slovenija 18 78 78 79 38 84Makedonija 88 27 64 70 129 43albanija 14 143 77 89 181 12Crna gora 24 139 125 130 42 43Srbija 70 126 62 96 99 28Moldavija 104 123 135 17 88 84Hrvatska 126 33 97 44 79 68BiH 88 154 55 123 60 59

Brzina poslovanja u regiji{45daNa trEBa Za građEviNSku doZvoLu u HrvatSkoj

{19daNa PotrEBNo jE da Bi SE otvoriLa tvrtka u SLovENiji

Slovenija je pojednostavila registra-ciju poduzeća uvođenjem jedinstve-noga pristupnog ureda, stavljanjem informacija o tvrtkama na internet i ukidanjem sudskih troškova i uvjeta za registraciju pri uredu za statistiku. te su izmjene smanjile broj postupaka za četiri, potrebno vrijeme za 41 dan te trošak za 8,4% dohotka po glavi stanovnika. Broj postupaka potrebnih za otvaranje poduzeća pao je sa devet na pet, a vrijeme sa 60 na 19 dana.

izvršenje ugovoraSlovenija je osigurala veću fleksibilnost ugovora o zaposlenju. također je izmi-jenila zakon kako bi omogućila manjin-skim dioničarima s najmanje 10% udjela derivativne tužbe.

Prema izvješću, reforme koje ono pokriva odražava stalni angažman na povećanju konkurentnosti za mnoga gos-podarstva, među kojima je i Makedonija. Makedonija je drugoplasirani reformator na svijetu na području izvršenja ugovora, a u stopu je prate Bugarska i rumunjska. komercijalni ogranak skopskoga građn-skog suda započeo je s radom u siječnju 2008. godine, pa se sada svi slučaje-vi elektronički bilježe, što je povećalo učinkovitost glavnog suda. Makedonija je uvela propise koji omogućuju zajmoprim-

cima pregled podataka u kreditnom ure-du. također je smanjila broj trgovinskih dokumenata i poboljšala carinsku upravu, stoji u izvješću.

zakon o gradnjiBugarska, Makedonija i Moldavija pojednostavile su formalnosti vezane uz evidentiranje (pečat, objava, javni bilježnik, inspekcija i ostali uvjeti). Bugarska, Makedonija, albanija i Slovenija među zemljama su koje su osnovale ili poboljšale sustav "sve na jednome mjestu". inače, Zakon o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja, jedna od rijetkih antirecesijskih mjera, a ujedno i jedan od razloga zbog kojeg je Hrvatska u izvještaju Svjetske ban-ke “doing Business” najviše napre-dovala, gotovo uopće nije naišao na odaziv investitora.

u deset velikih hrvatskih gradova, koji su nam poslali podatke, ne oče-kuju pojačano zanimanje za "ubrzano" izdavanje dozvola u roku 45 dana koje je predvidio zakon. Nakon 70 dana primjene zakona u Zagrebu, rijeci, osijeku, varaždinu, Sisku, koprivnici, krapini, vinkovcima, čakovcu i Novigradu izdana su samo tri rješenja za građenje.

39 | TOP 100

[Ilko Mitkovski, SeeNewsa]

Četiri banke iz regije zaključile su prošlu godinu s pojedinačnom aktivom vrijednom više od 10 milijardi eura, a u 2007. godini te su banke također ostvarile aktive vrijedne više od 10 milijardi eura

Premda je 2008. u jugoistočnoj Europi, kao i drugdje u svijetu, bila teška godina za bankovni sektor, četiri banke iz regije

zaključile su prošlu godinu s pojedi-načnom aktivom vrijednom više od 10 milijardi eura. u 2007. godini iste su te banke također ostvarile aktive vrijedne više od 10 milijardi eura.

Najveća slovenska banka, Nova ljubljanska banka (NLB), na čelu je poretka s respektabilnom vrijedno-šću ukupne aktive od 18,9 milijardi eura na kraju 2008., a u stopu je prati najveći rumunjski zajmodavac Banca Comerciala romana (BCr) sa 17,3 milijarde eura. rumunjska podružnica francuske bankarske grupacije Societe generale, Brd, sljedeća je sa 12,8 milijardi eura ukupne aktive.

slovenija prvaBCr je također bio banka s najvi-šom neto zaradom u regiji jugoistoč-ne Europe u 2008., koja je iznosila 510,8 milijuna eura. Brd je prati s neto zaradom od 393,4 milijuna eura. Na trećemu mjestu još je jedna banka sa sjedištem u rumunjskoj, raiffeisen Bank S.a., čijih je 99,5% u posjedu austrijske tvrtke raiffeisen international Bank Holding, s prikaza-nom ukupnom neto zaradom od 154,1

Rast aktive od 13,3 posto

slovenija predvodi poredak pedeset najboljih banaka po količini

{13SLovENSkiH BaNaka NaLaZi SE Na LiSti toP 50 BaNaka jugoiStočNE EuroPE

albanska (raiffesien Bank albanija), jedna crnogorska (Crnogorska ko-mercijalna banka) i dvije bosanske banke (raiffesien Bank d.d. Bosna i Hercegovina i uniCredit Zagrebačka banka d.d. Mostar) također su se kva-lificirale u pedeset najboljih.

Bolan udarac Bankovni sektor u središnjoj i ju-goistočnoj Europi u završnom se tromjesečju 2008. suočio s velikim izazovima, kada se previranje koje je započelo u financijskom sustavu Sad-a odrazilo i na tu regiju. rapidna pro-mjena s rekordnih stopa gospodarskog rasta, koji je u nekim zemljama jugo-istočne Europe u drugom tromjesečju 2008. dosegao čak 9,3%, na znatno usporavanje ekonomske aktivnosti prema kraju prošle godine zadala >

milijun eura. Moldavski ProCredit Bank, podružnica njemačke kompani-je ProCredit Holding, imao je najbrži rast aktive u jugoistočnoj Europi u 2008. godini. Banka je zabilježi-la godišnji rast aktive od 192,2%. Slovenija predvodi poredak pedeset najboljih banaka po količini, s čak 13 predstavnika, a slijede je Bugarska i Hrvatska koje pojedinačno imaju po 10 bankarskih kuća na popisu. jedna

{50}TOP

BaNaka

TOP 100 | 40

1. Nova Ljubljanska banka Slovenija 18.918,18 18.308,14 22,84 139,79

2. Banca Comerciala romana rumunjska 17.334,29 17.549,96 510,80 258,54

3. Brd – groupe Société générale rumunjska 12.777,18 11.074,89 393,37 282,36

4. Zagrebačka Banka Hrvatska 12.204,07 10.907,23 190,36 151,43

5. Privredna Banka Zagreb Hrvatska 8.791,35 8.374,24 150,22 127,20

6. Erste & Steiermärkische Bank Hrvatska 6.243,03 5.536,85 107,54 81,78

7. unicredit Bulbank Bugarska 5.631,81 4.635,24 147,61 129,72

8. raiffeisenbank austria Hrvatska 5.512,80 5.283,65 68,38 52,90

9. Nova kreditna banka Maribor Slovenija 5.489,16 5.098,00 27,65 56,53

10. raiffeisen Bank rumunjska 4.860,25 4.562,89 154,07 88,53

11. dSk Bank Bugarska 4.432,53 4.012,97 135,81 94,84

12. Banca transilvania rumunjska 4.303,11 3.901,03 90,33 85,71

13. obedinena Balgarska Banka (oBB) Bugarska 3.960,37 3.134,01 106,70 94,56

14. abanka vipa Slovenija 3.911,00 3.517,07 20,40 36,81

15. Bancpost rumunjska 3.841,86 3.717,29 32,40 32,48

16. Sg – Splitska Banka Hrvatska 3.753,95 3.515,23 37,07 39,31

17. Hypo alpe-adria-Bank Hrvatska 3.619,44 3.605,34 20,30 20,78

18. raiffeisenbank Bugarska 3.517,78 3.057,21 67,67 48,75

19. uniCredit Banka Slovenija Slovenija 2.891,24 2.132,69 18,48 15,18

20. Banca intesa ad Beograd Srbija 2.815,46 2.457,94 66,31 39,85

21. Eurobank EFg Bulgaria Bugarska 2.780,34 2.238,08 49,90 25,92

22. SkB Banka Slovenija 2.600,22 2.295,68 26,66 20,37

23. Banka koper Slovenija 2.539,90 2.264,25 28,07 23,91

24. Banka Celje Slovenija 2.415,04 2.307,20 11,57 21,18

25. Sid Slovenija 2.301,65 1.437,03 2,86 6,74

Generalna regionalna tablica Naziv tvrtke Zemlja Ukp. aktiva Ukp. aktiva Dobit/Gubitak Dobit/Gubitak 2008. 2007. 2008. 2007.

{50}TOP

BaNaka

41 | TOP 100

26. Hypo alpe-adria-Bank Slovenija 2.268,31 1.906,20 10,95 11,30

27. raiffeisen Bank BiH 2.183,43 1.950,26 14,08 13,36

28. First investment Bank Bugarska 2.176,13 2.150,02 26,04 25,60

29. Piraeus Bank Bugarska 2.117,89 1.823,77 29,90 18,55

30. Credit Europe Bank rumunjska 2.094,07 1.616,16 16,24 0,662

31. raiffeisen Bank albanija 2.038,11 1.947,58 40,67 36,48

32. Hrvatska Poštanska Banka Hrvatska 1.998,67 1.985,82 1,19 16,51

33. komercijalna banka Srbija 1.922,67 1.857,78 31,68 36,80

34. gorenjska Banka Slovenija 1.825,83 1.732,98 42,53 53,20

35. raiffeisen banka Srbija 1.810,52 1.983,19 78,35 56,99

36. otP Banka Hrvatska 1.757,68 1.634,60 20,28 14,30

37. uniCredit Zagrebacka banka BiH 1.691,68 1.106,08 15,75 15,21

38. Slavonska Banka Hrvatska 1.485,63 1.440,44 10,18 11,56

39. Eurobank EFg Srbija 1.395,68 1.061,51 47,20 18,00

40. otP Bank romania rumunjska 1.388,02 982,76 0,502 -8,33

41. raiffeisen Banka Slovenija 1.339,65 1.259,56 2,92 8,37

42. Hypo alpe-adria Bank Srbija 1.287,31 1.684,31 27,82 19,27

43. Societe generale Expressbank Bugarska 1.284,82 916,88 19,03 14,71

44. Probanka Slovenija 1.192,22 1.041,85 3,78 8,78

45. Banka Sparkasse Slovenija 1.184,15 886,63 2,13 2,41

46. komercijalna banka Crna gora 1.134,08 1.025,97 2,12 6,75

47. alphabank Bugarska 1.096,54 749,39 -11,79 0,240

48. Corporate commercial bank Bugarska 1.076,72 906,07 20,60 11,85

49. volksbank Hrvatska 1.048,29 993,76 10,23 7,86

50. unicredit Bank Srbija Srbija 1.007,28 922,17 35,24 25,80

Generalna regionalna tablica Naziv tvrtke Zemlja Ukp. aktiva Ukp. aktiva Dobit/Gubitak Dobit/Gubitak 2008. 2007. 2008. 2007.

TOP 100 | 42

je bolan udarac bankovnom sekto-ru regije. Nepostojanost globalnoga financijskog tržišta utjecala je na pad povjerenja prema bankama, što se nepovoljno odrazilo i na međunarodno trgovanje koje se smanjilo u drama-tičnim razmjerima. u 2008. london-ska međubankovna ponudbena stopa (Libor) pala je za dva postotna boda na prosjek od 3,18% kako je opalo iz-davanje kredita drugim bankama zbog brige da ne bi mogle otplaćivati kredi-te. Budući da su banke u jugoistočnoj Europi postrožile kreditnu politiku i povećale kamate na kredite, potražnja za njima, kako tvrtki, tako i pojedina-ca, postajala je sve veća. istodobno se diljem jugoistočne Europe povećala količina neotplaćenih kredita koje su lokalne banke već plasirale.

pad neTo zaradeunatoč globalnoj financijskoj krizi najvećih 50 banaka jugoistočne Europe zabilježilo je prosječnu stopu rasta od 13,30% ukupne aktive u 2008. godini te tako doseglo 184,5 milijardi eura na kraju godine. Prema predviđanjima istraživanja deutsche banke iz 2007. godine, aktiva bankovnog sektora u ju-goistočnoj Europi trebala je rasti u pro-sjeku 17% sve do 2011., no u ovom trenutku teško je predvidjeti hoće li se to ostvariti.

globalni gospodarski pad srezao je 20% do 80% neto zarade banaka jugoistočne Europe u prošloj godini, no tek je nekolicina završila godinu s gu-bitkom. Prosječna stopa rasta zarade u bankovnom sektoru u regiji bila je 35,26% dvije godine zaredom.

kako se broj neotplaćenih zajmo-va u bankovnom sektoru jugoistočne Europe povećavao, tako su banke u regiji morale restrukturirati ulagačke portfelje da bi srezale gubitke.

u posljednjih nekoliko godina

napori banaka jugoistočne Europe da usklade zakonodavstveni okvir bankovnog sektora svojih zemalja s direktivama Europske unije i temelj-nim načelima iz Basela pomogli su im da se bez prevelike štete provuku kroz krizu. u težnji da zadrže svoje mjesto na tržištu banke koje posluju u jugoistočnoj Europi prošle su godine odlučile konsolidirati aktive udruži-vanjem svojih lokalnih podružnica ili udruživanjem tih podružnica s njiho-vim regionalnim kolegama. Hrvatska Hypo alpe-adria banka, potpuno u vlasništvu austrijskog Hypo alpe-adria Bank internationala, objavila je za 2009. plan udruživanja s lokalnom Slavonskom bankom, također pripad-nicom austrijske bankovne grupacije.

Najuspješnija slovenska banka, Nova ljubljanska banka (NLB), spojila je svoje dvije srpske podružnice pod imenom brenda NLB banka u siječnju 2009. godine. još 2008. bosanska banka HvB Central Profit spojila se s lokalnom uniCredit Zagrebačkom ban-kom te one sada posluju pod imenom uniCredit Bank d.d. Mostar. kako bi osigurale dostatnu likvidnost na ban-kovnom tržištu i osnažile kreditiranje gospodarstva usred krize, središnje banke u zemljama jugoistočne Europe smanjile su uvjete minimalnih rezervi. u Bugarskoj su se obvezne rezerve smanjile sa 12% na 10%, rumunjska središnja banka srezala je uvjete minimalnih rezervi sa 20% na 18%, a Moldavija sa 14% na 10%.

privaTizacijada bi zadovoljile uvjete baselskog od-bora za nadzor banaka, banke u svim zemljama jugoistočne Europe, osim u Makedoniji, dužne su održavati mini-malni koeficijent primjerenosti kapi-tala (Car) iznad 8% kako bi osigurale dostatnu kapitalizaciju.

gotovo su sve komercijalne ban-ke u jugoistočnoj Europi u privat-nom vlasništvu, većinom bankarskih grupacija sa sjedištem izvan regije. u rumunjskoj su dvije banke osta-le u državnom vlasništvu: Casa de Economii si Consemnatiuni (CEC Bank) i EximBank, dok bugarska vlada posje-duje 99,9% Bugarske banke za razvoj. Slovenija je također zadržala puno vlasništvo svoje Slovenske izvozne in razvojne banke (Sid).

austrijske, talijanske i francuske banke najveći su igrači u bankovnom sektoru jugoistočne Europe. Bankovne grupacije iz Mađarske i grčke također su ušle na nezasićeno financijsko trži-šte regije i brzo proširile svoje mreže tijekom 2006. i 2007. godine.

Ljestvica pedeset najboljih banaka poredak je najvećih 50 banaka u jugoistočnoj Europi glede ukupne aktive prikazane na bilancama do 31. prosinca 2008. godine. također su prikazani podaci o neto zaradi ili gubitku navedenih banaka. kako bi brojke bile usporedive, svi su rezultati preračunati iz domaćih valuta u eure na temelju službenih valutnih tečajeva središnjih banaka za zadnje radne dane 2008. i 2007. godine.

Metodologija

{184,5MiLijardi Eura ukuPNa jE aktiva 50 NajvEćiH BaNaka u 2008. godiNi

{50}TOP

BaNaka

43 | TOP 100

[Ana Blašković, Poslovni dnevnik]

Zagrebačka banka u vlasništvu je talijanske bankarske grupacije UniCredit, a s tržišnim udjelom od 24,3 posto aktive drži gotovo četvrtinu ukupnoga bankarskog sektora u Hrvatskoj

Najveća kreditna instituci-ja na hrvatskom tržištu, Zagrebačka banka, u vlasniš-tvu je talijanske bankarske

grupacije uniCredit. tržišnim udjelom od 24,3 posto aktive drži gotovo če-tvrtinu ukupnoga bankarskog sek-tora. Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke za kraj lipnja 2009. godine, ukupna akti-va iznosila je 91,5 milijardi kuna, dok je istodobno banka ostvarila 842 milijuna kuna bruto dobiti. Sukladno tržišnom udjelu banka ima oko 1,2 milijuna klijenata od kojih gotovo milijun čini segment stanovništva.

druga i Trećadruga po veličini, Privredna banka Zagreb, također je u talijanskom vlasništvu i posluje unutar grupacije intesa Sanpaolo. S aktivom od 62,2 milijarde kuna PBZ drži tržišni udjel od 16,5 posto. Prvu polovinu ove godine, koju je u bankarskoj industriji obilježio izrazit rast rezervacija za loše pla-smane, PBZ je ostvario bruto dobit od 616,9 milijuna kuna zahvaljujući 1,35 milijuna klijenata. treća i četvrta ban-ka na ljestvici deset najvećih, Erste & Steiermärkische i raiffeisenbank austria, u austrijskom su vlasniš-tvu. dulje vrijeme rame uz rame po

rezultatu aktiva Erste banke nara-sla je na 47,7 milijardi kuna, dok je raiffeisenova dosegnula 38,2 milijarde kuna. Polugodišnja dobit prije opo-rezivanja u Ersteu je iznosila 395,1 milijun kuna, dok je raiffeisen isto-dobno ostvario 252,2 milijuna kuna. Erste banci povjerenje je iskazalo više od 700.000 klijenata.

domaća BankaNakon spajanja sa Slavonskom po-četkom ožujka 2009. na peto mjesto ljestvice iskočila je Hypo alpe-adria banka s aktivom od 37,2 milijarde eura. unatoč veličini Hypo je prvu po-lovicu godine završio sa 332,6 miliju-na kuna dobiti prije poreza. Ljestvicu velikih igrača na bankarskom tržištu zatvaraju Societe generale – Splitska banka u vlasništvu istoimene fran-cuske grupacije, jedina u domaćem vlasništvu Hrvatska poštanska banka, otP i volksbanka. Sg – Splitska banka bilježi aktivu od 27,3 milijarde kuna te polugodišnju bruto dobiti od 225,9 milijuna kuna. HPB je polugodište završio sa 86,6 milijuna kuna gubit-ka unatoč 15 milijardi kuna aktive. otP i volksbanka, obje u mađarskom vlasništvu, drže po 12,5, odnosno 7,9 milijardi kuna aktive.

{toP HrvatSkE BaNkE}

Među prvih 10 dominiraju Talijani i Austrijanci

Naziv tvrtke Aktiva Udio u Bruto dobit (mlrd. kn) ukp. aktivi (mil. kn)Zagrebačka banka 89,4 23,7% 1,739Privredna banka Zagreb 64,4 17% 1,332Erste&Steiermarkische Bank 45,7 12,1% 984,9raiffeisenbank austria 40,4 10,7% 600,4Splitska banka 27,5 7,2% 347,8Hypo alpe-adria Bank 26,5 7% 185,7Hrvatska poštanska banka 14,6 3,9% 5,2otP banka 12,9 3,4% 185,2Slavonska banka 10,9 2,9% 95,9volksbanka 7,7 2% 94,2

TOP 10 banaka u Hrvatskoj (2008.)

TOP 100 | 44

[Ilko Mitkovski, SeeNews]

Obujam proizvodnje nafte i plina u regiji pokriva samo četvrtinu lokalne potražnje, koja je posljednjih godina u porastu, što je odraz rapidnog rasta regionalnih tranzicijskih gospodarstava, očekuje se da će industrija nafte i plina dominirati poretkom najvećih i sljedeće godine

Prema očekivanjima, najveća gospodarstva prema proi-zvodnji i potrošnji u znatnom su broju prisutna u poretku

tvrtki koje se bave naftom i plinom: Rumunjska i Bugarska imaju svaka po šest predstavnika, Srbija tri, a Hrvatska i Slovenija svaka po dva. Zanimljivo je da je jedina makedon-ska rafinerija nafte Okta AD zauzela petnaesto mjesto s ukupnim prihodom od 646,9 milijuna eura u 2008. godini. Okta je dio tvrtke Elpet-Valkaniki SA, podružnice grčkog distributera nafte Hellenic Petroleum.

Potreba za uvozomVodeći u poretku je rumunjski Petrom, koji također zauzima prvo mjesto u poretku SEE TOP 100. Najveći strani igrači u regiji, ruski Lukoil i austrijski OMV, svaki imaju po četiri nacionalne podružnice u prvih 20 tvrtki. Zbog pada potrošnje nafte i plina u drugoj polovici 2008. 10 od 20 tvrtki zavr-šile su godinu s neto gubitkom, dok su u 2007. samo četiri bile u minusu. Međutim, njihov zajednički prihod u 2008. porastao je na 33,7 milijardi

{NAfTA i PLiN}

Unatoč prisutnosti velikih stranih igrača u regiji, Lukoilu i OMV-u, vodeći u poretku rumunjski Petrom

eura u usporedbi sa 26,7 milijardi eura u 2007. godini. Očekuje se da će indu-strija nafte i prirodnog plina dominirati poretkom najvećih tvrtki jugoistočne Europe i sljedeće godine.

Jugoistočna Europa je neto uvoznik sirove nafte i prirodnog plina. Obujam proizvodnje nafte i plina regije pokriva samo četvrtinu lokalne potražnje, koja je posljednjih godina u porastu, što je odraz rapidnog rasta tranzicijskih gospodarstava regije. Zbog povijesnih se razloga jugoistočna Europa oslanja ponajviše na uvoz ruske nafte i plina kako bi zadovoljila energetske potrebe. Posljednjih su godina brzorastuća gos-podarstva regije počela tražiti raznoli-kost, kako izvora, tako i ruta opskrbe, kako bi smanjila energetsku ovisnost o Moskvi. Geografski smještaj regije čini je prirodnim izborom i žarištem za tranzit nafte i plina od energetski bo-gatih zemalja Bliskog istoka i središnje Azije do industrijaliziranih gospodar-stava zapadne Europe. Upravo stoga jugoistočna Europa leži u središtu nekolicine velikih projekata koji se tiču nafte i plina, a koje podržavaju Rusija, Europska unija i Sjedinjene Američke Države.

Od svih zemalja jugoistočne Europe samo Rumunjska pokriva vlastitu potražnju za naftom i plinom većinom iz vlastitih izvora. Budući da rezerve nafte i plina diljem regije iščezava-ju, potreba za uvozom se povećala. Očekuje se da će potražnja za plinom

u jugoistočnoj Europi porasti za 40% do 2020. godine. Velike ruske tvrtke, Gazprom OAO i Lukoil OAO, glavni su dobavljači prirodnog plina i sirove nafte zemljama jugoistočne Europe. Rumunjska i Albanija imaju veće re-zerve nafte od drugih zemalja u regiji, no njihove rafinerije nafte, kao i bu-garske, makedonske i srpske, većinom obrađuju rusku sirovu naftu.

maloProdajaBudući da je globalna kriza zahvati-la regiju, naftne i plinske kompanije jugoistočne Europe 2008. nisu izdaš-no ulagale u poboljšanje kapaciteta. Većina tvrtki u sektoru, a naročito operateri prijevoza i distributeri nafte i plina, izvršili su godišnje održavanje, dok su tvrtke čije se aktivnosti temelje na maloprodaji naftnih derivata finan-cirale vlastito širenje na domaćim tr-žištima. Albpetrol, Bulgargaz, Romgaz i Srbijagas ostaju u potpunosti pod državnim vlasništvom unatoč interesu za akviziciju koji su iskazali Gazprom i europski energetski magnati.

Sektor maloprodaje goriva jugoi-stočne Europe u posljednjih je neko-liko godina privukao nekoliko europ-skih najuspješnijih tvrtki, koje su se time oduprle tradicionalno snažnom prisustvu kompanije Lukoil u regiji. Austrijski OMV AG, nizozemski Shell i grčki Hellenic Petroleum SA razvili su vlastitu mrežu benzinskih crpki u ne-koliko zemalja. Drugi val širenja doveo je i regionalne igrače, poput rumunj-skog Rompetrola i slovenskog Petrola, na tržišta maloprodaje goriva drugih zemalja jugoistočne Europe. Za razliku od svojih zapadnoeuropskih kolega, te tvrtke ograničile su se na regionalno širenje. Hellenic Petroleum razmatrao je akviziciju dvaju maloprodajnih mre-ža u Bugarskoj, dok je OMV namje-ravao razviti drugu mrežu benzinskih crpki u Bugarskoj.

