Top Banner
1 RJEČNIK POJMOVA A Acquis Communautaire (fran.) Acquis Communautaire, Acquis (franc. Acquise- naslijeđe, tekovina), skup je prava i obveza na koje se sve zemlje članice obvezuju i povezuju unutar EU-a. Ono nije samo pravo u užem smislu, jer obuhvaća: sadržaj, načela i političke ciljeve osnivačkih ugovora, zakonodavstvo usvojeno primjenom osnivačkih ugovora te presuda Suda Europske zajednice, deklaracije i rezolucije koje je Unija usvojila, mjere koje se odnose na zajedničku vanjsku i unutrašnju politiku, mjere koje se odnose na pravosuđe i unutrašnje poslove te međunarodne ugovore koje je Zajednica sklopila, kao i ugovore između zemalja članica u području djelovanja Unije. Svaka država koja želi postati članica EU-a mora prihvatiti odluke iz osni- vačkih ugovora i uskladiti svoje zakonodavstvo sa Acquis Communauta- ireom. Avis Avis označava mišljenje, a u političkom se govoru tom rječju označava stav ili mišljenje. Avis je zapravo dokument kojim Komisija ocjenjuje sposobnost neke zemlje da počne pregovore o punopravnom članstvu u Europskoj uniji. U avisu Komisija u skladu s kopenhagenskim kriterijima, koji vrijede za sve zemlje potencijalne kandidate, daje mišljenje o zahtjevu za članstvom. Taj dokument analizira postignute odnose EU i zemlje pristupnice prema trima glavnim kriterijima- 1. političkom, 2. ekono- mskom i 3. zakonodavnom- ocjenjujući je li zemlja spremna preuzeti obveze iz članstva u EU, te daje preporuku (avis) o otvaranju pregovora s EU za punopravno članstvo ili pak, ukoliko kriteriji nisu zadovoljeni, predlaže nastavak usklađivanja sa standardima Unije. B Bijela knjiga (White Paper ) Bijela knjiga je vrsta dokumenta Europske komisije koji sadrži prijedloge budućih akcija Zajednice u određenom području. Ponekad Bijela knjiga slijedi Zelenu knjigu, koju Komisija izdaje kako
32

Rjecnik Pojmova EU

Oct 25, 2015

Download

Documents

Welcome message from author
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
Page 1: Rjecnik Pojmova EU

1

RJEČNIK POJMOVA

A

Acquis Communautaire (fran.)

Acquis Communautaire, Acquis (franc. Acquise- naslijeđe, tekovina), skup je prava i obveza na koje se sve zemlje članice obvezuju i povezuju unutar EU-a. Ono nije samo pravo u užem smislu, jer obuhvaća: sadržaj, načela i političke ciljeve osnivačkih ugovora, zakonodavstvo usvojeno primjenom osnivačkih ugovora te presuda Suda Europske zajednice, deklaracije i rezolucije koje je Unija usvojila, mjere koje se odnose na zajedničku vanjsku i unutrašnju politiku, mjere koje se odnose na pravosuđe i unutrašnje poslove te međunarodne ugovore koje je Zajednica sklopila, kao i ugovore između zemalja članica u području djelovanja Unije. Svaka država koja želi postati članica EU-a mora prihvatiti odluke iz osni-vačkih ugovora i uskladiti svoje zakonodavstvo sa Acquis Communauta-ireom.

Avis

Avis označava mišljenje, a u političkom se govoru tom rječju označava stav ili mišljenje. Avis je zapravo dokument kojim Komisija ocjenjuje sposobnost neke zemlje da počne pregovore o punopravnom članstvu u Europskoj uniji. U avisu Komisija u skladu s kopenhagenskim kriterijima, koji vrijede za sve zemlje potencijalne kandidate, daje mišljenje o zahtjevu za članstvom. Taj dokument analizira postignute odnose EU i zemlje pristupnice prema trima glavnim kriterijima- 1. političkom, 2. ekono-mskom i 3. zakonodavnom- ocjenjujući je li zemlja spremna preuzeti obveze iz članstva u EU, te daje preporuku (avis) o otvaranju pregovora s EU za punopravno članstvo ili pak, ukoliko kriteriji nisu zadovoljeni, predlaže nastavak usklađivanja sa standardima Unije.

B

Bijela knjiga (White Paper )

Bijela knjiga je vrsta dokumenta Europske komisije koji sadrži prijedloge budućih akcija Zajednice u određenom području. Ponekad Bijela knjiga slijedi Zelenu knjigu, koju Komisija izdaje kako

Page 2: Rjecnik Pojmova EU

2

bi počela proces konzultacija o nekom pitanju na europskoj razini. U kontekstu približavanja zemalja Srednje i Istočne Europe europskim integracijama, Komisija je izdala Bijelu knjigu o pripremi zemalja Srednje i Istočne Europe za integraciju na unutrašnje tržište, kao vodič pridruženim zemljama Srednje i Istočne Europe u procesu usklađivanja zakonoda-vstva u području uređenja unutrašnjeg tržišta. Taj dokument obrađuje 22 od ukupno 33 poglavlja propisa sadržanih u Acquis Communautaireu. (Acquis Communautaire; EU; Europska zajednica; jedinstveno tržište - unutrašnje tržište).

C

Carinska unija (Customs Union)

Carinska je unija oblik udruživanja zemalja u kome zemlje unutar unije sporazumno ukidaju carine u međusobnoj razmjeni te uvode zajedničke carine na uvoz proizvoda iz zajedničkih zemalja. Carinska unija je bila glavno gospodarsko uporište Ugovora o osnivanju Europske ekonomske zajednice iz 1957. godine, koji je već tada težio ostvarivanju četiri slobode (Rimski ugovori; slobodno kretanje ljudi, robe, usluga i kapitala; Sporazum o slobodnoj trgovini).

Cost-benefit analiza (Cost-benefit analysis)

Cost-benefit analiza procena je relativne vrijednosti promjena na postojeće ili predložene situacije ili projekte. Njome se metodološki ispituju troškovi, koristi i rizici svih opcija, te se određuju najisplativiji načini postizanja zadanih ciljeva. U kontekstu približavanja europskim integra-cijama cost-benefit analiza služi procjeni učinka integracije na trgovinu, monetarnu i fiskalnu politiku, te pojedine sektore.

D

Direktiva

Direktiva je jedan od oblika u kojem institucije EU donose svoje odluke. To su veoma precini pravni akti koji se koriste za brza i izravna rješenja

Page 3: Rjecnik Pojmova EU

3

novih pravnih problema na razini EU. Direktive EU se ugrađuju u nacionalna zakonodavstva zemalja članica kroz odluke domaćih parlamenata ili ministarstava u roku od 18 mjeseci od donošenja direktive. Odbije li neka država članica primijeniti direktivu na taj način, ona onda postaje „neposredno primjenjiva“. Potrebno je razlikovati direktive od uredbi, koje su neposredno primjenjive, obvezuju tijelo koje ih je donijelo, te ne podliježu procesu odobravanja u nacionalnim parlamentima.

E

Ekonomska i monetarna unija(Economic and Monetary Union)

Ekonomska i monetarna unija (EMU) sporazum je po kojemu zemlje članice EU-a usklađuju svoje ekonomske i monetarne politike s krajnjim ciljem usvajanja jedinstvene valute (eura). Sam proces stvaranja EMU-a odvijao se u tri faze. U prvoj (1990.-1993.) cilj je bio osigurati slobodno kretanje kapitala i ostvariti koordinaciju ekonomske politike te uže suradnje centralnih banaka; u drugoj fazi (1994-1998) cilj je bio pribli-žavanje ekonomskih i monetarnih politika zemalja članica, kako bi se osigurala stabilnost cijena i stabilne javne financije; cilj treće faze (siječanj 1999. godine) bio je osnivanje Europske središnje banke, utvrđivanje kursa i uvođenje jedinstvene valute. Ugovorom iz Maastrcihta (usvojenim 1993.) u potpunosti su razrađeni cilj monetarne unije te metode i vreme-nski okvir njezinog stvaranja. (Euro; Ugovor o EU / Ugovor iz Maastrichta).

