Top Banner
Rimsko pravo Skripta Amra Demirović
68

Rimsko Pravo

Nov 22, 2015

Download

Documents

Quarmina Hesse

RIMSKO PRAVO
Welcome message from author
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
  • Rimskopravo

    Skripta

    AmraDemirovi

  • Privrednopravo

    Skripta

    2

    UVOD

    Znaajrimskogprava

    Iako je rimska dravaprestala dapostoji prije 1. 500 godina rimsko pravo se izuava idanasitoizetirirazloga:

    1. Prvi razlog je istorijski jer i sve druge nauke, pa tako i pravna, polaze od svojihistorijskih korijena. Rimskadrava je bila dugovjena i na njenomprimjerumoemouoitikakonastajejedanpolitikiipravniporedak,kakosepravoprilagodjavaivotuikakavjeodnospravaiprivrede.

    2. Drugirazlogjeuuticajurimskogpravanaovomprostorujersavremenipravnisistemisedijelenadvijegrupe:

    oninastalinatradicijamarimskogprava(kontinentalnaEvropa) onikojisuserazvilipoduticajemengleskogprecedentnogsistema

    Zajednosagrkomfilozofijomrimskopravopredstavljanajviidomet,najdragocjenijeiskustvo antike civilizacije. Rimsko pravo je dalo jednu dobru pravnu tehniku iterminologiju, a pravni instituti naroito iz obligacionog i stvarnog prava, mnogo suuticalinarjeenjakojaseidanaskoriste.

    3. Trei razlog lei u injenici da je rimsko pravo uvod u savremeno graansko pravo.Onajkodobronauirimskopravolakoesavladatiobligacionoinasljednopravojerjerimskopravovelikakolapravnelogike.

    4. Kaoetvrtirazlogmoesenavestiinjenicadasulatinskipravniterminiipravneizrekei danas u upotrebi. Za neke pravne termine danas imamo svoj naziv koji seupotrebljava uporedo sa latinskim (ugovorcontractus, ) dok za drugenemamo(hipoteka).

    Rimskopravo je jednaodprvihnaukakoja jebilapredmetuniverzitetskih studija iprvipravni fakulteti sunastaliuXI vijekuu Italiji.Zato je rimskopravonajstarijadrutvenanaukaijednaodnastarijihuope.

    UzrocipravnikegenijalnostiRimljana

    Rimskopravojenastalouokvirujedneogromneitrajnedrave,kojajebilaonapodloga,onaj korijen iz koga je izrastao najvelianstveniji pravni sistem koji je do tada historijapoznavala,sistembezpremcaposvomuticajunapotonjupravnuhistoriju.Rimljanisuiznadsvegapraktiannarod.Njihovegraevine(putevi,akvadukti,mostovi,javnakupatila)imajupraktinuprimjenunasuprotegipatskimpiramidama.Pored toga nasuprot elitistikom karakteru grke civilizacije, rimska je imala populistikikarakter.Zbogtogajeuticajovecivilizacijeiposebnolatinskogjezikabiovelikinazapadu,dokjeistonidiocarstvazadraosvojejezikeiliprihvatiogrki,toekasnijebitijedanodrazlogapodjeleRimskeimperijeikranskecrkvenadvadijela.Dakleoptehistorijskeokolnosti,teveliinaitrajanjerimskedrave,bilisubitnifaktorizarazvojpravnogsistemanaovimprostorima..Poredtogazarazlikuodnekihdrugihvelikihdrava (Kina,Egipat)u rimskojdravi jepostojalo trite zakoje svijet ranijenije znao.PrometrobaiusluganaitavomSredozemljudostigaojenevidjennivo,uzrazvojgradovakaovelikihpotroakihcentaraispecijalizacijuproizvodnjepoprovincijama.Rjeavajuiproblemevezanezaprodaju,kedit,pruanjeusluga,rimskopravo jemoralopronalaziti rjeenja koja e imati trajnu vrijednost i koja e biti primjenljiva svuda gdjepostojirobnonovanaprivreda.

  • Privrednopravo

    Skripta

    3

    Tokom historije rimska svojina je prola kroz vie oblika ali je najdue to bila tipinaprivatna svojina na ijem temelju je nastao i rimski pravni sistem, koji je mogao bitiprihvaeniukapitalizmu.Rimsko drutvo je bilo veoma sloeno i bogato protivrjenostima. Rjeavajui brojnedrutvene konflikte, Rimljani su razvili mehanizme vlasti i pravnog poretka koji suodolijevalisvimovimiskuenjima.Rimljani su imali sluha i za dostignuadrugih civilizacija, zbog ega je rimskadravauizvjesnomsmislusintezacjelokupnogantikogiskustvaupoliticiipravu.Vanostpravaivelikiugledpravnenaukeurimskomdrutvujetakodjejedanodrazlogarazvoja ove nauke u rimskom carstvu. Bez poznavanja prava nije se mogao zamislitikandidatzanekipoloaj.Uticaja je imalo i to to su zakoni dobijali ime po predlagau koji je na taj nainovjekovjeavao svoje ime, ali je posebno vaan razlog veliine rimskog prava samopotovanje zakona i starih obiaja. Tako je za Rimljane Zakon 12 tablica, nastao u Vstoljeuprijen.e. , bio svetinja inikadanijebio formalnoukinut.Potose ivot ipakmijenjaoRimljanisuizgradiliivelikuvjetinutumaenjazakona.

    Dvostrukikarakterrimskogprava

    Rimsko pravo je robovlasniko ali po nekim odlikama i rjeenjima koja su univerzalnogkarakteraonojebiloprihvatljivoiusrednjemvijeku idanas.Osnovnaproizvodnasnagaodpoetkadokrajaantikogsvijetabilesumiiceljudi(robova)iivotinja,dokjezasveostalebilokakavfizikiradbionezamisliv.Zbogtogaipravnireimnositragoveovakvogodnosapremaproizvodnomradu.Iporednavedenog rimskopravo ima inekevanklasne,univerzalnoprihvatljiveosobine.Uoptenogledajuiuovompravunalazimomanjenormikojeimajurobovlasnikikarakternegotobi smooekivali.Toproizilaziotudtosedravanebavi robovima jer je tounadlenostiporodicegdjeporodinistarjeinaimasveovlasti.Osimtogarimskopravojereguliralo odnose i unutar klasa, prije svega unutar robovlasnike klase. Ono odredjujepravaiobavezeuesnikapravnogprometa,prodavcaikupca,zajmodavcaizajmoprimca,medjusobne odnose ortaka i slino. Zato ta pravila najee imaju vanklasni, tehnikikarakter, zbog ega su bila primjenljiva u Bizantiji, feudalnoj Evropi i u graanskomdrutvu. Graanski zakonici evropskih zemalja imaju veliki broj instituta klasinog tj.rimskogprivatnogprava,kaoinaZakonoobligacionimodnosimaidrugizakonikojiregulirajusvojinuidrugastvarnaprava.Rimsko pravo je dolo do nas u jednom kontinuitetu primjene i prerade, sa brojnimnaslagama, poev od glosatora i postglosatora u Italiji iz vremena rane renesanse, papreko srednjevjekovne recepcije i primjene u graanskom drutvu, sve do novijihvremena.UNjemakojjerimskopravobilouupotrebisvedo1900.godine,kadajestupionasnaguNjemakigraanskizakonik.VeinudefinicijaiopihnormidalisupotonjitumairimskogpravaanesamiRimljani.

  • Privrednopravo

    Skripta

    4

    Izvorisaznanja

    Osnovniizvorzasaznanjakakojeizgledalorimskopravosupisanidokumenti.PisanarijeGrke i Rima preivjela je pravu katastrofu jer se pisalo na papirusu, navotanjenimdrvenimploamaipergamentu,kojisubilikratkogvijeka.Sauvanisuuglavnomprepisispisa,kojisusezavisnoodprepisivaaznatnorazlikovali.Sveizvoresaznanjaorimskompravudijelimona: pravnezbornici,zakoni,djelapravnika,sauvanidokumenti.

    vanpravnispisihistoriara,knjievnadjela,filozofskaidrugadjela.

    Iz perioda najveeg procvata rimske pravne nauke tzv. klasinog perioda sauvano jemalo.NajvanijesuGajeveInstitucije,udbenikizIIstoljean.e. ,zatimodlomciizdvadjelaklasinihpravnika:UlpijanoveRegulaeiPauloveSententiae.Izpostklasinogperiodasauvanajezbirka imperatorskihnaredbi izVstoljean.e. tzv.Teodosijevkodeks.Ipak,najvanijiizvorbezkogabinaeznanjeorimskompravubiloznatnoosiromaenojetzv. Justinijanovakodifikacija (Corpus iuris civilis) nastala u istonomdijelu rimskogcarstva,buduojBizantiji,kadajenjegovzapadnidioveimdijelombiourukamabarbara.Ovo djelo predstavlja velianstven pravni spomenik, zbornik bez premca uhistoriji.Veomavanisuidrugidokumenti,kaotosuposlovneknjige,ugovoriislino,injihovimprouavanjemsebavipapirologija.Na raznim spomenikimmaterijalima (kamen, bronza) sauvani su neki zakoni, odluke,politikitestamentiislinjihovimprouavanjemsebaviepigrafika.O rimskom pravu veliki broj podataka moe se nai i u djelima hitoriara, filozofa igramatiara. Tit Livije za ranu republiku, Tacit i Apijan za principat su u tomenezaobilazni. U Plautovim komedijama ima veomamnogo pravnogmaterijala. Dobrimdijelom zahvaljujui gramatiarima i enciklopedistima izvrene su rekonstrukcije tzv.kraljevskihzakonaiZakona12tablica.

  • Privrednopravo

    Skripta

    5

    ETIRIPERIODARIMSKEHISTORIJE

    HistorijaRimatrajeod754.godinestareere,kadajepolegendiosnovangradRIM,pado476.godinen.e.,kadajezbaenposljednjivladarZapadnogrimskogcarstva.Pravna historija se produava do smrti Justinijana 565. godine zbog znaaja njegovekodifikacije.

    Rimskaistorijasedijelinaetiriperioda: 754.g.509.g.prijeKrista.dobakraljevailinastankadrave 509.g. 27.g.prijeKristaperiodrepublike 27.gprijeKrista284.g.noveerePrincipat 284.g.n.e.476.g.n.e.Dominat

    Oko25ogodinajebilopotrebnodaserimskarodovskaorganizacijapretvoriudravuitojeprvidiorimskeistorijeiliperiodnastankarimskedrave.Od hiljadu narednih godina rimska drava je petsto godina bila republika, a sljedeihpetstonajprijeprikrivena(principat)azatimotvorenamonarhija(dominat).U periodu republike se dravagrad pretvara u carevinu koja zahvata vei dio bazenaSredozemlja. Zatvorenu kunu privredu i patrijahalno ropstvo zamjenjuje robnonovanaprivredaiklasinoropstvo.U periodu prelaska na monarhiju tzv. principat rimska drava dostie maksimumteritorijalnogirenja.To jeperiodpunezrelosti rimskecivilizacije.Pravodostievrhunac(klasinorimskopravo),zahvaljujuiprije svegaaktivnosti rimskihuenihpravnikatzv.jurisprudenata.etvrti period je period starosti jedne civilizacije koja polako odumire pred nadolazeimfeudalizmom i novim drutvenim odnosima koje on nosi sa sobom. Rimljani naputajusvoju mnogoboaku vjeru i usvajaju kranstvo koje od progonjene postaje vladajuareligija.

    Postanakdraveod754.do509.godineprijen.e.

    Sredozemlje

    BazenSredozemlja je ranopostaosrediteokokogasu ivjeli civiliziraninarodi iputemkogasurazmjenjivanadobraiideje.TusuprvoEgipani,zatimMesopotamija.IzpodrujaMeurjeja vode porjeklo prvi pravni kodeksi od kojih je najznaajniji HamurabijevnastaouXVIIstoljeuprijeKrista.ikojizajednosadrugimsauvanimdokumentimadajedokazeojednomrazvijenompravnomsistemu.Hamurabijev zakonik je imao odredbe za oko70 krivinih djela, poznavao je ugovorizmedjutrgovacaibankara,odgovornostgraevinarazanesolidnugradnjuitd.Oniznajunazivezarazliitesrodnikeveze i ta terminologija jebogatijanegouveini savremenihjezikaalisuzbogpragmatinostiostalidalekoizaGrkakojisudalinevjerovatnerezultateuumjetnosti, filozofiji i drugim naukama. Njihova kultura meutim nije samonikla vemnogo duguje istoku. Grki alfabet je nastao od fenikog a ovaj od mesopotamskogslogovnogiegipatskogpisma.Grcistvarajuvelianstveneteorijeodravi,amaledrave,izuzmemo likratkotrajnodjeloAleksandraMakedonskog,dokrimljani imajuslabuteorijualistvarajugrandioznudravuipotrajanjuipoveliini.

  • Privrednopravo

    Skripta

    6

    Grkidoprinospolitikojfilozofijijevelikialineiupravu.GortinskizakonsaotokaKritapo svojim osnovnim odredbama odgovara Zakonu 12 tablica, sa kojim je i vrnjak, alizaostajezaHamurabijevimzbornikom.Grciznajuzarazneoblikepisanihugovora,odkojihsunekipreliurimskopravo.Zelenaenjejerazvijenoaipomorskopravojedostiglovisoknivo. Ipak pomnogimosobinama to pravo je nerazvijeno i primitivno, to je posljedicanepostojanja drutvene i ekonomske osnove u malim dravicama za stvaranje jednogsvjetskogpravnogsistema.Sve ove civilizacije su u opadanju ili stagnaciji osim jedne Kartagine. To je kolonijaFenianakojisubiliuvenipoproizvodnjistaklenihpredmeta ipostojanojpurpurnojbojiza tekstil. Kartaginu su osnovali na istureniom dijelu afrikog kontinenta nasuprotApeninskom poluotoku. Kartagina brzo nadmauje matine gradove i ak osniva svojekolonije u zapadnom dijelu Mediterana(dananja Barcelona). Njihova privredna i vojnasnaga je rasla tako da je sve oiglednija neminovnost sukoba sa drugim narodom uusponu,saRimljanima.BuduigrobariRimskogCarstva,Germaninaperiferijisuzbivanja.