{40%PORAST ćE POTRAžANJA ZA PLiNOM DO 2020. GODiNE

45 | TOP 100

Unatoč prisutnosti velikih stranih igrača u regiji, Lukoilu i OMV-u, vodeći u poretku rumunjski Petrom

Naziv tvrtke Zemlja Prihod Prihod Dobit/Gubitak Dobit/Gubitak 2008. 2007. 2008. 2007.1. Petrom Rumunjska 4850,79 3596,27 256,55 492,512. ina d.d. Hrvatska 3651,56 3279,35 –142,23 163,883. Lukoil Neftochim Bugarska 3646,97 2,956.98 –242,05 52,934. Naftna industrija Srbije Srbija 3429,74 3188,05 –45,16 66,345. Petrol d.d. Slovenija 2721,40 1992,09 –64,43 45,826. Lukoil Bulgaria 2465,32 1861,07 0,841 16,557. Rompetrol Rafinare Rumunjska 2365,13 1662,65 –116,69 –87,078. Rompetrol Downstream Rumunjska 1416,42 1137,55 –53,25 –3,939. Petrotel Lukoil Rumunjska 1280,82 1038,31 –134,65 –25,9210. Lukoil Rumunjska 1160,96 1138,63 2,59 14,7111. Romgaz Rumunjska 979,50 1018,82 134,82 141,1412. OMV d.o.o. Slovenija 913,03 509,19 13,34 11,8413. OMV Bugarska 805,63 574,27 4,30 8,1014. Bulgargaz Holding Bugarska 732,73 569,11 –46,29 44,4815. JP Srbijagas Srbija 688,07 632,12 3,40 10,8816. Okta Makedonija 646,89 492,91 –22,42 16,1417. Naftex Petrol Bugarska 626,66 348,74 105,51 –4,9518. Salbatring international d.o.o. Slovenija 610,44 58,87 1,98 1,3519. YugoRosGaz Srbija 583,02 414,81 23,50 13,6720. OMV d.o.o. Hrvatska 574,80 453,01 –8,07 9,18

TOP 20 tvrtki iz naftnog biznisa

od svih zemalja jugoistočne europe samo rumunjska pokriva vlastitu potražnju za naftom i plinom većinom iz vlastitih izvora

TOP 100 | 46

[Darko Bičak, Poslovni dnevnik]

U listopadu 2008. godine završena je dobrovoljna javna ponuda za preuzimanje koju je Mol uputio dioničarima Ine te je povećao svoj vlasnički udio na 47,16 posto, prije toga Mol je u Ini držao udjel od 25 posto plus jedna dionica

Nafta je od kraja Drugoga svjetskog rata kralježnica svjetskog, pa tako i hrvat-skoga gospodarstva. iako

hrvatsko naftno tržište nije tako snažno regulirano poput elektroener-getskog, svejedno je industrija nafte – ina i dalje dominantan igrač na domaćem tržištu. S ostvarenih 26,7 milijardi kuna ukupnog prihoda ina je lider među hrvatskim kompanijama.

Dovoljno je spomenuti da druga po redu hrvatska tvrtka, Konzum, ostvaruje dvostruko manji prihod od “svega” 12,7 milijardi kuna. ina grupa prošlu je godinu završila s konsolidiranim gubitkom od 1,1 milijarde kuna. izraženo u dolarima, prema prosječnom tečaju Hrvatske narodne banke od 4,93 kune za jedan dolar, konsolidirani gubitak ina grupe za prošlu godinu iznosio je oko 223 milijuna dolara. Prema prošlogodiš-njim objavljenim podacima za 2007. godinu, ina grupa je 2007. završila s dobiti od oko 870 milijuna kuna. ina je osnovana 1964. spajanjem Naftaplina Zagreb, Rafinerije nafte Rijeka i Rafinerije nafte Sisak. Prvih dana djeluje pod nazivom Kombinat nafte i plina, a 26. studenoga iste godine dobiva današnje ime. Potkraj

{2,67MiLiJARDi KUNA PRiHODA iMAO JE PROšLE GODiNE ENi cROATiA

1964. dijelom ine postaje Trgovina, a 1966. godine i Rafinerija Lendava. Proces je nastavljen, pa ina s vreme-nom izrasta u tvrtku koja uključuje Rafineriju nafte Zagreb, Tvornicu mi-neralnih gnojiva u Kutini, Petronaftu Solin, naftovod Opatovac – Bosanski Brod, inženjering Zagreb, petroke-mijske tvornice OKi Zagreb i DiNU Omišalj.

PrivatizacijaOd početna 2,2 milijuna tona godiš-njega preradbenoga kapaciteta inine su rafinerije 1979. došle do kapaci-teta od 15 milijuna tona. Naftaplin je 1980. godine izvukao iz bušotina tri milijuna tona crnog zlata. Od 195 benzinskih postaja, koliko ih je imala 1966., ina desetak godina potom po-sjeduje više od 500 postaja. Godine 1979. pušten je u rad naftovod od

Omišlja prema Sisku i ostalim potro-šačima u kontinentalnoj unutrašnjo-sti – Bosanski Brod, Pančevo, Novi Sad. ina je jedan od glavnih financi-jera njegove gradnje. Od 1990. ona je poduzeće u držav-nom vlasništvu, a od 1993. dioničko društvo. Prva faza privatizacije, u kojoj kupnjom 25 posto plus jedne dionice inin strateški partner postaje tvrtka Mol, okončana je 2003. godi-ne. Godine 2006. dionice ine izlista-

Ina, lider među hrvatskim tvrtkama, ostvarila je u 2008. ukupan prihod od 26,7 milijardi kuna

{NAfTA i PLiN HRVATSKA}

47 | TOP 100

Ina, lider među hrvatskim tvrtkama, ostvarila je u 2008. ukupan prihod od 26,7 milijardi kuna

ne su na Zagrebačkoj i Londonskoj burzi te je u javnoj ponudi 17 posto dionica prodano privatnim i instituci-onalnim investitorima.

U listopadu 2008. godine zavr-šena je dobrovoljna javna ponuda za preuzimanje koju je Mol uputio dioničarima te je Mol povećao vla-snički udio na 47,16 posto. Druga po veličini naftna tvrtka u našoj zemlji je OMV Hrvatska, koji je lani zabilje-žio prihod od 4,2 milijarde kuna. Na

hrvatskom tržištu OMV je prisutan od srpnja 1992. godine kada su OMV AG i istrabenz zajednički osnovali OMV istrabenz.

Od travnja 2005. djeluje pod novim nazivom OMV Hrvatska kao tvrtka kći društva OMV Refining & Marketing GmbH iz Beča.

drugi i trećiNa području Hrvatske OMV ima, prema vlastitim podacima, mrežu od 60 benzinskih servisa. ENi croatia je treća po veličini hrvatska naftno-plin-ska tvrtka s lanjskim prihodom od 2,67 milijardi kuna.

Riječka tvrtka Euro Petrol je s ostvarenih 1,76 milijardi kuna pri-hoda na visokome trećemu mje-stu u naftnom biznisu u Hrvatskoj. Zajednička tvrtka hrvatske ine i tali-janskog Agipa inagip za vađenje pri-

{60BENZiNSKiH SERViSA NA PODRUčJU HRVATSKE PREMA SVOJiM PODAciMA iMA OMV

rodnog plina je na četvrtome mjestu sa 1,7 milijardi kuna. Naftni servisi crosco lani su zabilježili prihod od 1,64 milijarde kuna.

Tvrtka Tifon je s ostvarenih 1,5 milijardi kuna također na vrhu hrvat-skoga naftnog biznisa. Tifon je tvrtka osnovana 1998. u Zagrebu, a danas je u stopostotnom vlasništvu mađar-skog Mola.

Tvrtka crobenz je 2008. upriho-dila ukupno 1,2 milijarde kuna, što je stavlja na 73. mjesto po ostvare-nom prihodu među svim hrvatskim kompanijama. Petrol trgovina lani je ostvario nešto manje od milijardu kuna prihoda, a slijedi ga Proplin sa 654 milijuna.

Na hrvatskom je tržištu sve više prisutan i ruski gigant Lulkoil, koji je u 2008. preko svoje tvrtke Lukoil croatio uprihodio 610 milijuna kuna.

TOP 100 | 48

Dominacija rumunjskih energetskih kompanija


Objedinjeni prihod svih 20 poduzeća iz sektora električne energije ukupno iznosi 15,3 milijarde eura u 2008. naspram 13,4 milijarde eura koliko je iznosio u 2007.

Najuspješnije gospodarstvo u poretku najvećih tvrtki, čija je djelatnost električna energija, u regiji jugoistoč-

ne Europe je rumunjsko s čak deset predstavnika, a slijede ga Hrvatska i Bugarska, svaka s po tri predstavnika. Srpska tvrtka u državnom vlasništvu JP Elektroprivreda Srbija, čija se dje-latnost proteže na cijeli lanac proizvod-nje, prijenosa i distribucije energije, vodi u poretku s ukupnim prihodom od 1,76 milijardi eura u 2008., a slijedi je još jedan mamut u državnom vlasniš-tvu, Hrvatska Elektroprivreda d.d.

ProizvođačiNajveći bosanski opskrbljivač elek-tričnom energijom, JP Elektroprivreda BiH, djelatna na području bošnjač-ko-hrvatske federacije, jednog od dva autonomna poslijeratna dijela te države (drugi je Republika Srpska), rangirana je petnaesta. Samo tri od najuspješnijih 20 proizvođača i op-skrbljivača električnom energijom zabilježila su neto gubitke u 2008., i to vodeće tvrtke JP Elektroprivreda Srbija i Hrvatska Elektroprivreda, kao i rumunjski proizvođač električne energije Electrocentrale Bucuresti SA. Objedinjeni prihod svih 20 poduzeća ukupno iznosi 15,3 milijarde eura u 2008. naspram 13,4 milijarde eura u 2007. godini. Potražnja za električnom energijom prošle je godine u jugoistoč- Potrošnja električne energije prošle je godine porasla do 199,4 teravatsati

{ELEKTRičNA ENERGiJA}

49 | TOP 100

Dominacija rumunjskih energetskih kompanija

noj Europi porasla za 2,5%, ponaj-više zahvaljujući rastućoj potrošnji kućanstava, na što ukazuju i brojke Međunarodne energetske agencije sa sjedištem u Parizu. Obujam proi-zvodnje električne energije u nekim je zemljama jugoistočne Europe prošle godine porastao za čak 5,78%, no zarada proizvođača se smanjila ili je čak u potpunosti iščezla jer su troškovi proizvodnje također porasli.

liberalizacijaPremda je električna struja u većini zemalja jugoistočne Europe prošle godine poskupila, poskupljenje nije uspjelo nadoknaditi porast cijena ugljena i prirodnog plina koje elektra-ne koriste za proizvodnju električne energije. Ujedinjeni Enegretskim spo-razumom, na temelju kojega je 2005. godine ustanovljena i Energetska zajednica jugoistočne Europe (EcSEE),

novopridošlice u Europskoj uniji iz ze-malja jugoistočne Europe, kao i zemlje koje teže članstvu u Europskoj uniji, predane su osiguravanju liberalizacije tržišta, neprekidnoj opskrbi strujom i modernizaciji zastarjelih kapaciteta.

Modernizacija je osobito potrebna za mreže distribucije električnom ener-gijom i trafostanice u regiji. Projekte u sektoru električne energije u zemljama jugoistočne Europe često financijski podupire Svjetska banka, Europska banka za obnovu i razvoj te među-

narodne agencije za razvoj. Vodeći zapadnoeuropski opskrbljivači elek-tričnom energijom, kao što su E.ON AG, Enel SpA i EVN AG, prepoznali su razvojni potencijal sektora električne energije zemalja jugoistočne Europe te u posljednjih nekoliko godina ušli na regionalno tržište.

ProizvodnjaPotrošnja električne energije prošle je godine u zemljama jugoistočne Europe porasla do 199,4 teravatsati (TWh), dok je proizvodnja porasla do 202,9 TWh. Rumunjska, Bugarska, Slovenija i Srbija proizvode više električne ener-gije nego što potroše, dok su ostale zemlje jugoistočne Europe neto uvo-znici električne energije. Rumunjska je 2008. proizvela više od 64,01 TWh električne energije, što je porast od 5,78% u odnosu na prethodnu godinu. Bugarska je proizvela >

Naziv tvrtke Zemlja Prihod Prihod Dobit/Gubitak Dobit/Gubitak 2008. 2007. 2008. 2007.1. JP Elektroprivreda Srbije Srbija 1760,87 1691,53 –26,96 –36,912. Hrvatska elektroprivreda d.d. Hrvatska 1557,60 1403,51 –1,78 61,683. Natsionalna Elektricheska Kompania Bugarska 1521,43 1275,46 23,95 21,214. GDf SUEZ Energy Rumunjska 997,24 934,24 32,26 50,515. Holding Slovenske Elektrarne d.o.o. Slovenija 856,65 943,96 53,76 12,416. E.ON Gaz Rumunjska 782,85 349,05 10,96 20,717. c.N.T.E.E. Transelectrica Rumunjska 752,31 659,49 10,52 14,428. Electrica Rumunjska 713,51 232,39 306,14 0,2719. Hidroelectrica Rumunjska 669,10 590,09 16,34 14,5610. Electrocentrale Bucuresti Rumunjska 576,75 678,63 –86,71 –26,3711. cEZ Elektro Bugarska 550,56 465,53 7,36 7,2612. HEP-proizvodnja d.o.o. Hrvatska 527,48 488,72 3,37 –15,0313. HEP-Operator Distribucijskog Sustava d.o.o. Hrvatska 479,22 423,43 18,10 –13,4114. JP Elektroprivreda d.d. BiH 463,74 391,27 23,64 11,6915. complexul Energetic Turceni Rumunjska 455,07 412,14 5,01 21,7016. Enel Distributie Muntenia Rumunjska 449,20 492,22 55,36 12,0717. AETs Kozloduy Bugarska 427,22 324,24 35,85 1,7718. Geoplin d.o.o. Slovenija 414,59 337,34 30,91 17,3919. Nuclearelectrica Rumunjska 400,43 306,45 25,86 24,5620. SODO d.o.o. Slovenija 348,97 169,23 0,198 0,065

TOP 20 tvrtki iz energetskog sektora

{2,5%PORASLA JE POTRAžNJA ZA ELEKTRičNOM ENERGiJOM U 2008. GODiNi

TOP 100 | 50

gotovo 45 TWh, što je porast od 4,17%, a Srbija je proizvela 35 Twh, 2,10% više nego 2007. godine.

Potražnja za električnom energijom prošle je godine u Albaniji porasla tako rapidno da je vlada uvela racionalno opskrbljivanje zbog ograničenja opskr-be nametnutih nedovoljnom domaćom proizvodnjom i ograničenim uvoznim kapacitetom prijenosnog sustava te zemlje. Elektrane smještene u zemlja-ma jugoistočne Europe zajedno imaju instalacijski kapacitet od otprilike 76 gigavata. Regija je u 2008. godini uve-zla oko 13,35 TWh, što iznosi 6,70% njezine potrošnje električne energije.

nastavak ulaganjaPrema mišljenju konzultantske kuće KPMG i njemačkoga istraživačkog insti-tuta, ako zemlje jugoistočne Europe ne ulože u nove elektrane, cijela regija po-stat će u velikoj mjeri ovisna o uvozu električne energije u sljedećih nekoliko godina.

Dominantni bugarski opskrbljivač električnom energijom NEK predviđa manjak električne energije od 8,0 do 10 TWh u regiji u godinama koje slije-de. Potražnja za električnom energijom u zemljama jugoistočne Europe rast će otprilike od 2 do 3% godišnje, kažu analitičari. U 2008. godini proizvođa-či i distributeri električne energije u

zemljama jugoistočne Europe na-stavili su s predviđenim ulaganjima. Zastarjele distribucijske mreže i proi-zvodna postrojenja u zemljama jugoi-stočne Europe, od kojih su neka čak iz šezdesetih, postepeno se zamjenjuju ili poboljšavaju kako bi osigurala pouz-danu opskrbu električnom energijom potrebnu da podupre gospodarski rast regije.

Bugarski NEK i rumunjski ope-rater nuklearnom elektranom Nuclearelectrica osigurali su sredstva za financiranje ambicioznog projek-ta za nuklearnu energiju, dok su se manje tvrtke u energetskom sektoru iz Bosne i Hercegovine, Makedonije, crne Gore i Slovenije odlučile za pro-jekte na bazi hidroenergije, oslanjajući se na obilne hidrološke potencijale svojih zemalja.

Sve veći broj tvrtki iz regije počeo je usmjeravati investicije u projekte obnovljive energije kako bi postigle

raznolikost energetske mješavine i zadovoljile uredbe Europske unije o povećanju udjela obnovljivih izvo-ra energije u proizvodnji električne energije.

Nakon što je Europska unija posta-vila zahtjev za liberalizacijom energet-skog tržišta i razdvajanjem vertikalno povezanih tvrtki diljem Europe 2003. godine, zemlje jugoistočne Europe počele su razmatrati privatizaciju dije-lova svojih energetskih sektora.

Zemlje jugoistočne Europe u po-sljednje su tri godine pozvale vodeće strane tvrtke u sektoru da preuz-mu neka proizvodna i distribucijska energetska postrojenja, pa su tako njemački E.ON AG, austrijski EVN AG, talijanski Enel SpA i češki čEZ a.s. ušli na energetsko tržište regije.

nuklearkeDok su u Bugarskoj i Rumunjskoj, članicama Europske unije, te u Makedoniji prijašnji energetski mono-polisti razdvojeni u nekoliko zasebnih kompanija koje odvojeno posluju s distribucijskim, prijenosnim i pro-izvodnim postrojenjima, u drugim zemljama jugoistočne Europe ma-mutske tvrtke u državnom vlasništvu i dalje se bave svim trima djelatno-stima, primjerice JP Elektroprivreda Srbija, Hrvatska Elektroprivreda (HEP) i Holding Slovenske Elektrarne (HSE). Ugljen i dalje dominira proizvodnjom električne energije u jugoistočnoj Europi s prosječnim udjelom od 47,5%.

Albanija gotovo u potpunosti ovisi o svojim vodnim izvorima za proi-zvodnju električne energije, dok se Moldavija isključivo oslanja na uvoz prirodnog plina iz Rusije. članice Europske unije, Rumunjska, Bugarska i Slovenija, jedine su zemlje u jugoistočnoj Europi koje imaju ak-tivne nuklearne elektrane.

{47,5%UDJEL JE UGLJENA U PROiZVODNJi ELEKTRičNE ENERGiJE U Ji EUROPi

{ELEKTRičNA ENERGiJA}

51 | TOP 100

Kada govorimo o energetici u Hrvatskoj, onda zbog državne regulacije govorimo gotovo o HEP grupi. HEP grupa raspo-

laže sa 4000 MW instalirane snage za proizvodnju električne energije i 974 MW snage za proizvodnju topline. U sastavu HEP Proizvodnje d.o.o. je 25 hidroelektrana i osam termoelektrana, koje kao pogonsko gorivo upotreblja-vaju loživo ulje, prirodni plin i ugljen. Neke od njih u spojenom procesu pro-izvode električnu i toplinsku energiju i čine okosnicu centraliziranoga toplin-skog sustava Zagreba i Osijeka.

Osim HEP Proizvodnje, električnu energiju u Republici Hrvatskoj proizvo-de TE Plomin d.o.o., društvo u suvla-sništvu HEP-a d.d., RWE Power, koji upravlja termoelektranom snage 210 MW, te industrijske energane i privatni vlasnici malih obnovljivih izvora elek-trične energije. HEP d.d. je suvlasnik i Nuklearne elektrane Krško u Republici Sloveniji. U 2008. godini HEP grupa je ostvarila najveće poslovne prihode do sada – 11,9 milijardi kuna te neto

dobit iz poslovanja u visini 31,1 mili-jun kuna. Pozitivan poslovni rezultat ostvaren je zahvaljujući provedenim mjerama za konsolidaciju financijskog stanja, koje su rezultirale smanjenjem troškova poslovanja za 291 milijun kuna u odnosu na plan poslovanja, dok je plan investicija smanjen za 880 milijuna kuna.

Povećanje cijenaHEP grupa je u 2008. poslovala u iznimno nepovoljnim uvjetima, osobito tijekom prvog polugodišta. Nastavljen je rast cijena loživog ulja, ugljena i električne energije na međunarodnom tržištu. Nabavna cijena plina, u skladu

s ugovorenim postupnim dostizanjem tržišne cijene, povećana je 65 posto, a zbog manjih dotoka vode proizvodnja u hidroelektranama smanjena je 10 posto u odnosu na plan. Stoga je došlo do velikog rasta troškova poslovanja, što je utjecalo na likvidnost HEP grupe. Vlada je od 1. srpnja 2008. odobrila više cijene električne energije prema novim tarifnim sustavima, posebno za svaku reguliranu elektroenergetsku djelatnost. Povećanjem cijene električne energije ostvaren je rast prihoda u drugom polu-godištu i zaustavljen trend narušavanja likvidnosti (zahvaljujući i realiziranom kreditu od 125 milijuna eura).

Najveći prihod unutar HEP grupe otpada na HEP Proizvodnju koja je u 2008. godini uprihodila ukupno 3,86 milijardi kuna. To je svrstava na 9. mjesto po ukupnom prihodu među svim domaćim tvrtkama, no sa samo 23 milijuna kuna dobiti zauzima 118. mjesto. Uz proizvodne izvore, važan dio sustava Elektroprivrede su prijenosna i distribucijska mreža s ukupno 24.000 transformatorskih stanica.

HEP grupa ostvarila 11,9 milijardi kuna prihoda

HeP je plan investicija smanjio za oko 880 milijuna kuna

{24.000TRAfOSTANicA U HRVATSKOJ POSJEDUJE HEP DiSTRiBUciJA


Hrvatska Vlada je od srpnja 2008. odobrila više cijene električne energije prema novim tarifnim sustavima, posebno za svaku reguliranu elektroenergetsku djelatnost. Povećanjem cijene električne energije ostvaren je rast prihoda u drugom polugodištu i zaustavljen trend narušavanja likvidnosti HEP-a

{ELEKTRičNA ENERGiJA HRVATSKA}

TOP 100 | 52


Na samom vrhu poretka nalazi se jedan od dva slovenska predstavnika, Mercator, koji je 2008. godinu završio s ukupnim prihodom od 1,84 milijarde eura i neto zaradom od 32,14 milijuna eura

U poretku najuspješnijih 20 tvrtki koje se bave velepro-dajom i maloprodajom jasno dominiraju rumunjski lanci

– njih jedanaest. Svi veliki zapadnoe-uropski lanci zastupljeni u njemačkoj Metro grupi zauzimaju tri mjesta: ru-munjski i hrvatski lanci Cash&Carry te rumunjski lanac maloprodajnih trgovi-na Real – Hypermarket.

Međutim, na samom vrhu poret-ka nalazi se jedan od dva slovenska predstavnika, Mercator, koji je 2008. godinu završio s ukupnim prihodom od 1,84 milijarde eura i neto zara-dom od 32,14 milijuna eura. Izvan Slovenije Mercator je prisutan u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Bosni. Tvrtka je u 2009. ušla i u Bugarsku te se pla-nira proširiti na Makedoniju i Kosovo. Zajednički prihod najuspješnijih 20 tvrtki koje se bave maloprodajom i veleprodajom u 2008. iznosio je 13,4 milijarde eura naspram 11,8 milijardi eura u 2007. godini.

Među uspješnim trgovcima u regiji visoko je pozicioniran i hrvatski Konzum, dio grupe Agrokor, koji osim što dominira u matičnoj zemlji, svoje poslovanje širi i na susjedne zemlje, prije svega na Bosnu i Hercegovinu. Preuzimanjem lokalnih trgovačkih tvrtki i uzimanjem objekata u zakup hrvatski trgovački lanac Konzum nakon

{VeleProdAjA/MAloProdAjA}

Na listi trgovačkih lanaca u jugoistočnoj Europi prevlast njemačke tvrtke Metro Cash&Carry

53 | TOP 100

Na listi trgovačkih lanaca u jugoistočnoj Europi prevlast njemačke tvrtke Metro Cash&Carry

Naziv tvrtke zemlja Prihod Prihod Dobit/Gubitak Dobit/Gubitak 2008. 2007. 2008. 2007.1. Mercator d.d. Slovenija 1839,24 1736,63 32,14 35,422. Konzum d.d. Hrvatska 1741,78 1485,96 59,19 40,653. Metro Cash&Carry rumunjska 1490,00 1590,00 N/A N/A4. Carrefour rumunjska 972,82 738,69 18,59 22,825. Selgros Cash&Carry rumunjska 871,19 812,71 36,08 33,586. Kaufland rumunjska 726,98 598,49 3,44 14,577. Hypermarket rumunjska 689,06 385,25 –51,18 –43,868. engrotus d.d. rumunjska 673,93 599,57 8,07 18,349. Mediplus exim rumunjska 495,21 432,39 2,85 6,5310. Arabesque rumunjska 457,12 387,12 –1,56 7,6011. Agrokor-Trgovina d.d. Hrvatska 434,67 298,09 7,99 5,1712. K and K electronics Bugarska 423,95 379,27 18,34 13,4813. romania Hypermarche rumunjska 372,23 376,43 18,19 11,6314. Mercator – H d.o.o. Hrvatska 356,56 293,87 3,89 0,60015. Metro Cash&Carry d.o.o. Hrvatska 352,96 327,97 9,18 7,4916. Pevec d.o.o. Hrvatska 317,73 272,27 3,01 10,6817. M-rodić Srbija 303,64 267,04 9,35 4,7518. Praktiker rumunjska 299,49 259,56 8,01 13,3319. Billa rumunjska 299,13 297,72 9,54 9,7320. Procter & Gamble distribution rumunjska 296,65 309,19 5,08 3,00

ToP 20 trgovačkih tvrtki

četiri godine tržišne utakmice preuzeo je vodeću poziciju među trgovačkim lancima u Bosni i Hercegovini. U utrci s Interexom, članom francuske grupa-cije Groupement des Mousquetaires, i slovenskim Mercatorom, koji su se orijentirali na gradnju vlastitih trgo-vačkih centara u BiH, Konzum je dale-ko ispred svojih glavnih konkurenata u BiH.

Udjeli na tržištUKonzumov tržišni udio u BiH nara-stao je na otprilike na 12%. riječ je o dvostruko većem udjelu u odnosu na 2007. godinu. Što se tiče ostalih trgovaca u BiH, tržišni udio Interexa povećan je sa 5,8% na oko 8%.