Ekonomski i socijalni odbor - ECOSOC (Economic and Social Committee)

Savjetodavno tijelo Unije koje zastupa interese različitih ekonomskih i socijalnih grupa. Okuplja 222 člana iz redova poslodavaca, sindikata zaposlenih i interesnih grupa koje se bave ekonomskim i socijalnim pitanjima (zadruge poljoprivrednika, grupe za zaštitu okoline, gospodarske komore i sl.). Odbor mora dati svoje mišljenje pri donošenju propisa koji zadire u socijalnu i ekonomsku sferu poput poljoprivredne, industrijske i socijalne politike, regulacije zajedničkog tržišta, zaštite okoline i sl., a to se mišljenje objavljuje u Službenom listu EZ-a. Odbor ima važnu ulogu i pri traženju kompromisa u slučaju sukoba interesa suprotstavljenih grupacija. Odbor prati i razvoj jedinstvenog

Page 4: Rjecnik Pojmova EU

4

tržišta i dva puta godišnje organizira Forum o jedinstvenom tržištu. Najznačajnija uloga Ekonomskog i socija-lnog odbora je približavanje EU-a njenim građanima.

http://www.ces.eu.int

Euro

Euro je jedinstvena valuta koju je 1.1.1999. prihvatilo 11 zemalja članica EU-a (Austrija, Belgija, Finska, Francuska, Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka, Portugal, Španjolska), s krajnjim ciljem potpunog ukidanja nacionalnih valuta. Danska i Velika Britanija koristile su pravo ostajanja “izvan euro-zone” prema ugovoru iz Masstrichta, a Grčka i Švedska nisu zadovoljile kriterije približavanja (Convergence Criteria) do navedenog datuma. Grčka je, zadovoljivši navedene kriterije, ušla u europodručje 2001. godine, dok je Švedska i dalje izvan europodručja s obzirom na to da su njezini građani na referendumu dva puta odbili prihvaćanje jedinstvene valute. Uvođenje eura kao jedinstvene valute u Europskoj uniji treća je faza stvaranja Ekonomske i monetarne unije. Novčanice i kovanice eura puštene su u optjecaj 1. siječnja 2002. godine, dok je potpuna zamjena nacionalnih valuta obavljena krajem veljače 2002. godine. Početkom 2007. Slovenija je postala 13. zemlja članica Europske unije koja je uvela euro, a s početkom 2008. istu su valutu uvele Cipar i Malta.

Europol (European Police Office)

Nadnacionalni policijski ured uspostavljen Ugovorom u EU-u da bi se povećao učinak u borbi protiv organiziranog međunarodnog kriminala koji obuhvaća krijumčarenje droge, nedopuštenu trgovinu radioaktivnim elementima, organizirane krađe vozila, pranje novca, trgovinu ljudima i

Page 5: Rjecnik Pojmova EU

5

terorizam. Europol ne provodi međunarodne istrage već prikuplja, analizira i distribuira obaveštajne podatke te osigurava stručnu i tehničku podršku u istražnim postupcima i operacijama kao koordinator suradnje policija država članica Unije. Ured je počeo s radom 1998., a nastao je proširenjem prvobitnog odsijeka EDU-a (European Drug Unity). Sjedište je Europola u Hagu.

http://www.europol.eu.intEuropska banka za obnovu i razvoj, EBRD (European Bank for Reconstruction and Development)

Europska banka za obnovu i razvoj – EBRD (European Bank for Reco-nstruction and Development) osnovana je 1991. godine radi pomoći strukturnim reformama, tranziciji k tržišnom gospodarstvu i razvoju poduzeća i infrastrukture u zemljama bivšega Istočnog bloka. Sjedište je u Londonu, a osnivači su države EU i druge razvijene države Zapada. Njezin je osnivački kapital oko 10 milijardi eura, a godišnje plasira zajmove u vrijednosti oko 2 milijarde eura u 26 država srednje i istočne Europe i bivšega Sovjetskog Saveza. Banka se rukovodi načelima nediskriminacije, poštenja i transparentnosti kako bi se osigurali njezini investicijski projekti i potaklo veće sudjelova-nje stranih investitora.

http://www.ebrd.com

Europska investicijska banaka EIB (European Investment Bank)

Financijska institucija EU-a osnovana Rimskom ugovorima, ima sjedište u Luksemburgu. Njezina je uloga osigurati sredstava za kapitalne investicije vezane za razvoj i integraciju Unije. Banka odobrava kredite uz minimalne kamate u godišnjem iznosu od oko 20 milijardi eura (do 50% cijene projekta). Daje i zajmove za razvoj nedovoljno razvijenih regija, infrastrukture, poboljšanje transeuropskih prometnih, telekomunikacionih i energe-tskih veza, poboljšanje konkurentnosti europske industrije i razvoj malih i srednjih poduzeća, zaštitu okoline i sl. Osigurava i zajmove za razvoj zemalja potpisnica Lome konvencije, država Srednje i Istočne Europe koje se pripremaju za članstvo u EU-u, te zemalja Sredozemlja. Bankom upravljaju vijeće guvernera (ministri financija država članica), odbor direktora (25 direktora - administratora s petogodišnjim manda-

Page 6: Rjecnik Pojmova EU

6

tom koje imenuje vijeće guvernera) i Upravni odbor (izvršno tijelo Banke s predsjednikom i sedam potpredsjednika sa šestogodišnjim mandatom).

http://www.eib.org

Europska komisija(European Commission)

Europska je komisija jedna od pet najvažnijih institucije Europske unije. Izvršna je ruka EU-a te upravlja svakodnevnim poslovima Unije. Čine je predsjednik i članovi, koji se neslužbeno zovu i povjerenicima (commissioners). Članovi su Komisije ugledni političari iz država članica. Prema Ugovoru iz Nice, Komisija se od 1. siječnja 2005. godine sastoji od po jednog predstavnika iz svake države članice. Mandat članova Komisije traje pet godina, bira ih Vijeće ministara, a potvrđuje Europski parlament. Članovi su Komisije obavezni djelovati u skladu s interesima EU-a i biti potpuno nezavisni od interesa vlada zemalja iz kojih dolaze. Komisija se sastoji od 36 općih uprava (Directorate General-DG) i specijaliziranih službi. Na je čelu svake uprave direktor koji je odgovoran članu Komisije zaduženom za određeno područje rada uprave. U Komisiji radi oko 15 000 službenika. Komisija priprema zakonske prijedloge (o kojima odlučuje Vijeće), primjenjuje načela zajedničkih politika EU-a i nadgleda njihovu provedbu, nadzire primjenu europskog prava i dodjelu proračunskih sredstava. Komisija zastupa Uniju u međunarodnim pregovorima i preko svojih predstavništava u svijetu (Delegacija Europske Komisije).

Europska središnja banka ECB (European Central Bank)

Europska je središnja banka (European Central Bank - ECB) osnovana Ugovorom iz Maastrichta, čime je pokrenut proces stvaranja monetarne unije. Europska središnja banka čini monetarnu vlast Europske unije od 1. siječnja 1999. godine. Sjedište joj je u Frankfurtu. Osnovni razlog njezinog osnutka bilo je stvaranje monetarne unije s jedinstvenom valutom – eurom. Danas 15 zemalja sudjeluje u monetarnoj uniji, te su one prenijele na Uniju ovlast nad monetarnom politikom, pa je sad zadaća provedbe zajedničke monetarne politike na Europskoj središnjoj banci. Banka nadzire količinu novca u opticaju, upravlja tečajem eura, brine se za funkcioniranje platnog sustava te zajedno sa središnjim bankama država članica upravlja i čuva devize pričuve. Ona održava stabilnost

Page 7: Rjecnik Pojmova EU

7

cijena u zoni eura te očuva kupovnu moć eura. Kontroliranje količine novca znači i određivanje visine kamata u euro zoni.

http://www.ecb.int

Europska asocijacija slobodne trgovine EFTA(European Free Trade Association)

Osnovana je 1960. godine potpisivanjem Stockholmske deklaracije. Usporedo s razvojem EZ-a, neke su članice EFTA-e prelazile u članstvo Zajednice, pa su današnje članice EFTA-e samo četiri zemlje: Island, Lichtenstein, Norveška i Švicarska. Razvoj odnosa između EZ-a i EFTA-e doveo je do stvaranja europskog gospodraskog prostora (European Economic Area, EEA) koji uključuje 15 država, članica EU, Lichtenstein, Norvešku i Island. Sporazum o EEA potpisan je 1992., a svrha mu je omogućavanje slobodnog kretanja roba, usluga, kapitala i rada, provođenje jedinstvenih pravila tržišnog natjecanja, kao i suradnja na području obrazovanja, zaštite okoline, socijalne politike, istraživanja i razvoja. Ukidanjem tržišnih zapreka, EEA bi trebala poticati gospodarski rast i doprinositi međunarodnoj konkurentnosti EEA.

http://www.efta.int

Europska unija(European Union)

Jedinstvena nadnacionalna integracija dvadesetsedam država Europe (Francuska, Njemačka, Italija, Belgija, Luksemburg, Nizozemska, Velika Britanija, Danska, Irska, Španjolska, Portugal, Grčka, Austrija, Švedska, Fin-ska, Poljska, Rumunija, Češka, Mađarska, Bugarska, Litvanija, Slovačka, Ci-par, Estonija, Latvija, Slovenija, Malta ), sa više od 370 milijuna stanovnika. Naziv “Europska unija” uveden je ugovorom iz Maastrichta (1993).EU se figurativno prikazuje kao ujedinjena pod istim “krovom” sa “tri stupa”. Prvi stup obuhvaća tri zajednice - Europsku zajednicu za ugljen i čelik /EZUC// ECSC/, Europsku ekonomsku zajednicu /EEZ / EEC/, Europsku zajednicu za atomsku energiju /Euratom/- i uključuje jedinstveno tržište i zajedničku valutu. Drugi su stup zajednička vanjska i sigurnosna politika. Treći je stup suradnja u pravosuđu i unutrašnjim poslovima (Justice and Home Affairs), kako je to definirano u Maastrichtu, odnosno suradnja policije i pravosudnih organa u kaznenim pitanjima (Police and Judical Cooperation in Criminal Matters), kako je to definirano na summitu u Amsterdamu.

