Top Banner

Click here to load reader

Rodni identiteti, rodno izražavanje i - VoxFeminae ... Rodna ravnopravnost – za sve! Ravnopravnost nije samo za „žene i muškarce“, već za sve rodove! Žena nije samo cis

Sep 10, 2020

ReportDownload

Documents

others

  • Rodni identiteti,

    rodno izražavanje i

    spolne karakteristike

    Arian Kajtezović

  • Spol i rod

     Što određuje nečiji spol?

     Što određuje nečiji rod?

     Što određuje nečije rodno izražavanje?

  • Medicina i spol

     Medicina kaže da su:

     Muškarci: osobe s kromosomima 46 XY, imaju viši nivo testosterona, imaju penis i testise

     Žene: osobe s kromosomima 46 XX, imaju viši nivo estrogena, imaju klitoris, vaginu i jajnike

     Osobe s „atipičnim razvojem spola”: sve što odstupa u barem jednoj od kategorija

     kormosoma (npr. 45 XO, 47 XXY, 45 X/46 XX, 46 XY/47, ...),

     hormona (ne uklapanje u nivoe tipični za „muškarce” i „žene”),

     spolnih organa (npr. varijacije u veličini ili odsutstvo), ili

     gonada/spolnih žlijezda (atipični razvoj ili nerazvoj, ili odsutstvo)

     Medicina je dio društva koji određuje što je prihvatljivo za kategorije „žensko” i „muško”. Npr. klitoris kod beba je prihvatljiv ako je veličine 0.2 do 0.85cm, a penis je prihvatljiv ako je veći od 2.5cm. Sve ostalo je neprihvatljivo i često se upućuje na kirurgiju. Znanost ukazuje na prirodnu raznolikost spola.

  • Samo-određeni spol

     Spol je tjelesno poimanje sebe

     Spolni identitet predstavlja vlastitu spolnu

    samokoncepciju

  • Društvo i rod

     Društvo određuje rodne uloge, ponašanja, izgled,

    itd. prema spolu koji nam je pripisan rođenjem

     Pretpostavlja se da se spol i rod poklapaju

     Sve što se ne uklapa u tipični obrazac spola i roda

    smatra se neprihvatljivim

  • Samo-određeni rod

     Rod je poimanje sebe u društvenom kontekstu

     Rodni identitet predstavlja vlastitu rodnu samokoncepciju

     Uključuje ono kako želimo da nam se drugei obraćaju odnosno kako da nas oslovljavaju, kako sebe doživljavamo, kako želimo da nas drugei doživljavaju

  • Rodno izražavanje

     Što možemo zaključiti o nekoj osobi na temelju njenog

    rodnog izražavanja? Kojeg je roda, spola, seksualne

    orijentacije, ...?

     Rodnim izražavanjem društvu šaljemo poruku o našem

    rodu i/ili spolu

     No, to izražavanje može i ne mora biti u skladu s našim

    samo-određenim rodom i/ili spolom

  • Identiteti, pojmovi

     rodni identitet

     spolne karakteristike

     rodno varijantno ili rodno nenormativno

     inter, interspolna osoba

     trans, transrodna osoba, transpolna osoba, trans

    muškarac, trans žena, FTM, MTF, mnogi nebinarni rodni

    identiteti, agender (arodna osoba)

     cis, cisrodna, cispolna osoba

     rodna disforija

     tranzicija ili proces prilagodbe spola

     pravno priznanje roda

  • Identiteti, pojmovi

    Više informacija:

    www.transbalkan.org/trans101/

  • NA - LGBT Survey 2012 | L, G, B, T | Hrvatska | Agencija Europske unije za temeljna prava (FRA),

    http://fra.europa.eu/DVS/DVT/lgbt.php

    Jeste li ikada tražili psihološku ili medicinsku pomoć

    povodom toga što ste transrodna osoba?

    http://fra.europa.eu/DVS/DVT/lgbt.php

  • NA - LGBT Survey 2012 | L, G, B, T | Hrvatska | Agencija Europske unije za temeljna prava (FRA),

    http://fra.europa.eu/DVS/DVT/lgbt.php

    Zašto nikada niste tražili psihološku ili medicinsku

    pomoć povodom toga što ste transrodna osoba?

    http://fra.europa.eu/DVS/DVT/lgbt.php

  • NA - LGBT Survey 2012 | L, G, B, T | Hrvatska | Agencija Europske unije za temeljna prava (FRA),

    http://fra.europa.eu/DVS/DVT/lgbt.php

    Zašto nikada niste tražili psihološku ili medicinsku

    pomoć povodom toga što ste transrodna osoba?

    http://fra.europa.eu/DVS/DVT/lgbt.php

  • Kako poštovati tuđi rod/spol?

     Ako ne znamo, pitamo

     Uvažavamo kako se osoba izražava i tako ju oslovljavamo, u skladu s njenim željama (npr. ime, rod, paziti da poštujemo želje i kad pričamo o prošlosti odnosno prije nego se osoba izražavala u tom rodu i imenu)

     Ne pitamo intimna osobna pitanja ako osoba sama ne ponudi odgovoriti

     Jedan online izvor/vodič (ima ih puno!):  „Gender is a universe and we are all stars.

    Transphobia limits and oppresses all of us.