I udio Mercatora rastao je brže od planiranog, no sa sadašnjih sedam po-sto i on znatno zaostaje za Konzumom. Tržišni udjel tuzlanskog Binga izno-

{30TrGoVINA KoNZUM PoSjedUje U VojVodINI I NA jUGU SrBIje

tvrtka kupuje lokalne trgovačke lance – sarajevski VF Komerc, koji je raspo-lagao sa 13 trgovina, čitlučki Mališić i tvrtku dženanović iz Zenice s po deset objekata, širokobriješku dionu i hiper-markete Aura.

Poslovanje U srbijiVelik rast bilježi i trgovačka djelatnost u Srbiji. U toj zemlji trgovina je u po-sljednjih šest godina zabilježila najve-ći rast u usporedbi s drugim granama. Od 2001. godine do 2007. godine rast BdP-a u trgovini iznosio je 141%, odnosno 15,8% na godišnjoj razini. U trgovini je zaposleno 340.000 ljudi. od stranih trgovačkih kuća u Srbiji posluju Mercator te Agrokor, koji osim hipermarketa u Beogradu ima više od 30 trgovina u Vojvodini. Od velikih tr-govačkih kuća u Srbiji posluje i Metro Cash & Carry.

si također sedam posto, grupacije MIMS 4,5 posto, a drvoprometa i Miškovićeve delte po 2,5%. I dok su prije godinu dana mali trgovci u BiH držali 80 posto tržišta, sada je taj udio smanjen na manje od 65 posto.

Konzum je prisutan u BiH od lipnja 2004. godine kada je otvoren Velpro iz Sarajeva, najveći trgovačko-distri-butivni centar u BiH. od 2006. usli-jedilo je intezivno širenje Konzumove maloprodajne mreže. Todorićeva

TOP 100 | 54


U Hrvatskoj na trgovinu otpada 30,3 posto svih registriranih poduzetnika i 36,1 posto ukupno ostvarenog prihoda u 2008. godini

Trgovina je jedan od najzna-čajnijih sektora hrvatskoga gospodarstva na koji otpa-da 30,3% svih registriranih

poduzetnika i 36,1% ukupno ostva-renog prihoda u 2008. godini. Zbog prirode poslovanja trgovina tradicio-nalno ostvaruje najveći prihod, koji je u 2008., prema podacima Fine, ukupno iznosio 123,8 milijardi kuna. Najveći dio domaće trgovine otpada

{VeleProdAjA/MAloProdAjA U HrVATSKoj}

Najveći udio trgovine u Hrvatskoj nalazi se u rukama Agrokorova prodajnog lanca Konzuma

na Agrokorove perjanice, Konzum i Agrokor trgovinu. Konzum je lani uprihodio ukupno 12,75 milijardi kuna, što ga u konačnici stavlja na drugo mjesto među svim hrvatskim tvrtkama, odmah iza Ine. Iako daleko ispod Konzuma, na drugo mjesto do-lazi Agrokor trgovina sa 3,19 milijardi kuna prihoda.

više od 700 ProdavaonicaIstodobno je Konzum zabilježio 329,2 milijuna kuna dobiti, a Agrokor trgovina 46,7 milijuna. Konzum je već godinama perjanica nacionalne maloprodaje te raspolaže s više od 700 prodavaonica diljem Hrvatske. Tvrtka zapošljava više od 12.000 ljudi, a kako navode u Konzumu, njihove prodavaonice dnevno pohodi više od 650.000 kupaca. Konzum raste iz go-dine u godinu, o čemu dovoljno govori

podatak da je godinu prije ostvaren prihod od “samo” 10,8 milijardi kuna. Nakon učvršćivanja liderskih pozici-ja na hrvatskom tržištu, Konzum je napravio i svoj prvi regionalni iskorak na tržište Bosne i Hercegovine 2004. godine. U samo nekoliko godina hrvat-ski maloprodajni lanac je postao lider i na tržištu susjedne države. Metro Cash & Carry je u 2008. uprihodio 2,58 mi-lijardi kuna uz 67,2 milijuna kuna čiste dobiti. Četvrto mjesto najuspješnijih trgovačkih lanaca, po prihodu, lani je držao Mercator sa 2,61 milijardu kuna ukupnog prihoda. Najveći slovenski tr-govački lanac, s ozbiljnim udjelima na svim tržištima u regiji, ove godine do-življava veliku vlasničku krizu. Naime, vlasnici znatnog dijela Mercatorovih dionica je poslovna grupa okupljena oko slovenskog tajkuna Boška Šrota. Međutim, grupacija se našla u poteš-

{4.MjeSTo Po USPjeŠNoSTI KAdA SU PrIHodI U PITANjU držI MerCATor

55 | TOP 100

Najveći udio trgovine u Hrvatskoj nalazi se u rukama Agrokorova prodajnog lanca Konzuma

koćama pa je, da bi zaštitila nacio-nalne interese, reagirala i slovenska vlada sa stanovitom nacionalizacijom. Ove je godine posustali Pevec lani za-uzimao visoko peto mjesto po uspješ-nosti u trgovačkom sektoru.

tržišni UdjeliNaime, bjelovarski trgovački lanac je u 2008. uprihodio ukupno 2,32 mili-jarde kuna te zabilježio dobit od 63,6 milijuna.

riječki trgovački gigant Plodine, koji ima zajedničku nabavu s Mercatorom, uprihodio je lani 2,16 milijardi kuna te ostvario dobit od 37,7 milijuna kuna. Plodine, prema vlastitim podacima, raspolažu sa 48 supermarketa pod zajedničkim nazivom Plodine – Hrvatski lanac su-permarketa, u svim većim hrvatskim gradovima. No u posljednje vrijeme

dosežu i do 50 posto, Konzum je i u 2008. bio neuhvatljivi lider u hrvat-skoj maloprodaji. jednako tako on je i najveći poduzetnik u veleprodaji, s udjelom između 40 i 45 posto. Prvi sljedeći lanac u veleprodaji je Metro cash&carry s udjelom između 20 i 25 posto, dok udjel prvoga sljedećeg Konzumova konkurenta u maloprodaji - Plodina - nije veći od 10%.

Međutim, Plodine su, istodobno, uz lidl napravile i najveći pomak na lje-stvici najvećih prema tržišnom udjelu u maloprodaji. Lidl je od svih trgovaca imao najveći rast prihoda - više od 65% čemu može zahvaliti ulazak na listu 10 najvećih i pozicioniranje na njezinom sedmom mjestu. Plodine su, pak, imale rast prihoda više od 45% pa su s petog mjesta u 2007. skočile na drugo mjesto ljestvice najvećih pre-ma tržišnom udjelu. >

{10.MjeSTo NA lISTI TržIŠNIH UdjelA držI SPArr

su Plodine, uz Konzum, imale najveći intenzitet širenja. Strategija razvoja i širenja izvan granica u idućih neko-liko godina rezultirat će brojkom od ukupno sto supermarketa, navode u rijeci. Značajni igrači na hrvatskom tržištu maloprodaje su i austrijska Billa te Kerum, koji je u vlasništvu kon-troverznoga splitskoga gradonačlnika željka Keruma. Billa je lani uprihodila 1,67 milijardi kuna, a Kerum 1,44 milijarde. Iza njih se smjestio dM – drogeria Market, s prihodom od 1,37 milijardi kuna. Ta je tvrtka posebna zbog svoje dobiti koja je sa 119,4 mili-juna kuna na drugome mjestu, odmah iza Konzumove.

Poredak je sličan i kada se pogle-daju tržišni udjeli trgovaca. Naime, S tržišnim udjelom koji se na nacional-noj razini kreće od 25 do 30 posto te udjelima koji u pojedinim županijama

TOP 100 | 56

Visok rast prihoda, 33%, imao je i Spaar koji sad drži 10 mjesto liste najvećih prema tržišnom udjelu. S druge strane prihodi u 2008. padali su Getrou, Billi i Mercatoru-H, kao i K.T.C-u, pa je on i ispao s liste 10 naj-većih. Međusobna usporedba tržišnih udjela deset najvećih sudionika, pak, pokazuje daljnji rast tržišnog udjela Konzuma, te Plodina, lidla, Spara, Keruma,Studenca, Kauflanda i dinove-Dione. Valja naglasiti da se rezultati temelje na podacima prije Sparova preuzimanja Ipercoopa. Istodobno, zajednički tržišni udjel pet najvećih poduzetnika u maloprodaji u Hrvatskoj u 2008. iznosio je 52,4% dok je ovaj pokazatelj u 2007. iznosio 51,3% što upućuje, zaključuje AZTN, na rast koncentriranosti tržišta.

UzorakU Agenciji su naznačili da udruživanja trgovaca u segmentima nabave radi jačanja pozicije prema dobavljači-ma, jačaju i konkurentstku poziciju na tržištu. Tako, udjeli poduzetnika udruženih u grupaciju NTl te udruže-nih Plodina, Mercatora-H i Bille iznose oko 20%, dok udjeli tvrtki udruženih u Ultra Gros grupaciju iznose nešto ma-nje od 10%. To su podaci iz straživa-nja stanja na tržištu maloprodaje koje redovito obavlja Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja. Istraživanje se temeljilo na uzorku od 57 poduzetnika koji su, po ostvarenim prihodima, naj-

veći poduzetnici u maloprodaji, s tim da istraživanjem nisu obuhvaćeni obrt-nici. Pored velikih u Hrvatskoj posluje i niz malih trgovina. Mali trgovci su tako u razdoblju od prva tri tromjesečja 2008. godine, prema podacima hrvat-skoga državnog zavoda za statistiku, u odnosu na isto razdoblje 2007. pove-ćali promet za 9 milijuna kuna. To je u prosjeku tek 417 kuna više po jednoj prodavaonici ili 194 kune po svakom zaposleniku.

naselja bez trgovine U tom su razdoblju zatvorene 334 prodavaonice, a zalihe su veće za 178 milijuna kuna. Unatoč spomenutim negativnim trendovima obrtnici su ipak povećali zaposlenost za 208 radnika. Zanimljiv je i podatak da Hrvatska ima oko 3000 naselja bez trgovine. Trgovine površine do 40 m2 već tri godine bi-lježe pad prometa u segmentu hrane. U 2007. ostvarile su promet u visini 3,89 milijardi kuna, što je manje 6,6 posto prema 2006., dok su hipermar-keti (iznad 2500 m2) povećali promet za 34,2 posto, a Cash&Carry za 15,4 posto. Dodatni udar na male trgovce u Hrvatskoj dogodio se i zabranom rada nedjeljom te donošenjem Zakona koji dopušta cjelonoćni rad benzinskih crpki.

Naime, početkom prošle godine u Hrvatskoj je iznesen prijedlog novoga zakona o trgovini. Ministarstvo rada, gospodarstva i poduzetništva propisalo je da će sedam dana tjedno 24 sata moći raditi benzinske crpke do 80 me-tara četvornih unutar zatvorenog dijela postaja. Slijedom tog stavka, propisa-nog člankom 60., javile su se sumnje kako će mnoge prodavaonice i trgovine u gradskim četvrtima maloprodajnom ponudom uskoro zamijeniti benzinske crpke. Za sada novom propisu udovo-ljava oko 119 benzinskih postaja, što znači da bi na taj način sva naselja mogla dobiti trgovine.

{48SUPerMArKeTA U HrVATSKoj PoSjedUjU PlodINe

{VeleProdAjA/MAloProdAjA U HrVATSKoj}

57 | TOP 100

[Ilko Mitkovski, SeeNewsa]

Iznimno konkurentno telekomunikacijsko tržište jugoistočne Europe pruža usluge za otprilike 61 milijun ljudi, bez obzira na broj stanovnika, čak i najmanje zemlje u regiji, poput Albanije, imaju najmanje po tri mobilna operatera

Najuspješnijih 20 tvrtki u če-tvrtoj najvećoj grani indu-strije, telekomunikacijama, u 2008. godini ostvarilo je uku-

pan prihod od 11,05 milijardi eura u usporedbi sa 10,7 milijardi prethodne godine. Poredak najuspješnijih predvo-de rumunjski mobilni operateri Orange i Vodafone. Tri od šest rumunjskih mo-bilnih i telefonskih operatera dospjelo je na ljestvicu najuspješnijih, kao i operater fiksne telefonije romTelecom, u većinskom vlasništvu grčkog oTe-a.

Manja tvrtkaNajveća dva bosanska operatera, BH Telecom, koji posluje u Federaciji, i Telekom Srpske, u republici Srpskoj, rangirani su kao petnaesti i sedamna-esti. osim ta dva operatera, Bosna ima i jednu manju telekomunikacijsku tvrtku, HT Mostar, čiji klijenti prebivali-šte većinom imaju u Federaciji.

Albanian Mobile Communications (AMC), albanska ruka grčkoga bezič-nog operatera Cosmote, Makedonski Telekomunikacii i moldavska tvrtka Moldecom u državnom vlasništvu, redom predstavnici manjih gospodar-stava jugoistočne europe, dospjeli su u društvo vodećih 20 operatera premda nijedan od njih nije dovoljno velik i uspješan da bi se našao unutar >

Unatoč krizi telekomi poboljšali svoje rezultate

tri od šest rumunjskih mobilnih i telefonskih operatera dospjelo je na ljestvicu najuspješnijih u jugoistočnoj europi

{TeleKoMUNIKACIje}

TOP 100 | 58

{TeleKoMUNIKACIje}

najboljih sto središnje i jugoistočne Europe.

Unatoč prošlogodišnjoj globalnoj financijskoj krizi koja je osakatila mnoga poduzeća i tvrtke, telekomu-nikacijski sektor jugoistočne europe se održao, pa čak i poboljšao svoje rezultate.

kvaliteta UslUgeStalna potreba za komunikacijom i sniženim cijenama mobilnih usluga u 2008. donijela je operaterima u regiji veću zaradu i sve veći udio na tržištu. Međutim, globalno gospodarsko uspo-ravanje također je predstavilo izazov u smislu kvalitete usluga i fleksibil-nosti tarifa. Brojne prilike za širenje i brzorastući prihodi na nezasićenom tržištu jugoistočne europe poticajni su za telekomunikacijske operatere koji posluju u regiji, no sve veća popular-nost internetskih sredstava teleko-munikacije mogla bi ostaviti trag na njihovoj zaradi. Iznimno konkurentno telekomunikacijsko tržište jugoistočne europe pruža usluge za oko 61 milijun ljudi. Bez obzira na broj stanovnika, čak i najmanje zemlje u regiji, poput Albanije i Crne Gore, imaju najmanje po tri mobilna operatera.

Početkom 2009. Crna Gora je razmatrala raspisivanje natječaja za če-tvrtoga mobilnog operatera, a Albanija je dodijelila licenciju četvrtom bežičnom operateru, tvrtki Posta dhe Telekomi i Kosoves (PKT) SH.a, sa sjedištem u Kosovu. operateri fiksne telefonije, gu-beći pretplatnike koji prelaze na brojne bežične operatere u jugoistočnoj europi, ulaze na rastuće tržište mobilnih usluga postavljajući vlastite bežične jedinice. Bivše tvrtke fiksne telekomunikacije u državnom vlasništvu, a koje su prodane stranim privatnim vlasnicima, restruk-turirane su i unaprijeđene te su tako započele kampanju mobilne telefonije.Prodor albanske fiksne telefonije od

Tvrtka Prihod Prihod Dobit/Gubitak Dobit/Gubitak 2008. 2007. 2008. 2007.1. orange romania 1216,09 1151,82 404,44 337,602. Vodafon romania 1154,08 1112,09 283,19 244,193. Telekom Srbije 939,81 932,60 62,65 146,064. HT 920.88 957,05 327,92 377,275. romtelecom 846,05 838,02 0,992 21,416. Mobitel 678,53 643,39 166,36 159,147. T-Mobile 641,48 598,20 214,12 181,868. VipNet 528,02 517,62 130,86 138,339. Bulgarian Tel. Co 504,48 502,34 16,39 61,4910. Telekom Slo 493,82 451,94 95,97 84,6711. Cosmo Mobile 460,06 412,10 53,17 73,4212. rCS & rdS 457,61 420,15 –21,17 17,1113. Mobitel 454,94 438,53 58,95 50,6014. Telenor 350,57 365,71 38,70 81,5215. BH Telecom 320,86 313,15 73,13 76,1916. Telekomunikacii 318,68 306,09 101,85 100,6717. Telekom Srpska 243,09 200,16 60,95 40,4418. Si.Mobile 200,21 188,12 32,07 25,4219. Albania 191,30 176,20 100,30 84,6020. Moldtelecom 175,74 151,15 26,75 34,35

TOP 20 telekomunikacijskih tvrtki

{41TeleKoMUNIKACIjSKA TVrTKA PoSlUje NA PodrUČjU jUGoISToČNe eUroPe

10,07% u 2008. bio je najniži u cijeloj jugoistočnoj europi, dok je Crna Gora sa 56,85% imala najviši prodor fiksne te-lefonije u jugoistočnoj europi. Moldavija je prošle godine imala najniži prodor mobilne telefonije u regiji (66,6%), dok je Bugarska imala najviši (140,05%). U želji da povećaju udio na tržištu teleko-munikacijke tvrtke jugoistočne europe mnogo su uložile u širenje i unapređe-nje svojih mreža u 2008. godini. Veći operateri obično ulažu vlastitu zaradu,

dok manji traže financijska sredstva od matičnih kompanija. Inače, sedam mo-bilnih operatera u jugoistočnoj europi prošle je godine i u prvoj polovici 2009. dobilo 3G dozvole kako bi znatnije po-boljšale rezultate i privukle nove kupce.

Uvrštenje na bUrzUTelekom Srbija i Romtelecom obznani-le su planove za uvrštavanje na burzu u 2009., no još nisu odlučile kojim dionicama će trgovati. Obje tvrtke spremne su za simultanu javnu objavu na domaćim burzama, ali i na londonskoj burzi. Četirima od 41 telekomunikacijske tvrtke koje posluju u jugoistočnoj europi trgu-je se na burzama u regiji: Bulgarian Telecommunications Company Ad, HT-Hrvatske telekominikacije d.d., Crnogorski telekom a.d. i Telecom Slovenije d.d.

59 | TOP 100

Ostvareno 23,5 milijardi kuna ukupnoga prihoda


Ključno mjesto pripada T-HT grupi. Iako je lani po prihodu bila na četvrtome mjestu među svim hrvatskim tvrtkama, po dobiti od 2,1 milijarde kuna apsolutno je na prvome mjestu

Sektor telekomunikacija je u posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj zabilježio velik rast. Telekomunikacije, u evidenciji

Fine, spojene sa sektorom informacija, ostvarile su lani 23,5 milijardi kuna ukupnoga prihoda.

Naravno, ključno mjesto pripada T-HT grupi, odnosno tvrtkama HT i T-Mobile. HT – Hrvatske telekomunikaci-je, koje su zadužene za žičani telepro-met, ostvarile su u 2008. godini prihod od 6,7 milijardi kuna.

dionice i iPoNo iako je lani po prihodu ta tvrtka bila na četvrtome mjestu među svim hrvatskim tvrtkama, po dobiti od 2,1 milijarde kuna apsolutno je na prvome mjestu. Slijedi je T-Mobile sa 4,7 mili-jardi kuna ukupnog prihoda i 1,23 mi-lijarde zabilježene dobiti. dionica HT-a je jedna od najlikvidnijih na hrvatskom tržištu kapitala u prošloj godini. javna ponuda dionica kompanije donijela je zapravo tržište vrijednosnicama u gotovo svaki hrvatski dom. Naravno, u krizi je dionica pretrpjela znatan pad, a cijena joj se upravo ovih dana kreće oko nominalne cijene iz IPo-a od 265 kuna. HT grupu, barem u segmentu bežičnih telekomunikacija, u stopu slijedi Vipnet. Ta je bazično austrijska kompanija u Hrvatskoj lani uprihodila

3,86 milijardi kuna, što je stavlja na visoko osmo mjesto među svim hrvat-skim tvrtkama po prihodu. Budući da su telekomunikacije i dalje visokopro-fitabilna djelatnost, ne čudi da je neto dobiti od 771 milijuna kuna na ukupno četvrtome mjestu u Hrvatskoj. Uz T-Mobile i Vipnet, u mobilnim teleko-munikacijama na znatan dio hrvatsko-ga tržišnoga kolača cilja i alternativni operater Tele2.

alternativaTele2 Hrvatska zaključio je 2008. godinu sa 58% višim prihodima nego u godini prije, s ukupnim iznosom od 608.354 milijuna kuna. Tele2 Hrvatska, kako stoji u poslovnom izvješću, 2008. zaključio je sa 703.000 korisnika, što je 50-postotno povećanje u odnosu na 2007. kada je Tele2 Hrvatska imao 470.000 korisnika.

Alternativni pružatelj fiksnih usluga u telefoniji H1 Telekom prošle je go-dine ostvario prihode od 96,2 milijuna kuna. Takav rezultat za 20 posto je veći u odnosu na prethodnu godinu. Korisnička baza usluga tog operatera povećana je u odnosu na 2007. za 20 posto. H1 Telekom u ovoj godini oče-kuje nastavak rasta prihoda, broja ko-risnika i proširenje dostupnosti usluga, a najavljuje se i plasman novih proi-zvoda i usluga, kaže se u priopćenju.

U tom telekomu objavljeno je također da je ukupna imovina društva tijekom poslovne 2008. porasla za 36,8 posto, a investicije u dugotrajnu imovinu dosegle su 28,2 milijuna kuna. Grupa Metronet telekomunikacije prošlu je godinu poslovala s gubitkom od 90,8 milijuna kuna, što je gotovo 20 milijuna manje u odnosu na godinu prije. Poslovni prihodi su sa 121,5 mi-lijuna kuna povećani na 220,9 milijuna kuna u ovoj godini, dok su poslovni rashodi porasli sa 209,5 milijuna na 276,1 milijun kuna. >

{TeleKoMUNIKACIje HrVATSKA}

dionica Ht-a je jedna od najlikvidnijih na hrvatskom tržištu kapitala

TOP 100 | 60

optima telekom također bilježi znatan rast te je u prvom dijelu godine stekla znatno više korisnika širokopojasnog interneta od T-Coma.

Prema podacima, samo od travnja do lipnja Optima je stekla 17.512 ko-risnika, a T-Com njih 16.885. optima je time u posljednjem tromjesečju ostvarila rast broja korisnika brzog interneta, takozvanog broadbanda, od 50 posto u odnosu na prethodno tro-mjesečje, dok je fiksna jedinica grupe T-HT dodatno usporila rast na svega 3,4 posto.

Iako poslovanje telekomunikacijskih tvrtki u Hrvatskoj pokazuje uzlazan trend, činjenica je da Hrvati i dalje pla-ćaju skuplje telekomunikacijske usluge od građana europske unije, a operateri najavljuju smanjivanje investicija iako

{TeleKoMUNIKACIje HrVATSKA}

{50%je rAST BrojA KorISNIKA BrZoG INTerNeTA oPTIMA TeleKoMA

je iznos ulaganja u telekomunikacije po glavi stanovnika znatno manji od europskog prosjeka.

U 2007. europski prosjek ulaganja u telekomunikacije po stanovniku bio je 99,9 eura, dok u Hrvatskoj on iznosi svega 55 eura.

To znači da je umjesto 1,78 mili-jardi kuna, koliko su prema podacima tržišnog regulatora iznosila ukupna ulaganja u hrvatsko telekomunikacij-sko tržište u 2007., u to tržište trebalo bi uložiti 3,2 milijarde kuna. riječ je o gotovo milijardu i pol kuna nerealizira-nih ulaganja. dva najveća operatera, T-HT i Vipnet, planiraju zbog kriznog nameta ponovno procijeniti povrat investicija iako oba od početka godine ulažu u svoje poslovanje gotovo treći-nu više nego lani.

europski prosjek ulaganja u telekomunikacije po stanovniku je 99,9 eura, dok u Hrvatskoj on iznosi svega 55 eura

statistike govore da ulažu dvostruko manje od europskog prosjeka.