    Apeninskipoluotok

    Zbog mogunosti iznenadnog napada sa mora stari narodi su izbjegavali osnivanjegradovanasamojobali.Takoje iRimosnovandvadesetakkilometarauzvodnoodua,na rijeci Tibru. To je centralni poloaj, raskrsnica puteva a i danas je to kraj bogatumama,plodnomzemljomirijekama.ItalijajeuvrijemeosnivanjaRimaetnikiarolika.Meumnogimnarodimakojijenaseljavajuistiusesljedeegrupe.NajugudominirajugrkekolonijeNapolis(dananjiNapulj),Sirakuza.Sjeverni dio zaposjeli su Gali, kako Rimljani nazivaju Kelte, koji su se bili rasprili poEvropi, osvojili Rim, osnovali Beograd, doli ak do britanskih otoka gdje i danas ivenjihovi potomci (Irci, Velani i kotlaani). Uzdrmali su mnoge drave ali svoju nisuosnovali.NaseljavajuplodnuravnicurijekePOitajdioiniGalijusovestraneAlpa.jerprekopostojionostranaGalija,dananjaFrancuska,Belgija idiovicarske. Ima idrugihnaroda.Takojeilirskopleme(Veneti)osnovaloVeneciju.UdananjojToskani idijeluUmbrijepostojeetrurskigradovi.Etrurcisunarodrazvijenekulture, nedovoljno jasnog porijekla i jo neodgonetnutog jezika. Etrurci su pred krajprvogperiodazavladaliRimomtakodasuposljednjirimskikraljevinosilietrurska imena.Sam naziv za grad Rim(Roma) po nekim miljenima vodi porjeklo od etrurskog gensaRuma.Ucentralnomdijeluivemanjinarodiodkojihnajveuulogu imajuLatininarodisrodniRimljanima, koji govore istim jezikom i imaju slinu religiju. Rimljani su, i poredpovremenihsukoba,sanjimasklopilisavezi tojejedanodrazlogazanjihovtrijumfnadprotivnicima.PorijeklosamihRimljananijedovoljnojasno.UVergilijevomepu Eneida, Enej, jedanod uesnika trojanskog rata naselio se u Italijiblizuua rijekeTibar.Meunjegovimpotomcimanastaje sukob, temlaibrat svrgavastarijegisestruREUSILVIJUprimoradapostanesveenica.OnasabogomMarsomrodidvasinaRomulaiRema.BlizancirijeeosnovatigradalipritomeRomulubijeRemaigradponjemudobijenaziv.Odte754.g.prijen.e.Rimljanisuraunalisvojevrijeme.Takojenastalodobakraljevaiukupnoihjebilosedam.Ovaj mit nauka ne prihvata jer latinski jezik, kao i grki, pripada indoevropskoj grupi,latinicavodiporijekloodgrkogalfabeta,aliimamaloosnovazavjerovanjedasuRimljaniporijeklomGrci.

  • Privrednopravo

    Skripta

    7

    Vojnademokratija

    PremapredanjuRim su osnovala tri plemena: Ticiji, Luceri iRamni.Svako pleme sedijelilo na deset bratstava(kurije), a svako bratstvo imalo je po deset rodova(gensova).Organivlastisu:skuptina,senatirex.Skuptinu ine svi odrasli mukarci pripadnici tri plemena a glasalo se po bratstvima.Skuptinaodluujeoratuimiru,birareksa,prednjomseproglaavatestament,usvajajusvojevlasnalicairjeavajumolbezapomilovanje.Senatinestarjeinegensova iovdjesupredstavljeni rodovi.Senat jedavaoodobrenjanaodlukekojeizglasaskuptinaisluiojekaosavjetodavniorganreksu.Reks je najugledniji lan zajednice i ne treba ga izjednaavati sa srednjevjekovnimmonarhom iako je ista rije upotrebljavana za feudalnog vladara(rex. kralj). To jeposeban organ na najviem stupnju razvoja prvobitne zajednice. On objedinjuje nekepolitike, vojne, sudske i vjerske nadlenosti, iako se relativno rano posebno izdvojiovjerskipoglavar(plemenskivra).Tojetipinaorganizacijakojasenalaziiudrugihnarodanatomstupnjurazvojaivojnademokratija predstavlja najvii stupanj razvoja rodovskog drutva. Ratovi su esti,zarobljenicipostajurobovi,Tojeerapatrijahalnogropstva,odnosnorobovanemamnogoioninisuosnovnaradnasnagajerradezajednosaostalimlanovimaporodice.Druga osobina drutva je zatvorena kuna privreda ija je osnovna karakteristikasamodovoljnost, odnosno tenja da svaka porodica sama zadovolji svoje skromnepotrebe.Osnovnozanimanjejezemljoradnja,zatimstoarstvoalijebiloizanatlija.

    Patricijiiplebejci

    PeatunutranjojpolitikojhistorijiRimau prvomperiodu ipoetkomperioda republikedaje sukob izmedju patricija i plebejaca. Osnovna razlika je to su patriciji inilirodovskuorganizaciju,odnosnoulazeuokvirrodova,bratstavaiplemena,asaplebejcimatonijesluaj.Postojivieteorijaoporijekluplebejaca:dasupokorenistarosjedioci,dasudoseljenici,dasuotpadniciizgentilnestrukture.Zatotosuvangensovaplebejcisulienipolitikihpravaalisuiekonomskidiskriminiranijer nemaju pravo na koritenje zajednikih uma i panjaka. Prva agrarna reforma se iodnosilanapodjeluzemljeplebejcima.,alijetobilonedovoljnodapopravinjihovpoloaj.Uspjenosredstvoborbebilajeseobaplebejaca.Ovoidrugemetodeborbedalesuprverezultate. Meu prvima su:reforma Servija Tulija, Zakon 12 tablica i uvoenjenovih magistratura(plebejski tribun). Zatim su se izborili i za ukidanje dunikogropstva.URimuovogdobapostoje iklijenti.Porijekloovogodnosaklijentpatrontrebatraitiupravnojisudskojorganizacijikojajeupoetkudostupnasamopatricijima,pasuseostalimorali stavljatipod zatituuglednogpatricija.Oddrevneustanovepatronatasicilijanskamafijajenaslijedilanekapravilaponaanjainazivepadre,padrino,compadre(kum).

    DrutvenustrukturuRimaovogperiodaobiljeavajuprvenejednakostijerporedpovlatenihpatricijapostojejo:inferiornigraani(plebejci),inferiorniprijatelji(klijenti)iinferiornesluge(patrijahalnirobovi).Pretposljednji kralj Servije Tulije izvrio je reforme koje su imale veliki uticaj nadrutveni ipolitikiivotRimainjeneposljedicesuseosjealesvedokrajarepubliketj.vieodpetstoljea.

  • Privrednopravo

    Skripta

    8

    ServijeTulijejepodijeliograanenapetrazredapremabogastvu.Svakirazredjebioobavezandadaodreenbrojcenturija(etaodstoljudi),acenturijisubiliiglasakajedinicaunovojcenturijanskojskuptini.Prvirazredjeporedpjeakadavaoikonjikecenturije,tojebiloposebnoskupo,alisuoni davali vie od polovineukupnog broja centurija. Poto se glasanje prekidalo im sedobijeveina to sulanoviprvog razredamogli sami rjeavati svapitanja.Zbog toga jeovareformaimalaizrazitoplutokratskikarakter(vladavinabogatih).Reforma Servija Tulija od znaaja je za osnovni drutveni preobraaj, za pretvaranjerodovskog drutva u dravu. Reforma Tulija je oznaila prekretnicu jer je primjenjenikriterijbogatstvastranrodovskomdrutvu.Poredtogauvedenesu iteritorijalnejedinicekojesudobilenaziv tribus.Teritorija ibogatstvokaomjerilasupokazateljidajedravaprevagnulanadgenitalnomorganizacijom.

    Pravoudobakraljeva

    Primitivnopravokaonazivzaodreenitippravnogporetkaukorijenioseodengleskogpravnog historiara Diamonda. Primitivnost nije vezana za starost jer su neki drevnizakonicimanje primitivni odmnogomlaih. (Hamurabijev zakonik je okohiljadu godinastarijiodZakona12tablica,aligaumnogimelementimanadmauje).Primjeriprimitivnogpravasu:Egipatskopravo,zakoni izpatesijatauMeurjeju,zakonikizgrkoggradaGortisa,ManuovizakoniizIndije,ranofeudalnizbornicigermanskihdrava,Ruskapravdaisl.Iporedodreenihrazlikaovepravnesistemepovezujunekezajednikeosobine.Prvotosudrutvaukojimanemamnogoprometa.Najveidioljudskogponaanjaureujesenaosnovuobiaja i religije.Pravilapostavlja i primjenjuje sankcijenekadrugaorganizacija(porodica,gens,seoskazajednica)anedrava.Pravna tehnika je primitivna, nedostaju apstraktni pojmovi, kao to su ugovor, svojina,srodstvo.Jedna od osobina primitivnog prava je apstrktnost.To znai da se ne vodi rauna opravnom osnovu pravnog posla. (kauzalnost). Na osnovu nekih podataka iz ranijihvremena i na temelju uporednog pravamoe se pretpostaviti da je najstarije rimskopravospadalougrupuprimitivnihprava.Sveodnose,pa isporoveunutarporodicerjeavaojeporodinistarjeina.Ostalisporovirjeavanisuuhramovima,iakoidravniorgani,skuptineireks,imajunekenadlenosti.Sveenici su tumaili pravo. Presuda je izvravana na linosti dunika (personalnaegzekucija),anenaimovini(realnaegzekucija).Odgovornostsenezasnivanakrivici(subjektivnaodgovornost),veseodgovarabezobzira na to da li je uinilac svjestan svoje radnje i njenih posljedica i da li je elio teposljedice(objektivnaodgovornost).

  • Privrednopravo

    Skripta

    9

    Republikaodpolisadocarstva50927.godineprijen.e.

    Promjeneuprivrediidrutvu

    Opipogled

    PeriodRepublikejevrijemenajdubljihpromjenauteritoriji,drutvenojstrukturi,dravnomureenju,privredi,moraluipravu.Tojeperiodkvantitativnihpromjena.RimljanisudopunskihratovaosvojiliItalijualiiporedirenjadraveosnovnekarakteristilesuostaleiste:zatvorenakunaprivreda,patrijahalnoropstvo,sukobpatricijaiplebejaca.Poslije drugog punskog rata (201. g. prije n. e) nastaje period kvalitativnihpromjena.Najvanije su: pretvaranje zatvorene kune privrede u robnonovanu i prelazak sapatrijahalnog na klasino antiko ropstvo. Sve ove promjene dovele su do slabljenjauticajareligijeidoerozijenekadanjegpatrijahalnogmorala.Rimljani proiruju svoju vlast van granica Apeninskog poluotoka ali nain na koji su toradilijeneponovljivinenadmaanjernigdjenijebilotakomalojezgroizkogajenastalotakovelikocarstvo, sa tako trajnimposljedicamazanarodekoje jeobuhvatalo.Najveuzaslugu za ta i takva osvajanja imaju prije svega politiari a ne vojskovoe. Poreduspjeneprimjenenaelazavadipavladaj,jedanodrazlogazauspjehouvanjarimskihosvajanja bila je njihova spremnost da ive u provinciji, odnosno novoosvojenimpodrujima.

    Respublica(REPUBLIKA)

    Rimljani su se oslobodili etrurske vlasti i ustanovili republiku svrgavanjem posljednjegreksa Tarkvinija Oholog. Ova promjena nije dovela do temeljnog preureenja dravnogaparata.Skuptineisenatsuzadranikaokolegijalniorgani.Umjestoreksakraljauvedenesumagistraturekaoinokosni(pojedinani)organi.Vie magistrature su konzuli, pretori, cenzori i diktatori. Oni raspolauimperijumom, odnosno zapovjedaju vojskom, sazivaju skuptinu i senat, podnosezakonske prijedloge, izdaju edikte.Ostali niimagistrati imaju pravo izdavanja naredbi iimovinskokanjavanjezanjihovoneizvravanjeitosu:kvestori,ediliidrugi.Konzuliodnosnodvakonzulasubilanaeludraveidijelevlast.Pretorjeimaovelikuuloguurazvojuprava.Kvestorsuupoetkuiistraniorganiaposebnisebrinuodravnojblagajni.Plebejskitribunjeuvedenkasnijeiontitiintereseplebejaca.Kurulskiedilisunekavrstapolicije.Cenzor je imao poseban poloaj. Popisivao je stanovnike i ujedno odreivao komerazredupripadapremaimovini.Onisubiliinadzornicinadjavnimmoralom.Istotakokodpopisajeoslobaaolanoveporodicekojisuzbogdugadavanidrugimanarad.Diktator je vanredna magistratura i uvodila se u sluaju krajnje opasnosti koju jeproglaavaosenat,tojekonzulimadavaloovlatenjedaizaberujednogovjekakomeepovjeritidunostdiktatora.Dunostdiktatorajetrajaladokneproeopasnostanajdueestmjeseci.Rimljani polaze od togada vlast kvari ovjeka i da je treba na raznenaine ograniiti ikontrolirati.Nekojerekaodaljudenavlasti,kaoive,trebaestomijenjatidanebineprijatnomirisali.

  • Privrednopravo

    Skripta

    10

    Magistraturesubesplatne,tojeuinilodabudunedostupnezasiromane.Magistratisubiraninasjednicamaskuptina(centurijskeilikurijatske,akasnijeitributske)naperiododgodinu dana. Redovna magistratuta je davana najmanje dvojici ljudi. Na istu dunostmogaojebitiizabranteknakondesetgodina.

    Skuptinajebilovievrsta.

    Kurijatskaskuptinajesakrizomgentilnogureenjagubilaznaaj.Prednjomsuseproglaavali testamenti, usvajala lica i birali neki vjerski poglavari. Na kraju je bilabeznaajnapajujezamijenilo30liktorapredkojimaseobavljaoovajposao.

    Centurijatskaskuptina jeuvedenaServijevomreformomivremenomsesmanjujeuticajbogataaunjoj.Onabiramagistrateviegrangaidonosizakone.

    Tributskaskuptina.Organizovanesunateritorijalnomprincipuiobuhvatalesusvegraanesateritorijetribusa.Nanjimasebirajukurulskiedili,kvestoriirjeavajualbenaimovinskekazne.