Page 8: Rjecnik Pojmova EU

8

Glavni organi EU-a su Vijeće EU-a ili Vijeće ministara, Komisija EU-a, Europski parlament i Europski sud.

Europska zajednica (European Community)

Izraz Europska zajednica koristio se za cijelu integraciju do stupanja na snagu Ugovora o Europskoj uniji iz Maastrtichta 1993. Pod tim nazivom podrazumijevaju se tri zajednice utemeljene ugovorima iz Pariza i Rima. Europska zajednica ime je za zajednicu koja obuhvaća: Europsku zajednicu za ugljen i čelik, Europsku ekonomsku zajednicu i Europsku zajednicu za atomsku energiju. U službenom govoru Europske unije nakon 1967. godine spomenute tri zajednice skraćeno se nazivaju Zajednica. (Rimski ugovori; Ugovor iz Amsterdama; Ugovor o EU / Ugovor iz Masstrichta).

Europska zaklada za obrazovanje(European Training Foundation, ETF)

Europska fondacija za obrazovanje agencija je EU-a osnovana u svibnju 1990. uredbom Vijeća EU-a. Glavni cilj ETF-a je doprinijeti procesu reforme profesionalnog obra-zovanja i obuke u zemljama Srednje i Istočne Europe, Zajednici nezavisnih država, Mongoliji i mediteranskim zemljama partnerima u područjima, te pružiti tehničku podršku u provođenju Tempus programa za suradnju između EU-a i spomenutih zemalja u području visokoškolskog obrazovanja. Većina djelatnosti ETF-a odvija se u sklopu programa pomoći PHARE i Tacis. U okviru Pakta o stabilnosti, Drugog radnog stola (za gospodarstvo), ETF djeluje kao vodeća agencija inicijative i razvoja. (PHARE; Tempus)

Europski fond za regionalni razvoj(European regional Development Fund ERDF)

Namijenjen je razvoju socijalne i gospodarske kohezije u EU-u kako bi se smanjile razlike u socioekonomskoj razvijenosti regija. Sredstva se uglavnom koriste za poboljšanje infrastrukture, lokalni razvoj i zaštitu okruženja. Fond podupire mala i srednja poduzeća, proizvodne investicije, ulaganja u obrazovanje i zaštitu zdravlja u regijama. Fondom upravlja opća uprava Regionalna politika.

http://www.inforegio.org/Wbpro/PRORD/prord en.htm

Page 9: Rjecnik Pojmova EU

9

Europski fond za upravljanje i jamstvo u poljoprivredi

(European Agriculture Guidance and Guarantee Fund, EAGGF)

Aktivnosti su usmjerene na razvoj ruralne infrastrukture, poboljšanje kvaliteta poljoprivredne proizvodnje, pomoć mladim farmerima i zajednicama u slabije pristupačnim krajevima, poticaj razvoju turizma u ruralnim područjima, zaštitu ruralnog naslijeđa i zaštitu okoline. Fondom upravlja Opća uprava poljoprivrede.

http://www.inforegio.org/wbpro/prord/prord/prdscen. htmEuropski investicijski fond, EIF (European Investment Fund)

Novo je tijelo Unije sa sjedištem u Luksemburgu. Njegovi dioničari su Europska investicijska banka, Komisija EU-a i ostale europske financijske institucije, koje se sastaju dva puta godišnje. Fondom upravlja nadzorni odbor koji čine dva predstavnika iz redova EIB-a, ministri financija država članica EU-a i predstavnici financijskih institucija.

http://www.eif. org

Europski parlament (European Parlament, EP)

Europski je parlament jedino izravno birano tijelo u EU, od 1979. zastupnike na izravnim izborima svakih pet godina biraju građani

Page 10: Rjecnik Pojmova EU

10

zemalja članica EU. Sjedište mu je u Strasbourgu, no dio službi smješten je u Luksemburgu i Bruxellesu. Države članice imaju Osnivačkim ugovorom zajamčen broj zastupnika u Parlamentu. Ustavni ugovor predviđa najmanje 6 zastupnika za svaku pojedinu državu. Pa tako Njemačka ima 99 delegata, Francuska, Italija i Velika Britanija po 78, Španjolska i Poljska po 54, Rumunjska 35, Nizozemska 27, Belgija, Grčka, Češka, Portugal, Mađarska po 24, Švedska 19, Austrija i Bugarska po18, Danska i Finska po 14, Irska i Litva po 13, Slovačka 14, Latvija 9, Slovenija 7, Luksemburg, Cipar i Estonija po 6 i Malta 5 delegata. Danas Parlament ima 785 zastupnika. Na europskoj su razini izabrani zastupnici organizirani prema političkim opredjeljenjima. To znači da su srodne nacionalne političke stranke organizirane u europske političke stranke u Europskom parlamentu. Sedam je takvih europskih političkih skupina. Oni predstavljaju sva stajališta o europskim integracijama, od snažno pro-europskih do otvoreno euroskeptičnih. Većinu u sadašnjem sazivu Parlamenta ima Europska pučka stranka, koalicija nacionalnih stranaka demokratsko-kršćanske orijentacije. Iza nje po jakosti su socijalistička i liberalna stranka. Posljednji izbori za Europski pralament održani su u lipnju 2004. godine i u njima je učestvovalo 25 država članica, dok su Bugarska i Rumunjska svoje izbore za Europski parlament održale tijekom 2007. godine. I Europski parla-ment baš kao i nacionalni, djeluje kroz odbore, koji pokrivaju područja iz nadležnosti EU.Tri su najznačajnije uloge Parlamenta: zakonodavna, financijska i nadzorna. Parlament nema zakonodavna ovlaštenja, poput klasičnih nacionalnih parlamenata, već ima savjetodavnu, nadzornu i ograničenu zakonodavnu ulogu. Najveću ulogu Parlament ima u utvrđivanju prora-čuna Unije, primanju novih država u članstvo i povezivanje sa državama koje nisu članice, a odluke donosi uglavnom natpolovičnom većinom. Parlament je na početku svog djelovanja bio samo savjetodavno tijelo, ali je vremenom njegova uloga u nekim oblastima djelovanja Unije proširena do prava dopune prijedloga Komisije amandmanima i usvajanja odnosno odbijanja prijedloga (tako da u nekim oblastima Parlament suodlučuje sa Većem EU-a). Građani Unije mogu peticijama tražiti od Parlamenta da istraži povredu njihovih prava ili nepravilnosti u radu Unije. U tu svrhu pri Parlamentu djeluje europski pravobranitelj (European Ombudsman). Parlament održava i veze sa nacionalnim parlamentima država članica. Na sastancima predsjednika ili zajedničkim sjednicama parlamentarnih odbora raspravlja se o politici Unije i njenim posljedi-cama za građane i države članice. Europski parlament ustanova je EU-a, dok je Parlamentarna skupština organ Vijeća Europe.

Page 11: Rjecnik Pojmova EU

11

http://www.europarl. eu.int

Europski revizijski sud (European Court of Auditors) Europski je revizijski sud institucija Europske unije čija je osnovna zadaća ispitivati zakonitost i pravilnost svih prihoda i rashoda EU, uključujući račune svih tijela EU. Na kraju svake financijske godine to tijelo podnosi Godišnji izvještaj o proračunu EU Europskom parlamentu i Vijeću ministara. Sjedište mu je u Luksemburgu. Sastavljen je od po jednog predstavnika iz svake države članice EU, koji mora posjedovati kvalifikacije za revizorski posao te čija nezavisnost mora biti izvan svake sumnje. Osnivački ugovor garantira nezavisnost revizora od utjecaja bilo nacio-nalnih bilo europskih institucija. Revizore na obnovljivi mandat od šest godina, postavlja Vijeće EU kvalificiranom većinom, pošto se o listi člano-va savjetuje s Europskim parlamentom.

http://www.eca.eu.int

Europski socijalni fond (European Social Fund, ESF)

Potiče usavršavanje i pomoć pri usavršavanju. Najvažniji financijski instrument je poticanje zaposlenosti i razvijanje ljudskih potencijala. Neka od najvažnijih područja djelovanja su borba protiv dugoročne nezaposlenosti i isključenosti sa tržišta rada, stvaranje novih radnih mjesta, obrazovanje i usavršavanje, jednake mogućnosti za žene i muškarce na tržištu rada. Fond provodi aktivnosti za poboljšanje kvalitete obrazovanja i mogućnosti obrazovanja, promovira kontinuirano učenje i usavršavanje praćenjem trendova na tržištu rada, poticanje učestvovanja u naučno-istraživačkom radu i sl. Europskim socijalnim fondom upravlja Opća uprava za zapošljavanje i socijalna pitanja.

http://www.inforegio.org/wbpro/prord/prords/ prdsb.en.htm http://evropa.eu.int/comm/dg05/esf/en/index.htm

Europski sporazum (Europe Agreements)

