Rimsko Pravo

1

IZVORI PRAVA - materijalni (FONTES IURIS ESSENDI) imbenici koji stvaraju pravo - formalni (FONTES IURIS COGNOSCENDI) pojmovni oblici iz kojih crpimo sadraj prava

MATERIJALNI IZVORI PRAVA 1. magistratski edikti (MAGISTRATUUM EDICTA) 2. djelatnost pravnika (RESPONSA PRUDENTIUM) 3. obiajno pravo (CONSUETUDO, MORES) 4. zakoni (LEGES) 5. senatska miljenja (SENATUS CONSULTA) 6. carske konstitucije (CONSTITUTIONES PRINCIPUM)

- EDICTA (opeobvezni predmeti) - MANDATA (konstitucije upuene dravnim organima i slubama) - DECRETA (odluke donijete pred carskim sudovima) - RESCRIPTA (odgovori, pravna miljenja careva)

STARO CIVILNO PRAVO RAZDOBLJE KRALJEVSTVA - 650. 510. pr.Kr. - organi vlasti:

1) REX kralj doivotni vrhovni vojni starjeina i sveenik 2) SENAT vijee od 300 starjeina rodova GENTES (podrijetlo od zajednikog fiktivnog pretka)

u nj ulaze najugledniji patriciji. 3) COMITIA CURIATA narodna skuptina

- 10 kurija (1 kurija obuhvaa 10 rodova) ini starinski plemenski tribus (RAMNES, TITIES, LUCERES; tj. Rimljani, Sabinjani i Etruani)

- sveano potvruje ve pripremljene odluke (odreivanje nasljednika i posinjenje)

- slobodno stanovnitvo:

1) PATRICIJI vladajua skupina koja je imala sva politika i graanska prava povoljniji ekonomski poloaj jer imaju zemlju i robove. S vremenom postaju NASLJEDNA ARISTOKRACIJA.

2) PLEBEJCI siromaan sloj s ogranienim politikim i graenskim pravima imaju COMMERCIUM sposobnost sklapanja pravnih poslova po rim.civilnom pravu, ali nemaju CONUBIUM pravo da djeca iz braka s Rimljankama budu Rimski graani tj. nemaju pravo sklapanja valjanog rimskog braka. 287.g. s Lex Hortensia zakljuci plebejskih skuptina (plebiscita) postaju obvezni za cijeli narod.

3) KLIJENTI nasljedni odnos zavisnosti prema pojedinim patricijima (PATRONUS)

2

- neslobodno stanovnitvo: ROBOVI imaju pravo na neku vrstu samostalne imovine PECULIUM

- Oko 650.g.pr.Kr. latinsko naselje na breuljku Palatin s lijeve strane Tibera se oruanom intervencijom Etruana spaja sa sabinskim naseljima (sa Eskvilina i Kvirinala) u opinu i grad-dravu RIM

- Nazivi koji se odnose na drutveno i dravno ureenje Rima mjeaju rijei etruanskog i latinskog porijekla.

- URBS grad sredite drave stanovnitvo je podlijeljeno u 30 kurija (po 10 gensova, po 10 familija)

- RIM kao antika opina, grad-drava:

a) organiziranost stanovnitva kao OPINE, GRADA-DRAVE b) lanovi te vojniki organizirane opine su JEDNAKI i RAVNOPRAVNI SLOBODNI SELJACI

koji su ujedno i VLASNICI zemlje c) vlasnitvo je: DRAVNO (opinsko, javno AGER PUBLICUS) i PRIVATNO (njezin vlasnik

moe biti samo lan opine) d) koncentracija stanovanja je u GRADU (osnova vojnike organizacije) e) osnovna obveza lanova opine je VOJNA DUNOST

HEREDIUM batina dva rala zemlje u neotuivom, ndjeljivom i nasljednom vlasnitvu

RAZDOBLJE RANE REPUBLIKE - 510.-264.g.pr.Kr. - organi vlasti:

1) 2 PRETORA/ 2 KONZULA na elu drave - vrhovni magistrati koji su vrili vojnu (IMPERIUM), graansku i upravnu

funkciju, te pravosudne poslove (IURISDICTIO) u roku od 1 godine - vjerske funkcije prenijete su na sveenike PONTIFICIES - odluku 1 konzula mogao je sprijeiti drugi INTERCESIJOM - birale su ih CENTURIJATSKE NARODNE SKUPTINE

2) PUKI TRIBUNI TRIBUNI PLEBIS - (uv. 494.g.p.K.) zatita plebejaca pred patricijskim magistratima imali su pravo VETA zabrana na odluku patricijskog magistrata.

3) SENAT - 300 lanova (zajedno patriciji i plebejci) stalni organ 4) COMITIA CENTURIATA centurijske skuptine najvaniji organ odluivanja (1 razred i equites

imaju veinu od 93 glasova, a ostali imaju 90) 5) COMITIA TRIBUTA tributska skuptina bira nie magistrate i donosi zakone

- SERVIJEV USTAV podjela rimskog naroda na 5 RAZREDA (prema imovinskom stanju) i na 193 centurije ispred 1 razreda nalazi se 18 centurija vitezova konjanika (EQUITES).

3

- Podjela rimskog naroda na ZEMLJINE TRIBUSE (po posjedovanju zemljita) 4 gradska i 31 seoski

IZVORI PRAVA - Iz razdoblja kraljevstva izvor prava obiaj. Pravo nije bilo odvojeno od vjerskih naela (FAS). uvari

zakona i njegovi tumai bili su sveenici.

Iz razdoblja republike: ZAKONIK XII. PLOA LEGES DUODECIM TABULARUM

- 449.g.pr.Kr. - prva i jedina kodifikacija prava Rimljana - 10 osnovnih i 2 dopunske ploe

- razlozi donoenja: politika borba patricija i plebejaca u kojoj su plebejci traili da se javno objave pravna pravila osobito ona vezana uz civilni postupak.

- govori o civilnom postupku

- zakonik predvia i daljnju zakonodavnu djelatnost pa se donose: - LEX AQUILIA o naknadi tete vezano uz delikt DAMNUM INIURIA

DATUM (teta nanijeta protupravno) - LEX POETELIA o ublaavanju poloaja dunika - LEX CINCIA o darovanjima - LEX (P)LAETORIA o pravnim poslovima osoba ispod 25.g.

- Zakonik sadri primitivna naela poput TALIONA (oko za oko zub za zub) ali i napredna STRANAKU AUTONOMIJU (mogunost stanaka da ugovore to hoe, a to nije u suprotnosti sa pravom, javnim poretkom i moralom)

DJELATNOST PRAVNIKA

- Najvaniji izvor klasinog prava - DIGESTA spisi klasinih pravnika

- pomaganja pravnika strankama: 1. KAUTELARNA JURISPRUDENCIJA sklapanje ugovora i sastav tubi 2. CONSILIUM pomo pretoru 3. DISPUTATIO FIORI rasprava na trgu

4. RESPONDERE davanje pravnih miljenja 5. CAVERE sastavljanje obrazaca 6. AEGERE pomo pri pravnom zastupanju

4

Literarna djelatnost: 1) KOMENTARI civilnog prava (iuris civilis) edikata (ad edictum) 2) KAZUISTIKA LITERATURA rjeavanje konkretnih sluajeva iz prakse

a) RESPONSA b) QUESTIONES c) EPISTULAE d) DIGESTA

3) UDBENICI: INSTITUTIONES (Gaj) uvod u pravnu nauku 4) MONOGRAFIJE

- pravnici:

1.st.pr.Kr. SCAEVOLA, RUFUS VARUS

1.st. AUGUST: Ius respondendi ex auctoritate principis (pravo da miljenje pravnika vrijedi kao da ga je dao sam car)

LABEO i CAPITO dvije pravne kole: PROKULOVSKA i SABINOVSKA 2.st. SALVIUS IULIANUS (vjeiti edikt), PRISCUS, CELSUS, GAI 3.st. PAULUS, PAPINIANUS, ULPIANUS

INTERPRETATIO

- tumaenje kojim se bavio poseban kolegij sveenika PONTIFICIES, a tek je naknadno objavljeno: - IUS FLAVIANUM (300.p.K.) Gnej Flavije objavio postupovne formule - IUS AELIANUM (198.g.p.K.) dopunski formulari

REGULE: SI IN IUS VOCAT ITO, NI IT ANTESTAMINO Ako netko nekoga pozove na sud i taj nee ii, to treba posvjedoiti. CUM NEXUM FACIAT MANCIPIUMQUE UTI LINQUA NUNCUPASSIT ITA IUS ESTO Kada se zakljuuje nexum i mancipacija, kako jezik izrekne, tako neka bude pravo. UTI LEGASIT SUPER PECUNIAE TUTELAUAE SUAE REI, ITA IUS ESTO Kako odredi prema svojoj slobodnoj volji o imovini, tako neka bude pravo.