    Za rjeavanje pitanja koja se tiu samo plebejaca po tribusima su sazivane skuptinesastavljene iskljuivo od plebejaca iji uticaj raste sa jaanjemuloge plebejaca.One sudonosilezakonekojisezovuplebisciti.ProtivnjihoveprimjenesusebunilipatricijialijeHortenzijevzakondonesen287.g.prijen.e.plebisciteuinioopeobaveznim.

    Senat je kao organ vlasti ojaao. Senatore imenuje cenzor doivotno, a pored toga unjega ulaze i politiari koji su proli kroz odreeni redoslijed magistratura. Formalnanadlenostsenatanijevelika.Onjenajprijedavaosvojeodobrenjenazakonekojeizglasaskuptina, a zatim je prethodno raspravljao o zakonskim prijedlozima, ime su podkontrolupraktinostavilizakonodavnuaktivnost.Senatjedavaoisvojamiljenjakojasuupoetkuimalakarakterpreporuke,aliuprincipatudobijajusnaguzakona.DravnoureenjeRimajesjedinjavaloelementearistokratskog,demokratskogimonarhijskogprincipa.Postojalesudjelotvornemjereogranienjaikontrolevlasti:izbor magistrata u parovima, pravo intercesije, pravo veta plebejskogtribuna. Dravna organizacija je veoma mala i sastavljena je odneprofesionalaca. Zato je neke vanredne zadatke davala u zakup, kao to susakupljanjeporezaijavniradove,tosupreuzimalipoduzetnicizvaniPublikani.Pored toga neka vrsta lokalnog organa vlasti predstavljali su porodinestarjeine.Tekojenaisavremenuzemljukojanemanekeelementeinazivepozajmljene iz politikog rijenika rimske republike (senat, provincije,prefekture,konzuli,cenzori,kvestura,kandidat,ambicije).

  • Privrednopravo

    Skripta

    11

    Privreda

    Ratovi i osvajanja iz korijena su promijenili privredne prilike u Rimu. Velike povrineobradive zemlje imasa jeftinih robovadoveli su do togada zatvorenu kunuprivredu ipatrijahalnoropstvozamjenjujurobnonovani,triniodnosiiklasinoantikoropstvo.Drava je obino uzimala oko treine najbolje zemlje u osvojenim provincijama. Dio jeneposredno eksploatisala (sjeverna Afrika itnica Rima), a vei dio je davan u zakuputicajnimporodicamailijebespravnoprigrabljivanuzpreutnusaglasnostdrave.Rimidrugigradovipostajuvelikipotroakicentri.Uztrgovinuserazvijajuinjenipratioci:bankarstvoinovanepekulacije.Zelenaenjeidaljecvjetaiakosuseplebejci izborilizaukidanje dunikog ropstva. Zakup prikupljanja poreza i javnih prinosa je prezren aliefikasannainzazgrtanjebogatstvatzv.publikana,kojisuprviubijaniprilikompobunauprovincijama.Poslijeigosanogmetalakoji jebionepraktianzbogteineuupotrebuulaziprvostraninovacanetokasnije seuvodi srebrni i zlatninovacoijemkvalitetu sebrineposebnakomisija. Najvei dio zemlje odlazio je u ruke patricijskih porodica. Latifundije sve vierastuasitniprosjedpropada.Pokuajidasetosprijeiograniavanjemveliineposjedaodkojih jenajznaajniji onajTiberija i GajaGrahazavrio jenjihovimubistvom idaljimneogranienimirenjemlatifundija.

    Drutvo

    KakoseRim razvijao izgradaudravuna tri kontinenta takoseuslonjavala injegovadrutvenastruktura.Drutvo se sadadijelinaetiri velikegrupeodkojihniti jednanijehomogena:Rimljani,Latini,peregriniirobovi.Rimljani(rimskinarod)inenobili,ekvestri,plebejciiseljaci.Nobilisupotomcistarerodovskearistokracije.Osnovnjihovemoijetradicijaizemljiniposjedauporiteimjesenatitodajunajveibrojkandidatazavisokepoloaje,sudijeisveenike.Plebejci su u svojoj borbi vie uspjeli da se izbore za politiku nego za ekonomskuravnopravnost.Jednaodprvihpobjedabio jeZakon12tablica iobjavljivanjekalendara,zatimukidanjezabranesklapanjabrakaizmedjupatricijaiplebejca,uvoenjemagistratureplebejskogtribuna,zatimdajedankonzulmorabitiplebejacisl.Tojeopetdovelodotogadaseplebejciraslojenaekvestreigradskiplebs.Ekvestrisunajbogatijigraaniilikonjikistale,odnosnonovopeenibogatairadeikaopublikani,sakupljaiporeza.Uporiteekvestorasuskuptinenaroitocenturijska,adajuijedanbrojmagistratura.Gradski plebs ili proletarijat ine plebejci koji se nisu uspjeli obogatiti i osiromaeniseljacikoji sudolaziliuRim.Oslonac imjeplebejskaskuptina.Nisuhtjeli raditi ibilisuvjerniporetkukojiihjehranio.Slobodniseljacisebrojanosmanjujuipretvarajuseiliuvojnikeiliugradskiplebs.Latinisusrodannarodkojisusezajednosarimljanimaborilizairenjedrave.Upodjeliplijenaidrugimpravimabilisupodreenipasusepobuniliteimje89g.n.e.dodijeljenorimskograanstvo.Peregrinisuslobodnistanovniciosvojenihprovincijaitosupripadnicimnotvanarodakojisusenaliuokvirurimskedrave:Grci,Egipani,Jevreji,Gali,Iliri,Traani,Germaniidr.NekisumoglidolazitiuRim,druginisuajednisuzaposebne(izdajnike)zaslugedobijalirimskograanstvo.Roboviiropstvosupostalimasovnapojavairimskadravajenajtipinijarobovlasnikadravakojajeikadpostojala.

  • Privrednopravo

    Skripta

    12

    PRAVO

    Promjeneudrutvuiprivredimoralesudovestidovelikihpromjenaupravnomporetku.Najvei broj novina rimsko pravo duguje periodu republike. Tumaenjem starih idonoenjem novih zakona, ediktima pretora, rimsko pravo se uspijevalo prilagoditizahtjevima novih vremena. U tom periodu javljaju se tri paralelna pravna sistema:Iuscivile,IushonorariumiIusgentium.

    Iuscivile(civilnograanskopravo)jepravokojevaizarimskegraane.Primjenaius civilea je posljedica personalnog naela, odnosno pravo se ne primjenjuje poteritorijalnomprincipuveodreenegrupegraanaimajusvojapravnapravilabezobziranatogdjeive.Iuscivileinestariobiaji,zakoniinjihovatumaenja.TojeuprvomreduZakon12tablica,kaoinizdrugihzakonadonesenihtokomrepublike.Zakon12tablica iakoskromnogobima ipakpredstavljapravnizbornik,kodifikaciju.Popredanjunastaoje451450g.prijen.e.nazahtjevplebejacakojisutrailidaseobjavepravoikalendaritimesprijeezloupotrebe.Komisijasastavljenaodpatricijaobjavilaje10tablica,dabinaknadnokomisijaukojojsubiliiplebejcidodalajodvijetablice.Originalantekstnijesauvanasamerekonstrukcijenisudovoljnopouzdane.Ponjimaprvetri tablice govore o suenju i izvrenju presude, 4. i 5. tabica govore o porodici, vlastipater familijasa i nasljeivanju, 6. i 7. tablica o imovini, odnosima meu susjedima,meama. Osma i deveta o deliktima, deseta o sahranjivanju a posljednje dvijepredstavljaju dopune prethodnih. udno je ali izgleda da krivini postupak nije bioobuhvaentablicama.Takoeipravilaobiajnogpravakojasubilaopeprihvaenainisuizazivala sukobe izostavljena su iz ovog zakona. Inae Zakon nije dirao u mnogetradicionalne odnose i institucije, tako da predstavlja dopunu postojeeg sistema normikoje se zasnivaju na obiajima. Ipak na vie mjesta se ipak raskida sa tradicijom,zabranjuje se luksuz pri sahranjivanju i sl. Jezik zakona je saet i jasan i u pogledukonciznosti nadmauje sline zbornike drugih naroda. Zakon pravi razliku izmeu normikojeregulirajureligijskeodnose(fas)ipravnihpravila(ius)alizatonisudovoljnoodvojenijavnopravoodprivatnog,stvarnoodobligacionog.Zakon titi vlast porodinog starjeine i privatnu svojinu. Proglaava se pravo nasastavljanjetestamenta,tonijedannarodnatomstupnjunijeimao.Meesusvete, a za nevraeni dug prijeti ropstvo ili smrt. Ugovori se moraju potovati. Dostaodredbiodajejednuseljaku,patrijahalnusredinu.Poslovisuformalistiki iapstraktni.Formajevanijaodpravnogosnovaiprevlaujudvaoblika:usmena stipulacija i zakljuenje u prisustvu slubenog mjeraa i petsvjedoka.Isudskipostupak,naroitodiokojiseobavljapredpretorom,prepunjeformulakojetrebaodrecitirati.Ovaj formalizam je praen simbolikom: ruka je simbol vlasti, tap svojine akoplje dravnog autoriteta. Tu su i drugeosobine primitivnog prava jer pored zakonskekaznejouvijekprimjenjujeiodmazda(okozaoko,zubzazub).JednaodvelikihvrijednostiZakonajezabranaprivilegija.Zakonsenasvegraanejednakoprimjenjuje i linostgraaninasepotuje (nema tjelesnihkazni). Jedini tragnejednakostijezabranabrakaizmeupatricijaiplebejacaitojepredvienounaknadnododatimtablicama.Onajebrzove445.g.prijen.e.ukinuta.Zakonjerezultatkompromisaizmeupatricijaiplebejaca,izmeutradicijeiinovacije.

  • Privrednopravo

    Skripta

    13

    Zakon12 tablicanijenikadukinut.On je tolikopotovandasugaRimljaniukolama uili napamet jo u vrijeme Cicerona, a njegove komentare pravnicipiu iuIIstoljeunoveere.UJustinijanovimInstitucijamajebilopozivanjanaovajZakon iako je ovaj donesen hiljadu godina prije toga. Vremenommnoge odredbe ovogzakona su zastarjele ali su magistrati, sudije i obini graani stvorili vjete postupkeirokog tumaenja, analogije, pribjegavanju fikcijama, kako bi bar formalno primjenilizastarjeleodredbeZakona12tablica.Ostalizakoni: Kanulijev zakon iz 445. g. ukinuo zabranu sklapanja braka izmedju patricija i

    plebejaca ZakonPetelijaiPapirijaiz326g.ukinuodunikoropstvo LicinijeviSekstinijevzakonizIVvijekamaksimiranjeposjedzemljita Hortenzijevzakonjeplebiscitimadaosnaguzakona Silijevzakonoko25og.iKalpurnijevzakonoko200g.upokuajuspreavanja

    zloupotrebemagistratauveliinstitutpravnoneosnovanogbogaenja,kojiseidanasprimjenjuje.

    Akvilijev zakon o teti (III stoljee prije n. e. ) kojim se teta na imovinipravedno obeteuje a ne da se nad izazivaem tete vri osveta, kao u ranijemperiodu.

    Pretorskopravo(IushonorariumiIusgentium)

    IUSHONORARIUMjepravokojejenastaloaktivnougradskogpretoraaIUSGENTIUMperegrinskogpretora.Pretorova uloga u zakonodavnoj aktivnosti posljedica je nastojanja Rimljana da naujednogipkijeimanjeglomaznosredstvozamijenjanjepravaodzakonodavneaktivnostiuskuptinama. Tako je pretor, koji organizira pravosue od tumaa pravnih normivremenompostaoinjihovstvaralac.Pretorsko pravo uporeeno sa civilnim pravom je manje formalistiko, bogatije unijansamaielastinije.Iushonorarium jepravnisistemkoji jenastaodjelatnougradskogpretora ikurilskihedila.Potosumagistratihonores(poasni)ipravosezovehonorarium.PRETOR jepravosudniorgankoji ima inekevojnenadlenostipotou sluajupotrebezapovijedakonjicom.Usudskompostupkuonnaprvipogled imamaluulogu.Nedonosipresudu, ve treba dozvoliti da se pokrene tuba i kontrolirati da li se stranke uprethodnomdijeluparnicekojiseobavljaprednjim,pridravajupropisanihformi.Zbog sve izraenijeg raskoraka izmeu prava stvaranog kada je Rim bio gradpolis ipotreba novonastale rimske imperije pretori su morali, najprije prikriveno, potom iotvoreno da dopunjuju postojei sistem pravnih pravila. Vremenom je shvatanje da jepretor stvaralac normi prodrlo u praksu i teoriju tako da udbenici prava meu izvorepoinjuubrajatiiedikteonihkojiimajupravonanjihovoizdavanje.Tako je pored civilnog prava (ius civile) stvoren paralelni sistem honorarnog prava: uzkviritskusvojinu,pretorska,kojazahtijevamanjeformalnostiipruaefikasnijuzatitu,uznasljedniredkojipropisujeiuscivilenastajenovipopretorskomediktu.Upoetkusubiladvapretora:gradskiiperegrinski.OsnovnirazlogIushonorariumajezastarjelost civilnog prava, a Ius gentium je posljedica potrebe da se reguliraju pravniodnosiizmeusubjekatakojipotpadajupodrazliitepravnesisteme.SredstvokojimjepretormijenjaopravobiojeEDIKT,upoetkuusmeniazatimpismeniproglaskojijepretorizdavaopristupanjunadunost.Utokumandatamogaojeizdavatiinaknadneedikte.

  • Privrednopravo

    Skripta

    14

    Rezultat ovakvepretoroveuloge je taj dagotovo danemaoblasti u kojoj se pretorovuticajnijeosjetio.U sudski postupak je uveo etiri vrste tubi iz kojih se jasno vidi tehnika njegovogstvaranja novih pravnih pravila. Stvorio je i druga procesualna sredstva (povraaj upreanjestanje,stipulacije,interdikte)kojimajesprijeiosamovlasnuzatituprava.U stvarnom pravu njegovo je djelo pretorska ili bonitarna svojina. Zaslugom pretoranastao je i institut dravine. U nasljedno pravo uveo je red nasljeivanja koji je davaoprednostkrvnimsrodnicimanadagnatskim.Zatitio jenoveobliketestamenta isprijeioprevareidrugenemoralnepostupke.