Poseban je oblik sporazuma o pridruživanju EU-a i pojedinih zemalja Srednje i Istočne Europe, i baltičkih zemalja. Osnovni cilj sporazuma je priprema pridruženih zemalja za priključivanje EU-u. Temelji se na poštivanju ljudskih prava, demokracije, pravne države i

Page 12: Rjecnik Pojmova EU

12

tržišnog gospodrastva. Tako su Europski sporazumi bili sklopljeni su sa deset zemalja prije njihovog pristupanja Europskoj uniiji: Bugarskom, Češkom, Mađarskom, Estonijom, Litvom, Latvijom, Poljskom, Rumunjskom, Slovačkom i Slovenijom. Europski sporazum zaključuje se na neodređeno vrijeme i sastoji se od slijedećih elemenata: politički aspekt, koji predviđa bilateralne i multila-teralne konzultacije o svim pitanjima od zajedničkih interesa, trgovinski aspekt podrazumijeva stvaranje zone slobodne trgovine, ekonomsku, kulturnu i financijsku suradnju, usklađivanje zakonodavstva, posebno u oblasti intelektualnog vlasništva i tržišnog natjecanja. Europski sporazum stupa na snagu nakon što potpisani sporazum ratificira svaka zemlja članica u EU-u, Europski parlament i odgovarajuće institucije zemlje kandidata predviđene ustavom te zemlje. U razdoblju od potpisivanja do stupanja na snagu Europskog sporazuma vrijedi takozvani interni sporazum koji uređuje interno tržište i trgovinu (Evropski parlament; unutrašnje tržište).

Europski sud pravde(Court of Justice of the European Community) Europski je sud (European Court of Justice) institucija čija je zadaća osigurati da se zakonodavstvo Europske unije tumači i primjenjuje na isti način u svim državama članicama EU-a, kako bi zakonodavstvo bilo jednako za sve. Sjedište mu je u Luksemburgu. Sastoji se od po jednog suca iz svake države članice, koji se biraju na mandate od šest godina. Sucima pomaže i osam nezavisnih odvjetnika, čija je funkcija davati Sudu mišljenje u konkretnom predmetu ne zastupajući ničije interese. Sud sudi u plenumu ili u sudskim vijećima. Statut Suda uređuje orga-nizaciju Suda i postupak pred Sudom. Statut je sadržan u Protokolu uz Osnivački ugovor, te je njegov sastavni dio.

Europsko vijeće(European Council)

Europsko je Vijeće jedini organ Unije koji nije uspostavljen osnivačkim ugovorima, nego se razvilo u praksi. Čine ga predsjednici država, odnosno vlada država članica EU-a, postoji od 1967., a formalno je utemeljen kao organ EU-a 1986. godine. Jedinstvenim europskim aktom (Single European Act). Članovi Vijeća se uglavnom sastaju dva puta za vrijeme predsjedništva jedne zemlje, dakle četiri puta godišnje. Nemaju zakonodavne ovlasti, no raspravljaju o značajnim pitanjima za Uniju te političkim priotitetima. Premda nema status institucije EU, Europsko je vijeće politički motor Unije. Odluke donose konsenzusom.

Page 13: Rjecnik Pojmova EU

13

Naziv Europsko vijeće ne treba miješati sa Vijećem Europe (Council of Europe), koji je zasebna međunarodna organizacija.

F

Financijski instrument za pomoć ribarstvu (Financial Instrument for Fisheries Guidance, FIFG)

Potiče strukturne mjere u ribarstvu. Aktivnosti Fonda usmjerene su ka osuvremenjivanju sektora, zaštiti mora i promociji proizvoda. Fondom upravlja Opća uprava za ribarstvo.

http://www.inforegio.org/wbpro/PRORD/prords/prdsd en.htm

H

Harmonizacija zakona

Harmonizacija zakona je opći naziv za dugotrajni i sveobuhvatni proces usklađivanja (harmoniziranja) gospodarskih procesa i zakonodavstva zemlje članice s propisima EU. Taj proces obuhvaća sva područja gospodarstva i zakonodavstva, no najčešće se odnosi na harmoniza-ciju carinske politike, porezne politike, harmonizaciju ekonomskog i poljoprivrednog razvoja. U kontekstu proširivanja EU, u prvom fazi priprema za pristupanje najviše se govori o usklađivanju nacionalnih zakona s legislativom EU, što je i najveći i najopsežniji posao u prilago-đavanju standardima Unije. Izraz harmonizacija/ usklađivanje također se odnosi na rad europske Ekonomske i monetarne unije čiji je posao usklađivanje ekonomskih i monetarnih politika dražava članica Unije s politikom EU kako bi jedi-nstvena valuta što uspješnije djelovala.

I

Izvještaj o mogućnostima(Feasibility Report)

Izvještaj o mogućnostima je dokument koji ispituje mogućnost napretka

Page 14: Rjecnik Pojmova EU

14

odnosa između EU-a i zemalja Jugoistočne Europe u sklopu Procesa stabilizacije i pridruživanja, s krajnjim ciljem zaključivanja sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Izvještaj analizira elemente sporazuma o stabilnosti i pridruživanju - političke (posebni politički uvjeti za svaku zemlju) i ekonomske (područje regulirano unutrašnjim tržištem). Izvještaj o mogućnostima Europska komisija izrađuje na osnovi podataka koje sakupi Misija Europske komisije za procjenu stanja i Zajednička savjetodavna radna grupa. Na osnovi izvještaja, Vijeće EU-a donosi smjernice o započinjanju pregovora za potpisivanje sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. (Proces stabilizacije i pridruživanja; Misija Eu-ropske komisije za procjenu stanja; Zajednička savjetodavna radna grupa.)

J

Jedinstveno tržište / Unutrašnje tržište(Single Market / Internal Market)

Jedinstveno tržište je pojmovni okvir za ujedinjenje ekonomskih regija u EU-u ostvarivanjem tzv. četiri slobode - slobode kretanja ljudi, roba, usluga i kapitala bez unutrašnjih granica (uređeno člankom 14. o EZ-u). Danas se više koristi pojam Unutrašnje tržište, a tako je definirano i Ugovorom o EU-u, tj. ukidanje svih unutrašnjih prepreka u funkcioniranju četiri slobode. Jedinstveni europski akt (Single European Act, 1986) prvi je donio bitne izmjene i dopune Rimskih ugovora potrebne za uspostavljanje jedinstvenog tržišta. Početkom 1993. počelo je funkcionirati unutrašnje tržište EU-a. (Rimski ugovori; Slobodno kretanje ljudi, roba, usluga i kapitala; Ugovor o EU-u.)

K

Kohezijski fond(Cohesion Fund)

Financijski je instrument za pomoć gospodarskoj solidarnosti u EU-u namijenjen projektima za razvoj najmanje razvijenih članicama Unije - Grčke, Irske, Portugala i Španjolske. Sredstva iz Fonda mogu koristiti zemlje članice čiji bruto društveni proizvod iznosi manje od 90% prosjeka zajednice, pod uvjetom da provode ekonomski program konvergencije.

Page 15: Rjecnik Pojmova EU

15

Fond pruža financijsku pomoć pojedinačnim investicijskim projektima kao što su zaštita okoline i projekti za razvoj transportne infrastrukture. Fondom upravlja Opća uprava regionalne politike.

http://europa.eu.int/comm/dg16/activity/funds_en.htm

Kongres lokalnih i regionalnih vlasti(Congres of Local and Regional Authorities)

Savjetodavni organ Vijeća Europe ustanovljen 1994. godine. Sastaje se jedanput godišnje. Ima 286 članova i isti broj zamjenika, koji rade u dva doma, Domu lokalnih vlasti i Domu regiona. Zadatak kongresa je provođenje demokracije na lokalnoj i regionalnoj osnovi, i uključivanje lokalnih vlasti u proces europske integracije.

http://www.coe.fr/cplre/

Kopenhagenski kriteriji (The Copenhagen Criteria)

Na sastanku Europskog veća u Kopenhagenu 1993. godine, čelnici država članica EU-a složili su se da će primiti u članstvo EU-a pridružene zemlje članice iz Srednje i Istočne Europe koje izraze želju za tim. Te će zemlje postati punopravne članice kad ispune slijedeće ekonomske i političke uvjete: stabilnost institucija koje osiguravaju demokraciju, pravnu državu, poštivanje ljudskih prava i prava manjina, postojanje učinkovite tržišne ekonomije i sposobnost poduzeća izdržati pritisak snaga u Uniji, sposobnost preuzimanja obaveza koje proizlaze iz članstva, uključujući praćenje ciljeva političke, ekonomske i monetarne unije. Ti su uvjeti poznati i pod nazivom Kopenhagenski kriteriji.