OSOBNO STATUSNO PRAVO - PRAVNI SUBJEKT osoba koja moe biti nosioc prava i dunosti

a) Fizike osobe (PERSONAE PHYSICAE) ljudska bia, pojedinci b) Pravne osobe (PERSONAE IURIDICAE) drutvene tvorevine

5

FIZIKE OSOBE

- robovi smatrani su stvarima OBJEKTI PRAVA - slobodni stanovnici rimske drave nemaju isti pravni poloaj

- fizika osoba kao subjekt prava nastaje roenjem: a) dijete mora biti potpuno odvojeno od majke b) mora se roditi ivo c) porod je morao biti perfektan d) novoroene je moralo imati ljudski oblik

- zaeto dijete NASCITURUS nije subjekt prava, ali REGULA: NASCITURUS PRO IAM NATO HABETUR QUOTIENS DE COMMODIS EIUS AGITUR Zaetak se dri roenim, ukoliko se radi o njegovim pravima.

- pravna sposobnost fizike osobe prestaje smru te gubitkom statusa slobodna ovjeka

- razlikujemo 3 statusa: 1) STATUS LIBERTATIS (razlika izmeu slobodne osobe i roba) 2) STATUS CIVITATIS (razlika izmeu Rimljanina i peregrina osobe bez rim.gr.prava) 3) STATUS FAMILAE (razlika izmeu osoba koje su na elu obitelji PATER FAMILIAS /SUI

IURIS/ i osoba koje su u vlasti ALIENI IURIS /SUI) Puni pravni subjektivitet imaju osobe koje su slobodne, imaju rimsko graanstvo i na elu su obitelji.

- promjena statusa CAPITIS DEMINUNTIO 1) C.D. MAXIMA (gubitak slobode) 2) C.D. MEDIA (gubitak svojstva rimskog graanina) 3) C.D. MINIMA (gubitak poloaja u obitelji)

- PRAVNA SPOSOBNOST sposobnost subjekta prava da u okvirima svog statusa bude nosioc odreenih prava i dunosti

- DJELATNA SPOSOBNOST sposobnost subjekta prava da svojim djelima proizvodi pravne uinke a) POSLOVNA SPOSOBNOST sposobnost sklapanja pravnih poslova b) DELIKTNA SPOSOBNOST sposobnost odgovaranja za vlastita protupravna

djelovanja

- ogranienja PRAVNE SPOSOBNOSTI: klasna i socijalna pripadnost pojedinca, njegov spol, vjera, te sluajevi umanjenja graanske asti:

a) INESTABILITAS ako bi netko odbio svjedoiti, izgubio bi pravo biti svjedokom, te pravo da priziva svjedoke za svoje akte

b) NOTA CENSORIA upis u nii stale zbog nedolina ponaanja c) INFAMIA gubitak asti d) TURPITUDO umanjenje asti pojedinca na osnovi javnog mnijenja

6

- ogranienja DJELATNE SPOSOBNOSTI: dob, spol, duevno zdravlje, rasipnitvo -dob: IMPUBERES (nedorasli)

a) INFANTI PROXIMII (0-7 god.) potpuno djelatno nesposobni b) INFANTI MAIORES (7-14/m, -12/) ograniena djelatna sposobnost; mogu

poduzimati pravne poslove koji im daju korist, ali ne i obvezujue pravne poslove za koje moraju imati suglsnost TUTORA (INTERPOSITIO AUCTORITATIS, AUCTORITAS TUTORIS) u trenutku sklapanja.

PUBERES (dorasli) potpuno djelatno sposobni

- LEX PLAETORIA uvedena kazneno-pravna zatita za puberes mlae od 25.g. CURATOR posebna osoba koja svoju suglasnost daje potpuno neformalno naknadnim odobrenjem

KONCEPCIJA RIMSKE OBITELJI

PORODICA (FAMILIA) skupina osoba koje su bilo po prirodi (potomci po roenju), bilo po pravu (na temelju braka, adopcije ili adrogacije) podreene vlasti jednoga

SRODSTVO odreeni odnos izmeu osoba zajednikog podrijetla a) AGNATSKO pripadnost istoj oinskoj vlasti b) KOGNATSKO srodnost i po oevoj i po majinoj liniji (krvno srodstvo)

GERMANI braa i sestre s istim ocem i majkom CONSANGUINEI brae i sestre s istim ocem UTERINI braa i sestre s istom majkom

- nain odreivanja srodstva (COMPUTATIO CIVILIS): REGULA: TOT GRADUS, QUOT GENERATIONES Koliko poroda, toliko stupnjeva.

- rimska porodica je nastala razbijanjem plemena (gensa)

7

CONSORTIUM (najranija desetljea republike) - veliki broj lanova (braa s potomcima) - zatvorena, naturalna kuna privreda uz minimalnu razmjenu dobara - imovina u zajednikom, nepodjeljenom vlasnitvu lanova

- jaka vlast porodinog starjeine PATRIA POTESTAS nad svim podreenim lanovima PERSONAE ALIENI IURIS:

a) supruga iz MANUS braka b) adoptirani i adrogirani lanovi c) osobe IN MANCIPIO d) robovi

a, b, c, d ine SUI osobe u vlasti

PATER FAMILIAS ima pravo nad ivotom i smru SUI-a VITAE NECISQUE POTESTAS

- imovina u porodinom vlasnitvu ine ju osobe i imovina(stvari, prava)

PATRIA POTESTAS 1) pravo odluivanja o ivotu i smrti lanova obitelji IUS VITAE NECISQUE 2) pravo prodaje djece IUS VENDENDI 3) pravo traenja izruenja podreene djece od treih koji su ih drali IUS VINDICANDI 4) pristanak na sklapanje braka 5) odluka o izboru zvanja i zanimanja 6) pitanje emancipacije

REGULA: PATER VERO IS EST QUEM NUPTIAE DEMONSTRANT Predmnijeva se da je mu otac djeteta.

- pod oinsku vlast ulazila su djeca roenjem ali i naknadno, odreenim pravnim poslovima: a) ADROGATIO stariji oblik usvojenja mukarca SUI IURIS koji je izgubivi taj status,

zajedno s ostalim lanovima svoje porodice i imovinom potpadao pod oinsku vlast adroganta. Adrogacija se obavljala pred COMITIA CURIATA (predsjedao je pontifex maximus), a kasnije pred 30 liktora careva dozvola (za Dioklecijana)

b) ADOPTIO oblik posinjenja osobe ALIENI IURIS ime se ne mijenja njen status, a nema ni prijenosa imovine.

8

- prestanak oinske vlasti podrazumijeva: a) smrt pater familias (ime njegovi sinovi postaju osobe SUI IURIS kao i supruga iz MANUS

braka koja potpada pod tutorstvo) b) CAPITIS DEMINUNTIO (gubitak slobode, graanstva,) c) EMANCIPACIJA ustanova otputanja lanova obitelji iz oinske vlasti. Oinska vlast

prestaje ukoliko otac sina 3 puta proda. Emancipacija je inae sveenika interpretacija mogunost oslobaanja od oinske vlasti istodobnom trostrukom fiktivnom prodajom sina i istodobnom jednostrukom prodajom keri.

- u sluaju smrti pater familias, SUI (osobe u vlasti) stupaj u zajednicu pod imenom CONSORTIUM pod silom zakona (EX LEGE), te pravni posao svakog lana ima puni pravni uinak.

BRAK

- bitna su dva elementa; 1) faktina zajednica ivota mukarca i ene (objektivni element) 2) trajna namjera branih drugova da ive kao mu i ena AFFECTIO MARITALIS (subjektivni

element) CONCUBINATUS konkubinat trajna zajednica ivota slobodnih osoba razliita spola, ali bez affectio maritalis

CONTUBERNIUM kontubernij trajna zajednica ivota izmeu robova ili izmeu slobodne osobe i roba

- oblici braka s obzirom na MANUS: a) brak CUM MANU ena ulazi u agnatsku porodicu svojega mua potpada pod njegovu vlast

i time raskida agnatsku vezu sa svojom prirodnom porodicom. b) Brak SINE MANU ena ostaje i dalje vezana za svoju prirodnu porodicu Rimski brak je bio drutvena injenica a ne civilnopravni odnos.

- oblici prijenosa vlasti nad enom (oblici sklapanja braka): a) CONFARREATIO sveani sakralni akt sjedinjavanje zarunika po boanskom i ljudskom

pravu. Privilegij patricija. b) CEMPTIO sklapanje braka u obliku prividne kupnje (mancipacije) c) USUS nakon godine dana zajednikog ivota, ena bi potpala pod muevu vlast (dosjelost

vlasti nad enom). Ako je enina agnatska obitelj eljela sprijeiti prijelaz vlasti, ona je svake godine morala boraviti 3 dana izvan mueve kue.

POLOAJ ENE a) ene imaju ogranienu djelatnu sposobnost b) nemaju IUS SUFFRAGI ne moe sudjelovati u radu narodnih skuptina, tj. glasati, niti IUS

HONORUM ne mogu obnaati dunost magistrature

c) doivotno je pod nekom vlau d) civilnopravne poslove (ako je SUI IURIS) moe obavljati samo uz suglasnost tutora

9

STVARNO PRAVO - VLASNITVO (DOMINIUM, PROPRIETAS) daje ovlateniku najpunija i iskljuiva prava koritenja i raspolaganja stvarima (potpuna i iskljuiva pravna vlast na tjelesnoj stvari). Djeluje prema svima ERGA OMNES

- STVARNA PRAVA NA TUOJ STVARI (IURA IN RE ALIENA) daju ovlateniku samo ogranien opseg prava iskljuujui pravo raspolaganja.