    Iusgentium jedjeloperegrinskogpretoraauiremsmisluobuhvata iediktupravnikaprovincije. Poto Rimljani nisu dozvoljavali strancima da se koriste njihovim civilnimpravomperegrinskipretorjemoraostvaratinovepravnenormepokojimasesudilo.Onjepritomenaravnopolazioodiuscivileaalijebioslobodnijiuizborurjeenja.Otudajeiusgentium(pravonaroda)bionajelastinijiodtripravnasistemakojisuprimjenjivaniurimskoj dravi. Pod uticajem ovog prava i rimsko graansko pravo je postalo manjeformalistiko i apstraktno. Ono usvaja institute drugih naroda meu kojima literarnekontrakte,hipoteku,naeloopehavarije.Kadasustanovniciprovincijadobilirimskograanstvo,tosedesilousljedeemperiodusva tripravnasistemasusestopilau jedan, iakosuuenipravnici i daljevodili raunakojepravilopripadakojempravu.Kasnijesepoinjepravitirazlikaizmedjucivilnogpravakaopravakojejespecifinorimskoiiusgentiumkojejezajednikosvimnarodimaikojesezoveprirodnopravo.Usavremenompravnikomrijenikuiusgentiumznaiimeunarodnopravo.

    PRINCIPAT(27.god.prijen.e.284.god.n.e)

    Optestanjedrutva

    PrincipatpoinjedolaskomAugustanavlast(27.g.p.n.e.) izavravasestupanjemnaprijestoDioklecijana,284.g.n.e.Iporedrairenogmiljenjadajeovajperioduznakukrizeidekadencijerimskedraveposvimobjektivnimmjerilimaovajperiod tonije.Teritorijalnodravadostie svojvrhunac.Tojeperiodtzv.rimskogmiraukojemlatinskijezikinainivljenjadoivljavajunevienuekspanziju. To je period u kojem ive najvea imena rimske historiografije, poezije,retorike,lingvistike.Tosuujednoidvazlatnavijekarimskepravnenauke.Iporedpobunarobovaigraanskihratovakojisejavljajuuovomperioduzaprincipatseslobodnomoereidapredstavljavrijemepunezrelostirimskedrave.Krajemdrugogipoetkomprvogvijekaprijenoveerekrizarepublikedostiekulminaciju.OnaseogledaubrojnimustancimarobovaodkojihjenajpoznatijiSpartakovustanak(7471 g. ).Dolazi do sukoba i sa Latinima, zatim ustanaka u provincijama ali je sveizraenijiiunutranjisukobizmeustarearistokracijetzv.nobilaivitezovaijajesnagaubogatstvualine iuporijeklu.Upoetkuvieuspjeha imajunobili injihovpredstavnikSula, zavodi diktaturu. Kasnije prevagu dobija stranka populara i na vlast dolaze triistaknuta politiara: Pompej, Cezar i Kras tzv. trijumvirat. Nakon njihovogmeusobnog sukoba na vlasti ostaje Cezar kojeg zavjerenici Brut i Kasije ubijaju zbogukidanjarepublikanskih tradicija.Formirasezatimnovi trijumvirat izkogakaopobjednikizlaziOktavijan,kasnijenazvanAugust,odkadaseiraunapoetakperiodaprincipata.Uvoenjeprincipatakaooblikadravnogureenjabilojeposljedicapolitikekrize.

  • Privrednopravo

    Skripta

    15

    DravakojusurimljanistvorilitokomRepublikenijebilaustanjudarjeavasvedrutvenezadatke. Iako je dolo do promjena u osnovi je zadran amaterski karakter dravnihorganaivojske.Dravno ureenje u doba principata je rezultat kompromisa izmeu naslijeenih,republikanskih, i novih, monarhijskih oblika. To je prikrivenamonarhija, gdje je fasadagraevine republikanska ali je unutranje ustrojstvo monarhijsko. Simbol drave bio jedvoglaviorao,kojiekasnijepreuzetimnogeustavnemonarhije,stimdajejednaglavapredstavljala organe republike na elu sa senatom a druga novu vlast koju predstavljaprinceps. Naziv principat je dobilo po jednoj nevanoj tituli vladara prvi senator(princepssenatus).Augustjepostepenostvaraoiiriovlastitiaparat,kojijezarazlikuodstarog, bio plaen, stalan i njemu podreen. I dravne finansije su podijeljene naerarium, blagajna kojom rukovodi senat i fiscus koji pripada vladaru. I provincije supodijeljenetakodasenatupravljaonimagdjejemirnoaprincepsubuntovnim.Ovo dvovlae (dijarhija) bilo je privremeno jer je vremenom vladar postepenopreuzimao ne samo upravne ve i zakonodavne i sudske funkcije. Senat se pretvara ugradskovijeekojebrineokomunalnimproblemimaRima,askuptinesuveiprijetogaizgubilesvakuvlast.Ovojeperiodmiraiperiodprocvatagradovaiprivrede.SamRimjevjerovatnoimaoskoromilion stanovnika i zadugo mu niti jedan drugi grad nije mogao konkurirati osimKonstantinopolja. London e tek hiljadu godina kasnije imati prekomilion stanovnika.Uovomperiodudolaziidonevieneekspanzijelatinskogjezikauemusuvelikuuloguimaliadministracija, trgovina, vojska i kolonizacija. Pribliavanje Rimljana i drugih naroda,provincijalizacija Rima i romanizacija provincija bili su jedan od razloga za donoenjeKarakalinogediktaograanstvu.Udrutvu nema znaajnijih promjena u odnosunaperiod republike, izuzev to se krugrimskihgraanaproirionagotovosveslobodnestanovnikeImperije.NobiliiEkvestrisuidaljenajuticajnijistale.Sadasesveviejavljaiinovnitvo,zatimjetujouvijekgradskasirotinja i seljatvo koje je jo uvijek u krizi. Jedna od najvanijih promjena u ovomperiodu je u poloaju peregrina, slobodnih stanovnika provincija koji 212. godineKarakalinimediktomdobijaju statusrimskihgraana.Robova idalje imamnogo inakonustanakanjihovpoloajjenetopoboljan.

    Pravoudobaprincipata

    KlasinorimskopravojenazivkojijezaovajperiodurazvojupravadaoIrnerije,prvinaunikkojiseusrednjemvijekupoeobavitirimskimpravom.Tojevrijemenajveegdometarimskogprava,najviezahvaljujuivelikombrojuuenihpravnika,tzv.jurisprudenata.Ponovinamaprincipat zaostaje za republikom, iako je nekih promjenabilo. Stvaraju senovi neformalni oblici zakljuivanje poslova, pojam krivice, naroito nehat, dobija novenijanse. Sve vie se vodi rauna o volji stranaka i pravinosti. Pravna misao postajebogatija, ali se izbjegava teoretiziranje zbog ega klasino pravo pokazuje siromatvoteorije. Prvi put u historiji javlja se pojam svojine, pravnik Pedije prvi uoava da jesutinaugovorasaglasnostvolja,profesorGajdajeprvipravisistempravatzv.triparticiju,klasifikacijuugovora,podjelustvariisl.Vladar je najprije neprimjetno poeo da donosi odluke, da bi kasnije njegova uloga uzakonodavstvu bila takva da je potisnuo sve ostale izvore pa je tako cjelokupnazakonodavnaaktivnostbilaurukamaprincepsa.

  • Privrednopravo

    Skripta

    16

    Stari zakoni i pretorov edikt se primjenjuju i to je statini dio rimskog prava, a ulogudinaminog preuzeo je na sebe princeps svojim odlukama, zatim senat i pravna nauka(jurisprudenti).Poetkomprincipataskuptinasesastajalaidonosilazakonekojejeuglavnompredlagaoprinceps. Najvie zakona doneseno je za vlade Augusta i Tiberija. Najvanija su dvazakona koje je predloio August, od kojih jedan ukida legisakcioni graanskisudskipostupak,adrugiunosipromjeneukrivinisudskipostupak.Tusujoitzv.kadukarnizakonikojisuimalizaciljzatititiporodinimoralibrak.Sadaiodlukesenatadobijajusnaguzakona.Kaoidrugirepublikanskimagistrati iPRETORje izgubioranijuulogu.PretorovediktjeponaloguHadrijana131.g.n.e.odstraneuvenogpravnikaSalvijaJulijanakodificiran.Takojenastaovjeitiedikt(Edictumperpetuum).Pretorovopravoidaljejedio sistema rimskog prava, ali je okamenjeno, od dinaminog postaje statini sistemnormi.Vjeiti edikt nije sauvan ali jemnogo koriten pri sastavljanju Justinijanovekodifikacije.Konstitucije su odluke koje je donosioprinceps i putem kojih je ostvarivao punuzakonodavnuaktivnost.Bilojeetirivrstekonstitucija. Edikti sunaredbekoje jeprinceps izdavao naosnovu republikanskogpraviladavii

    magistrati imaju to pravo(Karakula 212. ediktom rimsko graanstvo dao svimslobodnimgraanima.

    Dekretisuodlikeusporovimakojisudolidovladaraikojeimajukarakterpresedana.(dekretMarkaAurelijaozabranisamopomoi).

    Mandatisuuputstvaupravnicimaprovincijaidrugimslubenicimakojasuseodnosilananjihovuslubu.

    Reskriptisuodgovorinapitanjakojesupostavljaligraaniiliinovnici.

    Svi ovi raznovrsni oblici stopit e se u sljedeem periodu u leges (zakoni) koji postajujedinioblikzakonodavneaktivnosti.

    PravnanaukaudobaprincipataU Rimu su se pravnom naukom bavili mnogi najistaknutiji ljudi i ta djelatnost nije bilanjihovaprofesijavenainueaujavnomivotu,kaoigovornitvoilipolitika.Miljenjeistaknutihpravnikaiposebnoonihkojisubilibliskivladarimapostepenojepostajaojedanod izvoraprava.Onkao ipretorovedikt,nastao je iz tumaenja, i to je interpretacijakojapostajekreacijaprava.Sloenpravnisistemilaikosuenjesuosnovnirazlozizapretvaranjepravnenaukeuizvorprava,tojespecifianrimskifenomen.Takosugraani,paakisudijekojisubililaici, traili od strunjakajurisprudenata miljenja jer se nisu mogli snai u mnotvupropisa.VeuIIstoljeun.e.zavrijemeGajaodgovoripravnikasupostaliizvorpravajerimjedozvoljenostvaranjeprava.Upoetkukrozodgovor,akasnijeuoblikuknjigakojepiu,rimskajurisprudencijapostajeizvorprava,kojisveviedobijauvanosti,dabiudominatupotisnula i zamijenilagotovo sve tradicionalneoblikeopihnormi,iuzleges(carskeodluke)ostalajediniizvorprava.Pravnici klasinog perioda nazivaju svoje prethodnike iz peerioda republike veteres(stari).Odnjihnije sauvanonijednodjeloanajznaajniji subili: SekstElije,Katon,KvintMucijeScevola.kolovanje pravnika je krajem republike i poetkom principata obavljano u kuamaistaknutih pravnika. Neto kasnije uvode se prve kole sa dva tri profesora i trajale suetiri godine.U doba carstva imperatori e zakonimapropisati nastavni plan i program.

  • Privrednopravo

    Skripta

    17

    Najuglednijipravnicipripadajukoli prokuleanaca(Prokul) ilisabinijanaca(Sabin).Izmeuovedvijekolepostojalesurazlikeurjeenjimaalionenisusistemskiobraene.Djelatnostpravnikaseogledalautriosnovnaoblika: Cavere davanje forme pravnim aktima i to je period kautelarne

    jurisprudencije Agerejezastupanjestranakauparnicamaitosupopraviluradiliadvokati: Respondere davanje odgovora na pitanje stranaka ili sudija i to su radili ueni

    pravnici jurisprudenti i to je autoritarna jurisprudencija jer se zasniva naautoritetu.

    August je jednom broju pravnika dao pravo da daju odgovore na osnovu njegovogovlatenja, ali su i drugi mogli davati odgovore. Poetkom II stoljea Hadrijan je ovoizmjeniotakodasusamoonipravnicikojisuimalinjegovoovlatenjemoglidavatisvojamiljenja.Knjige: Pravnika literatura iz ovog perioda je bila obimna i raznovrsna. Prvo se piuudbenici (institutiones ili elementa), tu su sakupljeni odgovori, komentari i knjigeenciklopedijskogkaraktera(digeste).Jedino djelo klasine literature koje je gotovo u cjelosti sauvano su GajeveInstitucije,kaoiopsenifragmentiUlpijanoveReguleiPauloveSentencije.

    ZnamenitiklasinipravniciVeliki ugled meu savremenica uivali su neki pravnici s kraja republike i iz vremenaAugustaalinijednonjihovodjelonijesauvano(Labeon,Kapiton,Prokul,Sabin).Kasnijesejavljajupravniciijajedjelatnostostavilatragaitosu: GajKajsijeprvostoljeenaeere JuvencijeCelzkrajIipoetakIIstoljea Salvije Julijannjegovo najpoznatije djelo su Digesta u 90 knjiga. Za neke je on

    najvei rimskipravnik,pa tako i za sastavljae JustinijanovihDigesta jergau spiskupravnika stavljaju na prvomjesto. Znaajan je njegov rad na kodifikaciji pretorovogediktakojijezavrenoko131.godinen.e.tzv.vjeitiedikt.

    Pomponije je najplodniji pravnik iz drugog stoljea i posebno se bavio historijomrimskepravnenauke

    Gajjenajzagonetnijijerosimimenanemadrugihpodatakaonjemu.Vjerovatnojebioprofesor bez prava da javno daje odgovore. Njegovo djelo je u cjelosti sauvano inajveamujezaslugatojenapisaoudbenikpokomesestoljeimaradiloupravnimkolama.Poredtogaprvijesagledaosvijetpravnihpravilakaoskladnucjelinu.Onjedaodefinicijudasesvepravokojimsesluimoodnosiilinalicailinastvariilinatube.Ovaj sistemtriparticijeostao jesvedodanaskaopodlogaza izlaganjematerijeugraanskimzakonicimaiudbenicima.Potojebioteoretiardaojeiitavnizdefinicija i klasifikacija.Od savremenika zbog toganijebiocijenjen ali ekasnijedoivjetipunurehabilitaciju.