UlaganjaTako su sredinom ove godine grupa T-HT i Vipnet najavili reviziju svojih investicijskih planova nakon što je Vlada uz viših 23 posto PDV-a uvela i trošarine od 6 posto na SMS, MMS i mobilne razgovore. Inače, u Hrvatskoj

61 | TOP 100

Bugarska, članica europske unije, tradicionalno velik pro-izvođač i izvoznik metala, u najuspješnijih 20 poduzeća u

ovoj grani gospodarstva imala je devet predstavnika. Međutim, rumunjska čeličana ArcelorMittal Galati dospjela je na prvo mjesto s godišnjim prihodom od 2,23 milijuna eura u 2008., što je porast od 5,5% godišnje. ArcelorMittal, grupacija za čelik, ima četiri pogona u rumunjskoj, u mjestima roman, Iasi, Hunedoara i Galati. Pogon u Hunedoarai na šesnaestome je mjestu, dok je još jedna tvrtka u vlasništvu iste grupacije zauzela deveto mjesto, ArcelorMittal d.o.o. Zenica iz Bosne i Hercegovine.

teška indUstrijaBugarska topionica bakra Aurubis bila je druga najuspješnija kompanija s prihodom od 1,3 milijarde eura, no i s neto gubitkom od 86,4 milijuna eura. Unatoč globalnom ekonomskom padu i smanjenju proizvodnje na području teške industrije većina metalurških tvrtki koje su niže rangirane ostvari-la je povećanje prihoda u odnosu na 2007. ili, u najgorem slučaju, zabilježi-la lagani pad. Međutim, četiri su zabi-lježile gubitak u 2008. godini, a od njih je samo jedna poslovala s gubitkom u 2007. godini. >

{MeTAlUrGIjA}

Devet bugarskih tvrtki na ljestvici najuspješnijih


Metalurški sektor jugoistočne Europe prošao je kroz turbulencije restrukturiranja u postkomunističkoj eri devedesetih, a neki od najvećih rudnika željezne rude prosperitet su ostvarile u stranom vlasništvu

bugarska topionica bakra aurubis bila je druga najuspješnija kompanija u sektoru

TOP 100 | 62

Metalurški sektor u jugoistočnoj europi prošao je kroz turbulencije restruktu-riranja u postkomunističkoj eri deve-desetih, a neki od najvećih rudnika željezne rude i topionica prosperitet su ostvarile u stranom vlasništvu. Sektor je cvjetao sve do početka slablje-nja svjetskoga gospodarstva 2007. godine. Zemlje jugoistočne europe proizvode većinom čelik, cink, olovo, bakar i aluminij. Najveće čeličane, topionice i rafinerije u regiji nalaze se u Bugarskoj, rumunjskoj, Srbiji i Sloveniji. Posljednjih pet godina i bosanska metalurška industrija počela je hvatati korak.

dUgoviPad cijena metala na međunarod-nom tržištu, obustavljeni ili odgođeni investicijski projekti i smanjivanje radne snage dominirali su sektorom na kraju 2008. godine. Crnogorski aluminijski div KAP i bugarska čeličana

{2,23MIlIjUNA eUrA BIo je PrIHod ArCelorMITTAlA U rUMUNjSKoj

Kremikovtzi zabilježili su znatna nova zaduženja i umalo se zatvorili. Srbija nije uspjela pronaći kupca za rTB Bor, tvrtku koja se bavi iskopavanjem ba-krene rude i topionicu, koja je zapala u probleme te je u studenom pozvala sve dužnike da podmire dugovanja prema njima, koja su zajedno iznosila oko 400 milijuna američkih dolara. Premda je većina metalurških tvrtki u jugoistočnoj europi zaustavila ili znatno smanjila proizvodnju i otpu-stila radnike u posljednjem tromje-sečju 2008., neke su osigurale novac za ulaganja. Uglavnom su ulagale u

unapređenje zastarjele opreme i pro-jekte vezane uz zaštitu okoliša. Nekoć glavni nositelji centralistički planiranih komunističkih gospodarstava jugoi-stočne europe, danas su gotovo sve vodeće metalurške tvrtke u regiji u privatnom vlasništvu. Vlade diljem jugoistočne europe tražile su strateš-ke partnere za privatizaciju topionica i rudarskih tvrtki.

otkUP tvrtkiModel primjenjivan tijekom procesa privatizacije bila je ili prodaja moćnom stranom ulagaču, ili akvizicija kroz ot-kup poduzeća od uprave i radnika, što se dogodilo u slučaju bugarske tvrtke KCM 200 i slovenske Impol 2000 d.d. Strani ulagači odigrali su važnu ulogu u oporavku poduzeća u metalurškom sektoru jugoistočne europe koja su prethodno bila u državnom vlasništvu. Neke od vodećih svjetskih metalur-ških kompanija, kao što su duferco,

Pad cijena metala na međunarodnom tržištu obustavljeni ili odgođeni investicijski projekti dominirali su sektorom

{MeTAlUrGIjA}

63 | TOP 100

Naziv tvrtke Vrijednost (mil. eura) ProjektStomana Industry 79,40 linija proizvodnjeU.S. Steel Serbia 69,00 Spajanje proizvodnje ArcelorMittal Zenica d.o.o. 63,00 ModernizacijaAluminij Mostar d.d. 41,00 Proizvodnja anoda Alro 41,00 dorada kapacitetaKurum International Sh.P.k. 20,00 Installation of shredderKremikovtzi 8,00 obnovaGorubso-Madan 0,04 Modernizacija kapaciteta

Investicije u 2008.

Naziv tvrtke Zemlja Vlasništvo Udjel1. olovno-Tzinkov Kompleks Bugarska Intertrust Holding 89,86%2. Makstil Makedonija duferco Skop Investment ltd. 62,00%3. Acroni d.d. Slovenija Slovenska industrija jekla d.d. 100,00%4. Tvornica lakih metala d.d. Hrvatska Konzorciji (na čelu dalekovod) 80,00%5. Alro rumunjska Vimetco 84,19%6. U.S. Steel Serbia Srbija U.S. Steel Corporation 100,00%7. Impol d.o.o. Slovenija Impol 2000 d.d. 97,50%8. Talum d.d. Slovenija elektro Slovenija d.o.o. 80,00%9. Sofia Med Bugarska Halcor SA Metal Works 99,90%10. Bor d.o.o. Srbija Srbija 100,00%11. Stomana Industry Bugarska SSPM Co. 100,00%12. jelsingrad livar BiH livar d.d. 65,00%13. Aluminij d.d. BiH Bosna i Hercegovina 100,00%14. Kremikovtzi Bugarska Global Steel Holdings ltd. 71,00%15. Kombinat za Cvetni Metali Bugarska KCM 200 94,50%16. Arcelor Mittal Zenica d.o.o. BiH Arcelor Mittal 92,00%17. Kurum International Albania Kurum demir Sanayi ve Ticaret 100,00%18. Aurubis Bulgaria Ad Bugarska Norddeutsche Affinerie AG 99,77%19. Chrome Company Albanija dCM deCo 100,00%20. Aluminiji Podgorica Crna Gora CeAC ltd. 58,73%

TOP 20 tvrtki iz metalurgije

Vimetco, U.S. Steel Corporation, ArcelorMittal i Norddeutsche Affinerie AG, već su ušle na tržište jugoistočne europe, zamijenivši zastarjelu tehnolo-giju sa suvremenim znanjem, isku-stvom i opremom.

Sve vodeće topionice i ljevaoni-ce jugoistočne europe izvoze svoje proizvode na europska odredišta. Njemačka, Austrija, Italija, Francuska i balkanske zemlje ključna su tržišta

za metalurške kompanije jugoistočne Europe te tvore velik dio njihova priho-da od prodaje.

jačanje Položajadugoročni trgovinski ugovori i blizina zapadnoeuropskog tržišta od iznimne su važnosti prilikom izbora izvoznih odredišta metalurških tvrtki jugoi-stočne europe. Privatizacija i restruk-turiranje koje je nakon nje uslijedilo

u metalurškom sektoru jugoistočne Europe otvorilo je put priljevu stranih ulaganja koja su bila nužna za moder-nizaciju zastarjele opreme i proizvodne tehnologije u tvornicama jugoistoč-ne europe. Velike regionalne tvrtke, kao što su Sidenor Steel Products Manufacturing Company SA i Halcor SA Metal Works također su kupile metalur-ška postrojenja u jugoistočnoj europi kako bi ojačale svoj položaj.

TOP 100 | 64

{MeTAlUrGIjA HrVATSKA}


Valjaonica cijevi iz Siska imala je prošle godine prihod od 533,6 milijuna kuna, što je 92 posto više nego godinu prije

Metalurgija je u Hrvatskoj, sve od kraja Drugoga svjetskog rata, bila jedna od stožernih sektora gospodar-

stva. Velike tvrtke poput Prvomajske, Tvornice parnih kotlova, Tvornice elektroda i ferolegura Šibenik, Tvornice karbida i ferolegura dugi rat i mno-gih drugih danas su samo podsjetnik na jedno “industrijsko razdoblje”. Tvrtke poput Đure Đakovića, Končara, željezara Sisak i Split, TlM-a, Itasa, Tekstilstroja i brodogradilišta postoje i danas, ali posluju u više ili manje smanjenom obujmu, a zaposlenost je smanjena i do deset puta.

višak radnikaPrema podacima Fine najveći prihod 2008. godine u hrvatskoj metalurgiji i obradi metala ostvario je šibenski TLM sa 1,32 milijarde kuna. Ta tvrtka imala je lani 1320 zaposlenih, no ovogo-dišnjim restrukturiranjem došlo je do razdvajanja toga poslovnog sustava na niz manjih tvrtki, pri čemu se pojavio i znatan višak radnika.

U nekim dijelovima toga konglo-merata spominje se rezanje zapo-slenika i za dvije trećine. Vlasnici TlM-a su dalekovod, Konstruktor, Zagrebmontaža, Alu Flex Pack i Feal. Slavonskobrodski holding Đuro Đaković danas je među najvećim hrvatskim tvrtkama u metalurškom

sektoru. S oko 2200 zaposlenih, prije ovogodišnjeg odvajanja ĐĐ Montaže, holding je lani ostvario prihod od 910 milijuna kuna. Đuro Đaković holding zabilježio je 1,68 milijuna kuna dobiti u 2008. godini, što je bio pad od čak 85 posto u odnosu na prethodnu godinu. Godišnji prihodi na domaćem tržištu iznosili su 334,1 milijun kuna, dok je na inozemnom tržištu ostvareno 510 milijuna kuna prihoda.

ProbleMi U sPlitUNajveći dio prihoda na domaćem trži-štu ostvaren je na programu teretnih vagona za Hž te na programu mosto-va, industrijske i elektromontaže. Na inozemnom tržištu prihodi se ostvaruju na području izrade proizvoda teret-nih vagona, komponenti za proce-snu industriju i energetiku, strojne i elektromontaže.

Kriza se na Đuro Đaković holding odrazila i u prvom ovogodišnjem polu-godištu, koje je tvrtka završila s dobiti od 1,35 milijuna kuna, što je 60 posto manje nego u istom razdoblju lani. razlog za manju dobit leži u manjoj poslovnoj aktivnosti u ovom razdoblju koja je rezultirala sa 33,2 posto ma-njim ukupnim prihodom.

Valjaonica cijevi iz Siska imala je prošle godine prihod od 533,6 milijuna kuna, što je 92 posto više nego godinu prije. Nakon višekratnih privatizaci-ja, koje su uglavnom završavale kao afere, čini se da je sadašnja vlasnič-ka garnitura, švicarska kompanija Commercial Metals International (CMI), koja posluje u okviru američko-ga holdinga CMC, uspjela pronaći pravi recept za uspjeh. drukčija situacija je sa željezarom Split koja je lani ostva-rila 456 milijuna kuna prihoda, no ove se godine našla u velikoj krizi.

TLM ostvario prihod od 1,32 milijarde kuna

valjaonica cijevi iz siska imala je prošle godine prihod od 533,6 milijuna kuna

65 | TOP 100

[Paula Stojanova, SeeNewsa]

U 2009. Albanija očekuje stvaran gospodarski rast od 6,3%, predviđa se smanjenje vanjskotrgovinskog deficita na 8,3% BDP-a te inflacija na prosječnoj godišnjoj razini od 3%. Procjenjuje se da će proračunski deficit iznositi 4,2% BDP-a

Albanija sa svojih 3,2 miliju-na stanovnika i dalje privlači strane ulagače u različite sek-tore – infrastrukturu, energe-

tiku, građevinske materijale, osigura-nja i bankarstvo – pri čemu se životni standard Albanaca podiže, a nude im se i različite vrlo dobro plaćene po-slovne prilike. Ove je godine Albanija privatizirala većinu od preostaloga ko-munističkog vlasništva. Isto tako Vlada je napravila plan kako iskoristiti obilne planinske vodene izvore, sve kako bi pronašla konačno rješenje trajne ener-getske nestašice. Osim toga Albanija je pozvana da se priključi NATO-u, a vjerojatno će se već sljedeće godine prijaviti i za članstvo u Europskoj uniji.

prerada nafteProšle je godine Albanija ostvarila znatan napredak na svom putu da dostigne razvijena gospodarstava. Za 2008. Albanija ima predviđen stvar-ni rast od 6,1% i prosječnu godišnju inflaciju od 3%. U 2007. godini stvarni se gospodarski rast povećao za 6% u odnosu na 5% u 2006. godini. Vlada sada cilja na vanjskotrgovinski deficit

u iznosu 11% BDP-a, što bi za ovu godinu iznosilo 1,078 milijardi leka. U početku se za 2008. predviđao pro-računski deficit od 7,9% predviđenog BDP-a koji je zatim u srpnju smanjen na 5,2% BDP-a kao rezultat povećanih carinskih i poreznih dobitaka u prvoj polovici godine.

Bila je to treća godina zaredom s dodacima u proračunu. U 2009. Albanija očekuje stvaran gospodarski rast od 6,3%. Predviđa se smanje-nje vanjskotrgovinskog deficita na 8,3% BDP-a te inflacija na prosječnoj

prošle je godine albanija ostvarila znatan napredak na svom putu da dostigne razvijena gospodarstava, u 2007. godini stvarni se gospodarski rast povećao za 6%

Albanija

godišnjoj razini od 3%. Procjenjuje se da će proračunski deficit iznositi 4,2% BDP-a. Nakon gotovo četverogodišnjih pokušaja prodaje ARMO-a, kompa-nije za preradu nafte, ovog je lipnja Albanija izabrala američko-švicarski konzorcij za novog vlasnika.

OsiguranjeKonzorcij, koji čine Refinery Associates of Texas, sa sjedištem u SAD-u, i švi-carske kompanije Anika Enterprises i Mercuria Energy Group, za 85% udjela platio je 129 milijuna eura, >

{100}TOP

ZEMl jA

*podaci za top 5 tvrtki nisu dostupni

TOP 100 | 66

a 240 milijuna dolara investirat će u ARMO u sljedećih pet godina. Samo nekoliko tjedana prije kraja godi-ne Albanija je za 25 milijuna eura prodala 61% udjela osiguravajućeg društva INSIG američkom Reserve life Insuranceu. Američki Reserve life Insurance ponudio je 41 milijun eura za sto posto INSIG-a, s udjelima koje od 2004. posjeduju International Finance Corporation i Europska banka za rekonstrukciju i razvoj. No konačan ugovor još nije potpisan. Nakon što su svoje ponude objavili talijanski Enel i austrijski EVN i Energy Steiermark, češka energetska kompanija ČEZ proglašena je najboljim ponuđačem za 76% udjela u albanskoj nacio-nalnoj energetskoj kompaniji OSSH. Grupacija ČEZ platila je 102 milijuna eura za udjele, a osim toga uložit će 323 milijuna eura u OSSH i platiti njegove dugove u iznosu od 126,8 milijuna eura, što je sveukupno više od cijene plaćene za udjele.

energetikaNajveća vijest u energetskom sekto-ru nesumnjivo je potpisivanje dvije milijarde eura vrijednog ugovora s Italijom. Prema tom će ugovoru Italija u Albaniji graditi termoelektranu na plin u blizini Fiera, vrijednu milijardu eura, park vjetrenjača u blizini Vlorea te podmorski dalekovod u vrijedno-sti 1,15 milijardi eura, preko kojeg će energija iz Vlorea biti izvezena u

Italiju. Austrijska elektroenergetska tvrtka EVN i norveška elektroener-getska tvrtka Statkraft sagradit će tri hidroelektrane u vrijednosti od 950 mi-lijuna eura. Pogoni će imati kapacitet od 340 MW ugrađene snage i godišnje će isporučivati 1000 GWh energije, odnosno 20% sadašnje proizvodnje u zemlji. Austrijski dobavljač električne energije Verbund na Ašti će gradi-ti hidroelektranu kapaciteta 48 MW, što je ulaganje u vrijednosti od 160 milijuna eura. Albanija je ove godine odobrila gradnju 27 malih hidroelek-trana zajedničkoga kapaciteta od 125 MW. Sveukupno ima 1670 MW ugrađe-noga kapaciteta u hidroelektranama, od kojih je glavna ona na rijeci Drin s kapacitetom od 1446 MW. Međutim, ispunjavati energetske potrebe zemlje samo uz pomoć hidroelektrana preri-skantno je uzme li se u obzir promjena klime koja posljednjih nekoliko godina

na Balkanu uzrokuje kratke zime s malo snijega. Kako bi se riješila svoje ovisnosti o hidroenergiji, Albanija nastoji razviti termoelektrane. Premijer Sali Berisha predložio je gradnju nu-klearne termolektrane koju će najvje-rojatnije financirati Italija.

cestOgradnjaSljedeće će godine talijanska tvrtka Maire Engineering dovršiti gradnju druge albanske termoelektrane, što je investicija vrijedna 92 milijuna eura, a njome će se dodati još 97 MW postoje-ćim energetskim kapacitetima u zemlji. Razvoj albanskih mineralnih izvora privukao je pozornost mnogih velikih igrača. Grupa Titan, grčki proizvođač građevinskih materijala, kroz svoju je albansku podružnicu ove godine započeo graditi cementaru vrijed-nu 170 milijuna eura, što je najveća "greenfield" investicija u ovoj zemlji. Sektor proizvodnje cementa privukao je pozornost Colacema – najvećega talijanskog proizvođača cementa, koji će sagraditi tvornicu u vrijednosti od 160 milijuna eura. Drugo najveće po-dručje koje privlači ulagače u Albaniju razvoj je naftnih polja. Švicarski Manas Petroleum najavio je da će uložiti najmanje 25 milijuna dolara u istraživanje plina i nafte na svojim ko-pnenim poljima u Albaniji. U Albaniji je iznimno važna i cestogradnja. Cijela autocesta Tiranu će stajati više od 1,2 milijarde eura. Projektom autoceste Durres – Morine predviđena je gradnja 111 kilometara novih cesta i popra-vak 59 kilometara postojećih pravaca. lulzim Basha koji je bio imenovan za ministra prometa, ali je poslije postao ministrom vanjskih poslova, optužen je za zloupotrebu dužnosti i kršenje pravila javnog natječaja za autocestu.

2004. 2005. 2006. 2007. 2008.Stopa inflacije 2,20 2,00 2,50 3,10 2,20Rast BDP-a 6,70 5,60 5,50 6,00 7,20Deficit tekućeg računa 7,5 14,9 15,7 21,6 25,3

Glavni ekonomski pokatelji (postotak)

{AlBANIjA}

67 | TOP 100

Bosna i Hercegovina

[SeeNews]

U rujnu je središnja banka objavila podatke o izravni stranim ulaganjima u 2007. u odnosu na 6,027 milijardi maraka 2006., izravna strana ulaganja prošle su godine iznosila 9,012 milijardi maraka

Prošle je godine Bosna i Hercegovina potpisala prvi sporazum s Europskom unijom. Ostvaren je gospodarski na-

predak zbog niza važnih ulaganja, no, nažalost, bila je to godina i naciona-lističkog prepucavanja koje je probu-dilo bolne uspomene na rat i zamalo zasjenilo pozitivna zbivanja. Pitanje o kojem se najviše raspravljalo prote-klih godina – je li Bosna i Hercegovina spremna preuzeti kontrolu nad svojim poslovima bez međunarodnog nadzora – ponovno je došlo u središte pozorno-sti, no krajem 2008. odgovor se mož-da počeo kretati u negativnom smjeru. Potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Europskoj uniji (SAA) u lipnju bilo je tračak svjetla za balkan-sku državu sa 3,8 milijuna stanovnika, koji još nose ratne ožiljke koji je trajao od 1992. do 1995. godine, a završio sa 1,000.000 poginulih i otprilike dva milijuna izbjeglica. Bosna je posljednja država na Balkanu koja je uspostavila bliskije odnose s europskim blokom, a i to je postignuto zahvaljujući gole-mom trudu središnje vlasti. No potom su održani lokalni izbori u listopadu, naizgled nedovoljno bitni da bi izazvali

nacionalističku retoriku koja je prije kočila napredak Bosne i Hercegovine u očima europskih partnera.

inflacijaPrema predviđanjima koje je Međunarodni monetarni fond objavio u rujnu, očekuje se smanjenje stvar-nog porasta bruto domaćeg proizvoda Bosne i Hercegovine sa 5,8% koliko je dosegao 2007. na 5,5%. Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, BDP je porastao za

stvarnih 6,8% 2007. ubrzavajući se sa 6,7% 2006. godine. Nominalna vrijednost BDP-a 2007. bila je 21,641 milijardu maraka (15,460 milijardi do-lara/11,065 milijardi eura). Bankovne procjene za 2008. nisu bile dostupne. Smatra se da će prosječna inflacija ove godine skočiti sa 1,5% 2007. na 7,4%, najavio je MMF. Manjak po tekućem računu porast će na 16% BDP-a 2008. sa 13% 2007. godine. Prema poda-cima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, >

prema predviđanjima koje je Međunarodni monetarni fond objavio u rujnu, očekuje se smanjenje stvarnog porasta bruto domaćeg proizvoda BiH na 5,5%

{100}TOP

ZEMl jA

Naziv tvrtke prihod1. Elektroprivreda 464.74 2. ASA grupa 408.173. Arcelormittal Zenica 366.684. BH Telecom 280.025. Energoinvest 243.09

TOP 5 tvrtki u BiH (mil. eura)

TOP 100 | 68

trgovinski deficit te države povećao se za 22,7% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. U rujnu je središ-nja banka objavila podatke o izravni stranim ulaganjima u 2007. godini. U odnosu na 6,027 milijardi maraka 2006. izravna strana ulaganja prošle su godine iznosila 9,012 milijardi ma-raka. Općenito govoreći, globalna su previranja imala ograničen učinak na financijski sustav Bosne i Hercegovine. Središnja banka žurno je povećala li-kvidnost smanjenjem obveznih rezervi sa 18% na 14% i ukidanjem zahtjeva za dugoročne depozite i na kreditne linije lokalnih banaka od inozemnih zajmodavaca. Međutim, rizik postoji za malo, otvoreno gospodarstvo poput bosanskohercegovačkog.

privatizacijaProizvodnja će se, kako se očekuje, smanjiti u nekoliko sektora, ponajprije u građevinarstvu, proizvodnji dijelova za automobile i proizvodnji metala. Najveći izvoznik u Bosni, talionica aluminija Aluminij, najavila je sma-njenje proizvodnje za 25% u 2009. iako je ove godine očekivala rekordno visoku proizvodnju od 140.000 tona zbog unapređivanja dijela postrojenja. Privatizacija je tekla puno sporije u bošnjačno-hrvatskoj federaciji nego u Republici Srpskoj.

Postupak privatizacije 88% tvor-nice Aluminij vuče se već godinama. Federacijska je vlada ocijenila konzor-cij pod vodstvom švicarske tvrtke za trgovinu metalom Glencore najboljim ponuđačem za kupnju 88% udje-la, procijenjenog na 150,3 milijuna

maraka na međunarodnom natječaju 2007. godine. Na proljeće je federa-cijska vlada razvila plan za prodaju svojeg udjela u dvama telekomuni-kacijskim operaterima, BH Telecomu i HT-u Mostar. Parlamentu je poslala prijedlog prema kojemu bi 51% BH Telecoma, najvećega telekomunikacij-skog operatera u Bosni, bilo prodano strateškom ulagaču, 10% bi bilo plasi-rano na međunarodnu burzu dionica, a 4% bi bilo ponuđeno građanima BiH na Sarajevskoj burzi (SASE).

Vlada sada posjeduje 90% BH Telecoma. Planom je obuhvaćena i prodaja 11% manjeg telekoma HT-a Mostar strateškom ulagaču. Od toga će 10% udjela biti uvršteno na međuna-rodnu burzu, a 4% ponuđeno građa-nima BiH na Sarajevskoj burzi. No 50,1% tvrtke je u vladinom vlasništvu. Federacija je u prosincu uspješno pro-dala manjinski udio od 49% u domaćoj zrakoplovnoj kompaniji BH Airlines Turkish Airlinesu. Turska će kompa-nija uložiti pet milijuna eura (sedam milijuna dolara) u zakup Boeinga 747

i još jednog zrakoplova poslije te do-datnih pet milijuna maraka u rezerve kompanije. U Republici Srpskoj su vlada i austrijska građevinska kom-panija Strabag u studenom potpisali ugovor o koncesiji za gradnju mreže cesta vrijedne oko tri milijarde eura. Ugovorom, čije se potpisivanje dugo odgađalo zbog problema u vezi s iz-vlaštenjem zemljišta, vlada Strabagu jamči tridesetogodišnju koncesiju na gradnju 430 kilometara autocesta i brzih cesta. Rafineriju nafte Bosanski Brod, jedinu u BiH, vlada Republike Srpske prošle je godine prodala ruskoj tvrtki u državnom vlasništvu Zarubežnjeft. Rafinerija je u stu-denom ponovno započela s radom; njezin početni kapacitet bit će 1,2 milijuna tona sirove nafte godišnje, a do 2010. planira se proizvodnja 4,2 milijuna tona.

kreditiU veljači je energetička grupa sa sje-dištem u londonu, Energy Financing Team (EFT), potpisala ugovor s vladom Republike Srpske o tride-setogodišnjoj koncesiji na gradnju i upravljanje elektranom na ugljen od 410 megavata u ukupnom ulaganju od 1,35 milijardi maraka. Elektrana će biti stavljena u pogon do 2012., najavljuje vlada. Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) odbila je poduprijeti projekt kreditom od 200 milijuna eura. U listopadu je Europska banka za obnovu i razvoj Bosni i Hercegovini odobrila zajam od 180 milijuna eura za gradnju dijela autoceste, a Europska investicijska banka u prosincu je odobrila još 75 milijuna eura. Ukupno ulaganje EIB-a i Europske banke za obnovu i razvoj u gradnju glavnih dionica autoceste iznosit će 480 milijuna eura. Studija je pokazala da će autocesta stajati 7,39 milijardi maraka.

2004. 2005. 2006. 2007. 2008.Inflacija 3,30% 2,00% 2,50% 3,10% 3.80%Rast BDP-a 6,30% 3,90% 6,90% 6,00% 5,50%Industrijska proizvodnja –1,70% –4,10% 7,10% –2,70% –4,90%

Glavni ekonomski pokazatelji (postotak)

{BOSNA I HERCEGOVINA}

69 | TOP 100

{INTERVjU}

[Milan Šutalo, Poslovni dnevnik]

Predsjednik Uprave ASA Holdinga Nihad Imamović govori o posti-gnućima ove najveće privatne kompanije, posljedicama krize

i planovima grupacije. Poslovni sustav u Bosni i Hercegovini dio je Prevent grupacije sa sjedištem u Wolfsburgu u Njemačkoj, koja je nedavno kupila svoga dojučerašnjega konkurenta au-strijski Eybl. Osim toga Prevent grupa-cija je u svoju obitelj dovela i francuski Rioglass te belgijski Elco International. Preuzimanje bivših rivala nije neuobiča-jeno, ali nosi određene rizike, naročito ako je riječ o automobilskoj industriji te ako je i dalje recesija.