VLASNITVO

KVIRITSKO VLASNITVO DOMINIUM EX IURE QUIRITIUM potpuni (apsolutni) oblik vlasnitva nad stvarima koji se prenosi sormalistikim pravnim poslovima: MANCIPATIO i IN IURE CESSIO

BONITARNO VLASNITVO relativni oblik vlasnitva koji se prenosi neformalno - TRADICIJOM. Protekom vremena dosjelosti prelazi u kviritsko vlasnitvo. Osigurava ga pretor.

REGULE: QUI IURE SUO UTITUR NEMINEM LAEDIT Tko se slui svojim pravom nikoga ne oteuje. NEMO PLUS IURIS AD ALTERUM TRANSFERE POTEST QUAM IPSE HABET Nitko na drugoga ne moe prenijeti vie prava nego to ih sam ima.

Podjela stvari: a) RES MANCIPI stvari koje su se mogle prenositi na drugoga samo formalistikim i sveanim

pravnim poslovima mancipacijom i in iure cessiom. To su: - italska zemljita (nekad ager romanus) - robovi, volovi, konji, mazge, magarci - 4 stare poljske slunosti (iter, via, actus, aquaeductus)

b) RES NEC MANCIPI ostale stvari nad kojim se vlasnitvo prenosi neformalno predajom, iz rike u ruku TRADITIO

10

Stjecanje vlasnitva: 1) ORIGINARNO pravo se stjee samostalno bez obzira na pravo prethodnika

USUCAPIO dosjelost stjecanje vlasnitva neprekinutim posjedovanjem stvari u vrmenskom trajanju odreenim zakonom.

2) DERIVATIVNO pravo vlasnitva izvodi se iz prava njegova prethodnika (AUCTOR):

- MANCIPATIO formalni nain

- IN IURE CESSIO formalni nain

- TRADITIO neformalni nain ogranienje dosjelosti a) stranac ne moe dosjesti b) dosjelou se ne moe stei vlasnitvo nad

ukradenom stvari sve dok ima to svojstvo

DERIVATIVNI NAINI STJECANJA VLASNITVA MANCIPACIJA

- poseban, svean i FORMALISTIKI pravni posao:

a) prenoenja vlasnitva nad res mancipi b) za prijenos vlasti nad enom (CEMPTIO) c) za oslobaanje od oinske vlasti (EMANCIPATIO) d) za NEXUM

- APSTRAKTNI pravni posao, ne vidi se razlog (CAUSA, IUSTUS TITULUS). Sklapa se pomou bakra i mjedene vage (GESTA PER AES ET LIBRAM)

- uz prisustvo 5 svjedoka (punoljetnih rimskih graana) i ovjeka koji dri vagu (LIBRIPENS), stjecatelj dri stvar i govori: (primjer za stjecanje roba vidi se po ovome HOMINEM):

HUNC EGO HOMINEM EX IURE QUIRITIUM MEUM ESSE AIO ISQUAE MIHI EMPTUS ESTO HOC AERATE AENEAQUE LIBRA Tvrdim da je ovaj rob(ovjek) moj po kviritskom pravu, stoga neka mi bude predan bakrom i mjedenom vagom. Pri emu udara bakrom po vagi i daje ga prethodnom vlasniku.

- ako prethodnik nije vlasnik: stjee se relativno vlasnitvo (obranjivo protiv svih osim protiv pravog kviritskog vl., te nakon 1 god. (za pokretnine), odnosno 2. god. (za nekretnine) se postaje kviritskim vlasnikom.

formalistiki, apstraktni, jednostrani pravni posao starog civilnog prava koji slui za prijenos vlasnitva nad res mancipi.

IN IURE CESSIO

- APSTRAKTAN i FORMALISTIKI pravni posao starog civilnog prava

- prenoenje civilnog vlasnitva koje se moglo obaviti samo uz prisustvo MAGISTRATA. - vlasnitvo se prenosi nad stvarima RES MANCIPI i RES NEC MANCIPI

11

- u aktu pred magistratom stjecatelj izgovara rijei: HUNC EGO HOMINEM EX IURE QUIRITIUM MEUM ESSE AIO (HOMINEM za sluaj prijenosa vlasnitva nad robom)

- nakon toga, pretor pita drugu stanu (onu od koje se stjee) da li KONTRAVINDICIRA. Druga strana uti. - ovaj oblik prenoenja vlasnitva pogodan je za prenoenje vlasnitva nad netjelesnim stvarima, tj. pravima

TRADITIO

- neformalno stjecanje vlasnitva - u klasino doba preteni, a po Justinijanu jedini derivativni nain stjecanja vlasnitva koji se temelji na

sporazumu stranaka

- podrijetlo vue iz ius gentium - kod RES NEC MANCIPI moe se prenijeti KVIRITSKO vlasnitvo, a kod RES MANCIPI dovodi samo do

prijenosa posjeda BONITARNO VLASNITVO, koje se protekom UZUKAPIONOG ROKA moe pretvoriti u KVIRITSKO vlasnitvo.

- U sljedeim sluajevima PRIJENOS POSJEDA moe biti ujedno i PRIJENOS VLASNITVA: a) TRADENT mora biti VLASNIK (zbog: NEMO PLUS IURIS AD ALTERUM

TRANSFERE POTEST QUAM IPSE HABET) b) Mora postojati VOLJA obje stanke da PRENESU, odn. PRIME vlasnitvo c) Mora postojati opravdan, osnovan razlog IUSTA CAUSA TRADITIONIS

- KAUZALAN (a ne apstraktan) PRAVNI POSAO

NASLJEDNO PRAVO FAMILIA heredij, kua podignuta na herediju i one kue koje su temelj vojniko seljakoga gospodarstva, te osobe u oinskoj vlasti SUI PECUNIA sva ostala imovina (ovce, koze) kojom vlasnik slobodno raspolae

INTESTATNO (NEOPORUNO) / ZAKONSKO NASLJEIVANJE Nasljedni redovi: 1) SUI HEREDES osobe pod vlau ostavitelja u trenutku smrti:

a) SUPRUGA u MANUS braku b) DJECA roena, adrogirana i adoptirana c) UNUCI po naelu REPREZENTACIJE

- Navedeni spadaju u HEREDES NECESSARI nisu se mogli odrei nasljedstva

2) PROXIMUS AGNATUS (od Zak.XII.pl) ostaviteljeva braa i sestre, te njihovi potomci - Samo prvi (najblii) agnat, muki iskljuuju enske nasljednike - Navedeni spadaju u HERES VOLUNTARIUS

3) GENTILES (GENS) pripadnici istog roda

12

nasljedni redovi; prije Zakonika XII. ploa: po Zakoniku XII. ploa: - najstariji muki SUUS - najstariji muki SUUS - osoba posinjena ADOPCIJSKOM OPORUKOM - osoba posinjena ADOPCIJSKOM OPORUKOM - GENS (odreuje novog imaoca vlasti) - PROXIMUS AGNATUS (najblii mukarac povezan

s ostaviteljem nekad oinskom vlau najee brat) - GENS

TESTAMENTARNO (OPORUNO) NASLJEIVANJE TESTAMENTUM (oporuka) jednostrani formalistiki pravni posao kojim ostavitelj odreuje nasljednika svoje imovine - odraz slobodne volje ostavitelja koju je mogao sve do svoje smrti mjenjati ili ukinuti vrste:

1) TESTAMENTUM COMITIIS CALATIS oporuka predstavljena pred kurijatskim narodnim skuptinama koje saziva i kojima predsijeda PONTIFEX MAXIMUS

2) TESTAMENTUM IN PRONICTU izvanredni oblik oporuke sastavljen u ratu

- najstarija oporuka imala je adopcijski karakter (slina kasnijoj adrogaciji) teorije o oporuci Bonfante Arangio/Ruiz (v. Boras-Margeti, Rimsko pravo, str. 32-33)

REGULE: LEX SPECIALIS DROGAT LEGI GENERALI Poseban zakon ukida opi. DURA LEX, SED LEX Otar zakon, no zakon. DA MIHI FACTUM, DABO TIBI IUS Daj mi injenice, dat u ti pravo. IURA NOVIT CURIA Sud poznaje pravo

OBVEZNO PRAVO - pod pojmom obveze OBLIGATIO (mno. OBLIGATIONES) podrazumjeva se pravni odnos na osnovi kojeg je netko duan ispuniti odreenu inidbu drugoj strani koja je pak ovlatena traiti ispunjenje te inidbe.

o CREDITOR vjerovnik o DEBITOR dunik

o DEBITUM dug

- nastanak obveze iz:

- delikta EX DELICTO - dozvoljenih radnji EX CONTRACTU

13

OBLIGATIONES EX CONTRACTU / OBVEZE IZ KONTRAKATA NEXUM

- FORMALISTIKI pravni posao koji se odvija u obliku GESTA PER AES ET LIBRAM - Jedna strana predaje drugoj na ISKORITAVANJE (ne u vlasnitvo) NOVAC ili neku drugu

ZAMJENJIVU stvar (npr. ito), a druga stana se obvezuje vratiti primljeno u odreenom roku, te stavlja na raspolaganje svoju radnu snagu

- Stari oblik zajma MUTUUM predavanje u vlasnitvo uz naknadu (EX MEO TUM FIT od mojega postaje tvoje)

- Uvrtava se u VERBALNE KONTRAKTE (ugovore)budui da se pri njegovu sklapanju izgovara formula (nepoznatog sadraja)

- Posljedica neispunjenja obveze bila je za dunika osobito teka potpadao bi pod vlast vjerovnika - 326.god. uvodi se LEX POETELIA PAPIRIA oslobaaju se dunici iz NEXUMA i strogo se zabranjuje

izvrenje kazne nad neurednim dunicima

STIPULATIO

- FORMALISTIKI, APSTRAKTNI, OBVEZNOPRAVNI POSAO koji nastaje pitanjem i sukladnim odgovorom.