    KrajemIIipoetkomIIIstoljeaizdvajajusesljedeipravnici: EmilijePapinijankojegmnogi takoesmatrajunajveimrimskimpravnikom.Bio je

    najboljistilista. Ulpijanjenjegovuenikivjerovatnojenajplodnijirimskipravniktakodavieod

    40odstoodlomakaizDigestaotpadananjegovadjela. PauljetakoeuenikPapinijanaidrugijepoplodnostiiraznovrsnostimeurimskim

    pravnimpiscima.Daojeizvanrednudefinicijuobligacionogodnosa. Modestinjeposljednjiklasinipravnik.Daolijepudefinicijubraka.

  • Privrednopravo

    Skripta

    18

    Julijan je najvei rimski pravnik po svom uticaju na razvoj rimske juriprudencije,Papinijanjebioizvanredanstilistakojijedavaonajboljarjeenjakonkretnihsluajeva,alijeGajevdoprinosnajveiakosepravoposmatrakaonauka.OnjebioduhovniotacJustinijanovekodifikacije,jerjeprvishvatiopravokaoharmoninucjelinu,prviuniosistemiklasifikacije.CICERONnespadauuikrugjurisprudenataalijesvojimdjelomnezaobilazaniuistorijiprava.Posebnojepoznatposvojimgovorima.Kolikijedoprinosrimskojkulturividisepotome to se od njega i Cezara smatra poetak klasinog latinskog jezika. Od njega suostalenekelijepemisliiizreke.

    DOMINAT284565godinenoveere

    Krizarobovlasnikogsistema

    Ovojeperiodslabljenjaidekadencijerimskedrave.Brojnisuuzrociovakvogstanjaalijeosnovniunainuproizvodnje.Porediskljuivogradarobovanikonijebiozainteresovanzaunapreivanje proizvodnje. Trgovina opada jer se provincije i latifundije zatvaraju uprivrednosamodovoljnecjeline.Novacpostajenepouzdanjervladarikujusveloijiiloijizbogvelikogdravnogaparatakojitrebaizdravati.Dabi otklonio neke uzroke krize kao to su nasljeivanje na prijetolju, divljanje cijena,poreskapolitikaiodbranaCarstva,Dioklecijanjesproveoreformusistema.Dabisprijeioborbuokoprijestolauveojetzv.tetrahije.Dioklecijanjeuzeojojednogsuvladarasatitulomaugusta,asvakijeimaopojednogpomonikasatitulomcezara.Kadjedanumre ili pogineostala trojicabirajunovog etvrtog. Iakodobrozamiljen samo jejednomprimjenjen.Poredovogacarstvo jepodijeljenona prefekturenaelu sa prefektom,dijacezenaelu sa vikarom. Dijaceza je podijeljena na provincije kojima upravljaju rektori.Dravni aparat je centralizovan i imeprator je bar formalno neogranieni gospodar.Izmijenjenjeisitemporezaabilojepokuajaiogranienjarastacijenaalineuspjenih.Ovaj sistem se vremenom mijenjao a najvie promjena je uveo Konstantin, koji jeosnovaoKonstantinpolj,dananjiCarigrad.Dravniaparat jepovean,odvojena jevojnaodcivilneuprave.Svetovaljalojeizdravatiitojebilosvetee.Pokuavajui da nau izlaz iz tekoa koje je sa sobom nosio robovlasniki sistemproizvodnjeprvosusejavilikolonati,zatimpatrocinijumi.Tojeustvaripojavadavanjazemljerobovimailigradskojsirotinjipraktinounajam(kolonati)ilistavljanjepodzatituveleposjednikapatronauzdavanjezemljeiradnanjojkaouzakupu.

    Kranstvo

    Tekodapostojipokretkojisemoeporeditisakranstvomposvomuticajunasvjetskuhistoriju.Otome izmeuostaloggovori ipodatakdasemisluimokalendaromkojisvojpoetakvezujezagodinuroenjaosnivaakranskereligijeIsusaKrista.OnjeroenzavladeAugustaalionjemunemapodatakaosimonihizSvetogpisma,toje irazumljivojerjetobilotadasamojednoodmnogihvjerovanjakojasusejavljala.Nakonzabranaiprotjerivanja pristaa kranstva (Neron, Karakala iDioklecijan), Konstantin je prvi 313.godine izdaoMilanskiediktotolerancijikojimjedopustioslobodno ispovijedanjenovevjere, sveu cilju razvoja vjerskih sloboda i tolerancije.Meutim ve 380. g. Teodosijedonosiediktkojimproglaavakranstvozajedinudozvoljenureligiju.

  • Privrednopravo

    Skripta

    19

    Dioba Carstva na dva dijela, koje je bilo posljedica dominantnog uticaja helenistiketradicije i grkog jezika na istoku i rimskog naina ivota i latinskog jezika na zapadu,uticalaje inacrkvenuhistoriju.Poslijetekihoptubirimskipapaicarigradskipaterijarhsu bacili jedan na drugog anateme ime je dolo do podjele na istonu, kasnijepravoslavnu i zapadnu katolikucrkvu.Osnovni razlog tome je to istonacrkvanijepriznavaladajepapabojiizaslaniknazemljiidamusesvipokoravaju,vejesmatraladasuobjecrkveravnopravne.Kasnije u XVI. stoljeu dolo je do nove pobune unutar katolike crkve. Martin LutersveenikizVirtenberga,ogorenonimtojevidiouVatikanu,objaviojesvojih95tezanavratima crkve i time je poeo protestantizam, a uskoro i rat izmeu katolika iprotestanata, najkrvaviji kojeg je Evropa ikad imala. Samo u Njemakoj ovaj tzv.tridesetogodinjiratodnioje10milionartavaod16milionastanovnikaadanijebilopobjednika.Francuzisusvojeprotestantemasakrirali(NosvetogBartolomeja).Iako jekranstvoumnogopogledaporicanjeantike,ono je sadrugestrane,nastavilohistoriju Grke(pravoslavlje) i Rima (katolianstvo). Katolika crkva je Evropi prenijelalatinskijezik iorganizacijukasnogRimskogcarstva,apravoslavna,unetomanjojmjeri,elementegrkekulture.

    Pravoudobadominata(postklasinopravo)

    Pravo ovog perioda karakterizira grozniava zakonodavna aktivnost imperatora,kvarenjestilaiuticajkranstva.Pravnisistemjerazapetizmeudvijeprotivurjenetendencije:tenjenaujednaavanjeiporastauticajaregionalnog,provincijskogprava.KaoposljedicaromanizacijeprovincijaidodjeljivanjarimskoggraanstvaperegrinimaprvosezapaapribliavanjepravnihsistemaItalijeiostalihdijelovacarstva,odnosnogubiserazlika izmedju ius civile i ius gentium. Kasnije slabljenjem centralne vlasti pravopojedinihprovincijaseudaljavaodklasinih izvoraitojetzv.vulgarnorimskopravo.OdizvorapravauovomperiodujeprisutnadvodiobapravanaIUSiLEGES.IUS(pravo)jesadranoudjelimaklasinihrimskihpravnikaitojestatiniizvorprava.LEGESsuzakonikojejedonosioimperatoritojeodgovornanovepotrebe.Potoseuglavnomprimjenjujukomentarikojesudaliklasiari,anezakoniiedikti,dolaziidozloupotrebakojesepokuavajusprijeitidonoenjemZakonaokasiranjuiZakonaocitiranju.Zakon o kasiranju je donio Konstantin 321. godine kojim je zabranio upotrebukomentaraPapinijanovihdjela.ZakonocitiranjujedonioTeodosijeIIiValentijanIII426.godinekojimjeutvrenodasemogu primjenjivati djela petorice rimskih pravnika (senatmrtvih) i to: Papinijan,Paul,Gaj,UlpijaniModestin.Djelaostalihpravnikamoglasubitinavoenaalisamoakojesudupodnesenautentiantekst.Autoritetovepetoricepravnikasauvanjetokomitavog postklasinog perioda tako da e u zborniku iusa koji ini dio Justinijanovekodifikacije(Digesta)70%odukupno9.000fragmenatabitiporijeklomiznjihovihdjela.

  • Privrednopravo

    Skripta

    20

    ZborniciprijeJustinijana

    Postoje dvije vrste zbornika i to oni koji sadre samo leges (carske zakone) i oni kojisadre i ius i leges. Poto su vladari u ovom periodu donosili veliki broj zakona to jepostojalavelikapotrebadaseonisakupeisredetobiolakaloposaosudijama. Gregorijanov kodeks sastavljen je 291. godine sadrao je izvjestan broj carskih

    odlukaodHadrijanadoDioklecijanainazivjedobioposastavljau. Hermogenijanovkodekssastavljen je294godine ionjegovomtvorcusenitane

    znaisauvanjefragmentarnokaoiprethodni. Teodosijev kodeks je zbornik carskih odluka sastavljen 438. godine za vlade

    TeodosijaIIiValentijanaIII.Biojepodijeljenu16knjigaaonesusedijelilenatitule(naslove) u okviru kojih su hronolokim redom navedene carske konstitucije izdatepoevodDioklecijana,ukupno3.000.U istonomcarstvuprimjenjivanjedostupanjana snagu Justinijanove kodifikacije, a na zapadu znatno due, jer su njegovi dijeloviukljueniiubarbarskezbornike.

    Odzbornikaiusilegesjedandioimakarakterprivatnihzbirkitejevieizvorzahistorijuprava nego izvor prava u uem smislu. Vatikanski fragmenti je rukopis naen 1821.godinealivieodpolarukopisanijeitljivo.

    JUSTINIJANOVAKODIFIKACIJA

    JUSTINIJAN(pravedni)sezvaoPetarSabatijeinjegovavladavinaod527.565.g.n.e.predstavljagranicuizmeustarogisrednjegvijeka.Zajednejeonposljednjirimskiaza druge prvi bizantijski vladar. Poznat je i po izgradnji najvee crkve tog vremenaSveteSofije,alijenajznaajnijinjegovkodifikatorskipoduhvat.GlavniarhitektaJustinijanovekodifikacijebiojepravnikTribonijan.Radi se o pet zasebnih zbirki i one su dobile naziv CORPUS IURIS CIVILIS(zbornikgraanskog,tj.rimskogprava).

    1. Justinijanovkodeks(CodexIustinianus) jezbornikcarskihkonstitucija izdatihprijeJustinijana.Stupionasnagu528.g.alinijesauvan.

    2. Digesta(grkiPandekte)jenajobimnijiinajvanijidiokodifikacije.Tojekodifikacijapravnikog prava.Ona je podijeljenau 50knjiga. Knjige su podjeljenenanaslove,osimtrikojesadresamojedannaslov.Komisija jemijenjala iprilagoavalatekstovesavremenimpotrebamaiteizmjenesezovuinterpolacije.DaDigestanisusauvananaeznanjeorimskompravubilobiznatnoosiromaeno.To je vjerovatno najvie komentirana i citirana knjiga u historiji nauke. U nekimzemljama (Njemaka) Digesta su bila u neku ruku izvor prava koji su sudoviprimjenjivalisvedo1900.godine.

    3. Institucije je zvanian udbenikkoji e imati zakonskusnagu.Stupio533.godinekao i Digesta. Komisija je ovdje najvie koristila Gajevim Institucijama i drugimnjegovimdjelima.SastojesekaoGajevaizetiriknjige,amaterijajeizloenaposistemutriparticije.IakonisusasvimoriginalneInstitucijesuveomamnogouticalena pravniko i opte obrazovanje u Evropi tokom srednjeg vijeka pa sve do novijihvremena.TomejedoprinjelototosuranopronaenejouIXvijeku,doksuGajeveInstitucijepronaenetek1816godineuVeroni,odnosnohiljadugodinakasnije.

    4. Codex repetitae praelectionis (zbornik ponovnog itanja) je uraen naprijedlogTribonijanadaseprvizbornikiz528.godinepreradiidopuniionjeobjavljen534.godine.Uokvirunaslova,titula,sakupljenisuzakoni(leges)pohronolokomreduiukupnojebilopreko4.500ovihzakona.

  • Privrednopravo

    Skripta

    21

    5. Novellae(novizakoni) jenastao takoto jenakonstupanjanasnagukodifikacijesamJustinijanizdaooko170novihzakonakojinisusakupljeniuzvaninizbornikalipostojeprivatnezbirkekojesezovuNovellae.

    Justinijanovakodifikacijapredstavljanajznaajnijipravnizbornikuhistoriji,nesamopovrijednosti sadraja,ve i pouticajunapotonji razvojprava.Poecipravnih studija u srednjem vijeku vezani su za prouavanje DIGESTA, kao igotovosvekolekojesusezatimjavile.ZbornikjenastaouKonstantinopoljukoji je veliinom i sjajem nadmaivao sve gradove svijeta tada i jo hiljadugodina.UDigestama,Kodexu,paiInstitucijamasakupljenojeononajboljetosetokomstoljeastvaralo.JedinosuNovelevievezanezavrijemeukomesunastale.

    Recepcija(prihvatanje)rimskogprava

    RimskopravonaistokuUBizantiji,svedonjenepropasti1453,neprekidno jeprimjenjivanorimskopravo,ali jeono, kao tipino robovlasniko, sve vie prilagoavano potrebama jednog feudalnogdrutva koje se ovdje postepeno razvijalo. Ovaj problem vladari su prevazilazili na dvanaina:

    1. prepravkamarimskogprava2. izdavanjemnovihzbornika

    ODNOVIHZBORNIKAIZBIZANTIJSKOGPERIODANAJZNAAJNIJISU:

    1. EklogekojesuizdateuVIIIstoljeukaopreradaJustinijanovekodifikacije2. ProhironiEpanagogeizdatioko880godineodstraneVasilijaIMakedonskog3. VasilikeiliBazilikeje892godineizdaoLavMudriitojejedanobimnijikodeksnastao

    preradom Justinijanove kodifikacije ali je u okviru 60 knjiga materija sloena poproblematicianepoizvorima.

    4. Heksabiblos je prerada Bazilike u est knjiga i nastala sredinom XIV stoljea i uGrkojseprimjenjivaosvedo1946godinekadajestupionasnaguGraanskizakonik.