Možete li nam navesti nekoliko pokazatelja koji bi ilustrirali veličinu kompanije? Koliko tvrtki posluje u sastavu grupacije, čime se sve bavite, koliki je godišnji prihod grupacije?ASA Holding okuplja 25 kompanija ASA-e i Preventa u Bosni i Hercegovini sa oko 3500 zaposlenih u područji-ma prodaje vozila, širokog spektra financijskih usluga, poslovnog savje-tovanja i informacijskih tehnologija, kao i znatne proizvodnje presvlaka za automobilska sjedišta, dijelova za kočione sustave i zaštitne opreme. Prošle je godine prihod grupacije u BiH bio 400 milijuna eura, što je povećanje za 13% u odnosu na 2007. godinu. Mi smo relativno mlada, ali i brzorastuća grupacija. S obzirom kako smo skro-mno startali odmah nakon rata te u kakvim smo uvjetima radili, onda smo izuzetno zadovoljni postignutim rezul-tatima. U BiH smo do sada investirali 70 milijuna eura. U nešto više od deset godina, kroz strateško partnerstvo s Volkswagenom, postali smo važna po-kretačka snaga bh. ekonomije. Otvorili

Bosna i Hercegovina treba svoga ‘keltskog tigra’

Nihad Imanović, predsjednik Uprave ASA Hol-dinga, kaže da je prošle godine prihod grupacije u BiH bio 400 milijuna eura, što je povećanje za 13% u odnosu na 2007.

{25KOMPANIjA POSlUjE U SKlOPU ASA HOlDINGA U BOSNI I HERCEGOVINI

smo tisuće radnih mjesta u vrlo nesi-gurnoj političkoj i ekonomskoj klimi i u vrlo neizvjesnom razdoblju tranzicije iz socijalizma u slobodno tržište.

Kako ste uopće počeli s poslovanjem i kada na scenu stupa Prevent grupa?Prvobitno poslovanje je krenulo od uvoza i prodaje novih automobila i autodijelova, rent-a-cara i špedicije. Posao smo proširili na kompletan set financijskih usluga za male i velike kupce, domaće i strane investitore, potom smo investirali u informacijske tehnologije, nekretnine marketing i osiguranje. Prije 10 godina počeli smo i s proizvodnjom kožnatih i tekstilnih presvlaka za automobilska sjedišta. Malu tvornicu u Visokom zamijenila je najmodernija tvornica za preradu kože u ovom dijelu Europe. Presvlake se isporučuju ne samo za Volkswagen već i za ostale svjetske proizvođače auto-mobila. Naša tvornica u jelahu, malom gradu u središnjoj Bosni, proizvodi milijunske količine kočionih pločica za Volkswagen. S najvećim europskim proizvođačem automobila smo su-vlasnici tvrtke Volkswagen Sarajevo, tvornice za proizvodnju autodijelova u kojoj su se donedavno sklapali auto-mobili. Perspektiva te tvornice je u proizvodnji automobila na električni pogon. Početkom godine uplovili smo i u područje nautike proizvodnjom gumenih čamaca te izradom interijera za jedrilice renomiranoga hrvatskog brenda Salona. Solinski proizvođač jedrilica AD brodovi dio je našega globalnog poslovnog sustava od 2007. godine, dok je tvornica za krojenje presvlaka iz Zlatara otprije članica Prevent grupacije, globalne kompanije sa sjedištem u Njemačkoj, ali s jakim bosanskim korijenima. Prevent grupa-cija zapošljava više od 11.000 ljudi na 40 lokacija diljem svijeta >

TOP 100 | 70

i ostvaruje više od milijardu i 150 mili-juna eura prihoda.

Tko su vlasnici Asa Holdinga?ASA Holding je u stopostotnom privat-nom vlasništvu.

Asa Holding jedan je od najvećih izvoznika u Bosni i Hercegovini. Gdje sve i što izvozite i kolika je vrijednost vašeg izvoza bila prošle godine ? Naša grupacija je nekoliko godina zaredom među tri najveća bh. izvo-znika, odmah uz rame s Aluminijem Mostar i ArcelorMittalom. Ukupan izvoz u 2008. god. je iznosio više od 133 milijuna eura. Najveći dio našeg izvoza odnosi se na presvlake za automobil-ska sjedišta, a onda kočione pločice te zaštitnu opremu. Naše primarno tržište je Europska unija, ali npr. Preventove zaštitne rukavice možete nabaviti i u regiji. Pored kupaca u EU, tražimo i regionalne kupce za naše određene proizvode visoke kvalitete. Kako se globalna recesija odrazila na poslovanje vaše tvrtke? Kakve ste sve posljedice imali? Jeste li i što pod pritiskom krize morali mijenjati u uobičajenom načinu poslovanja? Kao i većina kompanija diljem svijeta, i mi smo krajem prošle godine morali prilagoditi naše planove novonastaloj situaciji. Neke projekte i aktivnosti smo odgodili, ali smo ostvarili odre-đene uštede u svakodnevnom poslo-vanju. Nismo pribjegavali masovnim otpuštanjima zaposlenih jer smatramo da je to posljednji korak nekog po-slodavca. Iako smo izravno pogođeni stanjem u automobilskoj industriji koja plaća visoku cijenu svjetske recesije,

olakšavajuća okolnost je naše strateš-ko partnerstvo s Volkswagenom, vje-rojatno najstabilnijim automobilskim brendom. Subvencije njemačke vlada za kupnju novih automobila osigurale su i nama poslove proizvodnje pres-vlaka za automobilska sjedišta.

Kakvi su pokazatelji poslovanja Asa Holdinga u prvom polugodištu ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine ? Kao i druge svjetske kompanije čija je osnovna djelatnost u području automobilske industrije, i mi smo bili pogođeni padom prodaje novih automobila, što je izravno utjecalo i na broj narudžbi. Prodaja novih automobila u Bosni i Hercegovini pala je za oko 30 posto, što je na razini prosjeka većine država Europske unije, ali ipak daleko bolje nego kod naših susjeda. Ipak, i dok se i dalje govori o ekonomskoj krizi, postoje naznake da se tržište oporavlja i da su pred svima nama bolji dani.

Kakvi su razvojni planovi Asa Holdinga u ovoj godini i budućem razdoblju?U posljednjih deset godina pokazali smo da znamo proširiti poslovanje i otvoriti nova radna mjesta. Ali ono što mi želimo jest da se Bosna i Hercegovina pokrene.

Da cjelokupno društvo agresivno zagazi u poslovne vode. Ali ovdje nam je nužna vizija daljeg razvoja koja može osigurati prosperitet svih članova društva. Bosna i Hercegovina treba svoga "keltskog tigra". Ova kriza je prilika da sada krenemo naprijed u izgradnju stabilne ekono-mije i efikasnije administracije kao bismo pridonijeli razvoju cjelokupnog društva.

Kako komentirate ponašanje bosanske vlasti u krizi? Čini se kako su se oni više zabavili na spašavanju proračuna nego što su poduzimali neke mjere na ublažavanju posljedica recesije na ekonomiju? Vrlo smo zabrinuti odsustvom vizije kod naših političara kada je u pitanju prevladavanje posljedica globalne recesije. Osim što sam predsjednik Uprave ASA Holdinga, nalazim se i na čelu Asocijacije poslodavaca BiH. Mi smo odgovarajućim institucijama krajem prošle godine dostavili plan u 47 točaka za suočavanje s posljedicama krize i za unapređenje poslovnog okruženja.

Međutim, političari su ostali nije-mi. Danas su uz zid stisnuti zahtje-vima Međunarodnoga monetarnog fonda koji se ne razlikuju mnogo od naših. To treba biti primjer da privat-ni i vladajući sektor zajedno može osigurati što želi.

{30%PAlA jE PRODAjA AUTOMOBIlA U BOSNI I HERCEGOVINI OVE GODINE

{133MIlIjUNA EURA BIlA jE VRIjEDNOST UKUPNOG IZVOZA ASA HOlDINGA U 2008. GODINI

{INTERVjU}

71 | TOP 100

Bugarska

[Iva Doneva, SeeNews ]

Bugarski ekonomski rast skočio je prošle godine na 7,0% unutar prvih devet mjeseci, premašivši očekivanja i rast od 5,9% u istom razdoblju godinu prije, stopa nezaposlenosti dosegla je rekordno nisku razinu te je u prosincu iznosila 5,85%

Bugarska završava 2008., drugu godinu svog članstva u Europskoj uniji, snažnim eko-nomskim rastom, rekordno

niskom stopom nezaposlenosti, skla-panjem velikih poslova na područje energetike i uspješnom privatizacijom malobrojne preostale imovine u držav-nom vlasništvu. S druge strane tržište dionica je u opadanju, uvjeti izdavanja bankovnih kredita su postroženi, a među poslovnim svijetom, politikom i stanovništvom vlada zabrinutost zbog toga što bi svjetska financijska pre-viranja mogla državi donijeti sljedeće godine.

energetikaBugarski ekonomski rast skočio je na 7,0% unutar prvih devet mjese-ci, premašivši očekivanja i rast od 5,9% u istom razdoblju prošle godine. Stopa nezaposlenosti dosegla je rekordno nisku razinu te u prosincu iznosila 5,85%, a godinu prije 6,62%. Bugarska, bivša zemlja satelit ne-kadašnjega Sovjetskog Saveza, na prijelazu godine sklopila je tri važna energetska projekta za posjeta tadaš-

njega ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Bugarska je u siječnju potpisa-la ugovor o gradnji druge nuklearne elektrane vrijedan 3,99 milijardi eura s ruskim Atomstroyexportom. Prvi reaktor bit će stavljen u pogon krajem 2013. ili početkom 2014. godine, a drugi reaktor godinu poslije. Bugarska je vlada odabrala njemačku grupaciju RWE za strateškog partne-ra, koja će biti vlasnik 51% projekta. Njemačka je grupacija u pregovorima

s belgijskim Electrabelom, u vlasništvu francuskoga energetskog diva GDF Sueza, koji se našao na drugome mje-stu potencijalnih partnera, radi podjele njihovih 49% udjela u projektu.

ruska naftaZa Putinova posjeta Bugarska, Rusija i Grčka potpisale su ugovor o razvijanju projektne kompanije koja bi gradila naftovod kapaciteta 50 milijuna tona sirove ruske nafte od obale Crnog mora u Bugarskoj do obale >

Bugarska je u siječnju potpisala ugovor o gradnji druge nuklearne elektrane vrijedan 3,99 milijardi eura s ruskim atomstroyexportom

Naziv tvrtke prihod1. Lukoil Neftochim 3646.972. Lukoil-Bulgaria 2464.323. Nacionalna elektra 1521.434. Aurubis 1308,505. OMW Bulgaria 805.63

TOP 5 tvrtki u Bugarskoj (mil. eura)

{100}TOP

ZEMl jA

TOP 100 | 72

Egejskog mora u Grčkoj, zaobilazeći tako tankerskim prometom zagušen tjesnac Bospor. Početak gradnje nafto-voda planiran je za kraj 2009. godine, a ukupno će stajati oko 1,0 milijardu eura. U siječnju je potpisan i dogovor Bugarske i Rusije o uspostavljanju za-jedničkog ulaganja, s po 50% udjela, o gradnji i održavanju bugarskog dijela plinovoda južni tok, vrijednog nekoliko milijardi eura.

prOBleMi na BurziBugarska, koja je prije zatvaranja dva-ju reaktora u jedinoj domaćoj nukle-arnoj elektrani Kozloduy bila vodeća energetska sila jugoistočne Europe, ulaže velike napore da ponovno stekne takav status. Osim projekta u Beleneu, Bugarska je u rujnu osno-vala veliku energetsku grupaciju i ujedinila imovinu pet najvećih kom-panija u državnom vlasništvu vrijednu otprilike 8,5 milijardi leva: nuklearne elektrane Kozloduy, plinske kompanije Bulgargaz, elektroenergetske kompa-nije NEK, elektrane na ugljen Maritsa East 2 i rudnika ugljena Maritsa East. Korak naprijed Bugarska je ostvari-la ubrzavši privatizaciju proizvođača duhana Bulgartabac, kompanije koja

je nekoć imala monopol, ali je zbog stranih ulagača gubila tržišni udio. Prošla je godina bila bolna za bugar-sko tržište kapitala koje su pohara-le financijske turbulencije svjetskih razmjera. Relevantni indeks SOFIX pao je za 80% od početka godine nakon naglog uzleta u prosincu prošle godine. Tržište su prvo napustile strane tvrtke, a potom i manji domaći ulagači koji su se panično rješavali udjela na trži-štu. Za razliku od 2007. godine, kad je Bugarska burza dionica doživjela procvat zbog inicijalnih javnih ponuda, 2008. godina obilježena je odgođe-nim planovima za burzovnu kotaciju. Prošle je godine na Bugarsku burzu u Sofiji uvršteno oko 20 tvrtki i još je 60 tvrtki planiralo uvrštavanje na burzu. Međutim, nepovoljni ekonomski uvjeti natjerali su većinu da odgode osniva-nja društva kapitala na domaćoj burzi

dok se situacija ne poboljša. Posljednji mjeseci 2008. godine poka-zali su se teškima za sektore građe-vinarstva i nekretnina, koji su se prvi našli na udaru kreditnih restrikcija, a novca za ulaganje je u međuvremenu ponestalo. Iako bankovni i vladini duž-nosnici uvjeravaju javnost u stabilnost bankarskog sustava, oglasila su se prva zvona za uzbunu.

pOrast kreditaDomaće banke tvrde da imaju čistu bilancu, neopterećenu visokorizičnim instrumentima dugovanja koji su po-godili banke u razvijenijim zemljama. No banke registrirane u Bugarskoj pooštrile su uvjete izdavanja kredita i započele s kampanjama za povećava-nje depozita. Porast kreditiranja uspo-ren je nakon prošlogodišnjeg skoka od 64%.

2004. 2005. 2006. 2007. 2008.Stopa inflacije 4,00 6,50 6,50 12,50 7,80Rast BDP-a 5,60 5,50 6,10 6,20 6,00Industrijska proizvodnja 19 3,20 1,70 4,00 –8,30Stopa nezaposlenosti 12,16 10,73 9,12 6,91 6,27Deficit tekućeg računa 7,5 14,9 15,7 21,6 25,3


lukoil Neftochim i tvrtka za prodaju goriva lukoil Bulgaria zasjele su na prvo i drugo mjesto državne ljestvice. Unatoč porastu ukupnog prihoda od 23%, lukoil Neftochim kraj je godine dočekao s neto gubitkom od 242 milijuna eura. Godine 2008. kompanija je obradila 7,116 milijuna tona sirove nafte. Proizvodnja lukoila

Neftochim zadovoljava otprilike 80% domaćih potreba za motornim gorivom. Bugarske tvrtke u državnom vlasništvu, elektroenergetska tvrtka NEK i plinski monopolist Bulgargaz, također su se našle na ljestvici. Ukupan prihod deset najuspješnijih bugarskih tvrtki iznosio je 12,9 milijardi eura 2008. godine.

12,9 milijardi eura

{BUGARSKA}

73 | TOP 100

Prošla je godina za crnogorsko gospodarstvo bila iznimno dinamična. Već u siječnju Crna Gora je odredila da su konzor-

cij Channel Islands – C&S.I. i Mercury Distribution najbolji ponuđači za cijeli udio od 61,57% u najvećem crnogor-skom brodogradilištu, jadranskom brodogradilištu Bijela.

Najveća ponuda iznosila je 7,1 mil. eura za udio u državnom vlasništvu i 40 mil. eura za daljnje investicije u brodogradilište. U ponudu je uključeno i 1,62 mil. eura za investicije u očuva-nje okoliša. U siječnju je također nje-mačka medijska grupa Westdeutsche Allgemeine Zeitung (WAZ) pokazala zanimanje na natječaju za prodaju 51% crnogorskog izdavača dnevnih novina Pobjeda.

Istog mjeseca je Standard & Poor’s (S&P), međunarodna agencija za rejting, potvrdio dugoročan BB+ i kratkoročan B suvereni kreditni rejting zbog dobroga financijskog poslovanja i promišljenoga ekonomskog rasta. Izgledi su za sada bili stabilni. Nekoliko

dana nakon toga Međunarodni mone-tarni fond (MMF) upozorio je Crnu Goru na pregrijavanje njezine ekonomije, rast inflacije, povećanje plaća, što smanjuje konkurentnost, i ubrzan rast kredita koji rasteže bankovne sposob-nosti procjene rizika.

dOlazi cOlliersU veljači je američka savjetodavna tvrtka za poslovanje nekretninama Colliers International otvorila podruž-nicu u Crnoj Gori. Također je vlada pozvala ulagače da dostave ponude za

gradnju i razvoj otmjenoga kompleksa na jednoj petini područja jadranskog otoka Ada Bojana. Crna Gora je u veljači objavila da traži ulagače za razvoj i upravljanje eksklu-zivnim kompleksom na Durmitoru. Nažalost, natječaj za 51% držav-nog udjela u crnogorskom izdavaču Pobjeda, za čiju kupnju je prije bio zainteresiran WAZ, ipak nije privukao ponuđače do navedenog roka koji je istekao 4. ožujka. Međunarodna agen-cija za kreditni rejting Moody’s dodijeli-la je Crnoj Gori njezinu prvu >

Crna Gora

Krajem prošle godine crnogorsko je ministarstvo financija objavilo predviđanje rasta ekonomije za realnih 7% i usporavanje inflacije na 4,5%. BDP je porastao za realnih 8% u prvih devet mjeseci 2008., što premašuje ciljanih 7%. Cijene robe široke potrošnje u rujnu su porasle za 6,5% u usporedbi s prosincem 2007.

[I. Pavlova, SeeNews]

natječaj za 51% državnog udjela u crnogorskom izdavaču pobjeda, za čiju kupnju je prije bio zainteresiran Waz, ipak nije privukao ponuđače do navedenog roka

Naziv tvrtke prihod1. Elektroprivreda 273.80 2. Crnogorski telekom 139.413. Promonte GSM 94.204. 13 jul -Plantaže 35.095. Jadransko brodogradilište 27.40

TOP 5 tvrtki u Crnoj Gori (mil. eura)

{100}TOP

ZEMl jA

TOP 100 | 74

suverenu ocjenu. Dodijeljeni su joj rejtinzi Baa1 za gornju granicu du-goročnog duga u stranoj valuti i Ba2 za obveze vlade glede duga u stranoj valuti. Crnogorska burza ponudila je milijun eura za preuzimanje konku-rentske burze Nex Montenegro. Tom se ponudom nastoji poništiti inicijativa za ujedinjenjem crnogorskog tržišta kapitala, izjavio je tadašnji Nexov rukovoditelj Dragan Đukić.

prOdaja BrOdOgradnjeU travnju je pak S&P snizio rejting Crne Gore iz stabilnog u negativan zbog rastuće makroekonomske nerav-noteže. U svibnju se pokazalo kako je devet međunarodnih kompanija poka-zalo zanimanje za razvoj ekskluzivno-ga turističkoga kompleksa na crnogor-skom jadranskom otoku Ada Bojana. Istog je mjeseca crnogorska vlada odlučila do jeseni odgoditi prijavu za status kandidatkinje za pristup Europskoj uniji. U lipnju je pak propala ponuda Crnogorske burze za preuzi-manje konkurentske NEX Montenegro burze. Crna Gora je otvorila pretkvali-fikacijski natječaj za gradnju autoceste vrijedne dvije milijarde eura, koja će zemlju povezati s glavnim prometnim pravcima Europske unije. Preliminarni podaci ministarstva fi-nancija pokazali su da se proračunski višak Crne Gore 2007. godine gotovo udvostručio, popevši se na 172,94 milijuna eura. Crnogorski Telekom, čiji je većinski vlasnik Magyar Telekom, najavio je da će za dividendu izdvojiti 22 milijuna eura od 23,6 milijuna eura

upravlja Atlas Penzija. U kolovozu je S&P crnogorsko bankarstvo smjestio u drugorangiranu grupu, prema procjeni bankarskog rizika Banking Industry Country Risk Assessment (BICRA). Ova grupa odražava visoku ekonomsku rizičnost Crne Gore (BB+/negativan/B) te njezinu vrlo visoku kreditnu rizič-nost pogoršanu dramatičnim pora-stom zajmova u posljednje tri godine. Nordic Stock Exchange, OMX i Bečka burza izrazile su zanimanje za udjeli-ma NEX Montenegro burze. U rujnu je Zagrebačka burza započela pregovore o preuzimanju udjela NEX Montenegro burze, jedne od dviju crnogorskih burza.

trgOvaČki centarHrvatska Unicredit Markets & Investment Banking – Zagrebačka banka na prvom je mjestu natječaja Crne Gore za savjetnika za planiranu privatizaciju 22-postotnog udjela u Elektroprivredi Crne Gore. Vlada planira povećati kapital te kompa-nije prodajom udjela vrijednih 300 mi-lijuna eura strateškom ulagaču. Nakon povećanja državni udio smanjit će se sa 70,6% na 55%, a bilanca će ostati u rukama malih dioničara.

U listopadu je srpska kompanija Delta Real Estate otvorila u Crnoj Gori prvi trgovački centar međunarod-nog tipa, u koji je uloženo ukupno 72 milijuna eura. Ekonomski rast Crne Gore usporit će se na otprilike 2% u svakoj od sljedeće dvije godine, sudeći prema izgledu svjetskog tržišta, rekli su u MMF-u. Također, krajem godine, Investment Banking – Zagrebačka banka postao je savjetnik za planira-nu privatizaciju 22-postotnog udjela u Elektroprivredi Crne Gore. Krajem 2008. godine predviđanja za godišnji ekonomski rast u 2009. nisu promi-jenjena i ostaju na prognozi o realnih 5%, s prethodno predviđenih 7%.

prošlogodišnje neto dobiti kompanije. To će biti najviši iznos koji će biti ispla-ćen za dividendu u toj zemlji.

U lipnju je također propao konač-ni pokušaj da se proda većinski udio u jadranskom brodogradilištu Bijela. Iz pregovora o prodaji povukli su se prvorangirani ponuđač Channel Islands – C&S.I. i Mercury Distribution. Četiri međunarodne kompanije poka-zale su zanimanje za razvoj turističke kompanije Velika Plaza, pri čemu bi ulaganja u projekt mogla premašiti milijardu eura. Atlas grupa, kompanija sa sjedištem u Srbiji, za 25 milijuna eura i 120 miliju-na eura u obećanim ulaganjima kupila je crnogorski vojno-medicinski centar Meljine, blizu obalnoga grada Herceg Novog. U srpnju je Fox TV, u vlasniš-tvu američkoga medijskoga konglo-merata News Corporationa i Ruperta Murdocha, zbog ekonomskih nemira odlučio prestati emitirati u Crnoj Gori. Crna Gora ovlastila je svoj prvi privat-ni mirovinski fond Penzija Plus kojim

2004. 2005. 2006. 2007. 2008.Inflacija 4.3 1.8 2 7.7 6.9Rast BDP-a 2.97 n/a 6.5 13.7 8.1Industrijska proizvodnja 13.8 -1.9 1 0.1 -2Deficit tekućeg računa 9,7 8,6 31,0 44,2 22,9

Glavni ekonomski pokazatelj (postotak)

{CRNA GORA}

75 | TOP 100

[SeeNews]

Agencija za promociju ulaganja u Crnu Goru je nacionalna agencija za ulaganja koju je 2005. osnovala crnogorska

vlada radi promocije stranih ulaganja u Crnu Goru i pomoći gospodarskom razvoju te zemlje. Agencija promovira specifične projekte stranim ulagačima, a zadatak joj je izvijestiti međuna-rodnu javnost o takvim projektima i time joj privući pozornost. “Agencija za promociju ulaganja u Crnu Goru promovira tu zemlju kao konkuren-tnu destinaciju za ulaganja tako što aktivno omogućuje ulagačke projekte u Crnoj Gori”, kaže Petar Ivanović, glavni direktor Agencije za promociju ulaganja u Crnu Goru.

Koji će veliki ulagači stupiti na crnogorsko tržište 2010. godine?Za sada je najatraktivnija gospodarska grana u Crnoj Gori energetski sektor. Talijanska tvrtka A2A od početka godi-ne već je uložila više od 120 milijuna eura. Također je dobila međunarod-nu licenciju za privatizaciju lokalne elektrane kroz povećanje kapitala. To će zemlji donijeti dodatnih 240 milijuna eura izravnih stranih ulaga-nja. Očekujemo velike investicije i u turističkom sektoru kroz dugoročne zajmove (najvjerojatnije će tvrtke kao što su Hydra Property i Orasco zapo-četi s poslovnim aktivnostima ove go-dine), kao i daljnje proširenje teleko-munikacijske industrije koju predvode norveški Telenor i njemački T-Com. Taj sektor postavlja čvrste temelje za razvoj novih usluga, a njegovi učinci se stalno multipliciraju. Konačno, na-kon prve faze velikog projekta marina Porto Montenegro očekuje se da će i sljedeća faza biti dovršena prilično uskoro.

Odustaju li zbog krize strani inve-stitori ulagati u Crnu Goru?Ni najmanje. Naprotiv, neki od njih povećavaju iznos svojih ulaganja. Moramo imati na umu da je Crna Gora mala zemlja sa samo 700.000 stanov-nika. To joj daje određenu fleksibilnost pri reagiranju na mnoge promjene koje se događaju u svijetu.

Dodatno, rezultati koje smo dosad postigli u privlačenju stranih ulaganja utječu na odluke drugih potencijalnih investitora, što povećava konkurenciju između projekata i ulagača.