- pitanje: SPONDES? (obeaje li?) - odgovor: SPONDEO! (obeajem!) - npr. SPONDESNE MIHI CENTUM DARE? SPONDEO!

(Obeaje li mi dati sto? Obeajem!)

OBLIGATIONES EX DELICTO / OBVEZE IZ DELIKATA - protupravna djela na osnovi kojih zbog povreda pravno zatienih dobara nastaju odreene posljedice

neovisno o volji poinitelja o kazne ovise o drutvenoj procjeni povrijeenih dobara

- DELICTA PUBLICA tea djela (CRIMINA) drava progoni i kanjava javnom kaznom u posebnom javnom krivinom postupku bez obzira na stav ili eventualni prijedlog oteenoga. - HOMMICIDIUM (ubojstvo) i PARRICIDIUM (ubojstvo oca obitelji) - ubojstvo oduzimanje tueg ivota koje je svjesno i namjerno

- za nehotino rtvovalo se ovna

- za hotimino osveta, ukoliko nije dolo do nagodbe - vaan je subjektivni element

14

- DELICTA PRIVATA delikti koje je progonio oteeni pojedinac u civilnom postupku, a izreena kazna ide u korist oteenoga.

1) FURTUM (kraa) - oduzimanje stvari u najirem smislu: - F. MANIFESTUM oita kraa (poinitelj ulovljen na djelu) - F. PROHIBITUM kada je ukradena stvar pronaena pri sveanoj pretrazi - F. CONCEPTUM ukradena stvar pronaena u kui neformalnom pretragom - F. OBLATUM ukradena stvar podmetnuta u tuu kuu i tamo pronaena

- F. NEC MANIFESTUM obina (neoita) kraa

F. MANIFESTUM, F. PROHIBITUM kazna krajnje strogo postupanje F. CONCEPTUM, F. OBLATUM kazna u trostrukoj vrijednosti ukradene stvari F. NEC MANIFESTUM kazna u dvostrukoj vrijednosti ukradene stvari

2) DAMNUM INIURIA DATUM (teta nanijeta protupravno) kanjava se po LEX AQUILIA - vano je da je teta nanijeta AKTIVNO i DIREKTNO DAMNUM CORPORE CORPORI

DATUM tijelom na tijelo a) ADSTIPULATOR koji na tetu glavnog vjerovnika akceptilacijom oslobodi dunika

obveze duan je nadoknaditi iznos oprotenog duga b) Za protupravno ubijanje tueg roba ili etveronone ivotinje plaa se najvia

prometna vrijednost stvari u zadnjoj godini Po Zak.XII.pl. rob = slobodan ovijek (patrijarhalno ropstvo) Po Lex Aquilia rob = ivotinja

c) za sva ostala protupravna oteenja tuih stvari kazna u vrijednosti koju je stvar imala u najbliih 30 dana

REGULE: NULLA POENA SINE LEGE, NULLUM CRIMEN SINE LEGE Nema kazne bez zakona, nema kaznenog djela bez zakona. NOXA CAPUT SEQUITUR teta slijedi glavu. (ako delikt poini osoba u vlasti; odgovara osoba u ijoj je vlasti u vrijeme podizanja tube, a ne u vrijeme izvrenja delikta)

3) INIURIA (tjelesna povreda) unitenje tjelesnog organa kanjava se po TALIONSKOM NAELU

- za slomljenu kost: 300 asa (slobodan ovjek) i 150 asa (za roba) - manje tjelesne ozljede: paualna kazna od 25 asa

PRETKLASINO I KLASINO PRAVO IZVORI PRAVA

1) LEX DUODECIM TABULARUM (Zakonik XII. ploa) 2) LEGES (mali utjecaj)

15

3) SENATUS CONSULTA (senatska miljenja) u biti propisi koje preko senata (prividno) donosi sam car ORATIONES (opeobvezni propisi) govori to ih je pred senatom izgovarao carev izaslanik

4) CONSTITUTIONES PRINCIPUM (carske konstitucije) narod je putem LEX DE IMPERIO sve ovlasti (pa i zakonodavne) prenio na vladara

a) EDICTA b) MANDATA c) DECRETA d) RESCRIPTA

CODEX zbirke carsckih konstitucija

IUS CIVILE proizlazi iz zakona, plebiscita, miljenja senata, carskih odluka i autoriteta pravnih strunjaka

IUS HONORARIUM skup pravnih normi to su ih PRETORI (kao pravosudni magistrati) i KURULSKI EDILI (kao magistrati nadleni za trne poslove) stvarali radi primjene, popunjavanja i mijenjanja postojeeg IUS CIVILE u suglasju s naelom pravednosti AEQUITAS.

EDICTUM TRALATICUM dio edikta prethodnoh pretora koji je novi unosio u svoga. 130.g. EDICTUM PERPETUUM vjeiti (trajni) edikt

REGULE: FIAT IUSTITIA PEREAT MUNDUS Neka se ostvari pravda, makar propao svijet CASUM SENTIT DOMINUS Vlasnik snosi sluaj

PRAVNE OSOBE - pravni subjekt koji nije fizika osoba socijalne institucije

1) UNIVERSITATES PERSONARUM korporacije (udruenje fizikih osoba) 2) UNIVERSITATES RERUM zaklade (udruenje imovine)

KORPORACIJE (javnog prava): 1) S.P.Q.R. - RIMSKA DRAVA Rimljani svoju dravu smatraju kao imovinsko

pravni subjekt na koji se primjenjuju odredbe javnog prava, te kao zajednicu rimskih graana PUPULUS ROMANUS

2) AERARIUM imovina rimske drave: a) FISCUS careva javna imovina na koju se primjenjuju

odredbe javnog prava, ali s vremenom se shvaa kao dravna imovina

b) PATRIMONIUM CAESARIS careva privatna imovina

16

KORPORACIJE (privatnog prava): COLLEGIA, SODALITATES, SODALICIA

ZAKLADE odreena imovinska masa namijenjena nekoj drutvenoj svrsi kojoj se priznaje svojstvo pravne osobe

STATUSNO PRAVO STATUS CIVITATIS

- rimsko graansko pravo dosta se lako iri

- IUS GENTIUM skup pravnih naela kojima se ureuje pravo za negraane Rima - Slobodni stanovnici koji ive izvan granica rimske drave HOSTES BARBARI

PEREGRINI

- slobodni stanovnici rimske drave koji nemaju rimsko graansko pravo - po IUS CIVILE nemaju nikakva prava, ali se u poslovne odnose s Rimljanima mogu uputati po naelima

IUS GENTIUM

o PEREGRINI dobrovoljno uli u sastav rimske drave o PEREGRINI DEDITICII pruali otpor

LATINI

1) LATINI PRISCI (LATINI VENTERES) stanovnici latinskih opina u blizini Rima. Imaju IUS COMMERCII i IUS CONUBII

2) LATINI COLONIARI stanovnici latinskih opina i siromani rimski graani koji ive u kolonijama imaju IUS COMMERCII

3) LATINI IUNIANI osloboenici na neformalan nain. ive kao slobodni, a umiru kao robovi pretor ih titi u njihovoj faktinoj slobodi, ali njihova imovina nakon smrti ne prelazi na nasljednike, ve se vraa gospodaru.

CONSTITUTIO ANTONIANA DE CIVITATE 212.g. edikt cara CARACALLE svim slobodnim stanovnicima rimske drave dodjeljuje se rimsko graansko pravo (najvjerojatnije bez PEREGRINI DEDITICII)

REGULE: RES EXCIPIENDO FIT ACTOR Tueni postaje tuiteljem snagom prigovora. NEGATIVA NON PROBANTUR Ono to se nijee ne treba dokazivati. TESTIS UNUS, TESTIS NULLUS Jedan svjedok kao nijedan.