M

Međuvladina konferencija(Intergovernmental Conference, IGC)

Međuvladina konferencija podrazumijeva pregovore između vlada zemalja članica EU, čiji se ishod obično očituje kao dodatak osnivačkim ugovorima. Takav tip pregovora između zemalja članica donosi promjene u pravnim i institucijskim strukturama te u sadržaju osnivačkih ugovora (npr. Ugovor o EU/Ugovor iz Maastrichta i Ugovor iz Amsterdama rezultati

Page 16: Rjecnik Pojmova EU

16

su rada međuvladine konferencije). Do sada je održan niz međuvladinih konferencija, a posljednja je urodila Ugovorom iz Nice. Pojam “međuvla-dina konferencija” koristi se također kao naziv za bilateralne pregovore iz-među zemalja kandidata i zemalja članica o punopra-vnom članstvu u EU.

Misija Europske komisije za procijenu stanja(Assesment Mission, Fact Finding Mission)

Misija Europske komisije za procijenu stanja organ je Europske komisije koji u okviru Procesa stabilizacije i pridruživanja služi za pregled stanja u zemlji koja je započela pripreme i ostvarila uvjete za početak procesa pridruživanja. Misija za procijenu stanja kroz razgovore i izvještaje resornih ministarstava i institucija zemalja domaćina i preko predstavnika medđunarodnih financijskih organizacija (npr. MMF, Svjetska banka) prikuplja podatke o prioritetima i ciljevima vlade, te podatke potrebne za izradu izvještaja o mogućnostima (Proces stabilizacije i pridruživanja).

N

Načelo subsidijarnosti(Principal of Subsidiarity)

Svrha je ovog načela da se donošenje odluka što više približi građanima i konstantno provjeravanje je li određena aktivnost u Zajednici opravdana u odnosu na mogućnost provođenja na nacionalnom ili regionalnom nivou. Pokušaji jasnog definiranja ovog načela mogu se naći u osnivačkim ugovorima (npr. član 1 Ugovora o EU-u), a posljednji put se spominje u Amsterdamskom ugovoru (1997). (Amsterdamski ugovor; Maastrischtski ugovor / Ugovor o EU-u)

NATO

Organizacija 17 europskih država (Belgija, Češka. Danska, Francuska, Grčka, Italija, Island, Luksemburg, Mađarska, Njemačka, Nizozemska, Norveška, Poljska, Portugal, Španjolska, Turska, Velika Britanija), SAD-a i Kanade zadužena za sigurnost i obranu kao i gospodarsku, socijalnu i kulturnu suradnju članica. NATO je nastao 1949. godine, a sjedište mu je u Bruxssellu.. Ciljevi NATO-a su: vojna suradnja, zajednička obrana država članica, rješavanje kriza i održavanje mira i stabilnosti u Europi. Članice se međusobno konzultiraju i o aktualnim političkim i privrednim pitanjima.http:/www.nato.int/

Page 17: Rjecnik Pojmova EU

17

O

Organizacija za sigurnost i suradnju u Europi OESS(Organization for Security and Co-operation in Europe, OSCE) Osnovana je 1973. godine pod nazivom Konferencija za europsku sigurnost i suradnju (KESS), a zamišljena je kao forum za pregovore između Istoka i Zapada. Godine 1995. mijenja naziv u OESS. Ima 55 članica i instrument je za upozoravanje, sprečavanje sukoba, posredovanje u krizama i pomirenje u Europi. Aktivnosti uključuju kontrolu naoružanja, preventivnu diplomaciju, zaštitu ljudskih prava, nadzor izbora itd.

htp://www.osce.ork

P

Pakt o gospodarskoj suradnji crnomorskih zemalja BSEC (Black sea Economic Co-operation Pact )

Utemeljen je 1992. godine potpisivanjem Deklaracije o crnomorskoj s uradnji. Okuplja države oko Crnog mora sa ciljem održavanja mira,

Page 18: Rjecnik Pojmova EU

18

stabilnosti i gospodarskog razvoja, kao i suradnje i razvijanja dobro susjedskih odnosa u regionu. Članice Pakta su: Albanija, Azerbejdžan, Bugarska, Grčka, Gruzija, Jermenija, Moldavija, Rumunjska, Turska i Ukrajina. Pakt razvija multilateralnu suradnju tih država u cilju ekono-mskog, tehnološkog i socijalnog napretka, potiče trgovinsku suradnju i slobodno poduzetništvo. Organizacijska sruktura ujedinjuje međuvladinu, međuparlamentarnu, poslovnu, financijsku i akademsku dimenziju. Odluke u sklopu Pakta donose se na sastancima ministara vanjskih poslova država članica (Meeting of Ministers of Foreign Affairs, MMFA ), a pripremaju se na sastancima visokih zvaničnika. Radne grupe su pomoćni organi a zadatak im je priprema projekata i aktivnosti u pojedinim oblastima. Predsjedavanje BSEC-om odvija se abecednim redom i mijenja se svakih šest mjeseci. U ožujku 1994. godine ustanovljen je u Istanbulu Stalni međunarodni sekretarijat (Permanent International Secretariat) BSEC-a. Međuparlamentarna suradnja ostvaruje se u Parlamentarnoj skupštini (Par-liamentary assembly of the Black Sea Economic Cooperation Pact, PABSEC).

http://www.photius.com/bsec/bsec.html

Pakt o stabilnosti (Stability Pact)

Strateški cilj Pakta o stabilnosti za Jugoistočnu Europu, političkog dokumenta usvojenog 10. lipnja 1999. u Kölnu, je stabilizacija u regiji približavanjem zemalja Jugoistočne Europe euroatlantskim strukturama i jačanje međusobne suradnje. Pakt predstavlja okvir za suradnju država Jugoistočne Europe, država EU-a, SAD-a, Ruske Federacije i međunarodnih organizacija (OESS, Vijeće Europe, UN, NATO, Zapadnoeuropska unija WEU, Visoki povjerenik UN-a za izbjeglice UNHCR i Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj OECD), uključujući i međunarodne fina-ncijske institucije (MMF, Svjetska banka, Europska investiciona banka, Europska banka za obnovu i razvoj), kao i Regionalne inicijative (Roya-umount proces, Gospodarska suradnja crnomorskih zemalja BSEC, Srednjoevropska inicijativa CEI, Inicijativa za suradnju u Jugoistočnoj Europi SECI i Proces suradnje Jugoistočne Europe SEECP). Partnerstvo za mir (Partnership for Peace)

Incijativa Sjevernoatlanskog saveza (North Antlantic Treaty Organization), započeta 1994., za proširenje obrambene suradnje na države Srednje i Istočne Europe. Partnerstvo im ne jamči obranu u slučaju napada, već

Page 19: Rjecnik Pojmova EU

19

podrazumijeva samo vojnu saradnju.

http://www. nato.int/pfp/pfp.htn

PHARE

PHARE program pomoći ustanovljen je nakon pada komunizma 1989. godine, sa ciljem gospodarske obnove zemalja u regiju. U početku je obuhvaćao samo Poljsku i Mađarsku (odatle i naziv: Poland and Hunagry: Aid for Economic Reconstruction), ali s vremenom se proširio na današnjih 13 zemalja. Taj program je ustanovljen nakon promjena u Srednjoj i Istočnoj Europi. Korisnice sredstava ovog programa, uz Poljsku i Mađarsku, sada su i Albanija, Bugarska, Češka Estonija, Makedonija, Latvija, Litva, Rumunjska, Slovačka i Slovenija. Osim pomoći u gospodarskoj obnovi tih zemalja (posebno u oblasti izgradnje infrastrukture, razvoja privatnog sektora i pomoći poduzećima, obrazovanju, usavršavanju i istraživanju, zaštiti prirodne sredine i nuklea-rnoj sigurnosti kao i obnovi poljoprivrede), PHARE je bio glavni financijski instrument pretpristupne strategije za deset zemalja Srednje i Istočne Europe koje su podnijele molbu za članstvo u EU-u. Sličan program, TACIS, napravljen je za Zajednicu nezavisnih država.

Postupak suodlučivanja(Codecision procedure)

Vrsta procedure odlučivanja (uz postupak konzultacije i suradnje kao i pristanak Parlamenta) uveden Ugovorom iz Maastrichta. Tim postupkom daje se veća mogućnost Europskom parlamentu u usvajanju pravnih instrumenata zajedno sa Vijećem EU-a. U praksi je time data veća zakonodavna vlast Parlamentu (u odnosu na Komisiju) u slijedećim oblastima: slobodno kretanje radnika, osnivanje poduzeća, usluge, unutrašnje tržište, obrazovanje (poticajne mjere), zdravstvo (poticajne mjere), zaštita potrošača, transeuropske mreže (smjernice), zaštita okoline (opći program aktivnosti), kulture (poticajne mjere) i istraživanje. Ugovorom iz Amsterdama postupak suodlučivanja pojednostavljen je i proširen na oblast socijalne neprihvaćenosti i zdravstva i borbe protiv pronevjere, koje utječu na financijske interese Zajednice.

Pristupno partnerstvo(Accession Partnership)

Glavni je instrument pretpristupne strategije zemlje kandidata i EU-a (proces koji je definiralo Europsko vijeće u Luksemburgu 1997., a

Page 20: Rjecnik Pojmova EU

20

sastoji se od određivanja prioriteta i financijske pomoći te pripreme za pregovore zemalja kandidata kroz screening). Tim partnerstvom se zajednički određuju kratkoročni i srednjoročni prioriteti na putu ka punopravnom članstvu. Uz pomoć tog instrumenta, određuju se i financijska pomoć EU-a u ispunjavanju prioritetnih ciljeva i uvjeti vezani za tu financijsku pomoć (screening).