Koji su sektori privukli najveći dio izravnih stranih ulaganja u posljednje tri godine? Da budemo iskreni, poredak se stalno mijenja kako zemlja prelazi iz jedne faze tranzicije u drugu. Prije neko-liko godina bankarska je industrija privlačila najveći dio izravnih stranih ulaganja.

Zatim su telekomunikacije postale atraktivne jer je vlada odlučila potpu-no privatizirati i taj sektor. Kao rezultat toga Crna Gora danas ima tri GSM operatera. Ne preferiram nijedan odre-đeni sektor. Vjerujem da su investitori puno bolje upućeni u atraktivnost pojedinih sektora.

Koja su očekivanja za budućnost?Izravna strana ulaganja u 2008. godini dosegla su 685 milijuna eura, što je 1,5% više u usporedbi sa 2007. godinom. Očekujemo da ćemo dosegnuti više od 700 milijuna eura u izravnim stranim ulaganjima u 2009. i oko 5 milijardi ukupno do 2012. godine. Tako optimistična predviđanja temelje se na nadolazećim infrastruk-turnim projektima, kao i na turistič-kim i ugostiteljskim projektima. Crna Gora, naime, bilježi porast broja registriranih inozemnih kompanija u zemlji.

{INTERVjU}

Strana ulaganja do 2012. iznosit će 5 milijardi eura

Petar Ivanović, glavni direktor Agencije za promociju ulaganja u Crnu Goru

{685MIlIjUNA EURA BIlA SU IZRAVNA STRANA UlAGANjA U 2008. GODINI

77 | TOP 100

Hrvatska

[Kire Nedelkovski, SeeNews]

Krajem godine hrvatska je Vlada smanjila planirani deficit u nacrtu konsolidiranog proračuna za 2009. godinu na 0,9% bruto domaćeg proizvoda od prvotno određenih 1,6%

Iako je politički 2008. godina za Hrvatsku bila daleko važnija, od blokade pregovora s Europskom unijom do ulaska u NATO, prošlu

godinu obilježio je i niz važnih gos-podarskih događanja. Tako je već po-četkom godine u veljači novoizabrana Vlada s premijerom Ivom Sanaderom ne čelu drastično smanjila predviđanja gospodarskog rasta za 2008. godinu i najavila zaduživanja na stranim tržišti-ma kako bi provjerila kreditni rejting Hrvatske u inozemstvu.

udjeli u iniTakođer su u Vladi najavili da će na-stojati zaštititi državna prava i interese tijekom revizije dioničkog ugovora naftne kompanije Ine s obzirom na to da je kapitalni udio Vlade u kompaniji pao ispod 50%. Početkom godine odo-brili su i državni proračun kako bi se smanjio proračunski deficit konsolidi-rane središnje države na 2,3% BDP-a s predviđanih 2,6% u 2007. godini. Proračun je Hrvatski sabor prihvatio već idući mjesec.

U travnju je Hrvatska uz Albaniju dobila poziv da se učlani u NATO, a Ina, hrvatska naftna kompanija, pot-pisala je ugovor s Državnom iranskom naftnom kompanijom (NIOC) o istra-živanju jednog bloka u Iranu. Istog je mjeseca poljska tvrtka za uređenje zemljišta i gradnju Globe Trade Centre uložila više od 40 milijuna eura >

već početkom godine, u veljači, hrvatska vlada je drastično smanjila predviđanja gospodarskog rasta za 2008. godinu

Naziv tvrtke prihod1. Ina 3651.562. Konzum 1741.783. HEP 1557.604. HT 920.885. T-Mobile 641.48

TOP 5 tvrtki u Hrvatskoj (mil. eura)

{100}TOP

ZEMl jA

TOP 100 | 78

u gradnju trgovačkog centra u Osijeku, gradu na istoku Hrvatske. U travnju je građevinarska tvrtka Konstruktor Inžinjering bila odabrana za glavnog izvođača radova u glavnom gradu Kosova, Prištini. Cijeli projekt vrijedi 250 milijuna eura. Kako se bližila sre-dina godine, dolazile su dobre gospo-darske vijesti.

U svibnju je Institut građevinarstva Hrvatske (IGH) pobijedio na natje-čaju za gradnju autoceste duge 110 kilometara duž crnogorske obale te je sklopio dogovor o projektiranju deset hidroelektrana u Rusiji. Istodobno je hrvatska Vlada iznijela plan prodaje brodogradilišta koja su u dugovima kako bi olakšala pristupanje Europskoj uniji, navodeći da će prijedlozi restruk-turiranja biti poslani Europskoj komisiji na odobrenje.

financijska sredstva euTakođer državni vrh odobrava konzor-cijski kredit od 760 milijuna eura od domaćih banaka s dospijećem u 2010. godini radi smanjenja vanjskog duga i rizika koji proizlaze iz svjetskih finan-cijskih previranja.

U lipnju je australska tvrtka Unilife Medical Solutions najavila otvaranje tvornice potrošne medicinske opre-me vrijedne 93 milijuna eura u blizini Splita, drugoga najvećega grada u Hrvatskoj. U lipnju je također Agrokor od Svjetske banke dobio 40 milijuna eura kredita. U srpnju je Svjetska agencija za ocjenu kreditne sposobno-sti Standard & Poor’s (S&P) ocijenila dugoročni kreditni rejting strane valu-te BBB/A-3 i domaće valute BBB+/A-2 stabilnim zbog praćenja politike EU i postupne fiskalne konsolidacije. Tada je Vlada smanjila i stvarni predvi-đeni rast bruto domaćeg proizvoda sa 4,5% na 4,4% zbog pogoršanja inozemnoga gospodarskog stanja te je povisila predviđen prosjek inflacije sa

5,2% na 6,6%. U kolovozu je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga javila da je mađarska naftna kompani-ja Mol zatražila dopuštenje za plasira-nje ponude kako bi preuzela hrvatsku naftnu kompaniju Inu.

U rujnu je potpredsjednik Vlade Damir Polančec najavio da Hrvatska do 2014. godine planira otvoriti ter-minal ukapljenoga prirodnog plina, vrijedan između 700 milijuna i jedne milijarde eura, a do 2020. udvostručiti ugrađeni kapacitet električne proizvod-nje kako bi smanjila ovisnost o uvozu energije i poveća putove nabave.

Također je u rujnu Europska komi-sija odobrila financiranje iz pretpristu-pnih fondova u vrijednosti od 451,4 milijuna eura u razdoblju od 2008. do 2010. godine u svrhu potpore državi kandidatkinji za ulazak u EU, a hrvat-ska Vlada potvrdila je odabir Dine, luke na sjevernojadranskom otoku Krku, kao najbolje lokacije za gradnju terminala ukapljenoga prirodnog plina.

U listopadu je prodala dio naftne kom-panije Ina tako da je mađarska naftna kompanija Mol kupila 22,15% kapi-talnog udjela u Ini javnom ponudom, čime svoj udjel u kompaniji povećava na 47,15%.

prOraČunIstog je mjeseca svjetska agencija za ocjenu kreditne sposobnosti Standard & Poor’s (S&P) promijenila ocjenu kreditnog rejtinga od negativnog pre-ma stabilnom, te je potvrdila rejting strane valute BBB/A-3 i domaće valute BBB+/A-2.

Uoči kraja godine švedska kompa-nija za maloprodaju pokućstva Ikea je najavila da će uložiti 300 milijuna eura u trgovački centar u kojem će otvoriti svoj prvi prodajni centar u Hrvatskoj.

Krajem godine je Hrvatska narodna banka najavila odluku o smanjenju stope obvezne rezerve za poslovne banke na 14% s postojećih 17% kako bi poboljšala likvidnost banaka, a odluka stupa na snagu 10. prosinca. U prosincu je hrvatsko ministarstvo financija najavilo da će predložiti Vladi da odustane od uravnoteženog proračuna za 2009. godinu i prihvati deficitarni proračun od 1,3% do 1,7% BDP-a kako bi ostvarilo planirani rast plaća, a Vlada smanjila planirani deficit u nacrtu konsolidiranog proračuna za 2009. na 0,9% bruto domaćeg pro-izvoda od prvotno određenih 1,6%. Istodobno je Slovenija najavila da neće poduprijeti pristupne pregovore Hrvatske i Europske unije.

2004. 2005. 2006. 2007. 2008.Inflacija 2,70 3,60 2,00 5,80 2,90Rast BDP-a 3,80 4,30 4,80 5,60 2,80Industrijska proizvodnja 3,70 5,10 4,50 5,60 1,60Stopa nezaposlenosti 18,70 18,00 1,70 14,70 13,70Deficit tekućeg računa (mil. eura) 1,433 1,975 2,715 3,236 4,438


{HRVATSKA}

79 | TOP 100

[Poslovni dnevnik]

Zagrebački holding osnovan u siječnju 2007. godine u svom sastavu ima 18 podružnica te sedam ovisnih društava i ustanova

Najveća komunalna tvrtka u Hrvatskoj, Zagrebački holding, svoje je današnje obrise dobila još 2006. go-

dine osnivanjem Gradskoga komunal-noga gospodarstva. U siječnju 2007. Zagrebački holding dobiva svoje sa-dašnje ime, a u svom sastavu za sada ima 18 podružnica te sedam društava i ustanova. Objedinjavanjem brojnih gradskih tvrtki u jednu tvrtku pokušala se postići racionalizacija upravljanja sustavom komunalnoga gospodarstva. Osim toga učinkovitije upravljanje

{ZAGREBAČKI HOlDING}

gradskom imovinom i projektima nužnima za razvoj Zagreba također su razlozi za osnutak Zagrebačkog holdinga.

tri sektOraPodružnice i društva Zagrebačkog holdinga podijeljeni su u tri sektora. Sektor komunalnih djelatnosti čine Čistoća, Zagrebački digitalni grad, Tržnice Zagreb, Vodoopskrba i odvod-nja, Zagrebačke ceste, Zbrinjavanje gradskog otpada ZGOS, Zrinjevac i Gradska groblja. Sektor prometnih djelatnosti čine dvije podružnice, ZET

Vrijednost imovine 18,4 milijarde kuna

i Zagrebparking. U sektoru tržišnih djelatnosti su AGM (nakladništvo), Upravljanje sportskim objektima, Vladimir Nazor (tvrtka za ugostitelj-stvo i turizam), Zagrebački velesajam, Autobusni kolodvor, Gradsko stambeno komunalno gospodarstvo, Robni termi-nali i Stanogradnja.

Uz podružnice postoji i nekoliko društava i ustanova koji su u sto-postotnom ili većinskom vlasništvu Zagrebačkog holdinga. U tu skupi-nu ulaze tvrtka za distribuciju plina Gradska plinara, tvrtka za opskr-bu plinom Gradska plinara Zagreb Opskrba d.o.o, ustanova Gradska ljekarna te tvrtka za upravljanje sport-skim objektima Zagreb Arena d.o.o. U 51-postotnom vlasništvu Holdinga je Zagrebplakat d.o.o., tvrtka za iznaj-mljivanje oglasnog prostora.

O veličini Zagrebačkog holdin-ga dovoljno govori i broj zaposlenih. Prema podacima na posljednji dan prošle godine, >

{4,4MIlIjARDE KUNA BIO jE UKUPAN PRIHOD ZAGREBAČKOG HOlDINGA U 2008.

najviše zaposlenika, njih 4318, radi u gradskom javnom prijevozniku zagrebačkom električnom tramvaju (zet)

TOP 100 | 80

u Holdingu je zaposleno 11.875 rad-nika. Najviše zaposlenika, njih 4318, radi u gradskom javnom prijevozniku ZET-u, a najmanje, tek pet zaposlenih, u tvrtki za gradnju i prodaju stano-va Stanogradnja. Unutar Holdinga djeluje 43 sindikata, a zajedno s ovisnim društvima broj se penje na 49 sindikata.

HOlding i krizaToliki broj gradskih tvrtki na jedno-me mjestu logično generira znatan prihod. Prošle je godine Zagrebački holding ostvario 3,14 posto više ukupne prihode koji su se popeli na 4,4 milijarde kuna. Prihodi od proda-je popeli su se na 2,6 milijardi kuna. Prošlogodišnja dobit prije oporezivanja iznosila je 146,1 milijun kuna i bila je veća za čak 373 posto u odnosu na prethodnu 2007. godinu. Dobit nakon oporezivanja iznosila je 110,4 miliju-na kuna. Vrijednost ukupne imovine Zagrebačkog holdinga, prema podaci-ma iz financijskog izvješća za prošlu godinu, iznosi 18,4 milijarde kuna.

No gospodarska kriza i sveopća nelikvidnost hrvatskoga gospodarstva odražava se i na poslovanje Holdinga. Prema podacima u već spomenutom financijskom izvješću, obveze prema dobavljačima iznosile su 671,6 miliju-na kuna. Ipak, u Zagrebačkom holdin-gu vjeruju da će i ovu godinu zaključiti s pozitivnim financijskim rezultatima. Društveno odgovorno poslovanje sve je bitnije u suvremenim uvjetima

{11.875RADNIKA ZAPOSlENO jE U ZAGREBAČKOM HOlDINGU, A NAjVIŠE IH jE U ZETU

zagrebparking također je dio zagrebačkog holdinga i jedna od najprofitabilnijih tvrtki unutar grupacije

{ZAGREBAČKI HOlDING}

81 | TOP 100

poslovanja. Svjestan te činjenice, Zagrebački holding je tvrtka koja pro-miče društveno odgovorno poslovanje glede socijalne odgovornosti. U tom segmentu postoji cijeli niz primjera društveno odgovornog poslovanja kao što je promoviranje dobrih primje-ra cjeloživotnog učenja, organizacije rada, jednakih mogućnosti, društvene inkluzije i održivog razvoja.

Na taj način se nastoji povećati standarde društvenog razvoja, zaštite okoliša te poštovanja ljudskih prava unutar kompanije, ali se nastoji proši-riti i socijalni dijalog, stjecanje vješti-na, jednake mogućnosti, predviđanja i

upravljanja promjenama. U socijalnoj sferi, ulaganje u edukaciju, radne uvjete te usvajanje dobrih odnosa sa zaposlenicima također može pridonijeti produktivnosti.

vrijednOst zapOslenikaUnutar tvrtke socijalno (društveno) odgovorna praksa uključuje zaposleni-ke i odnosi se na područja kao što su investiranje u ljudski kapital, zdravlje i sigurnost te upravljanje promjenama. jedan od velikih izazova je kako privući i zadržati zaposlenike koji imaju odgo-varajuće znanje i vještine. Zaposlenici su najveća vrijednost i imaju ključnu

Prihodi 2008. 2007. Prodaja 2,680.209 2,300.130Ostalo 1,475.152 1,849.380Rashodi (ukupno) 4,026.189 4,044.130Materijalni troškovi 1,028.422 882.770Troškovi osoblja 1,634.857 1,566.270

Poslovanje Zg holdinga (tisuće kuna)

ulogu u izgradnji učinkovite i prosperi-tetne tvrtke koja će svojim potencijali-ma omogućiti građanima Grada Zagreba vrhunsku uslugu, dostojnu života u europskoj metropoli.

Spomenuto je da Zagrebački holding ima više od 11.000 zaposlenika koji svojim znanjem i vještinama omogućuju besprijekoran servis građanima milijun-skoga grada. Prema riječima vodećih ljudi, Holding će svojim zaposlenicima i dalje omogućavati stjecanje dodatnog obrazovanja i mogućnost stalnog učenja i prekvalifikacija. Briga o zaposlenicima i njihov privatni i poslovni napredak ključ je u stvaranju moderne i dinamič-ne tvrtke.

Aktivno praćenje zaposlenika koji ne mogu raditi zbog invaliditeta ili povre-de na radu također je dio društveno odgovornog poslovanja Zagrebačkog holdinga, koje ujedno pridonosi smanje-nju troškova.

Vanjska dimenzija društveno odgo-vornog poslovanja odnosi se na lokal-nu zajednicu i različite skupine, pored zaposlenika i dioničara. To su poslovni partneri i dobavljači, potrošači, javna uprava ili lokalne udruge. Odnos s lokal-nim zajednicama podrazumijeva inte-griranje poduzeća u okruženje u kojem djeluje. Doprinos lokalnim zajednicama primjetan je kroz osiguranje radnih mjesta ili plaćanje poreza. Odgovorna praksa u sferi zaštite okoliša odnosi se uglavnom na upravljanje pri-rodnim resursima koji se upotrebljavaju u proizvodnji.

{43SINDIKATA DjElUjU UNUTAR ZAGREBAČKOG HOlDINGA

u sastavu zagrebačkog holdinga posluje i tvrtka zagreb arena

TOP 100 | 82

{INTERVjU}

[Tomislav Pili, Poslovni dnevnik]

Ivo Čović, predsjednik Uprave Zg holdinga, kaže kako je kroz Holding Grad Zagreb osigurao racionalnije upravljanje sustavom komunalnoga gospodarstva grada te omogućio učinkovitije upravljanje imovinom i projektima nužnim za razvoj i unapređenje tržišnih djelatnosti

Objedinjavanjem brojnih grad-skih tvrtki 2007. u krovnu tvrtku Zagrebački holding nastala je najveća i jedina

tvrtka takve vrste u Hrvatskoj. O učin-cima spajanja gradskih tvrtki u Holding i realiziranim projektima, ali i plano-vima za budućnost govori predsjednik Uprave Ivo Čović.

Koji su financijski i operativni učinci postignuti od osnivanja Zagrebačkog holdinga do sada?Temeljna zadaća ZGH d.o.o. je učin-kovito i trajno obavljanje komunalnih djelatnosti uz maksimalnu zaštitu okoliša i štićenja javnog interesa lokal-ne zajednice u kojoj djeluje te stal-no povećanje zadovoljstva korisnika usluga i zaposlenika. Osnivanjem ZGH d.o.o. Grad Zagreb je postigao racio-nalnije upravljanje sustavom komunal-noga gospodarstva grada te omogućio učinkovitije upravljanje imovinom i projektima nužnim za razvoj i unapre-đenje komunalnih, društvenih i tržišnih djelatnosti. S obzirom na širok spektar usluga koje pruža i visok potencijal imovine kojom upravlja, ZGH d.o.o.

Godišnji rast ukupnih prihoda od 3,14 posto i 5,5 milijardi ulaganja u razdoblju od dvije godine

{150MIlIjUNA KUNA UlOžIO jE HOlDING U PODRUžNICU ZAGREBPARKING

{1,2MIlIjARDE KUNA UlOžENO jE U GRADNjU NASEljA SOPNICA-jElKOVEC

ima mogućnost jedinstvenog planira-nja i zajedničkog vođenja projekata čime se ostvaruju brojni sinergijski učinci, poput smanjenja troškova po-slovanja i povećanja opće učinkovitosti poduzeća u temeljnim djelatnostima i kompetencije u području javno-privat-nog partnerstva.

Po kojim je godišnjim stopama do sada rastao Holding i kakve su projekcije rasta u razdoblju do 2012. godine?Godišnji rast ukupnih prihoda u 2008. u odnosu na 2007. iznosio je 3,14 posto. Planom za 2009. u odnosu na ostvarenje iz 2008. bio je predviđen

83 | TOP 100

Godišnji rast ukupnih prihoda od 3,14 posto i 5,5 milijardi ulaganja u razdoblju od dvije godine

porast ukupnih prihoda za oko 15 posto. Međutim, taj porast neće biti realiziran zato što neće biti ostvarena planirana prodaja stanova u Sopnici, jer su nam planirani prihodi od Grada u prvom rebalansu proračuna za 2009. smanjeni, te zato što je efekt porasta stope PDV sa 22 na 23 posto prevaljen na Zg holding.

Naime, cijene komunalnih usluga prema krajnjim potrošačima nisu se mijenjale, što predstavlja manji prihod od približno 7 milijuna kuna za 2009. godinu. Također, s obzirom na najav-ljeni drugi rebalans proračuna Grada Zagreba, ne znamo hoće li i u kojim iznosima on biti reflektiran na poslova-nje ZGH.

Koje su, prema vašem mišljenju, najvažnije realizirane investicije Holdinga do kraja prošle godine?Društvo je u razdoblju od 2006. do kraja 2008. ostvarilo znata investi-cijska ulaganja u ukupnom iznosu od 5,5 milijardi kuna. U podružnici ZET uloženo je 1,3 milijarde kuna u javni gradski prijevoz, što uključuje ispo-ruku 120 novih niskopodnih tramvaja od 140 ukupno ugovorenih te ostala ulaganja u opremu i infrastrukturu javnoga gradskog prijevoza. U po-družnicu Vodoopskrba i odvodnja do kraja 2008. uloženo je oko 650 milijuna kuna u gradnju i sanaciju vodoopskrbne mreže, a u podružnicu Robni terminali uloženo je više od 600 milijuna kuna.

U navedenim ulaganjima trećina je uložena u proširenje postojećih skladišnih kapaciteta i gradnju no-vih hala, dok je dvije trećine novca preko zajedničkih projekata s Gradom Zagrebom uloženo u gradnju i opre-manje škola (četiri osnovne i srednja), vrtića (4), ustanova za socijalnu skrb (2) i ustanovu za hitnu medicinsku pomoć. U podružnicu Zagrebparking

uloženo je gotovo 150 milijuna kuna u gradnju javnih garaža na Kvaternikovu trgu, Tuškancu i ostalim te za nabavu novih parkirališnih automata i opreme za javnu garažu "Rebro".

U podružnicu Stanogradnja uloženo je 1,2 milijarde kuna u gradnju stam-benih i poslovnih objekata u naselju Sopnica-jelkovec. Projekt obuhvaća gradnju 2713 stanova ukupne površine 202.395 m2, 122 poslovna prostora površine 10.502 m2, 919 garaža od 14.994 m2 te 42 parkirališna garažna mjesta površine 642 m2.

Završetak projekta predviđen je 2009. godine. Četrdeset osam posto stanova, odnosno 1300, od ukupnog broja izgrađenih stanova dano je u dugoročni najam Gradu Zagrebu.

U direkciju ZGH uloženo je 1,3 mi-lijarde kuna i u najvećoj je mjeri reali-zirano u stjecanje nekretnina od Grada Zagreba. To su sljedeće nekretnine: zemljište TžV Gredelj u Strojarskoj za 676 milijuna kuna, zemljište i objek-ti Zagrepčanke u Heinzelovoj za 251 milijun kuna, zemljište u Mandlovoj za 145 milijuna kuna te poslovna zgrada u Aveniji grada Vukovara za 115 mili-juna kuna.

Koje znatne investicije Zagrebački holding planira u idućem razdoblju?Najznačajnija investicija u idućem razdoblju je nastavak projekta zaštite, sanacije i razvoja sustava vodoop-skrbe i odvodnje Grada Zagreba. Tijekom 2008. izrađen je srednjoročni program zaštite za razdoblje od 2008. do 2011. te sanacije i razvoja susta-va vodoopskrbe i odvodnje Grada Zagreba ukupne vrijednosti 160 mili-juna eura. Taj ćemo projekt financirati sredstvima izdanih obveznica u iznosu od 79 milijuna eura, kreditom EBRD-a od 60 milijuna eura i sufinanciranjem Hrvatskih voda od 20,5 milijuna eura.

{600MIlIjUNA KUNA UlOžENO jE U PODRUžNICU ROBNI TERMINAlI

{120NOVIH NISKOPODNIH TRAMVAjA KUPljENO jE U 2008. GODINI

TOP 100 | 84

[Kire Nedelkovski, SeeNews]

Osnovan 1921. koncern Končar obuhvaća ma-tično poduzeće Končar Elektroindustriju i 20 tvrtki

kćeri s ukupno 4274 zaposlenika i jed-nom pridruženom tvrtkom. Najvažnija tržišta izvoza su Bosna i Hercegovina, Njemačka, Slovenija, Makedonija, Srbija, Kanada, Češka, Švedska, Ujedinjeni Arapski Emirati, Bugarska, Mađarska, Italija i Nizozemska. Koncern sa sjedištem u Zagrebu proi-zvodi opremu za generiranje proizvod-nje, prijenos i distribuciju električne energije, transformatore, sklopke rasklopnu opremu, elektroopremu i postrojenja za željeznički i cestovni promet, vozila gradskog prijevoza – tramvaje, industrijsku električ-nu opremu i sustave, informatičku opremu, kućanske aparate, opremu za ugostiteljstvo i druge proizvode.

Planirate li ulagati u 2009. godini? Unatoč svjetskoj ekonomskoj i finan-cijskoj krizi Končar planira uložiti u modernizaciju operativnih i proizvod-nih procesa kako bi povećao konku-rentnost i zadržao visoku kvalitetu proizvoda. No nije moguće jedno-značno otkriti iznos ulaganja s obzi-rom na to da se naša grupa sastoji od dvadeset neovisnih tvrtki s vlastitim srednjoročnim i dugoročnim investi-cijskim aktivnostima koje traju katkad i više godina. Najveća su ulaganja usmjerena na istraživanje i razvoj. Tvrtka je osmislila i razvila rješenje za niskopodni vlak, novi proizvod u koji smo uložili znatna sredstva, a nastav-ljamo razvoj na području obnovljive energije. S obzirom na znatni ener-getski manjak, očekujemo da će se tijek ulaganja kretati prema gradnji novih kapaciteta za proizvodnju ener-

Koncern Končar nastavlja ulagati unatoč krizi

Darinko Bago, predsjednik Uprave Končara, ističe kako je prednost Končara u fleksibilnosti, kratkim rokovima isporuke, kvaliteti te vlastitom razvoju, a to se pokazalo kao dobitna kombinacija za uspješno sudjelovanje u međunarodnim natječajima

{4.274ljUDI ZAPOŠljAVA KONCERN KONČAR OSNOVAN jOŠ 1921. GODINE

gije. Najozbiljnije očekujemo da ćemo svojom opremom pratiti taj trend, naročito transformatorima i genera-torima i ostatkom spektra proizvoda. Naša je prednost u fleksibilnosti, kratkim rokovima isporuke proizvoda, kvaliteti te vlastitom istraživanju i razvoju. To se dosad pokazalo kao do-bitna kombinacija koja nam je pružila mogućnost da uspješno sudjelujemo u međunarodnim natječajima u više od sto zemalja diljem svijeta. Budući da je naše cjelokupno poslovanje zasnovano na vlastitim rješenjima, isto očekujemo i u 2009. godini: nove korake naprijed na području tehno-logijskog napretka, inovacija i novih industrijskih rješenja.