17

STATUS LIBERTATIS

ROPSTVO ROB osoba koja nije pravni subjekt, ali moe stjecati za svog gospodara.

naini postanka:

1) roenjem od majke ropkinje 2) sluaj zarobljavanja neprijatelja 3) po kazni

civilni naini osloboenja MANUMISSIO: 1) M. VINDICTA pred magistratom 2) M. CENSU upis u knjigu graanstva 3) M. TESTAMENTARIA oporuno oslobaanje

neformalni naini oslobaanja: 1) INTER AMICOS meu prijateljima 2) PER EPISTULAM u obliku pisma 3) PER MENSAM za stolom, pri objedu 4) IN ECCLESIA u crkvi

- za civilno pravo rob je odgovoran (za delikt), ali ga se moe tuiti tek po osloboenju - poslovna sposobnost robova: robova obveza djeluje kao naturalna OBLIGATIO NATURALIS obveza koja se moe ispuniti, ali se ne moe s uspjehom utuiti.

- PECULIUM odreena imovina koju rob moe posjedovati, te s njom platiti svoje osloboenje - Vjerovnik tubu moe usmjeriti protiv imaoca vlasti (oca obitelji), a ne protiv osobe u vlasti (s kojom je

eventualno sklopio ugovor) ACTIONES ADIECTICIAE QUALITATIS: 1) ACTIO DE PECULIO gospodar na tubu odgovara do visine

pekulija 2) ACTIO DE IN REM VERSO gospodar odgovara do visine koristi

koja je ula u njegovu imovinu

stanja slina ropstvu: 1) IN CAUSA MANCIPI sluaj prodaje ili izruenja putem noxe 2) ADDICTUS osoba nad kojom je provedena ovrha (strogo izvrenje) 3) NEXUS osoba u vlasti vjerovnika na temelju nexuma 4) AUCTORATI osobe koje su se iznajmljivale poduzetniku gladijatorskih igara 5) STATULIBER osoba koja je osloboena pod suspenzivnim uvjetom 6) LIBER HOMO BONA FIDE SERVIENS slobodni ovjek koji nekome slui u zabludi da je rob

18

STATUS FAMILIAE

SIN (dijete u vlasti) ne moe biti nosioc imovinskih prava (sve stjee za oca obitelji) 1) PECULIUM CASTRENSE imovina koju sin stjee u vojsci i kojom slobodno raspolae 2) PECULIUM QUASICASTRENSE imovina steena slobodnim aktivnostima (radom) 3) BONA ADVENTICIA imovina dobivena na poklon (od Justinijana)

STARATELJSTVO

TUTELA (tutorstvo) TUTOR upravitelj tienikove (PUPILOVE) imovine

- u starije doba djeluje u vlastito ime posao vri u vlastitom interesu svojim djelovanjem ne obvezuje pupila

- ako je pupil djelomino djelatno sposobanm daje mu svoju suglasnost AUCTORITATIS INTERPOSITIO u trenu sklapanja pravnog posla.

- Prestanak: a) punoljetnost tienika, b) smrt tutora, c) capitis deminuntio maxima/media tutora

Vrste:

1) TUTELA IMPUBERUM - nad nedoraslima muke osobe sui iuris a) T. LEGITIMA zakonsko tutorstvo b) T. TESTAMENTARIA oporuno tutorstvo c) T. DATIVA javna obveza (odreuju magistrati)

2) TUTELA MULIERUM nad enama tutor nema vlast nad enom niti upravlja njenom imovinom, ve daje odobrenja pri vanijim pravnim poslovima AUCTORITAS TUTORIS

CURA (skrbnitvo) zatita imovinskih interesa odraslih osoba koje zbog odreenih okolnosti nisu sposobne brinuti se o sebi.

a) CURA FURIOSI skrbnitvo nad duevno bolesnom osobom b) CURA PRODIGI skrbnitvo nad osobom koja je patoloki rasipnik c) CURA VENTERES skrbnitvo nad zaetkom (NASCITURUSOM) d) CURA MINORUM skrbnitvo nad osobama do 25.g. ivota

BRANO PRAVO - dva su elementa potrebna za MATRIMONIUM IUSTUM:

1) OBJEKTIVNI ELEMENT faktina zajednica zajednikog ivota mukarca i ene 2) SUBJEKTIVNI ELEMENT trajna namjera, elja branih drugova da ive kao mu i

ena AFFECTIO MARITALIS

- druge trajnije zajednice mukarca i ene: 1) CONCUBINATUS (konkubinat) trajna zajednica ivota slobodnih osoba razliitog

spola, ali bez AFFECTIO MARITALIS. Nema miraza. Djeca iz tog "braka" su "manje

19

vrijednosti" smatrana su vanbranom i sljedila su u svom pravnom poloaju majku (nisu bili zakonski nasljednici i nisu potpadali pod oinsku vlast)

2) CONTUBERNIUM (kontubernij) trajna zajednica ivota izmeu robova ili izmeu roba i slobodne osobe. Djeca su u slinom poloaju kao i kod konkubinata.

- pretpostavke za valjan rimski brak: 1) postojanje prava na sklapanje braka IUS CONUBII (imaju ga rimski graani i Latini

prisci) 2) DJELATNA SPOSOBNOST (ena od 12.g., muki od 14.g.) 3) SUGLASNOST PATRIS FAMILIAS za osobe ALIENI IURIS 4) nepostojanje BRANIH SMETNJI:

a) APSOLUTNE (sa svim osobama) postojei brak b) RELATIVNE (s odreenim osobama) krvno srodstvo (do

4. stupnja), brak tutora sa tienicom do njene 25.g. i dok on poloi raun o upravljanju njenom imovinom, udovica do razdoblja alosti (10. mjeseci) TEMPUS LUGENDI

- August donosi zakone nebi li popravio moralne prilike u rimskoj dravi, sprijeio razvode i potaknuo vei natalitet:

1) LEX IULIA DE ADULTERIIS kanjavanje preljuba i zabrana sklapanja braka izmeu preljubnika

2) LEX IULIA DE MARITANDIS ORDINIBUS 3) LEX IULIA DE PAPIA POPAEA

2) i 3) zajedno ine LEX IULIA ET PAPIA POPAEA o mukarci moraju stupiti u brak od navrene 25. do 60. godine ivota,

a ene od 20. do 50.g. o osobe u braku moraju imati djece (mukarci barem 1, a ene: a) u

slobodi roena INGUENUA barem 3, a b) osloboenica LIBERTINA barem 4 djece)

o ene koje su rodile odreen broj puta stjecale su IUS LIBERORUM bile su poteene tutorstva

- u sluaju sklapanja braka CUM MANU: a) ena naputa svoju prirodnu, agnatsku porodicu, nestaje PATRIA POTESTAS njena

oca ili djeda nad njom, te potpada pod oinsku vlast svoga mua ili njegovog oca. b) Stjee socijalni poloaj svoga mua c) Ima zakonsko pravo nasljeivanja u novoj obitelji, ali ga gubi u dotadanjoj d) Sva njezina imovina pripada muu (odnosno osobi PATRI FAMILIAS nove obitelji)

20

- u sluaju sklapanja braka SINE MANU: a) ena ostaje pod PATRIA POTESTAS oca vlasti dotadanje obitelji, te

zadrava zakonsko nasljedno pravo (kojega ne stjee u novoj obitelji) b) ena samostalno upravlja svojom imovinom PARAPHERNA c) PRAESUMPTIO MUCIANA pravna predmnijeva po kojoj se u dvojbi

uzima da neka imovina pripada ,uu, a ne eni (ukoliko se suprotno ne dokae)

d) ZABRANA DAROVANJA (izmeu branih drugova i l. obitelji) - 206.g. s ORATIO SEVERI neopozvano darovanje postaje valjano smru darovatelja

DOS (miraz) - imovinski doprinos koji sama ena, nezin PATER FAMILIAS ili drugi srodnici daju muu kako bi lake

snosio trokove kuanstva, a koji slui kako bi enu opskrbio po prestanku braka 1) DOS PROFECTICIA oblik miraza koji daje PATER FAMILIAS 2) DOS ADVENTICIA oblik miraza koji potjee iz drugih izvora

- nakon smrti mua, miraz pripada eni - nakon smrti ene DOS PROFECTICIA vraa se njezinu ocu s time da mu ima pravo zadrati po 1/5 za

svako dijete, dok DOS ADVENTICIA pripada muu. - u sluaju rastave, neovisno o eninoj krivnji, miraz pripada njoj. S tim da mu moe zadrati od 1/6 do

zbog djece PROPTER LIBEROS, ili 1/6 zbog moralnih razloga (preljub ene) PROPTER MORES

IMOVINSKO PRAVO 1) STVARNO PRAVO 2) OBVEZNO PRAVO 3) NASLJEDNO PRAVO

PRAVNI POSAO (NEGOTIUM, NEGOTIA) oitovanje privatne volje u skladu s pravnim poretkom radi postizanja odreenih pravnih uinaka

- vrste (NEGOTIA): 1) a) N. UNILATERALIA jednostrani pr.pos. (potrebno je oitovanje volje jedne stane)

b) N. BILATERALIA dvostrani p.p. (potrebno je oitovanje volje dvije strane suglasjom volja potreban, ali ne uvijek i dovoljan sporazum CONSENSUS. CONVENTIO) - CONTRACTUS (ugovori) svi ugovori su dvostrani pravni poslovi, jednostrano ili dvostrano obvezujui