Proširenje Europske unije

Proširenje Europske unije jest izraz koji se koristi za proces primanja u punopravno članstvo novih članica. Od svojih početaka, EU je doživjela šest valova proširenja. Članice osnivačice Europske unije su 6 država Zapadne Europe: Belgija, Francuska, Italija, Luksemburg, Nizozemska i Zapadna Njemačka. Svoje prvo proširenje Europska je unija doživjela 1973. godine kad joj se pridružuju Danska, Irska i Velika Britanija, dok je Norveška, koja je također potpisala ugovor o pristupanju, na referendumu ipak odbila priključenje Uniji. 1981. je u članstvo primljena Grčka, a 1986. primljene su još dvije nove članice, Španjolska i Portugal. Četvrto proši-renje Europske unije provedeno je 1995. godine, kad članicama postaju Austrija, Finska i Švedska, dok su Norvežani još jednom na referendumu odbili ući u Europsku uniju. Povijesno najveće proširene Europske unije na čak deset zemalja srednje i istočne Europe: Cipar, Češku, Estoniju, Latviju, Litvu, Mađarsku, Maltu, Poljsku, Slovačku i Sloveniju, dogodilo se 2004. 1. siječnja 2007. godine Bugarska i Rumunjska postaju članicama Europske unije. Krajem 2005. Europska je unija otvorila pregovore o pristupanju Hrvatske i Turske,a Makedoniji odobrila status države kandidatkinje za članstvo u Uniji. Dalja proširenja Unije kao i novi ugovor o Europskoj uniji koji bi uredio veoma složene odnose brojnih članica trenutno su predmeti rasprava u Europskoj uniji.

Proces stabilizacije i pridruživanja, Ugovor o stabilizaciji i pridruživanju(Stabilisation and Association Process, Stabilisation and Association Agreement)

U kontekstu procesa stabilizacije u zemljama Jugoistočne Europe, Europska komisija je u svibnju 1999. predložila stvaranje Procesa stabilizacije i pridruživanja za Albaniju, BiH, Hrvatsku, Makedoniju i SRJ, kojim se unapređuje postojeći reklamni pristup Europske unije zemljama regije. Proces predviđa potpisivanje Ugovora o stabilizaciji i pridruživanju, nove vrste ugovornog odnosa EU-a čiji je cilj stabilizacija zemalja u regiji njihovim približavanjem europskim integracijama. Ugovori o stabilizaciji i pridruživanju bit će prilagođeni okolnostima

Page 21: Rjecnik Pojmova EU

21

svake zemlje, a vremenski okviri za potpisivanje ugovora zavise od početka i trajanja pregovora o potpisivanju takvog ugovora kao i dinamici ispunjavanja uvjeta EU-a u određenoj zemlji.

Prvostupanjski sud (Court of First Instance)

Pridružen je Europskom sudu 1989. godine, a čini ga 27 sudaca, po jedan iz svake države članice. Dodavanjem nove instance nije se promijenila nadležnost Europskog suda predviđena Osnivačkim ugovorima, već je, da bi se rasteretio rad Europskog suda, uspostavljena nadležnost u prvom stupnju Prvostupanjskog suda za sve tužbe koje podnose pravne i fizičke osobe iz država članica. Na presude prvostupanjskog suda postoji mogućnost žalbe Europskom sudu.

http://www.curia.eu.int

R

Rimski ugovor (The Treaties of Rome)

Rimskim ugovorima osnovane su Europska ekonomska zajednica (EEZ) i Europska zajednica za atomsku energiju (Euratom), a potpisani su 1957. godine u Rimu. Njima je ustanovljena carinska unija između zemalja EZ-a za ugljen i čelik (Belgija, Francuska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka) i postavljeni su ciljevi stvaranja zajedničkog tržišta koji bi se osi-guralo slobodno kretanje ljudi, robe, usluga i kapitala. Euratom je postavio uslove razvoja u području korištenja nuklearne energije šest država članica. Rimski ugovori i ugovor o Europskoj zajednici za ugljen i čelik (1952.) ujedinjeni su u ugovoru o spajanju iz 1965. (Merger Treaty, Carinska unija).

S

Šengenski sporazum (Schengen Agreement)

Sporazumom koji su sklopile lipnja 1985. u gradiću luksemburškom Schengenu, Njemačka, Belgija, Francuska, Luksemburg i Nizozemska

Page 22: Rjecnik Pojmova EU

22

dogovorile su se o postupnom ukidanju unutrašnjih zajedničkih graničnih kontrola i slobodnom kretanju svih fizičkih osoba - državljana zemalja potpisnica sporazuma i drugih zemalja članica EU-a, ili trećih zemalja. Schengensku je konvenciju potpisalo tih pet zemalja 1990. godine, a njome su ustanovljena jamstva za slobodu kretanja. Potpisnicama su se pridružile i Italija (1990.), Portugal i Španjolska(1991.), Grčka (1992.), Austrija (1995.), Švedska, Finska i Danska (1996.). Schengenski sporazum i konvencija, zajedno sa deklaracijama i odlukama donesenim pri Schengenskom izvršnom odboru, čine tzv. schengenski acquis koji je ušao u tekst Ugovora iz Amsterdama jer se bavi jednim dijelom unutrašnjeg tržišta - slobodnim kretanjem ljudi. Island i Norveška su prije ulaska u EU bile potpisnice sporazuma sa EU-om kojim su se uključile u provođenje i razvoj schengenskog acquisa. Na peterburškom sastanku grupe Schengen, rujna 1998., od država kandidata za članstvo u EU-u zatraženo je da prije ulaska u EU počnu sa primjenom schengenskih standarda u čuvanju granica, sprečavanju ilegalnih migracija i drugih kriminalnih radnji. S početkom 2007. Bugarska i Rumunjska postale su dio schengenskog režima, a krajem 2007. godine schengenski prostor proširen je na čak 9 novih zemalja: Češku, Estoniju, Latviju, Litvu, Mađarsku, Maltu, Poljsku, Slovačku i Sloveniju.

Screening

Prvi stupanj analize usklađenosti nacionalnih zakona i propisa sa Acquis Communautaireom, koji zajedno provode zemlja kandidat za članstvo u EU-u i Europska komisija. Analiza po sektorima omogućava kandida-tima pregled nad pravnim instrumentima koje treba usvojiti ili dodati postojećim da bi se nacionalno zakonodavstvo uskladilo sa Acquisom. Screening služi kao temelj za bilateralne pregovore između EU-a i zemlje kandidata za članstvo (Acquis Communautaire).

Sporazum o slobodnoj trgovini srednjoeuropskih zemalja CEFTA (Central Eoropean Free Trade Agreement)

CEFTA se razvila iz tzv. Višegradske grupe, koju su u veljači 1991. godine na sastanku u Višegradu osnovale Mađarska, Poljska i Čehoslovačka. Usvajanjem “Deklaracije o suradnji između Poljske, Čehoslovačke i Mađarske na putu ka europskim integracijama”, predsjednici tih zemalja obvezali su se usklađivati stavove i jačati suradnju sa europskim organizacijama i raspravljati o pitanjima sigurnosti, ekologije, ljudskih prava i dr., tj. učvrstiti demokraciju i tržišno gospodarstvo. Dogovor o uspostavljanju slobodne trgovine postignut je na sastanku u

Page 23: Rjecnik Pojmova EU

23

Krakowu, listopada 1991., gdje je godinu dana kasnije ugovor i potpisan. Nakon potpisivanja, CEFTA postaje instrument suradnje srednjoruropskih zemalja na gospodarskom planu. Sporazumom se postupno ukidaju carine za industrijske proizvode između država članica, dok se carine za poljoprivredne proizvoda smanjuju za 50%. Za dio proizvoda carine su ukinute odmah, a za druge se ukidaju u prijelaznom prazdoblju koji se završava 2001. U aneksima Sporazuma dat je spisak proizvoda kategoriziranih prema periodima liberalizacije. CEFTA predviđa i zaštitne mehanizme koji privremeno ograničavaju slobodnu trgovinu u slučajevima ozbiljnih sektorskih poremećaja i nestašica, kao i radi zaštite javne sigurnosti, morala i povijesnih vrijednosti. Sastavni dio Sporazuma je Protokol o pravilima za utvrđivanje kvaliteta proizvoda, u kome se za svaki proizvod utvrđuju kriteriji dovoljne obrade kako bi dobio status nacionalnog proizvoda i bescarinski pristup tržištu druge zemlje potpisnice Sporazuma. Jedan od glavnih zadataka CEFTA-e jeste priprema njezinih potpisnica za članstvo u EU-u učešćem u zonama slobodne trgovine.