    RimskopravouzapadnojEvropi

    Od pada Zapadnog Rimskog carstva 476. godine, najezde barbara i uspostavljanjaranofeudalnih drava, rimsko pravo je tokom narednih estsedam vijekova praktinoiezlo izupotrebe.Potrebno jebilodaproustoljea,dase javi trgovina igradovi idakultura dostigne neki nivo da bi rimsko pravo ponovo postalo predmet interesovanja ipoeloseponovoprimjenjivati.Jedan od prvih oblika ovog preobraaja bila je pravna renesansa koja jezapoelaugradovimaItalijekrajemXIipoetkomXIIstoljeaprouavanjemDigestaidrugihdjelaJustinijanovekodifikacije.

    GLOSATORIPoetakpravne renesansevezujese zaBolonju i koluglosatorakoju jeosnovao filologIrnerije (10501130).kola koju je osnovao dobila je naziv po glosama,biljekamaizmeu redova i pored teksta. Glosatori u rimskom pravu ne vide historijske naslage iprotivrjenosti,vejezanjihtopisanirazum,jednaharmoninacjelina.

  • Privrednopravo

    Skripta

    22

    I pored lutanja i omaki glosatori predstavljaju vrijeme kada je pravna nauka ostvarilavelikinapredak,aprijesvegaupogledu izvlaenjazakljuka,na pretvaranje rjeenjajednogsluajauopepravnonaelo.Poznatiglosatorisu:Bulgar,Aco,Placentin.Posljednji glosator bio je Akurzije koji je sredinom XIII stoljea sakupio svegloseprethodnikaujedanzbornikkojijesadravaopreko62.000glosa.Objavljivanjeovezbirkeznailojekrajkoleglosatora.

    POSTGLOSATORIOd sredine XIII pa do XVI stoljea razvija se nova varijanta italijanskog nainapoduavanjakolapostglosatora ilikomentatora,kojimajebliibiotekstzbornikaglosaod Justinijanvogoriginala.Praktinosunastavili posaoglosatoraali su znatnovievriliuopavanja i izvlaili naela iz konkretnih rjeenja. Mnoge definicije i pravne izreke suustvariinastaletumaenjemodstraneglosatora.Najvanijipredstavniciovekolesu:ino,BartoliBaldo.

    KOLAELEGANTNEJURISPRUDENCIJE

    Poduticajem idejakoje je sa sobomdonio humanizam i renesansa javlja senovakolakojajedobilanazivpotenjikaelegantnomstilu,tojebilaposljedicanastojanjanjenihpripadnika da se priblie klasinim rimskim pravnicima. Oni su odbacivali tumaenja iinsistirali na originalnim tekstovima. Oni sa nipodatavanjem govore o radu glosatora.Zaslunisujersuuoilihistorijskudimenzijurimskogprava.PreteaovekolejeAlcijat,alisuglavnipredstavnici:Kia,DimuleniGodfroa.Godfroa je prvi izdao Justinijanov zbornik primjenjujui novi Gutenbergovpronalazak,tampariju.

    KOLAPRIRODNOGPRAVA

    Racionalizam koji se temeljina vjerovanju u razum prvo je iskazan u djelu HolananinaHugaGrotiusa.NjegovodjeloOpravurataimirajetemeljuenjaoprirodnompravuiprva knjiga meunarodnog javnog prava. Teorija prirodnog prava se zasniva na diobipravanapozitivno,datohistorijomiodnosomsnaga,iprirodno,datorazumom.Prvojenesavreno,drugosavreno,jersetemeljinarazumuiprirodi,tojeposebnoodgovaralograanstvukoje je eljelopromjenitipostojei sistem.U razumomdate ideje spadalo jetako shvatanje o svetosti privatne svojine, slobode kretanja ljudi i dobara imogunostigraanadasamiodreujusvojpolitikisistem.Filozofijaprirodnogpravabilajepoklinapobunujerjejednoodprirodnihpravaovjekada i silom ako treba, zamjeni nesavreni poredak i uvede savreni. U rimskom pravu,odnosnonjegovomdijelu(privatnopravo)pripadniciovekolenalisupunupotvrdusvoguenja. Prve graanske kodifikacije, a naroito francuskiGraanski zakonik iz1804.godinerezultatsuuenjakoleprirodnogprava.UNjemakoj je takodje bio jak uticaj ovih ideja ali je tokom prolog stoljea dolo donastankadvije kole:historijske ipandektistike,odkojih jeprvabilazasnovananaapstraktnimidejamaosutinipravaadrugaokrenutapraksi.

    HISTORIJSKOPRAVNAKOLA

    NjemakipravnikFridrihFonSavinjije1816.godineusvojojraspraviiznioidejekojesetemelje na romantizmu i on odrie postojanje razumom datog, univerzalnog prirodnogpravajersvakinarodimaodreeneosobenosti.

  • Privrednopravo

    Skripta

    23

    Po njima narod se prvo slui nepisanim, obiajnim pravom, zatim pravnici naunoobrauju pravni sistem i tek kasnije kad sazru uslovi, moe se pravo kodificirati.Historijskopravnakolajestavgraanstvakojejeosvojilovlastikojeurevolucijivievidiprijetnju no obeanje i zato daje prednostmirnoj evoluciji nad prevratom. Zasluga ovekolejeuposveivanjupanjerazvojurimskogprava,uvraanjuizvorima.Onajesakupilaveliku grau, dala dosad najbolja izdanja Justinijanovog korpusa i drugih pravnihspomenika.

    PANDEKTISTI

    NaprimjenirimskogpravaupraksiinapotrebamateorijskeobradeoveprimjenenastalajeuNjemakojkolakojasenazivapremagrkomnazivudigestapandektisti.Ovakolajeuizvjesnomsmislunastaviladjeloglosatoraipostglosatoratj.tumaenjarimskogpravasagleditapraksealiuzprimjenunovihdostignuapravnenauke,logikeidogmatike.Nisusevezivalisamozaklasinorimskopravovesuprihvatiliikasnijirazvoj.Posebnosuobraalipanjunadefinicije, sistematizacije i klasifikacije.Savremenanaukagraanskog prava preuzela je mnoge kategorije pandektista. Predstavnici: Puhta,Dernburg,Vindajd.

    Rimskateorijaprava

    Rimljaninisumarilizateorijuifilozofiju,takodajeinjihovdoprinosteorijipravaveomamali.Rimljanisuprimjenjivalinekaopapravnanaela,anekasutokomvremenapretoiliu pravne definicije i maksime. Uoavanje i definiranje bilo je naroito potrebno izpedagokih razloga. Zbog toga se u Gajevim Institucijama ve u uvodu pravo dijeli napravo naroda i rimsko, iako je smatrao nepotrebnim da kae ta je samo pravo.JustinijanoveIntitucijeprvopoglavljeposveujupojmupravdeiprava,aistimpitanjemsebaviiprvinaslovuDigestama.Umjestodefinicijepravadatesunekeidejeotomeuemujeznaajpravaikakvopravotrebadabude.Carskovelianstvotrebadabudenesamoukraenoorujem,veinaoruanozakonima.kaesenapoetkuJustinijanovihInstitucija.Rimskipravnicidodajudajesvepravonastaloradiovjeka.Pravojeumjetnostdobroteipravinosti.napisaojeCelz.Pravdajeupornoineprekidnonastojanjedasesvakomdodijelinjegovopravo.InstitucijeJustinijana.Nije sve asno to je zakonomdoputeno (Paul)Non omne quod licet honestumest).Sa narastanjem pravnog sistema i napretkom pravne nauke dolo se i do spoznaje dapostojeraznevrstepravnihnormipasutakoRimljanivremenomdolidosljedeihpodjelaprava:

    naIUSiFAS(svjetovnoikanonskopravo) naIUSSCRIPTUMiIUSNONSCRIPTUM,(pisanoinepisanopravo) naIUSCIVILEiIUSHONORARIUM,(pravoizzakonaipretorskopravo) na IUS CIVILE i IUS GENTIUM (ili ius naturale), (pravo rimskog naroda i

    prirodnopravo) naIUSPUBLIKUMiIUSPRIVATUM(javnoiprivatnopravo)

  • Privrednopravo

    Skripta

    24

    Pravna pravila reguliraju veliki broj drutvenih odnosa i ako im priemo kao sreenojcjeliniondajetopravnisistem.Prvikojijepravniporedakvidiokaoharmoninucjelinuikoji je stvorio prvi pravni sistem je pravnik Gaj. On jeu svojim Institucijama izniozapaanjedasecjelokupnopravoodnosi ilina lica, ilinastvariilinasuenje.UnutarovatrivelikakompleksaGajnijeuoavaoposebnegrane,semunekimsluajevima(kodobligacija).Iako jednostavno,Gajevo otkrie bilo je jedno odnajveih u historiji prava iosnovagraanskihzbornika.GajevuemutakoslijedeifrancuskiNapoleonovzakonik iz1804, austrijski iz1811. , pa i Srpskigraanski zakonik iz1844.godine.

    Statusnopravo

    Status znai poloaj u pravu i u drutvu. U rimskom pravu je pravnom poloaju raznihkategorija stanovnika posveivana velika panja, dok je danas pitanje poloaja ljudi,njihovepravneiposlovnesposobnostiregulisanonapotpunodrugaijinain.Postojedvijevrstelinosti,subjekataupravuatosu:FIZIKALICAIPRAVNALICA.Fizikolicejeovjekpojedinac.Pravno lice jedrutvenatvorevinakoja imauloguposebnogsubjekta, iakounjenoimeistupajufizikalica.

    Poloajifizikihipravnihlicaodreenjepravnomiposlovnomsposobnou.Tosudvijemogunosti,dvapotencijalapravnihsubjekata.

    1. PRAVNASPOSOBNOST

    Rimljaninisudefiniralipravnusposobnostaonasedanasodreujekaosposobnostbitinosilacpravaiobaveza,bitisubjekt.Iuscivilejeodreivalodapunapravnasposobnostobuhvataetiriprava: iusconubiipravonazakljuenjepunovanogbraka iuscommerciipravotrgovanja,odnosnopravodazakljuujeposlove,stie

    svojinuibudestrankauparnici iussuffragiiaktivnobirakopravo iushonorumpravonapoastitj.pasivnobirakopravo.U rimskompravu da bi neko imaopravnu sposobnostmorao je da ispunjava odreeneusloveupogledutristatusa:statuslibertas,statuscivitatisistatusfamiliae.

    Statuslibertatis:GovoreiostatusnompravuGajkaedasesviljudidijelenaslobodneirobove,aslobodniopetnaslobodneroene(ingenui)iosloboenike(libertini).Ropstvojetemeljrimskecivilizacije.Slobodajeuovakvomdrutvustvarneprocjenjivevrijednosti.Robuklasinomrobovlasnitvunemanikakvupravnuspsobnost.Robpripadagospodaru,kojigamoekanjavati,prodati,koristitinjegovrad,paakiseksualnoiskoritavali.Pravojedinozabranjujevezusatuimrobombezpristankanjegovoggospodara.Ovakvom poloaju robovi su se suprostavljali raznim metodama: ustanci, odmetnitvo,individualni teror, sabotaa i bjeanje. Osnovni izvori ropstva su bili ratovi, zatimgusarenje,dunikoropstvo,reprodukcijaikanjavanjeslobodnihnagubitakslobode.Jedan broj robova jedobijao slobodu kao nagradu za vjerno sluenje ili iz nekih drugihmotiva. Oslobaanje iz ropstva naziva se MANUMISSIO (od manusruka, odnosnovlast).Poetkomprincipatanaglojepoveanbrojmanumisijapajedoneenzakonkojim

  • Privrednopravo

    Skripta

    25

    se ovo ograniavalo. Sofisti su prvi istaklimiljenje da fiziki izmeu roba i slobodnognemarazlike,odnosnodaserazlikujujedinopodrutvenompoloaju,pajeprematomeropstvo rezultat nasilja i suprotno je prirodi. Pojava ovakvih ideja dovela je i dopopravljanjapoloajarobovaurimskomdrutvu.Postoje i osobe koje imaju status koji je negdje izmeu ropstvai slobode. To jemanicipium,odnosnolanporodicekojegjeporodinistarjeinaprodaoiliodraujedugitakavnjihovpoloajjeprivremen.Kolonisuupoetkubilislobodnizakupcizemljedabikasnijepatronidobilimnogoveaovlatenjanadsvojimkolonima.

    Statuscivitatis:Sobziromnaovajstatusslobodnistanovnici rimskogcarstvasumoglibiti:cives,Latiniiperegrini. CivessuisprvasamoRimljani,stanovnicigradaRima.KrajemperiodarepublikeiLatini

    dobijaju Civitas, a Karakala 212. godine dodjeljuje pravo graanstva gotovo svimslobodnimstanovnicimaImperije.

    LatinisustanovnicigradovaucentralnojItalijiisarimljanimaihjevezivaoistijezik.Upoetku su imali ista prava kao i Rimljani izuzev politikih prava, koja su dobili teknakonsaveznikograta89.g.prijeKrista.

    Peregrinisupokorenistanovniciuprovincijamaioninisusubjektipocivilnompravualijesupoiusgentiumuipopravnomporetkuprovincija.212godinedobijajurimskograanstvo.

    Statusfamiliae:Poredostalihpostojiirazlikakojaproizilaziizpoloajauporodici.Nekalica ive po svom pravu, ona su svojevlasna (sui iuris), a druga su podinjenaautoritetu porodinog starjeine, ona ive po "tuem pravu" (alieni iuris). Ovakavpoloajlanovapatrijahalneporodice,naroitoustarompravu,proizilaziojeizinjenicedajejedinoporodinistarjeinaraspolagaosaukupnomporodinomimovinomdoksuostalilanovibiliiskljueniizpravnogprometainisumogliimatisvojuimovinu.Krajemrepublikei poetkom klasinog perioda pretorovom intervencijom i zakonima stvorene sumogunostidaseiukuaniukljueuposlovnisvijet.Porast drutvenog bogatstva razbio je porodinu koheziju. Ve ranije se deavalo daporodinistarjeinapovjeridioimovinesvomsinu,unukuilidrugomlanuporodice,stimda ga moe u svako doba uzeti. To je tzv. pekulijum. Vremenom su stvorene etirimogunosti da lica alieni iuris imaju svoju imovinu: peculium castrense, peculiumquasicastrense, bona adventicia i bona profecticia. I pored toga sve do kraja ostalo jeopepravilodajeporodinistarjeinavlasniksvihporodinihdobaraukolikonespadajuuoneizuzetekategorije.Noksalna odgovornost je vezana za patrijahalnu porodicu i to je trag primitivnogshavatanja iostatakaobjektivneodgovornosti.Noksalnaodgovornostsesatojalau tometo,usluajudaukuanin,bilodajeslobodanilirob,nainitetu,paterfamilijasmoebitituensa actionoxalis. , danadoknadi tetuali jeonumjesto togamogaodapredadelikventaoteenom.Capitis deminutio (doslovno znai smanjenje glave) je oznaka za promjene statusapojedinca.Postojetrivrstecapitisdeminutio:maxima(gubitakslobode),media(gubitakgraanstva)iminima(prelazaklicasasuiiurisualieniiuris).