Kamo izvozite proizvode? Očekujete li širenje na strana tržišta? Gotovo pola našega ukupnog poslo-vanja namijenjeno je inozemstvu. Naš je plan povećati broj stranih tržišta na koja ćemo izvoziti. Za sada proizvode izvozimo uglavnom u ze-mlje Europske unije (oko 50% uku-pnog izvoza u 2008. godini), na regi-onalna tržišta (Bosna i Hercegovina, Makedonija, Crna Gora), ali i u Sjedinjene Države, Australiju i Bliski istok. U Kini imamo zajedničku tvornicu s kineskim partnerom za proizvodnju mjernih transformatora. U lipnju je tvrtka potpisala ugovor vrijedan 17,4 milijuna eura (25 milijuna dolara) o rekonstrukciji triju podstanica u Albaniji.

Je li svjetska kriza utjecala na vaše poslovanje? Svakako da. Nadamo se da energetski sektor, bez kojeg nema industrijskog razvoja, neće doživjeti dramatične po-sljedice promjene zbog krize. Također se nadamo da će se razvoj i ulaganje u energetsku industriju nastaviti.

{INTERVjU}

85 | TOP 100

Nakon gotovo devetogodišnje uprave UN-a 2008. godine u veljači južna srpska pokrajina Kosovo proglasila je svoju

neovisnost od Beograda i time završila priču o bivšoj jugoslaviji.

Novu je državu dosad priznalo 60 zemalja uključujući Sjedinjene Američke Države i većinu članica Europske unije, a osim toga postala je i dio Međunarodnoga monetarnog fonda i Svjetske banke. Iz Srbije, koju je podržala njezina dugogodišnja sa-veznica Rusija, izjavili su kako nikada neće priznati neovisnost Kosova. Teritorij Kosova predmet je razdo-ra između Srba i etničke skupine Albanaca, koja čini gotovo 90% ko-sovskog stanovništva koje sebe naziva Kosovarima. Godine 1389. turska je vojska porazila Srbe i uvela 500 godi-na turske vlasti. Srbi Kosovo smatraju svetim tlom i rodnim mjestom svog identiteta. Kosovo je za Srbiju posta-lo simbolom očuvanja ortodoksnoga kršćanstva.

Osim što je priznanje Kosova od međunarodne zajednice izazvalo poli-tička previranja u Srbiji, ono je utjeca-lo i na gospodarska kretanja u regiji. Tako se lani prvi put >

Kosovo

novu je državu dosad priznalo 60 zemalja uključujući sjedinjene američke države i većinu članica europske unije, a postala je i dio MMf-a i svjetske banke


U posljednjih nekoliko godina Kosovo je ostvarilo napredak u prelasku na tržišn ekonomiju, ali njegov razvoj i dalje u veli-koj mjeri ovisi o međunarodnoj pomoći koja se procjenjuje na oko 15% BDP-a, a novčane pošiljke iz inozemstva također iznose oko 15% BDP-a

Glavni, a ujedno i najveći grad Kosova je Priština. Osim Albanaca dvomilijunsko stanovništvo Kosova čine manje zajednice Srba, Turaka i Bošnjaka. Kosovo podupiru EUlEX, dosad najveća civilna misija Europske unije, UN-ova misija na Kosovu (UNMIK) i KFOR te NATO-va misija na Kosovu koju čini 17.000 vojni-

ka. U posljednjih nekoliko godina Kosovo je ostvarilo znatan napredak u prelasku na tržišno gospodarstvo i u očuvanju makroekonomske stabil-nosti, ali njegov razvoj u velikoj mjeri ovisi o međunarodnoj pomoći koja se procjenjuje na oko 15% BDP-a i o novčanim pošiljkama iz inozemstva koje iznose oko 15% BDP-a.

Stranci na Kosovu

{100}TOP

ZEMl jA

*podaci za top 5 tvrtki nisu dostupni

TOP 100 | 86

dogodilo da robna razmjena između Srbije i Hrvatske stagnira. Naime, otkad je Hrvatska priznala neovisnost Kosova, sve je više znakova koji svje-doče o stagnaciji, pa i pogoršanju nje-zinih odnosa sa Srbijom. Poboljšanje u odnosima između Zagreba i Beograda koje se oprezno i postupno događalo godinama, pogotovo u gospodarskim odnosima, zamrlo je posljednjih mje-seci, prije svega zbog srpskih reakcija na hrvatsko priznanje Kosova. Srbija je i u svojem Nacionalnom progra-mu za integriranje u Europsku uniju najavila negativan trend u odnosima s Hrvatskom.

regija i kOsOvOU poglavlju o regionalnoj suradnji i odnosima sa susjedima srbijanska vlada konstatira da hrvatsko prizna-nje kosovske neovisnosti “predstavlja negativan impuls za bilateralne odno-se”. Istodobno za mađarsko priznanje Kosova navodi da će “u sljedećem razdoblju biti prisutno u političkim razgovorima”, a za bugarsko prizna-nje Kosova konstatira da je Bugarska “ukazala prethodno na delikatnost te odluke i uvjerenje da ona neće bitno utjecati na bilateralne odnose”. U odnosima sa susjedima u regiji Srbija

je uz Hrvatsku jedino još s Albanijom decidirano najavila zahlađenje odnosa. I podaci Republičkog zavoda za stati-stiku Srbije o robnoj razmjeni između Srbije i Hrvatske ukazuju da su zau-stavljeni višegodišnji uzlazni trendovi. U prvih šest mjeseci ove godine srpski uvoz iz Hrvatske gotovo je identičan uvozu u prvoj polovici prošle godine.

U prvoj polovini ove godine srpski uvoz iz Hrvatske bio je vrijedan 177,5 milijuna eura, a u prvih šest mjeseci prošle godine 176,5 milijuna eura. Za razliku od prethodnih godina kad je uvoz iz Hrvatske rastao prema dvozna-menkastim stopama, u ovoj je godini porastao samo za 0,5 posto. Istodobno je srpski izvoz u Hrvatsku porastao sa 111,6 na 145,6 milijuna eura, odnosno porastao je za tridesetak posto.

Ipak, Hrvatska je pronašla i svoje gospodarske interese na Kosovu, pa je tako lani građevinska tvrtka Ingra objavila kako je potpisala ugovor za gradnju mosta na cesti M9 Kosovo Polje-Aerodrom Priština. Ugovor vri-jedan 3,5 milijuna eura potpisan je s kosovskim ministarstvom transpor-ta i veza. Rok za gradnju je bio šest mjeseci, a potpisivanje navedenog ugovora predstavlja Ingrin povratak na kosovsko tržište.

Kosovo je na petome mjestu u svijetu po rezervama lignita, koje se pro-cjenjuju na 14,7 milijardi tona. Rude cinka, olova, srebra, zlata, kroma, kadmijuma i bizmuta nalaze se na sjeveru u rudnicima Trepča. Kosovo razvija velike projekte za povećanje proizvodnje lignita i grad-nju nove termoelektrane na ugljen,

uzimajući u obzir veliku potrebu za strujom u regiji. Rezerve uglje-na i cinka procjenjuju se na oko 48 milijuna tona, a rezerve nikla na 16 milijuna tona.

Rezerva kroma ima 89 milijuna tona, a boksita 13,2 milijuna tona. Oko 60% stanovništva nastanjuje seoska područja pa kosovska poljo-

privreda iznosi 19% BDP-a i pred-stavlja glavni izvor prihoda za većinu stanovnika. Također čini 16% izvoza. Kosovo je i dalje jedna od najsiro-mašnijih zemalja u Europi s BDP-om po stanovniku oko 1700 eura u 2008. i s najvišom razinom nezaposlenosti od 30% do 50%, prema različitim procjenama.

Rezerve rude i poljoprivreda

{KOSOVO}

87 | TOP 100

Makedonija

[Valentina Dimitrijevska, SeeNews]

Makedonija cilja na realan ekonomski rast od 5,5% u usporedbi s korigiranim rastom od 5% planiranim za 2008. Pa ipak, Petar Gosev, guverner makedonske središnje banke, smatra da će se rast usporiti na između 3% i 4,5% zbog ekonomske krize

Makedonija je 2008. pretr-pjela frustrirajuće diplomat-ske zapreke jer je Grčka stopirala njezino članstvo

u NATO-u te zaprijetila da će osujeti-ti i njezine težnje za priključivanjem Europskoj uniji ako se ne riješi njihov dugotrajni spor o imenu. U travnju tijekom sastanka NATO-a u Bukureštu Makedonija, za razliku od Hrvatske i Albanije, nije dobila poziv da se pri-ključi Savezu, i to zbog neriješene sva-đe sa svojim južnim susjedom. Atena je blokirala makedonsko članstvo ka-zavši kako ime te bivše jugoslavenske zemlje predstavlja teritorijalni zahtjev za najsjevernijom grčkom pokrajinom istog imena.

ManjinePregovori dviju zemalja pod okri-ljem UN-a stali su na mrtvoj točki, a analitičari ne vide vidljive znakove skorašnjeg rješenja. Osim toga Grčka je zaprijetila i sprečavanjem makedon-skog puta prema članstvu u Europskoj uniji ako se spor u vezi s imenom ne riješi. Makedonci tvrde da nisu spremni promijeniti ime svoje zemlje niti svoj

nacionalni identitet. Nakon sastanka NATO-a 1. lipnja makedonski je parla-ment unatoč protivljenju opozicijskih stranaka sazvao opće prijevremene izbore na kojima je konzervativna stranka VMRO-DPMNE, predvođena Nikolom Gruevskim, osvojila uvjerljivu većinu te oformila koaliciju s manjin-skim Demokratskim savezom Albanaca (DUI). Gruevski je ponovno izabran za premijera, ali izbore je narušilo oz-biljno nasilje, uglavnom u područjima koja naseljava albanska etnička skupi-

na, koja čini četvrtinu od dva milijuna stanovnika koliko ih živi u Albaniji.

izBOriUnatoč odgodama makedonska je vla-da potvrdila svoju posvećenost ubrza-nju priprema za pristupanje Europskoj uniji. Sastavljen je akcijski plan za provođenje preporuka EU, a posebna pozornost usmjerena je na organizaci-ju slobodnih i demokratskih lokalnih i predsjedničkih izbora sljedećeg prolje-ća te na poboljšanje političkog >

u gospodarstvu svjetska financijska previranja nisu zaobišla ni Makedoniju, pa su tako dosad najpogođenije metalna, tekstilna i kožarska industrija

Naziv tvrtke prihod1. Okta 646.89 2. Makpetrol 393.673. Telekomunikacii 318.684. EVN Makedonija 278.895. T-Mobile Makedonija 166.89

TOP 5 tvrtki u Makedoniji (mil. eura)

{100}TOP

ZEMl jA

TOP 100 | 88

dijaloga u zemlji. U gospodarstvu svjetska financijska previranja nisu zaobišla ni Makedoniju, pa su tako do-sad najpogođenije metalna, tekstilna i kožarska industrija, zbog čega su neke tvrtke bile prisiljene zaustaviti proi-zvodnju i otpustiti radnike. Otkazi će dodatno pogoršati akutni problem nezaposlenosti, sa stopa-ma nezaposlenosti od 33% u trećem tromjesečju, što je vrlo slično stopi od 34,2% u istom razdoblju prošle godine. Makedonska burza već je mjesecima u slobodnom padu.

strana ulaganjaBrokeri predviđaju kako će tržišna sta-gnacija trajati do sljedećeg proljeća jer za sada nema zainteresiranih ulagača. Vlada je ipak krenula s kampanjom privlačenja stranih ulagača, nude-ći im porezne olakšice, oglašavajući makedonske poslovne mogućnosti u stranim medijima te slanjem promo-tivnih delegacija u inozemstvo. Izravna strana ulaganja u Makedoniju u rujnu su se popela na 409 milijuna eura (576 milijuna dolara), što je 138% više nego prethodne godine.

Prema prethodnim predviđanjima makedonski FDI (direktna strana ula-ganja) 2008. je trebao dosegnuti više od 500 milijuna eura. Sljedeće godine vlada cilja na realni ekonomski rast od 5,5% u usporedbi s korigiranim rastom od 5% planiranim

za 2008. godinu. Pa ipak, Petar Gosev, guverner makedonske središnje banke, smatra da će se rast sljedeće godine usporiti na između 3% i 4,5% zbog svjetske ekonomske krize, a to su naj-optimističnija predviđanja.

draMatiČan ManjakMakedonija se 2008. suočila s go-dišnjom inflacijom koja je u ožujku premašila stopu od 10,2%, ali taj je rast zaustavljen na godišnji razini od 5,2% u studenom. Prema vladinim predviđanjima do kraja 2008. stopa inflacija će varirati između 5,5 i 6%.

Tako Makedonija 2008. godinu završava s manjkom tekućeg deficita na 567 milijuna eura tijekom rujna, što posebno zabrinjava u usporedbi s deficitom godinu prije od 83 miliju-na eura te predstavlja nov rizik za ekonomiju. Guverner središnje banke očekuje da će manjak u tekućem računu dosegnuti 15% BDP-a do kraja godine. Međunarodni monetarni fond (MMF) upozorio je da na dra-matičan rast makedonskog manjka na državnom tekućem računu, što je rezultat lošijih uvjeta trgovanja, ubrzanih povećanja mirovina i plaća u javnom sektoru, javnih investicija i posudbi kućanstvima. MMF je pozvao makedonsku vladu na strožu financij-sku disciplinu i pozdravio njezin jaki ekonomski rast podržan poboljšanji-ma uvjeta poslovanja.

Inače, Makedonija je veliki na-predak ostvarila na energetskom planu pa je tako u posljednjih osam godina privatna tvrtka Sieto posta-vila solarne ploče u na više od 40 lokacija u Makedoniji. Plan je da se u sljedećih godinama solarne ploče uz pomoć tvrtke Sieto postave na više od 10.000 krovova u Makedoniji.

2004. 2005. 2006. 2007. 2008. Inflacija –0,4 4,1 –2,2 37,2 n/aRast BDP-a 0,5 3,8 7 37,3 n/aIndustrijska proizvodnja 3,2 3,7 2,5 36 n/aStopa nezaposlenosti 2,3 5,9 3,7 34,9 n/aDeficit tekućeg računa 8,4 2,7 0,9 7,5 15,3


Makedonskih najuspješnijih de-set predvodi Okta, jedina make-donska rafinerija sirove nafte, a ujedno i jedina makedonska tvrtka koja je ušla u poredak SEE TOP 100 za 2008. godinu. Okta je dio Elpet-Valkaniki SA, u vlasništvu grčke naftne kompanije Hellenic Petroleum. Makpetrol, najveći ma-kedonski trgovac gorivom ,zauzeo je drugo mjesto s ukupnim priho-dom od 393,7 milijuna eura. Taj teškaš "blue-chip" indeksa domi-nira makedonskim tržištem sa 110 benzinskih crpki i 60% udjela na kraju 2008. godine. Zapošljava oko 1900 ljudi. Zajednički prihod deset najvećih makedonskih kompanija 2008. iznosio je 2,3 milijarde eura.

2,3 milijarde eura

{MAKEDONIjA}

89 | TOP 100

Moldavija

[Kristina Belkina, SeeNewsa]

Moldavsko gospodarstvo poraslo je za realnih 7,6% u prvih devet mjeseci 2008., što je mnogo više i brže od prošlogodišnjeg rasta od 3,3%, cijene su rasle za godišnjih 8,5% u studenom, a MMF i vlada predviđaju ekonomski rast od 6,5% i inflacijsku stopu od 9%

Moldavija je u 2008. godi-ni bila politički stabilna i ekonomski uspješna: rast gospodarstva od 6%

i jednoznamenkasta stopa inflacije koja se očekivala na kraju godine, uz pozitivne procjene Europske unije i Međunarodnoga monetarnog fonda, stvorile su sliku napredne i prosperi-tetne zemlje.

Unatoč tom ohrabrujućem razvoju događaja većina stanovništva i dalje živi u siromaštvu te uvelike ovisi o novcu koji im šalju članovi obitelji koji rade u inozemstvu u nadi za svjetli-ju budućnost njihove vlastite zemlje. Službene brojke pokazuju da su na kraju rujna od ukupno 1,4 milijuna radno sposobnih 343.000 bili radnici u inozemstvu. Međutim, vjeruje se da njihov stvarni broj iznosi više od 500.000. Moldavski radnici u ino-zemstvu nastavili su financirati više od 30% bruto domaćeg proizvoda (BDP) zemlje u 2008. godini. Vlada ne vjeruje da će se velik broj njih vratiti kući iz zapadne Europe sljedeće godine unatoč financijskoj krizi zemalja koje

ih ugošćuju. U 2008. moldavski odnosi s Europskom unijom su se poboljšali te je blok 27 članica iskazao spremnost potpisati novi ambiciozni dogovor s tom zemljom.

rast gOspOdarstvaI dok je moldavska vlada uspješno kročila područjem vanjske politike u 2008., u unutarnjoj politici doživjela je fijasko, ne uspjevši pronaći dugotrajno rješenje za smirivanje statusa moldav-ske regije Transdnjestar, koja je izrazila

želju za odcjepljenjem. Dva sastanka moldavske vlade i vlasti Transdnjestra nisu donijele rezultate jer se regija i dalje smatra nezavisnom državom.

Moldavsko je gospodarstvo poraslo za realnih 7,6% u prvih devet mje-seci 2008., što je mnogo više i brže od prošlogodišnjeg rasta od 3,3%. Cijene su rasle za godišnjih 8,5% u studenom. MMF i vlada za cijelu 2008. predviđali su ekonomski rast od 6,5% i završnu inflacijsku stopu od oko 9%. Moldavija je 2008. napravila >

Moldavsko je gospodarstvo poraslo za realnih 7,6% u prvih devet mjeseci 2008., što je mnogo više i brže od rasta od 3,3% u 2007. godini

Naziv tvrtke prihod1. Moldovagaz 523.15 2. Moldtelecom 175.743. Red Union Fenosa 147.804. Orange 136.595. Tirex-Petrol 85.58

TOP 5 tvrtki u Moldaviji (mil. eura)

{100}TOP

ZEMl jA

TOP 100 | 90

agresivan program privatizacije, što je rezultiralo rekordnim prihodom od 734 milijuna leua od prodaje aktive u državnom vlasništvu. Prihod od privati-zacije je u 2007. dosegao 155 milijuna leua. Nacija je u ljeto pretrpjela popla-vu, čija je ukupna šteta procijenjena na 120 milijuna dolara.

uvOz plinaZbog obilne kiše krajem srpnja i tije-kom kolovoza rijeke Dnjestar i Prut prelile su se i poplavile gradove i sela te primorale ljude da napuste domo-ve. Troje ljudi je poginulo od poplave u glavnom gradu Chisinauu, oko 300 obitelji izgubilo je dom, a poplavljeno je više od 4800 hektara obradive po-vršine. U rujnu je Fitch Ratings spustio kreditnu procjenu Moldavije s pozitivne na stabilnu, što je bio odraz moldav-skog pada na području inozemnih fi-nancija i nastavka pritiska inflacije. Na

U lipnju je Rompetrol Gas, trgovinska jedinica rumunjske naftne kompanije Rompetrol Group za tekući plin, postao vlasnikom većinskog udjela u moldav-skom uvozniku plina na veliko i malo MoldInterGaz.

Moldavska dva mobilna operatera Orange i Moldcell dobili su licenciju za usluge treće generacije (3G) u 2008. godini, postavši prvi bežični operateri koji će zemlji pružiti navedene usluge. Što je, također, pridonijelo i ulasku moldavskih tvrtki na popis TOP 100.

uvOz plinaU rujnu je ruska osiguravajuća kuća Rosgosstrakh postala vlasnikom 80% udjela u najvećoj moldavskoj osigu-ravajućoj kući Moldasig za 3,2 mili-juna eura, što je u skladu s njihovim planovima za proširenje djelatnosti na zemlje istočne Europe i bivšeg Sovjetskog Saveza. U prosincu je moldavska vlada potpisala i ugovor o ulaganju s češkom investicijskom kom-panijom j&P Finance Group za gradnju elektrane vrijedne 600 milijuna eura u Moldaviji. Elektrana kapaciteta 350 megavata najveće je strano ulaga-nje u Moldaviju koje bi moglo pokriti 20% potražnje države za električnom energijom.

Na prvome mjestu najuspješnijih deset moldavskih kompanija nalazi se poduzeće za plin Moldovagaz u većin-skom vlasništvu ruskoga Gazproma. Moldovagaz je u 2008. godini pre-ko svojega teritorija prevezao 23,4 milijarde kubičnih metara ruskog plina, što je manje za 5% po godini. Gazprom ima 50% plus jednu dionicu

udjela u Moldovagazu. Moldavska podružnica francuske grupacije gra-đevinskih materijala lafarge Cement bila je osma najuspješnija tvrtka u Moldaviji u 2008. godini. Tvrtka lafarge kupila je 51% Cementa 1999. za 200.000 dolara. Zajednički prihod svih devet tvrtki u 2008. godi-ni iznosio je 1,34 milijarde eura.

1,34 milijarde eura

Moldaviju globalna kriza 2008. godine nije imala znatnog učinka, no očeku-je se da će ju pogoditi 2009. godine. Nezrelost financijskog tržišta zemlje i neznatno sudjelovanje poduzeća na vanjskim tržištima pomogli su umanji-ti utjecaj ekonomskog previranja na gospodarstvo. Obujam posla Europske banke za obnovu i razvoj u Moldaviji je u 2008. dosegao rekordnih 100 milijuna eura s oko jednom trećinom projekata u financijskom sektoru. U studenom je rumunjska tvrtka za nekretnine Anchor Group, nakon ulaganja od 50 milijuna eura, otvo-rila prvi opći maloprodajni centar, ali i zabavni centar MallDova u moldav-skom glavnom gradu Chisinauu. jedini naftni terminal u Moldaviji zaprimio je prvu dostavu u kolovozu. Nizozemski EasEur holding uložio je 19 milijuna eura u terminal smješten na Dunavu.

2004. 2005. 2006. 200.7 2008.Inflacija 12,5 10 14,1 13,1 7,3Rast BDP-a 7,4 7,5 4,8 3 7,2Industrijska proizvodnja 8,2 7 –4,8 –1,3 1,5Stopa nezaposlenosti 8,1 7,3 7,4 5,1 4Deficit tekućeg računa n/a n/a n/a n/a n/a


{MOlDAVIjA}

91 | TOP 100

Rumunjska

[Sabina Kotova, SeeNews]

Sredinom prošle godine Bukureštanska burza dodala je dva indeksa postojećim četirima. Indeks BET-XT prati 25 najlikvidnijih dioničkih društava, a indeks BET-NG uključuje tvrtke iz energetskog sektora na glavnom tržištu

Poput većine zemlja iz okruže-nja i rumunjsko gospodarstvo proživjelo je intenzivnu 2008. godinu. U veljači je američki

Boeing zaprimio narudžbu vrijednu 150 milijuna dolara od rumunjske niskobudžetne zrakoplovne kompa-nije Blue Air za dva zrakoplova Next Generation 737-800 i kupnju prava na još dva. Rumunjski proizvođač čoko-lade Kandia-Excelent izbrisao je svoje dionice s Bukureštanske burze. Počelo se trgovati dionicama austrijske Erste banke većinskim vlasnikom rumunj-ske Banca Comerciala Romana, na Bukureštanskoj burzi. Španjolska tvrtka Iberdrola Renewables potpisala je ugovor o gradnji 50 projekata vjetroelektrana, s ukupno oko 1600 megavata, u jugo-istočnoj Rumunjskoj za ukupan iznos između 200 i 300 milijuna eura, ovisno o zemljištu koje naknadno može biti kupljeno. Rumunjska je ponovno pokrenula prodaju svoga kapitalnog udjela od 80,9% u kompaniji za pro-izvodnju zrakoplova Avioane Craiova. Energy & Environment (Energija i okoliš), pogonski proizvodni odjel austrijske industrijske grupe A-TEC

Industries, dobio je ugovor vrijedan 220 milijuna eura za gradnju postro-jenja za odsumporavanje dimnog plina za državni energetski kompleks Turceni. Rumunjska je obustavila prodaju svoga kapitalnog udjela od 53,02% u tvrtki za proizvodnju lijeko-va Antibiotice.

gradnja elektraneMjesec dana nakon toga, u ožuj-ku, Rumunjska je zaključila prodaju Automobile Craiova, jedinog vlasnika

Daewoo Automobile Romania, ame-ričkoj kompaniji Ford Motor za 57 milijuna eura. Najveća rumunjska naftna grupacija Petrom, u većinskom vlasništvu austrijskog OMV-a, pot-pisala je ugovor s američko-grčkim konzorcijem za gradnju elektrane na plin u Rumunjskoj vrijedne 500 miliju-na eura.