Budući da se suradnja odvija bez stalnih radnih tijela, kako bi se izbjegla birokratizacija, CEFTA nema institucije ni sjedišta. Odluke se donose na sastancima zajedničkih odbora čiji su članovi ministri država potpisnica CEFTA-e ovlašteni za privredne odnose sa trećim zemljama. CEFTA-i su se naknadno priključile Slovenija, Rumunjska i Bugarska. Uključivanje novih članica uvjetovano je ispunjavanjem kriterija utvrđenih Poznanskom deklaracijom. Ti kriteriji podrazumijevaju članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, sporazum o udruživanju sa EU-om te

Page 24: Rjecnik Pojmova EU

24

bilateralne odnose o slobodnoj trgovini sa svim članicama. Nakon cjelodnevnih konzultacija, u Bruxellesu je 10.listopada 2006.. osam od deset zemalja sudionica pregovora parafiralo Ugovor o izmjeni i dopuni pristupanja CEFTA-i, kojim se omogućuje članstvo u ovoj organizaciji i zemljama koje nemaju status kandidata za članstvo u Europskoj uniji. Albanija, Bugarska, Crna Gora, Hrvatska, Makedonija, Moldavija, Rumunjska i UNMIK/Kosovo parafirale su ugovor pa su danas članice CEFTA-e: Albanija, Bosna I Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska, Makedonija, Moldavija, Srbija I UNMIK/Kosovo. Ulaskom u Europsku uniju 2004. godine iz CEFTA-e su istupile: Češka, Mađarska, Poljska, Slovačka, Slovenija, te zadnjim proširenjem 2007. i Bugarska i Rumunjska.

Sporazum o suradnji(Cooperation Agreement)

Sporazum o suradnji posebna je vrsta sporazuma koji EU potpisuje sa trećim zemljama i kojima se stvara okvir za širenje odnosa sa tom zemljom i izvan trgovinskih veza. Bivša Jugoslavija imala je još od 1980. sporazum o suradnji koji je u mnogo čemu specifičan (u odnosu npr. na sporazume o suradnji koje je EZ zaključivao s mediteranskim zemljama). Taj je sporazum bivšoj Jugoslaviji omogućavao veće beneficije bez obveze reciprociteta i suradnju na različitim područjima (tehničko- tehnološka i financijska suradnja). Slični sporazumi, pod nazivom sporazuma o suradnji i trgovini, zaključivali su se početkom 90-ih sa zemljama Srednje i Istočne Europe u sklopu njihovog približavanja europskim integracijama.

Srednjoeuropska inicijativa SEI(Central European Initiative - CEI)

Osnovana je 1992. godine radi bolje suradnje zemalja članica, njihovog učešća u procesu europskih integracija te pomoći zemljama članicama Inicijative u tranziciji. Od 1989. godine Inicijativa je djelovala pod nazivom Kvadrigonala (Austrija, Mađarska, Italija, Jugoslavija), zatim pentagonala (priključila se i Čehoslovačka) i Heksagonala (nakon priključenja Poljske), a od 1992. djeluje pod nazivom Srednjoeuropska inicijativa. Danas SEI okuplja 16 država Srednje i Istočne Europe: Albaniju, Austriju, Bjelorusiju, BiH, Bugarsku, Češku, Hrvatsku, Italiju, Mađarsku, Makedoniju, Moldaviju, Poljsku, Rumunjsku, Slovačku, Sloveniju i Ukrajinu. Srednjoeuropska inicijativa djeluje kao regionalni forum za praktičnu suradnju na području gospodarstva, prometa, telekomunikacija, energetike, poljoprivrede, kulture, zaštite okoline i sl. SEI učestvuje u

Page 25: Rjecnik Pojmova EU

25

procesu europskih integracija i pruža potporu državama članicama koje nisu članice Europske unije u njihovom približavanju Uniji. Inicijativa potiče regionalni mir i stabilnost kao elemente političke i gospodarske obnove. Inicijativa potiče i parlamentarnu demokraciju i zaštitu ljudskih prava. Godine 1994., ministri vanjskih poslova zemalja članica Inicijative usvojili su Instrument za zaštitu manjinskih prava Srednjoeuropske inicijative (CEI Instrument for Protection of Minority Rights), političku deklaraciju zasnovanu na općeprihvaćenim načelima zaštite ljudskih i manjinskih prava. U sklopu Inicijative održavaju se redoviti forumi na kojima učestvuju visoki dužnosnici i političke vođe država članica. Sastanci predsjednika vlada ministara vanjskih poslova održavaju se godišnje. Redovito se sastaje i glavno izvršno tijelo, Odbor nacionalnih koordinatora (Committee of National Coordinators), a održavaju se i posebni sastanci sektornih ministara.Financijska podrška projektima u sklopu inicijative osigurava se u Europskoj banci za obnovu i razvoj (European Bank for Reconstruction and Development). Usklađivanje aktivnosti SEI-a zadatak je predsjedništva koje se mijenja između država članica.

http://www.ceinet.org

Strukturni fondovi, Kohezijski fond (Structural Funds, Cohesion Fund)

Oba ova fonda čine znatan dio u proračunu EU-s, a njihova je osnovna namjena smanjiti jaz između bogatih i siromašnih regiona i država članica EU-a, i poticati ekonomsku i socijalnu jednakost. Strukturni fondovi čine oko trećine proračuna EU-a: 90% tog iznosa troši se na razvoj regija, a 10% na razvoj tzv. kohezijskih zemalja (Grčka, Irska, Portugal i Španjolska). Cilj strukturnih fondova je ostvarenje ekonomske i socijalne kohezije u EU-u, zapošljavanje raznih socijalnih kategorija, smanjivanje razlika između razvijenih i manje razvijenih regija. Financijska pomoć fondova usmjerena je na ostvarivanje sljedećih ciljeva: pomoć regijama koje zaostaju u razvoju; restrukturiranje regija koje su ozbiljno ugrožene industrijskom krizom; borba protiv dugoročne nezaposlenosti, olakšavanje integracije mladih, uključivanje u tržište rada; poticanje jednakih mogućnosti za žene i muškarce na tržištu rada; prilagođavanje radne snage promjenama u industriji i proizvodnji; pomoć restrukturiranju poljoprivrede i ribarstva i poticanje razvoja zaostalih područja; pomoć slabo naseljenim regijama.Postoje četiri strukturna fonda EU-a: Europski socijalni fond ESF, Europski

Page 26: Rjecnik Pojmova EU

26

poljoprivredni fond za upravljanje i jamstvo EAGGF, Financijski instru-ment za pomoć ribarstvu FIFG i Europski fond za regionalni razvoj ERDF.

http://www.europs.be/en/progsf.htm

Studija rezultata (Impact Assesment Study)

Analiza rizika, mogućnosti, troškova i prednosti primjene određenih mjera ili propisa, tj. Acquis Communautairea (u kontekstu europske integracije) za gospodarstvo uopće, državni proračun i razne interesne grupe u društvu.

Stupovi Europske unije (Pillars of the European Union)

Za EU se kaže da podsjeća na prednji dio grčkog hrama koji leži na tri stupa. Ta se slika počela koristiti kako bi se opisala struktura Unije usvojena u Maastrichtu 1992. godine. Prvi stup Unije čine carinska unija, jedinstveno tržište, zajednička poljoprivredna politika, strukturalne politike i monetarna unija. Drugi stup obuhvaća zajedničku vanjsku i sigurnosnu poli-tiku, a treći suradnju u pravosuđu i unutrašnjim poslovima. Osnovna razlika između prvog i druga dva stupa leži u tome što jedino on koristi pravno-obvezujuće instrumente i procedure zasnovane na

Page 27: Rjecnik Pojmova EU

27

Rimskim ugovorima. Druga dva stupa pretežno su u nadležnosti Euro-pskog vijeća i Vijeća Europske unije, pa su kao takvi više međuvladinog karaktera (Europsko vijeće; Jedinstveno tržište / Unutrašnje tržište; Rimski ugovori; Ugovor o EU-u / Ugovor iz Maastrichta; Vijeće Europske unije).

Sud europske zajednice(Court of Justice of the European Community)

Jedini je ovlašteni tumač odredbi osnivačkih ugovora EU-a. Njegova funkcija je dvojaka: (1) odgovornost za izravnu primjenu prava Zajednice u određenim slučajevima i (2) opća odgovornost za tumačenje odredbi prava EU-a, pri čemu treba osigurati njegovu stalnu i jednaku primjenu. Sud se može pozvati da odluči o slučajevima koje podnose zemlje članice, institucije Zajednice kao i pravne i fizičke osobe. On omogućava istovjetno tumačenje zakona Zajednice na njenom području bliskom suradnjom sa nacionalnim sudovima i okružnim sudovima kroz prethodni postupak za tumačenje prava Zajednice. Sjedište Suda je u Luksemburgu (Acquis Communautaire; Europska unija; Europska zajednica).