2) a) N. ONEROSA naplatni pravni poslovi (npr. kupoprodaja) b) N. LUCRATIVA besplatni pravni poslovi (npr. darovanje)

21

3) a) N. INTER VIVOS p. poslovi meu ivima b) N. MORTIS CAUSA p. poslovi za sluaj smrti (izrada oporuke, darovanje za sluaj smrti)

4) a) APSTRAKTNI ne vidi se pravi razlog zbog kojega se sklapa pravni posao (ne znai da ne postoji) (npr. stipulacija) FORMALNI pravni poslovi valjanost ovisi o formi) b) KAUZALNI vidi se pravni razlog (npr. kupoprodaja) NEFORMALNI pravni poslovi valjanost zavisi od ispravnosti kauze (npr. konsenzualni kontrakti istrauje se prava volja stranaka)

SASTOJCI PRAVNOG POSLA 1) ESSENTIALIA NEGOTII bitni elementi bez kojih uope ne moe nastati pravni posao (razliiti

od sluaja do sluaja) (npr. kupoprodaja CONSENSUS o RES i PRETIUM /sporazum stranaka o predmetu i cijeni)

2) NATURALIA NEGOTII prirodni elementi pravnog posla ukljueni u pravni posao samo ako su naroito uglavljeni. DISPOZITIVNE NORME propisi koje stranke mogu, ako ele, ne primijeniti na svoj konkretan pr. Odnos (npr. odgovornost prodavaa za mane kupljene stvari)

3) ACCIDENTALIA NEGOTII sluajni elementi pravnog posla strankama je preputeno na volju da ih ukljue ili ne: a) CONDICIO (uvijet), b) DIES (rok), c) MODUS (namet)

CONDICIO (uvijet) - budui objektivno neizvjesni dogaaj o kojemu po volji stranke ovisi uinak pravnog posla - nisu pravi uvjeti:

a) NUNI uvijet (npr. ako /netko/ umre) sigurno e takva okolnost nastupiti pa ima uinak roka

b) NEPRAVI uvijet (npr. ako je juer padala kia) ako se uvjetovana okolnost ve dogodila, to je zapravo bezuvjetan pravni posao

c) NEMOGUI uvijet (npr. ako dotakne nebo) d) NEMORALNI i PRAVNO NEDOPUTENI uvijeti e) BESMISLENI uvijeti

- vrste uvijeta: 1) a) SUSPENZIVNI (ODGODNI) odgaaju postanak i uinak pravnog posla

b) REZOLUTIVNI (RASKIDNI) posao se ukida nastupom uvijeta

2) a) AFIRMATIVNI uvijet (okolnost) se ispunila b) NEGATIVNI uvijet je ispunjen kada postane sigurno da ne moe doi do promjene koja je bila uvjetovana

22

3) a) POTESTATIVNI ispunjenje ovisi o volji ovlatenika b) KAUZALNI ispunjenje ovisi o objektivnim razlozima ili sluajevima, a ne o volji ovlatenika

c) MIKSTNI ispunjenje dijelom ovisi o volji ovlatenika, a dijelom o volji tree osobe

- ACTUS LEGITIMI (mancipacija, i iure cessija, hereditatis aditio) pravni poslovi uz koje se ne moe staviti rok ili uvjet jer postaju NITAVI, potpuno nevaljani.

- CONDICIO PENDET VRIJEME PENDENCIJE vrijeme prije ispunjenja - CONDICIO EXISTIT VRIJEME ISPUNJENJA

- CONDICIO DEFICIT VRIJEME IZJALOVLJENJA

- LEGAT dodijela imovinske koristi odreenoj osobi na teret nasljednika

DIES (rok) - uvijek izvjestan (odgaa ispunjenje obveze na odreeno vrijeme) budui dogaaj

- vrste rokova (I): a) DIES A QUO poetni rok b) DIES A QUEM zavrni rok

- vrste rokova (II.) a) DIES CERTUS AN ET CERTUS QUANDO odreeni rok (sigurno je da e se dogoditi i

znamo kada npr. 1. sijeanj 2002.) b) DIES CERTUS AN INCERTUS QUANDO neodreeni (sigurno e poeti tei, ali ne

znamo kada npr. neija smrt) c) DIES INCERTUS AN CERTUS QUANDO (ne zna se hoeli poeti tei, ali se zna kada bi

to trebalo biti npr. neija punoljetnost) d) DIES INCERTUS AN INCERTUS QUANDO (ne zna se hoe li poeti tei niti kada bi to

trebalo biti npr. neije diplomiranje)

REGULE: DIES INTERPELLAT PRO HOMINE Rok opominje umjesto ovjeka. DIES A QUO NON COMPUTATUR IN TERMINO Poetni dan se ne rauna u rok. DIES INCERTUS PRO CONDICIONE HABETUR Neizvjesni rok dri se uvijetom.

MODUS (namet) - uzgredna odredba kojom se u pravnom poslu ograniava ovlatenika - dodaje se samo lukrativnim (besplatnim) pravnim poslovima - sili, ali ne odgaa uinak pravnog posla

23

VOLJA - sredinji element pravnog posla bez odgovarajue izjave volje pravni posao ne moe nastati

- pravni poslovi s obzirom na oitovanje volje: a) FORMALNI PRAVNI POSLOVI pravni uinak odreuje u kojem obliku

volja mora biti oitovana b) NEFORMALNI PRAVNI POSLOVI stranke mogu svoju volju izraziti na

bilo koji nain; 1) IZRIITO (usmeno, pismeno, znacima) 2) PREUTNO (o postojanju volje zakljuujemo iz

ponaanja) KONKLUDENTNIM RADNJAMA

UTNJA se ne moe smatrati pristajanjem na ponudu (problematino)

REGULE: QUI TACET CONSESTIRE VIDETUR Tko uti, priznaje. (probl.) NEMO INVITUS AGERE COGITUR Nikoga se ne moe siliti na djelovanje protiv njegove volje.

(osobito vano u oporukama)

- Ako je za neki pravni posao propisana pisana forma kao bitni element valjanosti tog pravnog posla, isprava se naziva DISPOZITIVNA (npr. pretorska oporuka), a ako se radilo o neformalnom pravnom poslu, isprava e sluiti samo za dokazivanje DOKAZNA

1) TESTATIO isprave stilizirane u 3. licu 2) CHIROGRAPHUM isprave stilizirane u 1. licu (u doba principata ih je sastavljao pisar koji se

time bavio kao obrtnik TABELLIO)

REGULE: AD PROBATIONEM Radi dokazivanja (pravnog posla). AD SOLLEMNITATEM Radi valjanosti (pravnog posla).

NESKLAD VOLJE I OITOVANJA VOLJE

1) SVIJESNI A) RESERVATIO MENTALIS (mentalna rezervacija) dojam da se neki pravni posao eli

sklopiti, a ustvari ne eli (ako je sklopljen - pravni posao je valjan) B) Pravni posao sklopljen U ALI ILI NA POZORNICI nije valjan C) SIMULACIJA stranke sklapaju ili poduzimaju pravni posao samo prividno (jer ga ne ele, ali

kod treih ele stvoriti dojam da je tak posao sklopljen)

24

2) NESVJESNI A) ERROR (zabluda) neispravna predodba o injenici bitnoj za pravni posao.

1) E. ESSENTIALIS bitna zabluda ima utjecaj na valjanost pravnog posla 2) E. IN CORPORE zabluda o stvari nevaljan pravni posao 3) E. IN SUBSTANTIA zabluda o tvari nevaljan pravni posao 4) E. IN NEGOTIO zabluda o pravnom poslu 5) E. IN PERSONA zabluda o osobi 6) E. IN NOMINIS zabluda o imenu valjan pravni posao 7) E. IN MOTIVO zabluda o pobudi (utjecaj na valjanost u nasljednom pravu) 8) E. IN FACTI zabluda o injenicama nevaljan pravni posao 9) E. IN IURIS zabluda o pravu nema utjecaja na pravni posao (iznimke kod maloljetnika

i ena)

- Rimsko klasino pravo trai da zabluda bude neskrivljena.

REGULE: IGNORANTIA FACTI EXCUSAT /NON NOCET Nepoznavanje injenica ispriava /ne teti. IGNORANTIA IURIS NON EXCUSAT /NOCET Nepoznavanje prava ne ispriava /teti.