    Pravna lica zapostojanjepravnog licakaosubjektaupravupotrebno jedapostoje:grupa ljudi, odreena imovina koja slui nekom cilju i priznanje svojstvapravnoglicaosstranepravnogporetka.

  • Privrednopravo

    Skripta

    26

    tajesutinapravnihlicaidanasjepredmetsporaunauci.Pravnihlicaimaiujavnomiuprivatnom pravu. Pravna lica imaju ogranienu pravnu sposobnost koja proizilazi iznjihovih ciljeva. Ovakav subjekt nema ni poslovnu sposobnost ve je pozajmljuje odfizikih lica koja nastupaju u njeno ime. Pandektsti su pravna lica dijelili na udruenja(teitenalicimakojagaine)iustanove(kodkojihjevanijaimovinakojasluinekomcilju).

    2. POSLOVNASPOSOBNOST

    Poslovna sposobnost je mogunost zakljuivanja pravnih poslova, odnosnosposobnostizjavamavoljezasnivati,mijenjatiiliukidatipravneodnose.Razlikaizmeurimskogisavremenogpravakodutvrivanjapravnesposobnostijevelika,dokjekodposlovnesposobnostionadalekomanjaijedinavanijarazlikajeutometosuRimljaniizvjesnovrijemeenusmatraliogranienoposlovnosposobnom.URimunisubiliuope ili su bili ogranieno poslovno sposobni: maloljetnici, duevno oboljeli,rasipniciilicasatjelesnimnedostacima.Drugarazlikajeutometodananjepravozasveovekategorijepredviajednuustanovu(tutorstvo ili starateljstvo) a u rimskom pravu postoje dvije tutela(tutorstvo) i cura(starateljstvo).Tutorstvo (tutela) je postojalo nad maloljetnicima i enama, dok se starateljstvo(cura) sprovodilo nad duevno blesnim licima (umobolnici), rasipnicima, licima satjelesnimoteenjimaistarijemaloljetnike.TutorstvojeuRimubilovieuinteresunasljednikanegosamogtienika,astarateljstvouinteresusamogtienika.Drugarazlikajeu tometosepodtutorstvomnalazelicakojanikad nisu bila poslovno sposobna, a pod starateljstvom i ona koja su nekada imala tusposobnost,alisujeizgubila.

    Porodinopravo

    Porodinopravosebavipravnimodnosimauporodicikojiobuhvatajudvavelikapodruja:izmeubranihdrugovaiizmeuostalihlanovaporodice.Porodica,brakisrodstvosuosnovniinstitutiporodinogprava.Porodica je u Rimu prola kroz tri oblika: konzoricijum (consortium), agnatskaporodica,kognatskaporodica.SrodstvouRimupostojeetirivrstesrodstva:agnatsko,kognatsko,tazbinskoipousvojenju.Konzorcijum ili patrijahalnu porodinu zadrugu ini vie brae sa svojim uimporodicama.Ukonzorcijumujeradkolektivankaoisvojina.Postojistarjeinaalisamokaoprvimeujednakima.Agnatskaporodicanastajediobombraeukonzorcijumu.Njuineuglavnomroditeljisapotomcima. Osnovni temelji ove porodice su agnatsko srodstvo i vlast porodinogstarjeine. Temelj srodstva je patria potestas (porodini starjeina). Dokle god jestarjeina iv, sinovi ostaju pod njegovomvlau. Paterfamilijas je direktor preduzea,vlasnikporodinogimanja,lokalniorganvlasti,sveenikporodinogkulta.Kognatskaporodicasenerazlikujeodagnatskeporodiceposvomobimu,pokrugulicakojaobuhvata,alisuunutarnjeodnosidrugaiji.Prijesvegatoseodnosinasmanjivanjeovlatenjakojaje imaoporodinistarjeina.Ukuanidobijajumogunoststicanjavlastiteimovine.Prvojeogranienoazatimiukunutopravoodbacivanjanovoroeneta.Uvedenojepravilodaroditeljnemoeenitiiliudavatiukuanebeznjihovesaglasnosti.

  • Privrednopravo

    Skripta

    27

    BRAK je po dananjoj definiciji zakonom ureena zajednica izmeu mukarca iene,dokjepravnikModestindaodefiniciju Brakjeodnosmuaiene,zajednicasvihoblikaivota,ustanovaboanskogiljudskogprava.Rimljanisupoznavalidvaobikabrakasamanusomibezmanusa.Brak samanusom se sklapao pod uslovom da suprunici imaju pravo na zakljuenjebrakapopropisimaiuscivile,dasupunoljetni,danepostojebranesmetnjeidanjihoveporodinestarjeine,odnosnoroditeljidajusaglasnost.Pravonazakljuenjebrakasuimalisvi rimski graani. Jedno vrijeme plebejcima je bilo uskraeno ovo pravo u odnosu napatricije. Krvno srodstvo je takoe smetnja za zakljuenje braka. Brak se zakljuivaokupoprodajom (koempcija), vjerskim obredom (konfaeracija) i USUS odnosnoodrajemukolikozajednoivedueodgodinudana.Uovombrakuenadolazipodvlastmua i on ju je mogao kanjavati ak i smrtnom kaznom. Za razvod se koristio istipostupakkaoikodsklapanjabraka.Brakbezmanusase sklapaouzvepostojeeuslovestimto je sadabilapotrebna ielja suprunikadasklopebrak.Neke smetnje za sklapanjebrakasuublaene.Osnovniuslovisuzajednicaivotaieljasuprunikadasklopebrak.enauovombrakuzadravastatuskojijeimalakaoiimovinu.Muevljevavlastpremaenijesmanjenaionisugotovoravnopravni.Razvodbrakaseoteavaavodiseraunaiokrivicizarazvod.Tokomveegdijela rimske istorije brak je zavisio od slobodne volje suprunika, kako u pogleduzakljuenjatakoiupogledutrajanja.Poloajene spramrimskihpravnihnormi je takavda jeona graanindrugog reda.ena nema politika prava, ni aktivno ni pasivno pravo glasa. Ona ne moe sastavititestament, dok se pravo ene prema porodinoj imovini iscrpljivalo mirazom. Poslovnasposobnostenedugojebilaograniena.Ovakvostanjeupravuodraavaloseinapoloajeneuivotupremakojojjeodnosbiovieerotskinegoosjeajni.

    Sudskipostupak

    Poredpravilakojaodreujupravaiobaveze(tzv.normematerijalnogprava)potrebnisuipropisio tomekakoe se rijeiti sukoboko togakakoglasinorma,komepripadanekopravo,da li postojiprekrajnorme i kakvu kaznu trebaprimjeniti (normeprocesualnog,formalnogprava).Postoji vie organa i vie vrsta postupaka ali su najvanija dva: graanski sudskipostupakikrivinisudskipostupak.

    Graanskisudskipostupak(parninipostupak)

    Graanski sudskipostupakrjeavasporovekojipopravilu imaju imovinskeposljedice.Urimskom pravu dugo ovaj postupak ima privatni, nedravni karakter, poto je dravapasivnauodluujuimfazamapostupka.TUBAje(poCelzu)mogunostdaputemsudazahtijevamoonopravokojenampripada.Karakteristikerimskogpostupkasu: nemageneralnetubevesezasvakisluajtraiunaprijedpredviena Tubeimajuimenaitopremapostupku,popretoru,pozakonuisl. Prevagaformalnognadmaterijalnimpravom Raznovrsnost procesualnih sredstava, pored tubi su: condictio, querella,

    interdictum, exceptio (prigovor), in integrum restitutio (povraaj upreanjestanje)

  • Privrednopravo

    Skripta

    28

    Tubesemogupodijelitinavievrsta:1. Actionesinremactionesinpersonam2. a)Acionesciviles reivindicatio actionegatoria actioconfessoria actiofamiliaeerciscundae actionoxsalisidruge

    b)Actioneshonorariaeilipretorsketube: actionesutilescivilnatubakojujepretorprimjenionanekisliansluaj actionesficticiaetubaukojojpostojifikcija actionespertranspositionemnapoetkujednoimeanakrajudrugoimeutubi actiones in factumtuba ne na osnovu ius civile ve na osnovu neke injenice

    (factum)3. Actionesstrictiiurisactionesbonaefidei4. Reispersekutorne(traisesamostvar)penalnetube(poredstvaritraisei

    kazna)

    CONDICTIOKondikcijaseprimjenjujekadaseutuojimovininaenekastvarbezpravnogosnova.Upotrebljavalesusejokodzajmovaikrae.QUERELAjepretorovosredstvokojimnekonetraidokazivanjesvogpravavenekepravnorelevantneinjenice(npr.dajelicebiloduevnobolesnopripisanjutestamenta).INTERDIKTjepretorovanaredbakojomsetitinekifaktikiodnos.Oneseneuputautokoimapravovenpr.kodkogaebitistvar,odnosnonajeeaseodnosinaposjed.PRIGOVORpostojikadatuenineodriepostojanjepravakojejenavedenoutubialisepozivananekedrugeokolnostizbogkojihezahtjevtuiocabitiizmijenjen(zastara,rokisl)POVRAAJUPREANJESTANJEjepretorovanaredbakojomnalaestrankamadaseponiteefektinekogformalnovaljanogposla.

    Osnovnipojmovisudskogpostupka iurisdictiodavanjedoputenjadasevodispor,toradipretorilidrugiorgan iudicatiodonoenjepresudejepovjerenoizabranomsudijiiligrupiarbitara PluspetitioakosezahtjevavienegotonekompripadaondagubisporUsporuteretdokazivanja,osimizuzetaka,jenatuiocu.Izmeu istih stranaka, povodom iste stvari nemoe se dva puta voditi spor,odnosnopostojifikcijaapsolutnetanostipravosnanepresude.

    Graanski (rimski) sudski postupak je proao kroz tri oblika: legisakcioni,formularniiekstraordinarni.Prvadvasebitnonerazlikujutakodasemoereidausutini imamosamodvaperiodaurazvojusuenja.Prvi,ijesuvarijantelegisakcioni iformularni,ukomesuenjeveimdijelomostajevannadlenostidravnihorgana, idrugi gdje drava preuzima suenje u svoje ruke i gdje postoji mogunost albe napresudu.

  • Privrednopravo

    Skripta

    29

    Legisakcionipostupak

    Ovaj postupak je sve do II stoljean. e. bio jedini, od kada se primjenjuje i formularni.Osnovne osobine ovog postupka su:samopomo, arbitraa, formalizam, dioba nadva dijela, nedostatk pravnih lijekova (nemogunost albe), personalnaegzekucija.Ukupnojebilopetvrstaovogpostupkaito:

    1. Legisactiosacramentoopkladaustociakasnijeiunovcu2. Iudicispostulatiozahtijevanjesudijezapresudu3. Condictiokoritenzapovratstvarikojasenalakoddrugog4. Manusiniectiostavljanjerukenaonogkojeduanitimeliavanjeslobode5. Pignoriscapiouzimanjezalogazanekevrstedugova(vojnici).

    Suenjejeizledalotakotojetuilacmoraopozvatituenogdauodreenovrijemedoenasud.Sporovisusemoglizakazivatiuodreenedanenaposebnommjestunaforumu,gdjejesjedioprvokonzulazatimpretor,kojijeodluivaootomedalisedozvoljavavoditispor.Ukolikodozvolivoenjesporastrankesuvrileizborsudije.Zanekesporovejebiloviesudijaazanajvanijesudstotinekojijesudiouvijeima.Posljednjiinprvogdijelapostupka je Litis contestatio, gdje se u prisustvu svjedoka utvruje sutina spora isaglasnost parniara oko izbora sudije. Nakon ovoga vie stranke nemogu odustati odsporaiponovogakasnijepoeti.Poslijedvadanastrankeisvjedocidolazenaforumpredizabranogsudijukojidonosipresuduposlobodnomuvjerenju.Osuenomjeostavljanrokod 30 dana da izvri presudu. Poslije toga primjenjivan je manus iniectio, odnosnotuilacjestavljaorukunatuenogivodiopredpretorakojigajedosuivaotuiocukojigajeodvodioistavljaouokove.Triputautoku60danagajeizvodionatrgiukolikonikonedrugineisplatidugiliobnovipostupak(vindicira)ondagajeprodavaokaoroba.Pored ostalog u ovom postupku posebno zbunjuje ovolika samopomo i personalnaegzekucijakodizvrenjapresude.

    Formularnipostupak

    Sredinom II stoljea Ebucijevim zakonom uveden je formularni postupak, da bi tekstoljee ipokasnijepostao jedininain za rjeavanjeparnica.Uodnosuna legisakcionipostupak,formularniimanekeosobineiste,nekesunetoizmijenjeaimainovih.Samopomo je zadrana, i dalje se postupak dijeli na dva dijela, postoji izborsudijaijalistajeproirena.Ulogapretorajenetoizmijenjenajeruzocjenudoputenjapostupka on ima pravo da daje uputstvo sudiji kako da donese presudu kada utvrdiinjenice.Istinskunovinupredstavljasamoformula,ainainizvrenja.Formula je pisani akt sastavljen prema strogim zahtjevima forme, tipiziran, koji pretorupuujesudiji ikojisadribitneelementesporaiuputstvakakodasedonesepresudasobziromna rezultatdokaznogpostupka.U sastavljanju formuleuestvuju sva tri aktera:tuilac, tueni i pretor, s tim to poetni prijedlog sastavlja tuilac sam ili uz pomoadvokata. Svakavrstaparnica imasvoju formulu.Album formulakoji sedopunjujesvake godine izlae sena forumu. I pored razlika formule se sastavljaju po odreenomobrascuisadreobavezneineobaveznedijelove.