Suradnja u oblasti pravosuđa i unutrašnjih poslova JHA (Cooperation in the fields of Justice and Home Affairs)

Treći stup EU-a čije se zajedničko djelovanje temelji na međuvladinoj suradnji. Suradnja se ostvaruje u sljedećim oblastima: međunarodna pronevjera, problemi imigracije i azila, trgovina drogom, suradnja sudova u građanskim sporovima, carinska suradnja i suradnja među policijama zemalja članica, ilegalno useljavanje kao i odnosi sa trećim zemljama. (Stupovi EU-a)

Sastav trgovinskih povlastica(Scheme of Trade Preferentials)

Uredbama Vijeća Europske unije, EU određuje uslove preferencijalnog uvoza proizvoda iz zemalja sa kojima Unija nije regulirala ugovorom taj uvoz. Sastav trgovinskih povlastica jedan je od instrumenata vanjske politike EU-a, koja obnavljanjem trgovinskih ugovora regulira uvjete poštivanja ljudskih prava i demokracije. U prosincu 1999. godine Vijeće je donijelo uredbu o trgovinskim povla-sticama za poizvode uvezene iz BiH-a i RH-a do kraja 2001. godine. Tim se uvjetom reguliraju količinski limiti za industrijske, tekstilne i poljopri-vredne proizvode.

Page 28: Rjecnik Pojmova EU

28

T

Tempus

Transeuropski okvir za suradnju u oblasti visokoškolskog obrazovanja. Tempus je dio općeg programa pomoći EU-a gospodarskom i društvenom restrukturiranju zemalja Srednje i Jugoistočne Europe i gospodarskoj reformi i oporavku Zajednice Nezavisnih Država i Mongolije (Tacis program EU-a).

Trojka

Sastoji se od predstavnika zemlje koja trenutno predsjedava Vijećem Europske unije, zemlje članice koja mu je predsjedavala posljednjih šest mjeseci i zemlje članice koja će predsjedavati njim narednih šest mjeseci. Trojki najčešće pomaže i predstavnik Komisije, i taj sastav predstavlja Uniju u vanjskim poslovima. Taj izvorni sastav Trojke izmijenjen je Ugovorom iz Amsterdama, i dogo-voreno je da će predstavnik predsjedavajuće zemlje članice biti u pratnji glavnog tajnika Vijeća, koji će biti u funkciji visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku, i predstavnika zemlje članice koja će predsjedavati Vijećem narednih šest mjeseci.

U

Ugovor iz Amsterdama(Treaty of Amsterdam)

Rezultat je rada međuvladine konferencije u Torinu, 1996. godine, a ministri zemalja članica potpisali su ga u listopadu 1997. Pravno, Ugovor iz Amsterdama sadrži neke dodatke Ugovora o EU-u, i kao takav ne zamjenjuje druge ugovore nego ravnopravno ulazi u pravne spise Unije. On je posljednji u nizu ugovora o EU-u (prije Amsterdama potpisan je Ugovor u Maastrichtu).

Ugovor o EU/Ugovor iz Maastrichta(Treaty of the European Union / Maastricht Treaty)

Ugovorom iz Maastrichta (potpisan 1992., ratificiran 1993.) države članice uspostavile su EU i time označile novu etapu u integraciji Europe.

Page 29: Rjecnik Pojmova EU

29

Ugovorom su postavljeni ciljevi ekonomske i monetarne unije, jedinstvene valute, zajedničke vanjske i sigurnosne politike, zajedničke obrambene politike, a zatim i uvođenja državljanstva Unije, bliska suradnja u oblasti pravosuđa i unutrašnjih poslova (EU; EZ; Postupak zajedničkog donošenja odluka; Princip subsidijarnosti; Suradnja u oblasti pravosuđa i unutrašnjih poslova; Stupovi EU-a; Zajednička vanjska i sigurnosna politika).

Ured za statistiku EUROSTAT(Statistical Office)

Sa sjedištem u Luksemburgu, analizira statističke podatke prikupljene isim postupkom u nacionalnim centrima za statistiku svih država članica EU-a. Analize i predviđanja EUROSTAT-a koriste se za razvoj politika europskih institucija, a centar ih redovito obavještava o svojim štampanim (Europa u brojkama - Europe in Figures) ili elektronskim publikacijama, kao i izjavama za štampu. Analiziraju se i prate podaci vezani za gospodarstvo, trgovinu, zapošlja-vanje, obrazovanje, zaštitu okoline, energetiku i svakodnevni život. Podaci su dati usporedo po državama članicama, često i u poređenju sa Sjedinjenim Državama i Japanom.

http://www.europa.eu.int/eurostat.html

Ured za usklađivanje zajedničkog tržišta-OHIM(Office for Harmonisation in the Internal Market-Trade Marks and Designes)

Osnovan je 1994. godine u Alicanteu radi doprinosa usklađivanju propisa o zajedničkom tržištu u oblasti intelektualnog vlasništva, posebno u oblasti tržišne marke i zaštitnog znaka kao i u industrijskom dizajnu. Ured je zadužen i za registraciju i dodjelu tržnih marki Europske zajednice korisnicima i traženje načina da se zaštite proizvodi i usluge Unije, i time poveća njihova međunarodna konkurentnost.

V

Vijeće ministara(Committee of Ministers)

Vijeće EU-a ili Vijeće ministara (ili samo Vijeće) najvažnije je zakonodavno tijelo Unije. Okuplja ministre vanjskih poslova zemalja članica (Vijeće za opće poslove/General Affairs Council) ili resorne ministre, u

Page 30: Rjecnik Pojmova EU

30

zavisnosti od pitanja o kome se odlučuje, a učestalost okupljanja zavisi od predmeta rasprave. Vijeće odlučuje o aktivnostima i ciljevima Unije, određuje buduće aktivnosti Unije i usklađuje zajedničke politike zemalja članica. Vijeće donosi uredbe, direktive i odluke. Sastanci se Vijeća održavaju jednom mjesečno (osim u kolovozu) u Bruxellesu, a tri puta godišnje u Luksemburgu. Predsjedavanje Vijećem prenosi se svakih šest mjeseci, prema posebno propisanoj proceduri, među državama članicama Unije. Za organizaciju je rada Vijeća zaduženo Glavno Tajništvo.

http://www.coe.fr/cm/

Page 31: Rjecnik Pojmova EU

31

Vijeće regija

(Committee of Regions)

Savjetodavni je organ koji zastupa interese regija i lokalnih vlasti prilikom donošenja i provođenja zajedničke politike Unije. On okuplja 222 člana sa četvorogodišnjim mandatom koji delegiraju organe lokalnih vlasti država članica Unije. Komisija i Vijeće moraju konzultirati Odbor prilikom priprema zajedničke poljoprivredne politike, regionalnog razvoja, transeuropskih mreža, socijalne kohezije, kulturne i obrazovne politike i drugih propisa koji se dotiču lokalnih i regionalnih interesa.Odbor regiona sastoji se od predsjednika, potpredsjednika, glavnog tajnika osam stalnih odbora (regionalni razvoj, prostorno planiranje, romet i komunikacije, Europa građana, urbana politika, planiranje i korištenje zemlje, obrazovanje, ekonomska i socijalna kohezija) i četiri pododbora. U sklopu Odbora regija djeluje i posebna komisija za institucionalna pitanja, koja učestvuje u raspravi o reformi institucija EU-a.

http: // www.cor.eu.int

Z

Zemlja kandidat (Candidate country)

Europske države koje su podnijele zahtjev za punopravno članstvo u Europskoj uniji formalno postaju zemlje kandidati jednoglasnom odlukom Europskog vijeća. Europska komisija nakon toga započinje pregovore s državom koja je ispunila glave kriterije za pristupanje (kriteriji iz Kopenhagena)

Zelena knjiga(Green paper)

Zelena je knjiga temeljni dokument o reformi poljoprvirede te mjerama i aktivnostima koje te reforme zahtjevaju. Izrada je Zelene knjige tekla usporedno s pregovorima o ulasku Španjolske i Portugala u EU sredinom 80ih godina 20. stoljeća zbog straha od zasićenja europskog tržišta poljoprivrednim viškovima te izdacima za saniranja posljedica. Mišljenje Komisije o tim pitanjima službeno je dostavljeno zemljama članicama 23. srpnja 1985. godine pod nazivom „Zelena knjiga“.

Page 32: Rjecnik Pojmova EU

32

Već je naredne godine došlo do snjiženja cijena nekih poljoprivrednih proizvoda. Također su uslijedile brojne direktive EU, a sve je to imalo cilj spriječiti nastanak viškova poljoprivrednih proizvoda, a istodobno dodatno motivirati posebie mlade ljude na bavljenje poljoprivredom.

Zajednička vanjska i sigurnosna politika (Common Foreign and Security Policy - CFSP/Politique étrangère et de sécurité commune - PESC) Zajednička vanjska i sigurnosna politika ustanovljena je Ugovorom o Europskoj uniji, kao nastavak prijašnje Europske političke suradnje. Ona pruža okvir za zajedničku politiku obrane koja bi u budućnosti mogla postati zajedničkom obranom (drugi stup EU). Sve odluke zajedničke vanjske i sigurnosne politike kojima se ciljevi Unije postižu putem instrumenata zajedničke aktivnosti i zajedničke pozicije moraju se donijeti jednoglasno u Vijeću Europske unije/Vijeću ministara.

CENTAR ZA CIVILNO DRUŠTVO