B) DISSENSUS (nesporazum) neslaganje oitovanja protustranaka koje misle da su se sloile, a nisu NITAVAN PRAVNI POSAO

(Kod trgovine sa RES SACRAE, RES SANCTAE i RES RELIGIOSE RES EXTRA COMMERCIUM pravni posao je NITAVAN)

POBUDE - zabluda u pobudi ne utjee na pravni posao (iznimka u nasljednom pravu; pravni posao je zbog zablude i pobude nevaljan)

1) DOLUS MALUS (prijevara) zlonamjerno dovoenje drugoga u zabludu ili odravanje u zabludi da bi se tako od njega izvukla neka protupravna imovinska korist. - po starom civilnom pravu nema utjecaja na pravni posao, ali pretorsko pravo prui zatitu putem:

a) ACTIO DOLI tuba za naknadu izgubljenog (ide direktno protiv ugovora) u koju je umetnuta ACTIO ARBITRARIA posebna klauzula po kojoj tueni moe izbijei posljedice presude tako da prije presude izvri inidbu za koju je tuen naknada tete je u jednostrukom iznosu.

b) EXCEPTIO DOLI prigovor na tubu protiv protustranke koja je izvrila prijevaru c) RESTITUTIO IN INTEGRUM povrat u prijanje stanje

25

2) VIS AC METUS (sila i strah) kojima je netko prisilio drugoga na sklapanje pravnog posla. - po starom civilnom pravu ne ponitavaju pravni posao, ali pretor dozvoljava povrat u prijanje stanje puem:

a) ACTIO QUOD METUS CAUSA koja je ila unutar godinu dana na naknadu tete u etverostrukoj vrijednosti nanijetog gubitka,

b) EXCEPTIO METUS prigovor na tubu protiv protustranke koja je vrila pritisak (ucjenu) prilikom sklapanja pravnog posla

c) RESTITUTIO IN INTEGRUM povrat u prijanje stanje

NEVALJANOST PRAVNOG POSLA - nedostatci:

a) SVOJSTVO STRANAKA (pravna i djelatna sposobnost) b) SADRAJ PRAVNOG POSLA c) Potivanje odreene FORME PRAVNOG POSLA

- nevaljani pravni poslovi: 1) NITAVOST pravni posao koji ne proizvodi pravne uinke zbog nekog bitnog

nedostatka. Nitavost djeluje od samog momenta sklapanja pravnog posla EX TUNC - APSOLUTNA SUDAC pazi po slubenoj dunosti - RELATIVNA STRANKE paze posao je valjan tako dugo dok ovlatena strana ne zatrai njegovo ponitenje

2) POBOJNOST pravni posao koji ima neke manje nedostatke zbog kojih se moe proglasiti nevaljanim, ali samo po traenju stranke. Djeluje od trenutka pravomonosti presude EX NUNC na osnovi istaknute okolnosti.

REGULE: QUOD INITIO VITIOSUM EST, NON POTEST, TRACTU TEMPORIS CONVALESCERE to je od poetka nevaljano, ne moe se tijekom vremena ispraviti. (REGULA CATONIANA) UTILE PER INUTILE NON VITIATUR Korisno se nemoe nekorisnim izopaiti. tj. Valjani dio pravnog posla ostaje na snazi unato nevaljanom dijelu.

SADRAJ PRAVNOG POSLA KAO RAZLOG NEVALJANOSTI - nezakonit pravni posao nije uvijek NITAVAN, ve je to ovisilo od rjeenja koje je predviao dotini zakon:

1) LEX PERFECTA pravni posao koji je sklopljen u sukobu s pravnom normom je NEVALJAN 2) LEX MINUS QUAM PERFECTA ako se sklapa pravni posao u sukobu s pravnom normom,

pravni posao OSTAJE NA SNAZI, ali postoje SANKCIJE ZA STRANKE koje su ga sklopile.

26

3) LEX IMPERFECTA pravni posao koji se zakljuuje, a u sukobu je s pravnom normom OSTAJE NA SNAZI, ali NEMA NIKAKVIH POSLJEDICA ZA STRANKE UPUTSTVO, a ne zakon.

4) LEX PLUS QUAM PERFECTA ako se zakljui pravni posao u sukobu s pravnom normom, pravni posao je NITAVAN i stranke se SANKCIONIRAJU.

- EDIKTOM Teodozijana II. i Valentinijana III. (439.g.) svi zabranjeni pravni poslovi su nitavi. Kasnije je sueno na primjenu u sluaju kada nije bila propisana neka druga sankcija.

- staro civilno pravo priznavalo je samo nitavost, a do pojma pobojnosti dolo se postupno putem pretorskog prava

- nevaljanost pravnih poslova koji su uinjeni radi zaobilaenja zakona IN FRAUDEM LEGIS: - LEX FUFIA CANINIA (2.g.) ograniava oporuno oslobaanje robova i odreuje nevaljanost onih oporunih odredaba kojima se htjelo izigrati taj zakon.

- KONVALIDACIJA nevaljanost pravnog posla se moe u nekim sluajevima ispraviti: a) RATIHABICIJA naknadno priznanje pravnog posla (po drugoj strani) b) KONVERZIJA odraavanjem sadraja nevaljanog pravnog posla u nekom drugom

pravnom poslu.

STRANKA I NJENO ZASTUPANJE - kod pravnih poslova stranka mora imati PRAVNU i DJELATNU SPOSOBNOST (ope pretpostavke), te odreeni INTERES za sklapanje pravnog posla. Svatko moe sklapati pravne poslove koji se njega tiu.

- neposredno zastupanje nije dozvoljeno. NUNTIUS glasnik koji prenosi samo volju jedne stranke drugoj

- po pretorskom pravu: ako je trea osoba sklopila neki pravni posao s osobom u vlasti na osnovi naloga imaoca vlasti ili u vezi s pekulijem osobe u vlasti, ta e trea osoba moi podignuti tubu protiv imaoca vlasti ACTIONES ADIECTICIE QUALITATIS

STVARNO PRAVO 1) VLASNITVO (DOMINIUM, PROPRIETAS) daje ovlateniku najpunija i iskljuiva prava

koritenja i raspolaganja stvarima 2) STVARNO PRAVO NA TUOJ STVARI (IURA IN RE ALIENA) daje ovlateniku samo

ogranieni opseg prava, iskljuujui pravo raspolaganja (ABUSUS ili ABUTI) a) SERVITUTES (slunosti) b) EMPHITEUSIS (emfiteuza) trajni, otuivi i nasljedivi zakup poljoprivrednog zemljita c) SUPERFICIES pravo koritenja zgrade podignute na tuem zemljitu d) PIGNUS, HYPOTHECA (zalog)

27

- razlike izmeu stvarnog i obveznog prava:

1) STVARNO PRAVO subjektivno pravo ovlatenika da na odreeni nain iskoritava odreenu stvar uz negativnu dunost drugih osoba da ga u tome ne smetaju.

2) OBVEZNO PRAVO (OBLIGATIO) pravni odnos po kojemu je dunik (DEBITOR) obvezan na neku inidbu prema vjerovniku (CREDITOR), te mu za neispunjenje odgovara svojom imovinom.

A) ACTIO IN REM sudski postupak u vezi zatite stvarnog prava koji ide za time da se utvrdi da netko ima pravo na odreenu stvar. - tueni se pojavljuje samo kao sluajni protivnik (bilo koja osoba koja ometa ovlatenika stvarnog prava u njegovom pravu iskoritavanja stvari o kojoj se radi) Stvarno pravo je: a) APSOLUTNO djeluje prema svakome (ERGA OMNES)

b) NEGATIVNO sadri negativan zahtjev da bilo koja osoba ne smeta ovlatenika u vrenju njegovog stvarnog prava

B) ACTIO IN PERSONAM sudski postupak u vezi zatite obveznog prava. - upravljen je prema tono odreenoj osobi duniku (DEBITORU) Obvezno pravo je: a) RELATIVNO djeluje prema odreenoj osobi, tj. izmeu osoba

(INTER PARTES) b) POZITIVNO od te osobe se oekuje da izvri neku inidbu

STVARI 1) a) TJELESNE (RES CORPORALES) one koje se mogu osjetilima utvrditi (dotai)

b) NETJELESNE (RES INCORPORALES) one koje se sastoje od prava (apstraktni pojam) do njih se moe doi logikim zakljuivanjem

2) a) RES MANCIPI stvari koje se na drugoga prenose samo formalistikim, sveanim pravnim aktima (mancipacija i in iure cessija):

- italska zemljita (nekad AGER ROMANUS) - robovi, volovi, konji, mazge, magarci - etiri stare poljske slunosti (ITER, VIA, ACTUS I AQUAEDUCTUS)

b) RES NEC MANCIPI ostale stvari nad kojima je vlasnitvo prenoeno neformalno, predajom iz ruke u ruku (tradicija)

3) a) RES IN PATRIMONIO sve stvari koje mogu biti predmet privatne imovine pojedinog graanina

b) RES EXTRA PATRIMONIUM stvari koje u odreenom momentu nisu ukljuene u neiju imovinu:

- RES DERELICTAE naputena stvar

- RES NULLIUS niija stvar (obije se stjeu na originaran nain)

28

4) a) RES IN COMMERCIO stvari u pravnom prometu b) RES EXTRA COMMERCIUM stvari izvan pravnog prometa

1. RES EXTRA COMMERCIUM HUMANI IURIS (stvari izvan pravnog prometa po ljudskom pravu)

A) RES COMMUNES OMNIUM stvari koje po svojoj prirodi ne mogu biti predmet vlasnitva pojedinca jer slue potrebama svih ljudi: (a) zrak (AR), (b) tekua voda (AQUA PROFLUENS), (c) more (MARE), (d) LITORA MARIS), a titi ih pretor