    By becoming an ally, you’ll not only have the satisfaction of doing the right thing, you’ll get to experience your true starry brilliance.“ http://www.micahbazant.com/wp- content/uploads/2011/07/Trans-Etiquette-101.pdf

    http://www.micahbazant.com/wp-content/uploads/2011/07/Trans-Etiquette-101.pdf http://www.micahbazant.com/wp-content/uploads/2011/07/Trans-Etiquette-101.pdf http://www.micahbazant.com/wp-content/uploads/2011/07/Trans-Etiquette-101.pdf http://www.micahbazant.com/wp-content/uploads/2011/07/Trans-Etiquette-101.pdf http://www.micahbazant.com/wp-content/uploads/2011/07/Trans-Etiquette-101.pdf http://www.micahbazant.com/wp-content/uploads/2011/07/Trans-Etiquette-101.pdf http://www.micahbazant.com/wp-content/uploads/2011/07/Trans-Etiquette-101.pdf http://www.micahbazant.com/wp-content/uploads/2011/07/Trans-Etiquette-101.pdf

  • (NE)VIDLJIVOST

    RODNE RAZNOLIKOSTI

  • Problematično izvještavanje

     John Oliver o trans temama u medijima: https://www.youtube.com/watch?v=hmoAX9f6MOc

     „Rođen(a) kao muškarac“, „Zarobljen(a) u tuđem/krivom tijelu“, „Suprotni spol“, „U drugom rodu“

     Fokus na binarnost i stereotipne rodne uloge

     Fokus na fizičke karakteristike osobe (fotografije i snimci) – dehumanizirajuće

     Fokus na medicinske postupke i druge oblike „dokazivanja“ roda i „postajanje“ m/ž

     Autoritet o osobnim iskustvima i identitetima dan drugima (najčešće doktorima)

     Fokus na negativna iskustva, bez prostora za pozitivna

    https://www.youtube.com/watch?v=hmoAX9f6MOc

  • Pozitivno izvještavanje

     Poštivanje identiteta osobe – konzistentno!  Raznolikost iskustava i potreba

     Fokus na cjelovito iskustvo osobe, ne samo trans aspekt

     Davanje riječi i autoriteta trans osobama za vlastita iskustva i potrebe

     Prikazivanje trans osoba u stvarnom okruženju (škola, posao, obitelj, itd.), a ne kao izolirane osobe

     Autentični prikazi umjesto senzacionalističkih

     Intersekcionalnost: drugi identiteti osobe (kultura, etnička, rasna, politička pripadnost, feminizam, spolna orijentacija, ekonomski status, ...)

     GLAAD vodič za medije: http://www.glaad.org/reference/covering-trans- community

    http://www.glaad.org/reference/covering-trans-community http://www.glaad.org/reference/covering-trans-community http://www.glaad.org/reference/covering-trans-community http://www.glaad.org/reference/covering-trans-community http://www.glaad.org/reference/covering-trans-community

  • Rodna ravnopravnost – za sve!

     Ravnopravnost nije samo za „žene i muškarce“, već za sve rodove!

     Žena nije samo cis žena, muškarac nije samo cis muškarac

     Ne praviti nepotrebnu razliku između cis i trans osoba, npr. „žene i trans žene“, već „žene“ ili „cis i trans žene“

     Kad god govorimo o rodnoj ravnopravnosti, imati na umu da uključujemo raznolike potrebe i iskustva

     Problemi:  trans, inter i rodno varijantne osobe često ne žele biti

    vidljive, žive u strahu, sramu, izolaciji, ...

     inter populacija još manje vidljiva od trans populacije

  • PRAVNI POLOŽAJ

    TIRV* OSOBA U

    RH I ŠIRE *TIRV = TRANS, INTER I RODNO VARIJANTNIH

  • Pravno priznanje roda

     Svaka osoba, pa tako i trans, inter i rodno varijantne osobe

    imaju pravo na izbor i samo-određenje, uključujući i pravo

    na vlastiti rodni identitet

     Potrebno: zakonsko priznanje roda u skladu s načelima

    ljudskih prava i međunarodnim preporukama

     Trenutno u RH: Zakon o osobnom imenu, Zakon o državnim

    maticama i Zakon o zdravstvenoj zaštiti, te Pravilnik,

    Presuda Ustavnog suda

     Rješenje: Zakon kojim će se rod priznati bez ikakvih

    medicinskih uvjeta, odnosno temeljem samo-određenja

  • Problemi zbog neodgovarajućih

    dokumenata

    - ne izlaženje vani

    - dokazivanje identiteta u banci

    - odlazak doktoru

    - odlazak u državne institucije

    - zapošljavanje

    - pristup sportskim i drugim aktivnostima

    - upis u školu/na fakultet

    - prelazak granice

    - izleti, odmori

    - vađenje dokumenata

  • Problemi zbog neodgovarajućih

    dokumenata

    - najam, kupovina nekretnina

    - uspjeh u školi/na poslu

    - osobni odnosi (udaljavanje od bliskih osoba)

    - diskriminacija, nasilje, prijetnje (policija, poznanici,

    itd.)

    Ovi problemi su još više izraženi i često opasni po

    život u manjim sredinama, i većina njih bi bar

    djelomično bila riješena promjenom osobnih

Welcome message from author
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.