  • Privrednopravo

    Skripta

    30

    Obaveznidijelovisu: imenovanjesudije(iudicisnominatio) pravnizahtjev(intentio) pravniosnov(demonstratio) prijedlogpresude(condemnatio)

    Neobaveznidijelovimogubiti: prigovor(exceptio) ovlatenjenadiobu(adiudicatio) praescriptio(napisanoispred)

    Samtoksudskogpostupkajenetoizmijenjenuodnosunalegisakcioni.Pozivanjenasudobavljalo sepredajomkopijeprijedlogaFORMULEkoju je sastavljao tuilac.Postojala jemogunostodvoenja tuenogna forum ipokazivanje formuleualbumukojomga tui.Postojala jemogunost da se spor zavri pred pretorom ako optueni prizna dug ili dastvar nije njegova. Sudija ili sudsko vijee utvruje valljanost dokaza i donosi presudu.Izvrenjepresudeje jouvijeksamopomo, jerakourokuod30danaosuenineplatituilac jepokretao tubunaosnovupresude(actio iudicati)dabipretordosuivaodunikapovjeriocudabudeunjegovomprivatnomzatvoru,aakoseradiloouglednim iimunijimljudimapretorjenalagaodasenjegovaimovinapredapovjeriocu.Zaformularnisudskipostupaknekikaudajenajrafiniranijiproizvodrimskogklasinog prava. Dok u isto vrijeme drugi narodi znaju za boije sudove, sudskedvoboje,torturu,Rimljanisuusuenjukrajnjeracionalni.Danasusavremenimdravamaogroman iskupprofesionalniaparatdijelipravdu.URimu izvremenarepublikesamojenekolikodravnihslubenika,kojitoradebesplatno,uestvovalousuenju.

    Ekstraordinarni(kognicioni)postupakZbog izmijenjenih drutvenih okolnosti poetkom Dominata umjesto dotadanjegprivatnog sudskog postupka, kao obavezan nain rjeavanja sporova uveden je novivanredni(extraordinem)postupak.Nazivasejoikognicioni(saznajnipostupaknaosnovuutvrivanjainjenica).Douvoenjanovogpostupkadolo jepostepeno.Tako jevladar odluujui po albama graana rjeavao neke sporove. Kad se to umnoiloprepustiojetosvominovnikomaparatu.Osnovnekarakteristikeovogsudskogpostupkasu: ukinuta samopomo jer je sve u rukama dravnih organa (pozivanje na sud,

    izricanjepresudeinjenoizvrenje) nemadiobepostupkanadvadijela izbor sudije (arbitraa) je ukinuto i presudu donose plaeni kolovani

    slubenik uvedenojepravonaalbu primjenujeseteorijaformalnihdokazaPoredodreenihprednostiovajnovisudskipostupakjezbogukidanjajavnostiiuvoenjateorije formalnih dokaza predstavljao korak unazad. Opa moralna kriza zahvatila je isudstvokojepostajekorumpirano.Osimtogasuenje jepostaloglomazno isporo,sadavladarinareujudaseparnice"morajuzavritiurokuodtrigodine"

    Suenje i izvrenjepresude suu rukamaglomaznogaparata,hijerarhijskiureenog,zbogegaseprvoutvrivala (stvarnanadlenost),odnosnokojaevrstaorganabitinadlena, a zatim (mjesna nadlenost), odnosno koji e od vie sudova iste vrstedonijetipresudu.

  • Privrednopravo

    Skripta

    31

    (Npr.prvodaliopinskiilikantonalniaondadaliuTuzliiliSarajevu).Stvarnanadlenostseutvrivalanaosnovuvrijednostiivrstespora(vojnisud,crkveni)Mjesnanadlenost se odreuje primjenombrojnih pravila. Prvo se polazi od domicilatuenog, zanekesporove jepresudnogdjesenalazi spornastvar,azadrugemjestoukometrebaizvritiobavezu.Kada utvrdi nadlenost tuilac podnosi tubu sudu, obino pismenu i sud pozivaoptuenog.Akoseninakontreegpozivaneodazovedonosisepresudaukoristtuiocakontumacijomitadanemapravonaalbu.Suenjeseobavljaukancelarijibezprisustvajavnosti.Sudijajeaktivniuesnikjermoezahtijevati nove dokaze. Da bi se izbjegla zloupotreba slobodnog sudijskog uvjerenja,vladari su donosili pravila o tumaenju dokaza. Po toj tzv. teoriji formalnih dokazapostojiutvrenaranglistadokazakojavezujerukesudiji.Takoizjavajednogsvjedokaseneuzimauobzir,aodsvjedoka,akikadihjevie,veusnaguimajuisprave.Zakletvajesmatranadostapouzdanimdokazom.Sudija donosi pismenu i obrazloenu presudu i na nju u odreenom roku nezadovoljnastrankamoeuloitialbu(appellatio).Ualbenompostupkudoputenojeiznositinovedokaze.Pravosnanupresuduosuenijeduanizvritiurokuodetirimjeseca,nakon ega se podnosi zahtjev sudu za prinudno izvrenje i sud nareuje oduzimanjespornestvariilizapljenudijelaimovine.Reskripcioni postupak se javlja u sluaju kada na upit graanina vladar u reskriptu(pismenom odgovoru) zauzme stav u pogledu prava i naloi sudiji da utvrdi injeninostanjeiuskladustimdonesepresudu.

    Krivinipostupak

    ZaprekrajekojivrijeajujavniinteresRimljaniupotrebljavajurijecriminaioniizazivajujavnu represiju drave. Tako nastaju krivina djela koja se sankcioniu kroz krivinipostupak.Isprva jeRimsko pravo relativnomali broj prekraja svrstavaou krivinadjela (ubitstvoporodinog starjeine, izdaja, bacanje ini na tue usjeve,maija serenada). Kasnije jebroj djela povean (preoravanje mea, namjerna paljevina kua, lo uticaj na robove,tekatjelesnapovreda,uvredadostojanstva).Kaznesubilerazliite.Uarhainompravuestesubilekazneprogonstvo,batinanjeismrtnakazna.Kasnijelistakaznipostajebogatijaiobuhvata: Poenacapitas(smrtnakaznailigubitakstatusaslobodnogovjeka) liavanjenekihprava(progonstvo,osudanaveslanjenagaliji,dapravitestamenti

    sl.dokjeliavanjeslobodekoritenomanjeodoekivanog) novanekazne(konfiskacijacijeleilidijelaimovineirazneglobe)

    Sudski postupak je u poetku vodio magistrat. Kalpurnijev zakon donesen 149.godine prije n. e. je dozvolio pokretanje postupka svim graanima za veliki broj dijela.Poredtogasuuvedeniporotnisudovizaveinukrivinihdijela.Porotesubiranekockomsa jednog spiska koji je brojao nekoliko stotina ljudi. Porote obino broje 100 ljudi. Ituilacituenisuimalipravoodbacitijedanbrojporotnikainanjihovomjestosekockomodreujunovi.Kasnijeovajnainsuenjajeizmijenjenipodreenvladarevomautoritetu,kaoigraanskipostupak,takodajesmanjenarazlikaizmeuparniceikrivinogsuenja.Radom suda rukovodio jepretor.On daje rije, zaklinje porotnike i svjedoke, organiziraglasanjeokriviciiizriepresudu.Svesetoobavljalonaforumuuprisitvupublike,takodasunekisporoviukojimasuuestvovaliuvenigovorniciprivlailivelikemasesvijeta.

  • Privrednopravo

    Skripta

    32

    Historijski znaaj krivinog postupka rimske drave manji je od onog koji je imalagraanskaparnicazbogegamnogiudbeniciineobuhvatajuovumateriju.

    Stvarnopravo

    Razlikaizmeustvarnopravnogiobligacionogodnosa

    Rimskipravnicinisuodreivaliovurazlikuosimsaprocesualnogstanovita,gdjepodvajajuactiones in rem i aciones in personam, na osnovu ega je tumaenjem dato rimskoshvatanje ove razlike. Po njemu STVARNO pravo je ius in rem (pravo na stvari), aOBLIGACIONO ius ad rem (pravopovodomstvari).Titular stvarnog pravamoedapodignetubuprotivbilokogkodkogasenaestvarkojajepredmetnjegovogprava,dokobligacioniodnosdjelujesamoizmeupovjeriocaidunika.Ovakvu koncepciju savremeni teoretiari odbacuju tvrdei da ne moe postojati pravniodnosizmeuovjekaistvari,vesamofaktiki.Ponjimastvarnopravniodnosjeodnospovodomstvari izmeutitulara isvihonihkojidouudodirsastvari,dok jeobligacioniodnosrelativanidjelujeizmeustranaka.Kritiari ovog savremenog stajalita vraaju se ponovo rimskoj koncepciji. Po njimavjetakajekonstrukcijadajesvojinakojuimavlasnikpremakuiilikravi,odnosnjegaipetestmilijardiljudi.Bliejeistiniisutinidavlasnikimapravonatojstvari,kojaznaiizatitu prema drugima. U sutini stvarnopravni odnos se neposredno odnosi nastvar,aprekonje,posrednoinaljude.Saobligacijomjeobrnuto.Onesenikadne odnose na stvari, ve na odreeno ponaanje dunika, a tek preko ovogponaanjainastvari.Ostalerazlikeogledajuseutometojestvarnopravopravnanadgradnjanadstatikom,aobligaciono nad dinamikom imovinskih odnosa. Budui da se temelji na statici, stvarnopravo je, po pravilu, dueg trajanja od obligacija. Sadrina obligacionog odnosa jepozitivno odreena jer su tano navedena prava povjerioca i ona su, samim tim,obavezezadunika.Kodstvarnogpravasepopravilunavodepostupcikojinisudozvoljenipajesadrinastvarnopravnihodnosanegativnoodreena.

  • Privrednopravo

    Skripta

    33

    STVARI

    PojamipodjelastvariDefinicijadajestvardioprirodekojisluizadovoljenjunekeljudskepotrebenijesasvimtano tvrenje jernpr. zrak i vodasuneophodni ovjekualinisu stvarosimako tonijeflairana voda tj. akomoedabude predmetprodaje, ime se vraamona jedno odpoetnih tumaenja da je stvar ono to moe biti predmet pravnog odnosa, objektprometa. Sve u svemu umjesto definicije stvari lake je sam pojam shvatiti krozobjanjenjatasvemoeatanemoebitipredmetprava.ovjekkaopredmetjeurimskompravukaotipinomrobovlasnikombiotipinipredmetprava. Dananja teorija graanskog prava polazi od toga da ni ljudsko bie ni dijeloviorganizmanemogubitistvar.Nekepojaveiovodovodeusumnju:ustupanjeorganauznaknadu,transferigraaisl.kaotojeustupanjedjeceokoegasevodeisporovi.Pravonapravujeporimskimpravnicimasluajkadapostojibestjelesnastvarkaopredmetugovora (potraivanje od 100 KM proda za 80 KM) i tu imamo pravo na pravu. Diodananjeteorijeneprihvatapojambestjelesnestvari.Imovinskavrijednostjeustvaridilemadalistvarmorauvijekimatinovanuvrijednost.Iporednekihizuzetakaurimskompravusvakapresudajeglasilanasumunovca.

    Podjela stvarinastala dijelom u klasinom periodu a dijelom tumaenjem u srednjemvijeku,napravljenajetakodobrodaimnovijirazvojnaukenijenitadodao:1. Tjelesneibestjelesneonekojesemogudodirnutisutjelesnestvari,abestjelesne

    suprava:naslijee,plodouivanje,obligacijeisl.2. Stvari u prometu i van prometa to je najira podjela stvari i sve ostale

    izvrenesuunutarkategorijestvariuprometu.Stvarikojesuizuzeteizpravnogprometapoboanskimililjudskimzakonima.Poboanskimtosusakralnestvari,sveteireligijske(hramovi,oltari,grobovi,mee,gradskezidineisl).Niijestvaripoljudskimzakonimasustvarikojesuzbognekihposebnihrazlogaiskljueneizprometa,kaotosu stvari za optu upotrebu (zrak, rijeke, mora), zatim javna dobra (trgovi, ulice,pristanita)ilistadioni,javnakupatilaisl.

    3. Res mancipi res nec mancipi je specifina rimska podjela i jedina kojusavremenopravonijepreuzelo.

    4. Zamjenljive inezamjenljivestvari zamjenljive suonestvari kojenemajusvojuindividualnost te umjesto jedne stvari moe doi druga bez tete za povjerioca ilidunika(ito,vino,novac,ovcaustadu isl)doksunezamjenljivestvarionekojesuindividualno odreene i umjesto njih nemoe doi druga stvar (kua na odreenojadresi,konjPegazisl.)

    5. Potroneinepotronestvaripotronestvarisuonekojesesastanovitapravatroesaprvomupotrebom(novacsefizikivieputakoristialisepravnotroijednomupotrebom). Postklasino pravo je ovdje uvelo i treu kategoriju stvari koje seupotrebomsmanjuju(svijea,olovkaisl).

    6. Pokretne i nepokretne stvari nepokretne su one koje se ne mogu bez tetepokrenuti samjesta (zemlja i ono to je vezano za nju: kue, voe). Sve ostalo supokretnestvari.

    7. Djeljive i nedjeljive stvari stvar je djeljiva ako se moe podijeliti bez tete,odnosnobezsmanjenjavrijednostiausuprotnomsluajujenedjeljiva.

    8. Prostaisloenastvar9. Glavnastvaripripadak(violinaigudalo)

  • Privrednopravo

    Skripta

    34

    SVOJINA

    Pojam,znaajiperiodirazvoja

    SVOJINA JE NAJVANIJI INSTITUT PRAVA jer stepen razvoja i oblici prometa,odnosno obligacionog prava, zavise od svojine. Rimljani svojinu nazivaju proprietas ilidominium iovipojmovisunastalirelativnokasnouIvijekuprijen.e.Odovihlatinskihnazivanastalesuinaerijeusvojina(odpoprietas)ivlasnitvo(oddominium).Dva tipa svojine prvi je tip kolektivne svojine koji postoji u prvobitnoj zajednici,feudalizmu i socijalizmu i tu se javlja vie titulara za svoj