U travnju su pak portugalska tvrtka Sonae Sierra i Caelum Development sa središtem u Poljskoj osnovali zajednič-ko poduzeće s po 50% >

rumunjska je zaključila prodaju automobile craiova, jedinog vlasnika daewoo automobile romania, američkoj kompaniji ford Motor za 57 milijuna eura

Naziv tvrtke prihod1. Petrom 4850.79 2. Rompetrol 2365.133. Arcelormittal Galati 2234.034. Dacia 2108.525. Metro Cash&Carry 1490.00

TOP 5 tvrtki u Rumunjskoj (mil. eura)

{100}TOP

ZEMl jA

TOP 100 | 92

vlasničkog udjela za razvoj trgovačkog centra vrijednog 591 milijun eura u Bukureštu. Tako su dvije snažne trgo-vačke kuće ušle na rumunjsko tržište. Ruska grupa Mechel Steel sklopila je posao vrijedan 142 milijuna eura za kupnju rumunjske tvrtke za proizvod-nju čelika Ductil Steel, a francuska osiguravajuća tvrtka Groupama kupila je 100% udjela rumunjskog osigurava-telja Asibana za 350 milijuna eura. Oko sredine godine, točnije u svibnju, Rumunjska je primila tri neobvezne ponude za 80,9% kapitalnog udje-la u svojoj kompaniji za proizvodnju aviona od talijanske kompanije Alenia Aeronautica, češke AERO Vodochody i rumunjske tvrtke INAV S.A.

prOdaja lOganaU lipnju je mađarska tvrtka za razvoj nekretnina TriGranit započela graditi stambeni kompleks vrijedan 510 mili-juna eura u sjeverozapadnom rumunj-skom gradu Cluju. U srpnju je Bukureštanska burza do-dala dva indeksa postojećim četirima. Indeks BET-XT prati 25 najlikvidnijih dioničkih društava s prvorazrednim dionicama ("blue chip") koje su pri-sutne na glavnom tržištu, uključujući SIF-ove i pet regionalnih investicijskih fondova u Rumunjskoj. Indeks BET-NG uključuje tvrtke iz energetskog sektora i komunalna poduzeća izlistane na glavnom tržištu.

Istog je mjeseca rumunjski proizvo-đač automobila Dacia, u vlasništvu francuskog Renaulta, počeo prodavati logan, svoj novi model dostavnog vo-zila. Uslijedilo je i ulaganje vrijedno 27 milijuna eura za unapređenje modela dostavnog vozila. U srpnju je rumunj-sko nadzorno tijelo za konkurentnost odobrilo prodaju mljekarske tvrtke laDorna francuskoj grupi lactalis.

OBustava prOizvOdnjeU listopadu je Rumunjska odlučila ne nametati porez na kapitalnu dobit za 2009., a vlada je osnovala energetski holding procijenjen na između 20 i 24 milijarde eura.

U studenom je Rumunjska središ-nja banka (BNR) podigla predviđenu godišnju inflaciju za 2008. sa 6,6% na 6,7%. Nuclearelectrica, državni ope-rater nuklearne elektrane Cernavoda, potpisala je dogovor sa šest stranih ulagača radi osnivanja tvrtke koja će graditi drugi par reaktora u Cernavodi. Rumunjska petrokemija Rompetrol, dio Rompetrola, druge najveće naf-tne grupe u Rumunjskoj, odlučila je upola smanjiti proizvodnju polimera u prosincu 2008. i siječnju 2009. zbog svjetske financijske krize. Francuski proizvođač guma Michelin obustavio je rad u dvjema svojim tvornicama u Rumunjskoj zbog finan-cijske krize i neisplativosti poslovanja. U prosincu je rumunjski proizvođač automobila Dacia obustavio proizvod-nju vozila na mjesec dana kako bi smanjio troškove. Povod je, naravno, bila financijska kriza. DB Schenker, prometni i logistički ogranak njemač-koga državnog željezničkog prijevo-znika Deutsche Bahna, zaključio je preuzimanje otpremničkog poduzeća Romtrans u Rumunjskoj.

2004. 2005. 2006. 2007. 2008.Stopa inflacije 9,3 8,6 4,87 6,57 6,3Rast BDP-a 8,3 4,1 7,9 6 7,1Industrijska proizvodnja 4,3 2 7,1 5,4 0,9Stopa nezaposlenosti 6,8 5,8 5,4 4,3 4Deficit tekućeg računa 7,8 8,7 10,4 13,6 12,4


Pet od deset najuspješnijih ru-munjskih tvrtki činile su naftne kompanije koje su ostvarile više od 57% ukupnog prihoda te ljestvi-ce. Najveća rumunjska poduzeća ostvarila su ukupan prihod od 19,3 milijarde eura. Proizvođač automo-bila Dacia, u vlasništvu francuskog Renaulta, našao se na četvrtome mjestu. Dacia je prodala 75.241 vozilo u Rumunjskoj 2008. godine. Kombinirani izvoz osobnih automo-bila i komercijalnih vozila Dacije i Daewoo Automobile Romania u vlasništvu Forda porastao je za 26,0%. Svih je 10 rumunjskih tvrtki imalo godišnji prihod viši od milijarde eura. Ukupan prihod svih 10 tvrtki iznosio je 19,3 mlrd. eura.

19,3 milijarde eura

{RUMUNjSKA}

93 | TOP 100

Slovenija

[SeeNews]

Vladin Institut za makroekonomske analize i razvoj (UMAR) smanjio je predviđen rast bruto domaćeg proizvoda za 2009. godinu na 1,1% s prijašnjih 3,1%, a smanjio je i predviđen rast BDP-a za ovu godinu sa 4,8 na 4,1%

Turbulentna godina prepuna izazova i promjena u seda-mnaestogodišnjoj povijesti Slovenije bliži se kraju. Alpska

se državica suočila s najvećim iza-zovom na samom početku 2008., u siječnju, kad je zanimanje javnosti pri-vukla preuzevši šestomjesečno pred-sjedanje Europskom unijom kojoj se priključila 2004. godine. Novoizabrani predsjednik Danilo Türk i koalicijska vlada premijera janeza janše morala je usmjeravati blok od 27 članica kroz kontroverzno proglašenje neovisnosti srpske pokrajine Kosovo i neuspjelu ratifikaciju novog sporazuma Unije.

pOlitiČki prOBleMiStrani i domaći analitičari i političa-ri okarakterizirali su uspješnim prvo predsjedanje jedne od novih čla-nica EU, koje su se priključile Uniji 2004. i 2007. godine. Međutim, to nije pomoglo SDS-u, stranci desnog centra janeza janše, da pobijedi na parlamentarnim izborima u rujnu. Tijesnu je pobjedu nad janšom izborila Socijaldemokratska stranka >

Očekuje se da će broj nezaposlenih slovenaca porasti sa 63.000 u rujnu na čak 78.000 do 80.000 do kraja 2009. godine

Naziv tvrtke prihod1. Petrol 2721.40 2. Mercator 1839.243. Revoz 1221.504. OMW Slovenija 913.035. Merkur 891.81

TOP 5 tvrtki u Sloveniji (mil. eura)

{100}TOP

ZEMl jA

TOP 100 | 94

lijevog centra Boruta Pahora, koja je u studenom formirala novu koalicijsku vladu s preostalim dvjema stranka-ma lijevog centra, Zaresom, lDS-om i DeSUS-om, strankom umirovljenika. Nova se stranka ne može požaliti na manjak izazova koji joj predstoje.

nezapOslenOstSlovensko gospodarstvo usmjereno na izvoz osjeća pritisak svjetske krize koja je u 2009. još užarenija.

Teži uvjeti financiranja i opadajuća potražnja za njihovim proizvodima već su prisilili domaće tvrtke na drastič-na smanjenja radnih mjesta, plaća i radnih sati. Predviđa se da će službena stopa nezaposlenosti u državi sa dva milijuna stanovnika ove godine ostati ispod 7,0%, ali da će porasti na 8,0% ili čak 8,2% 2009. godine. Očekuje se

da će broj nezaposlenih Slovenaca po-rasti sa 63.000 u rujnu na čak 78.000 do 80.000 do kraja 2009. godine. Vladin Institut za makroekonomske analize i razvoj (UMAR) smanjio je predviđen rast bruto domaćeg proizvo-da (BDP) za sljedeću godinu na 1,1% s prijašnjih 3,1%. Također je smanjio predviđen rast BDP-a za ovu godinu sa 4,8% na 4,1%. Domaće tvrtke imaju problema u poslovanju, no drastična opadanja na svjetskom tržištu uzro-kovala su pad indeksa na ljubljanskoj burzi za 70% od kraja prošle godine, poništavajući dobit iz 2007. godine. Negativan burzovni trend u Sloveniji poništio je tržišni debi vodeće reosigu-ravajuće tvrtke Pozavarovalnica Sava i najveće osiguravateljske Zavarovalnica Triglav, spriječivši nove inicijalne javne ponude na tržištu.

uspješna gOdinaNakon neuspješne prodaje 49,13% ka-pitalnog udjela u Telekomu Slovenije, koji je u većinskom državnom vla-sništvu, početkom prošle godine te s obzirom na izrazit pad burze analitičari očekuju da ni ove godina u Sloveniji neće biti privatizacije. Oporavak slovenskoga uzdrmanoga kapitalnog tržišta očekuje se tek u drugoj polo-vici 2009.; smatra se da će oporavak domaćeg i stranoga gospodarstva po-novno uspostaviti povjerenje ulagača. Ova slikovita i bogata država priprema se za ulazak u osamnaestu godinu ne-ovisnosti i nada se da će se s izazovi-ma 2009. godine suočiti uspješno kao i ove godine.

2004. 2005. 2006. 2007. 2008.Rast BDP-a 4,4 4,1 5,7 6,1 3,5Stopa inflacije 3,2 2,3 2,8 5,6 5,7Industrijska proizvodnja 3,8 5,5 4,2 –0,1 –17,5Deficit tekućeg računa 2,7 2,0 2,8 4,9 5,5


Slovenska naftna kompanija Petrol zasjela je na prvo mjesto deset najvećih slovenskih tvrtki, s ukupnim prihodom od 2,7 milijardi eura 2008. godine. Petrol grupa ostvarila je pro-daju 2,5 milijuna tona naftnih proi-zvoda u 2008., 19% više u odnosu na 2007. godinu. Krajem prošle godine grupa je poslovala sa 425 benzinskih crpki, od kojih je 312 u Sloveniji, 67 u Hrvatskoj, 41 u Bosni i Hercegovini, tri u Srbiji i dvije na Kosovu. lokalni proizvođač automobila Revoz, dio francuskog Renaulta, našao se na

trećemu mjestu sa 1,2 milijarde eura prihoda. Tvrtka je proizvela 198.096 automobila 2008. godine, od čega je model Twingo zauzeo dvije trećine ukupne proizvodnje, a ostalo model Clio II. Revozova su glavna tržišta Njemačka, Italija i Velika Britanija. Slovenske farmaceutske kompanije Krka i lek, dio generičkog proizvod-nje švicarske farmaceutske kompani-je Novartis, našle su se na sedmome i devetome mjestu. Ukupan prihod svih deset tvrtki iz Slovenije iznosio je 11,5 milijardi eura.

11,5 milijardi eura

{SlOVENIjA}

95 | TOP 100

[Iva DonevaSeeNewsa,]

Grupacija do 2012. cilja na 15-postotni udio na srpskom i hrvatskom tržištu te 10-postotni na bosanskom i crnogorskom tržištu

Najveći slovenski maloprodaj-ni lanac živežnih namirnica Mercator planira otvoriti prvi hipermarket u Albaniji u

posljednjem tromjesečju 2009. te ući na makedonsko tržište u sljedeće tri godine, sve radi planiranog daljnjeg proširenja na jugoistočnu Europu. Ta tvrtka, koja je nedavno ušla i na bu-garsko tržište, također planira sagraditi logistički centar u jednoj od članica Europske unije kako bi pojednostavi-la svoje poslovne aktivnosti ondje u kasnijoj fazi, otkrio nam je u nedavno održanom razgovoru Peter Gospodarić, sofijski upravitelj Mercatora odgovoran za financije, informatičku podršku i ulaganja.

standard“U Albaniji smo potpisali ugovor o najmu za trgovine Hypermarket i Intersport u trgovačkom centru City Park u blizini Tirane. Analiza tržišnog potencijala je dovršena i pokazala nam je kako za nas konačno ima mjesta u Albaniji, pa ćemo se stoga ondje i širiti", rekao je Gospodarić.

“Sve će biti u našem standardnom formatu – hipermarket u trgovačkom centru u Tirani”, dodao je Gospodarić, no nije otkrio pojedinosti o centru ni o količini uloženog novca. Mercator ta-kođer planira ući na tržište albanskoga istočnog susjeda, Makedonije, “u slje-deće tri godine”, rekao je Gospodarić

bez dodatnih pojašnjenja. Izvan Slovenije, matična tvrtka Mercator pri-sutna je u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Bosni. Osim Albanije i Makedonije, Mercator planira osvojiti i Kosovo. Na kraju lipnja Mercator je posjedovao mrežu od 1436 maloprodajnih centara u svim zemljama u kojima posluje.

Početkom godine taj maloprodajni lanac najavio je kako planira uložiti 80 milijuna eura u gradnju najviše devet hipermarketa u Bugarskoj do kraja 2012. godine. Govoreći o planira-nom logističkom centru u Bugarskoj, Gospodarić je rekao: “To je jedna

{MERCATOR}

Slovenski Mrecator ulazi u Albaniju i Makedoniju

od opcija koju ozbiljno razmatramo, no sada smo tek u fazi razmatranja. jednostavno smo usredotočeni na otvaranje prve dvije trgovine, osi-guravanje položaja na tržištu, kao i osiguravanje mjesta za budući razvoj”, te nadodao “da bi se takav logistički centar mogao otvoriti tek nakon 2010”.

ulaganjaMercator želi postati vodeći lanac kurentne robe u jugoistočnoj Europi. U Sloveniji ima tržišni udio od 36%, u Srbiji 8,0%, u Hrvatskoj 6,0%, u Crnoj Gori 4,0%, dok u Bosni kontrolira 2,0% tržišta. Grupacija do 2012. cilja na 15-postotni udio na srpskom i hrvat-skom tržištu te 10-postotni na bosan-skom i crnogorskom. Mercator planira do 2012. ulagati 220 do 260 milijuna eura godišnje kod kuće i u inozemstvu. Grupacija je u prvom dijelu godine već uložila 66 milijuna eura, a do kraja godine planira potrošiti dodatnih 93 milijuna eura.

{1436MAlOPRODAjNIH CENTARA POSjEDUjE MERCATOR U SVIM ZEMljAMA

peter gospodarić, sofijski upravitelj Mercatora zadužen za financije i ulaganja

TOP 100 | 96

KD grupa lani je ostvarila neto gubitak od 77 milijuna eura, dok je samo godinu prije ostvarila neto dobit od 34,9

milijuna eura. Poslovni prihodi gru-pe su 2008. iznosili 391,6 milijuna eura, što je 2% manje u odnosu na 2007. godinu. “Neto prihod od premija osiguranja porastao je 9% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine na 321,3 milijuna eura 2008., ostvarujući 82% poslovnih prihoda grupe. Ukupna imovina pala je na 795 milijuna eura krajem 2008., što je 17% manje u odnosu na kraj 2007. godine”, kaže Benjamin josar, izvršni direktor za financijska tržišta KD banke.

Kakvo je vaše općenito mišljenje o tržištima koja se razvijaju? Općenito govoreći, imamo optimi-stičan stav o nacionalnim gospodar-stvima unutar kojih je grupa aktivna. Financijska je kriza svakako imala znatan utjecaj, no crne prognoze za države koje ne pripadaju EU nisu se ostvarile. S razumnom gospodarskom politikom i kontinuiranim provođenjem standarda EU ta će se gospodarstva vratiti dogoročnom rastu.

U kojim državama vidite najbolje prilike za poslove?Tvrtka ima dugoročno usmjerenje i u skladu s tom politikom u većini država središnje i istočne Europe vidim dobru priliku za takvo poslovanje. Konkretno, za države u kojima već poslujemo smatramo da imaju najveći potencijal. Što smatrate najboljim rezultatima KD-ova upravljanja imovinom i osiguranjem u 2009.? Zadovoljni smo zasad napretkom tvrtke u razdoblju krize. Bilo je teško odrediti bitne ciljeve za 2009., uzev-ši u obzir činjenicu da su se poslovni planovi sastavljali kad je svjetska kriza

bila na vrhuncu, ali zadovoljni smo re-zultatima proizvoda ulaganja i razinom prodaje s obzirom na to da ekonom-sko okruženje ne pogoduje takvim poslovima.

Planirate li zatvarati poslovne jedinice i u zemljama jugoistočne Europe? KD se neće povlačiti s tržišta. Zatvorili smo jedino brokersku poslovnu jedi-nicu u Bugarskoj, ali smo tamo i dalje prisutni s druge dvije grane aktivnosti, to jest s upravljanjem fondovima i životnim osiguranjem. Za sada se ne planiramo proširiti na druge zemlje jugoistočne Europe iako stalno procje-njujemo poslovnu sredinu kako bismo dobru priliku ulovili kad za to bude vrijeme.

Možete li gospodarstvima jugoistočne Europe predvidjeti brz oporavak? Optimistični smo što se tiče dugoroč-nih zbivanja, a realistični što se tiče bliske budućnosti. Nije vjerojatno da će se ta gospodarstva brzo oporaviti i sljedećih bismo godina mogli svje-dočiti niskim stopama rasta BDP-a. No ulagači će neminovno prepoznati da unatoč svemu postoje prilike za unosna ulaganja te će opet zasigurno razmatrati ulaganja u proizvode uprav-ljanja imovinom s većim naglaskom na diversifikaciji.

Grupa je ušla u bankarski sektor početkom godine. Imate li kakvih planova za širenje na tom tržištu u zemlji i inozemstvu? Ulazak u bankarski sektor je najvažniji projekt KD grupe. želimo se usre-dotočiti na stvaranje trajnog odnosa s klijentima. Kako bismo to postigli, moramo moći klijentima ponuditi ban-karske usluge. Taj će model prvo biti uveden u Sloveniji.

{INTERVjU}

KD grupa ne planira daljnje širenje na Istok

Benjamin Josarizvršni direktor za financijska tržišta KD banke

{391,6MIlIjUNA EURA BIlI SU POSlOVNI PRIHODI KD GRUPE U 2008. GODINI

97 | TOP 100

Srbija

[Iskra Pavlova, Vera Ovanin, SeeNews]

Srbija je u studenom potpisala zaštitni ugovor s Međunarodnim monetarnim fondom vrijedan 520 milijuna dolara, a ugovorne su stranke dogovorile manjak proračuna u visini od 1,5% bruto domaćeg proizvoda u 2009.

Za Srbiju je 2008. godina izgubljenih i dobivenih bita-ka; započela je s traumatič-nim odcjepljenjem Kosova i

spornom prodajom domaćega naftnog monopolista NIS-a ruskom naftnom divu Gazpromu, na koju je, kako kažu analitičari, nepovoljno utjecala politič-ka slabost Srbije i potreba za moćnom podrškom.

Proljeće je donijelo iznenadne izbo-re, potpisivanje neaktivnoga trgovin-skog sporazuma s Europskom unijom te uspostavljanje još jedne slabe, ali proeuropski orijentirane vlade. ljeto je obilježilo uhićenje ratnog vođe bosan-skih Srba Radovana Karadžića, ali i svjetski i olimpijski uspjesi u tenisu i plivanju.

Balkanska je država u jesen na-pravila pozitivan gospodarski potez potpisavši važan ugovor s talijanskim automobilskim divom Fiatom, no pretrpjela je i razdoblje kolebljivosti domaće valute i opadajućeg tečaja cijena dionica zbog političkih turbulen-cija i svjetske financijske krize. Godina je završila okončanjem jednogodišnjih pregovora o prodaji NIS-a Gazpromu i prihvaćanjem proračuna za 2009. godinu koji je podupro Međunarodni monetarni fond. U siječnju je Srbija pristala prodati 51% kapitalnog udjela

u državnoj kompaniji NIS ruskom Gazpromu za 400 milijuna eura u gotovini i 500 milijuna eura u ulaga-njima u sklopu ključnoga energetskog pothvata.

ugOvOri s fiatOMDogovor je obuhvaćao gradnju i upravljanje srpskim dijelom plino-voda južni tok, koji je zajednički projekt Gazproma i talijanske kom-panije Eni, vrijedan nekoliko milijardi eura. Dogovor je konačno sklopljen u prosincu nakon gotovo čitave godine burnih pregovora. Srpski analitičari

u siječnju je srbija pristala prodati 51% kapitalnog udjela u državnoj kompaniji nis ruskom gazpromu za 400 milijuna eura u gotovini i 500 milijuna eura u ulaganjima

Naziv tvrtke prihod1. Naftna industrija Srbije 3429.74 2. Elektroprivreda Srbije 1760.873. Delat M 1565.564. US Steel Serbia 967.065. Telekom Srbije 939.81

TOP 5 tvrtki u Srbiji (mil. eura)

izjavili su da je politička slabost države i njezina potreba za potporom protiv odcjepljenja Kosova bile ključni faktori tijekom pregovora o prodaji NIS-a te da je zbog toga cijena prodaje pre-niska. Rusija, vjeran i nepokolebljivi saveznik, oštro se protivila neovisno-sti Kosova i prije i nakon proglašenja neovisnosti u veljači. Srpski ogranak međunarodne tvrtke za reviziju i sa-vjetovanje Deloitte u rujnu je objavio da procijenjena tržišna vrijednost NIS-a iznosi 2,2 milijarde eura. Srbija je u rujnu s talijanskim Fiatom potpisala dva ugovora vrijedna ukupno >

{100}TOP

ZEMl jA

TOP 100 | 98

1,18 milijardi eura o zajedničkoj proi-zvodnji u tvornicama srpskog proizvo-đača automobila i kamiona Zastave u Kragujevcu. Srbija je u listopadu na-javila da će povisiti jamstva za štediše u domaćim bankama sa 3000 eura na 50.000 eura te da će ukinuti porez na kapitalnu dobit kako bi ublažila nega-tivne posljedice svjetske ekonomske krize na gospodarstvo države.

kOleBljivi dinarPredsjednik vlade Mirko Cvetković u listopadu je izjavio da kao rezultat svjetske krize očekuje usporavanje gospodarskog rasta s otprilike 7,0% 2008. na 4,0% 2009. godine. Srbija je u studenom potpisala zaštitni ugovor s Međunarodnim monetarnim fondom vrijedan 520 milijuna dolara, a ugovorne su stranke dogovorile ma-njak proračuna u visini od 1,5% bruto domaćeg proizvoda u 2009. godini. Studeni je obilježio kraj ere proizvo-

đača automobila i bivšega komunistič-kog diva Zastave u Kragujevcu prije nego što proizvodnju preuzme Fiat u strateškoj suradnji sa srbijanskom vladom. Kolebljivi srpski dinar dosegao je rekordno visoke i niske vrijednosti u odnosu na euro 2008. zbog osamo-staljenja Kosova, pada vlade, rezultata prijevremenih izbora i nepovoljnih zbivanja u sve većoj gospodarskoj kri-

zi. Narodna banka Srbije ublažavala je krajnje oscilacije prodajom i kupnjom eura. U studenom je Narodna banka Srbije najavila da će udvostručiti obve-zne rezerve na depozite u stranoj valuti koje poslovne banke moraju držati u dinarima na 40% – tim se potezom namjeravalo oporaviti dinar koji je rapidno slabio od ljeta.

lOša BurzaNajava je rezultirala snažnom apreci-jacijom dinara nakon mjeseci teških gubitaka te je banka morala početi kupovati euro na tržištu s tržišta kako bi usporila napredak dinara. Dana 31. prosinca NBS-ov omjer dinara i eura bio je 89,54, ukazujući na slabljenje dinara od 13% u odnosu na prethodnu godinu. Za srpsku burzu dionica ova je godina bila također grozna – standar-dni indeks pao je za 76% u odnosu na početnu točku 31. prosinca prethodne godine. Na opadanje cijena i prometa utjecale su domaće političke turbulen-cije u prvoj polovini godine i svjetska ekonomska kriza u drugoj polovini.

Inače, prošla je godina bila dobra za telekomunikacije, pa je tako najveći srpski fiksni operator Telekom Srbija zauzeo peto mjesto s ukupnim priho-dom od 939,8 milijuna eura. Tvrtka je u osamdesetpostotnom vlasništvu poštanske kompanije PTT Srbija.

2004. 2005. 2006. 2007. 2008.Inflacija 13,7 16,5 6,6 10,1 6,8Rast BDP-a 8,3 5,6 5,2 6,9 5,4Industrijska proizvodnja 7,1 0,8 4,7 3,7 1,1Stopa nezaposlenosti 19,5 21,8 21,6 18,8 14,4Deficit tekućeg računa 14,1 10,1 12,1 16,2 17,8


Naftna industrija Srbije (NIS) AD, kompanija u većinskom vlasništvu ru-skoga Gazproma, ostvarila je ukupan prihod viši od 3,2 milijarde eura 2008. te je tako zasjela na prvo mjesto najvećih srpskih poduzeća. Delta M grupa, najveća tvrtka u sklopu Delta Holdinga, našla se na trećemu mjestu deset najuspješnijih tvrtki u Srbiji.

Delta M posluje na području poljopri-vrede, prerade hrane, maloprodaje, autoindustrije, razvoja nekretnina i financijskog mešetarenja. Poslove ma-loprodaje organizira Delta Maxi grupa na sljedećim regionalnim tržištima – Srbiji (pod robnom markom Maxi), Crnoj Gori (Maxi), Bosni i Hercegovini (Tropic) i Bugarskoj (Piccadilly).

Najveći srpski fiksni operator Telekom Srbija zauzeo je peto mjesto s uku-pnim prihodom od 939,8 milijuna eura 2008. godine. Tvrtka je u 80-postot-nom vlasništvu državne poštanske kompanije PTT Srbija, a ostalih 20% nadzire grčki OTE. Sveukupan prihod 10 najuspješnijih srpskih kompanija iznosio je 11,1 milijardu eura.

11,1 milijarda eura

{SRBIjA}

OptiTV_Meridijani_desna.indd 1 9/23/09 12:15 PM

South East Europe Top 100

Documents