B) RES PUBLICAE stvari koje su u vlasnitvu rimske drave

2. RES EXTRA COMMERCIUM DIVINI IURIS (stvari izvan pravnog prometa po boanskom pravu)

A) RES SACRAE stvari posveene bogovima (hramovi) B) RES RELIGIOSAE stvari posveene podzemnim bogovima,

kultu pokojnika (grobovi) C) RES SANCTAE stvari pod posebnom zatitom bogova

(gradski zidovi i vrata)

5) a) POKRETNE (RES MOBILES) mogu se bez gubitka ili oteenja svojih bitnih svojstava premjestiti s jednog na drugo mjesto b) NEPOKRETNE (RES IMMOBILES) ne mogu se bez gubitka ili oteenja svojih bitnih svojstava premjestiti s jednog na drugo mjesto

6) a) ZAMJENJIVE (RES QUAE NUMERO, PONDERE, MENSURAM CONSISTANT) stvari koje su odreene brojem, mjerom, teinom (GENUS) b) NEZAMJENJIVE odreene su individualno (SPECIES)

- ako zamjenjiva stvar propadne, dunik se ne oslobaa obveze - ako nezamjenjiva stvar propadne, dunik se islobaa obveze zbog nemogunosti inidbe

REGULA: AD IMPOSSIBILA NEMO TENETUR Nitko nije obvezan na nemoguu inidbu.

7) a) RES QUAE USU CONSUMUNTUR stvari koje se troe jednokratnom upotrebom (npr. vino) b) REQ QUAE USU NON CONSUMUNTUR stvari koje se ne troe jednokratnom upotrebom (npr. prsten)

8) a) DJELJIVE (RES DIVISAE, DIVISIBILES) stvari koje se mogu rastaviti na vie djelova ili pojedinanih stvari

29

b) NEDJELJIVE (RES INDIVISAE, INDIVISIBILES) stvari koje se ne mogu rastaviti na vie djelova ili pojedinanih stvari

9) a) JEDNOSTAVNE stvari koje se prema opem gledanju smatraju jednom cjelinom (greda, kamen) b) SLOENE - stvari koje se sastoje iz vie djelova (kua, brod) c) KOMPLEKSNE stvari koje tek gospodarski ili pravno gledano ine cjelinu (stado ovaca, nasljedstvo)

10) PLODOVI (FRUCTUS) oni djelovi stvari koji odvajanjem postaju samostalne stvari a) PENDENTES oni koji su povezani s osnovnom stvari b) SEPARATI oni koji su se odvojili

- PERCEPTI oni koji su ubrani - PERCIPIENDI oni koji tek treba da su proizvedeni ili iskoriteni (neubrani, a trebalo ih je ubrati, ali su eventualno propali)

c) EXTANTES oni koji jo postoje d) CONSUMPTI

11) a) GLAVNE (npr. FUNDUS poljoprivredno zemljite) b) PERTINENCIJE pripadak (npr. INSTRUMENTUM FUNDI poljoprivredni alat)

REGULE: ACCESSORIUM SEQUITUR PRINCIPALE Pravilo po kojem pripadak ili pertinencija slijedi glavnu stvar ako protivno nije ugovoreno. ACCESSIO CEDIT PRINCIPALI Pertinencija dijeli pravnu sudbinu glavne stvari. GENUS PERIRE NON CENSETUR Ne propadaj stvari odreene po rodu (generine). SPECIES PERIT EI CUI DEBETUR Individualno odreena stvar propada na tetu vjerovnika.

POSSESSIO (posjed) - faktino dranje neke stvari koje ima svoj odraz u pravu (pravni sustav prua zatitu posjedniku) - DETENTIO (detencija) puko dranje stvari (npr. za nekog treega) (sadri samo CORPUS bez

ANIMUSA v. dalje) - RETENTIO (retencija) zadravanje stvari (v. kod zalonog prava)

- dva bitna elementa posjeda: 1) CORPUS faktino dranje stvari 2) ANIMUS (POSSIDENDI) namjera da se stvar zadri za sebe

30

- u klasino doba pretor je titio posjed posebnim hitnim pravnim sredstvima INTERDIKTI bez obzira na to da li je posjednik imao pravo na posjed ili ne, tako se tite i osobe koje ne posjeduju za sebe, ve za nekog drugog:

1) PREKARIST osoba koja je dobila stvar na besplatno koritenje do opoziva 2) SEKVESTAR osoba kojoj su stvar povjerile stranke na uvanje za vrijeme spora 3) ZALONI VJEROVNIK osoba koja dri stvar u zalogu do namirenja trabine

Oni su posjednici iako imaju samo CORPUS bez ANIMUSA, tzv. NATURALIS POSSESSIO

- vrste posjeda: 1) POSSESSIO NATURALIS obino, faktino dranje stvari (CORPUS) bez namjere da se

ona zadri za sebe (ANIMUS POSSIDENDI) danas se takvo dranje naziva DETENCIJA detentori su one osobe koje stvar dre u tue ime obino na osnovi nekog obveznopravnog posla ne uivaju posjedovnu zatitu.

2) POSSESSIO CIVILIS zasniva se na pravnom razlogu (EX IUSTA CAUSA, EX IUSTUS TITULUS) dovodi do stjecanja vlasnitva TRADICIJOM i UZUKAPIJOM (dosjelou) POSSESSIO AD USUCAPIONEM

3) POSSESSIO AD INTERDICTA posjed zatien pretorskim interdiktima koji sadri oba bitna elementa: CORPUS i ANIMUS POSSIDENDI

- na interdiktnu zatitu svi imaju pravo: a) POSJEDNIK VLASNIK b) BONAE FIDEI POSSESSOR posjednik koji je u dobroj vjeri

stekao stvar od nevlasnika

c) MALAE FIDEI POSSESSOR (npr. kradljivac) osoba koja je protupravno stekla stvar (u zloj vjeri) ali samo protiv treih (ne i protiv onoga od kojega je protupravno stekla stvar)

4) a) POSSESSIO VITIOSA posjed steen nasilno (VI), potajno (CLAM), ili na zamolbu do opoziva (PRECARIO) b) POSSESSIO NON VITIOSA posjed kod kojeg nema gore navedenih nedostataka u stjecanju

5) POSSESSIO IUSTA POSSESSIO INIUSTA 6) a) POSSESSIO BONAE FIDEI sluaj stjecanja posjeda od neovlatene osobe ako je

stjecatelj pri tome bio u oprostivoj zabludi (ne kad je u zabludu upao iz nepanje) b) POSSESSIO MALAE FIDEI sluaj kada je stjecalac znao za nedostatke u pravima ili ovlatenjima druge stranke ili je to mogao uz odgovarajuu panju, saznati.

31

- stjecanje posjeda: 1) ORIGINARNO 2) DERIVATIVNO posljedica dogovora novog posjednika s dotadanjim posjednikom:

A) TRADITIO (predaja): a) TRADITIO LONGA MANU preuzimanje kupljenog zemljita time to

ga je prodavatelj pokazao s oblinjeg mjesta (CORPUS + ANIMUS) b) SIMBOLIKA TRADICIJA razliiti posredni naini (npr.

preuzimanjem dijela stvari) (CORPUS + ANIMUS) c) TRADITIO BREVI MANU dogovorom prodavatelja i kupca da

kupljenu stvar koju je otprije drao kupac, on zadri i ubudue kao svoju. (u poetku je DETENTOR, pa ima CORPUS, a ugovorom stjee ANIMUS)

B) CONSTITUTUM POSSESSIORUM stjecanje posjeda obinim dogovorom, bez ikakve tradicije. (samo ANIMUS)

- posjed (POSSESSIO) je uz vrijeme (TEMPUS) jedna od pretpostavki dosjelosti.

REGULA: MELIOR EST CONDITIO POSSIDENTIS Bolji je poloaj posjednika.

GUBITAK POSJEDA - povezan s gubitkom jednog od konstituivnih elemenata posjeda (faktine vlasti ili posjednovne volje) - pravilo da posjednik zadrava posjed i samom voljom (SOLO ANIMO) iako na stvari nije bio dugo fiziki

prisutan (sluaj zimskih i ljetnih panjaka) - pukom voljom se ne moe stei posjed

- posjed se gubi ako je stvar koja je predmet posjeda UNITENA, UKRADENA, SILOM OTETA ILI IZGUBLJENA (a ne i SLUAJNO ZAGUBLJENA)

ZATITA POSJEDA - iako posijed sam po sebi nije pravo, uiva pravnu zatitu posjedovni sporovi i postupak tee za

uspostavom mirnog stanja, bez prizivanja prava na posijed. - posjedovnu zatitu prua PRETOR svojim INTERDIKTIMA (hitnim pravnim sredstvima nalozima,

nareenjima) bez obzira da li je posjednik imao pravo na posijed ili ne ako je pretor dao interdiktnu zatitu nevlasniku, vlasnik je nakon toga mogao tuiti posjednika u vlasnikoj parnici (REI VINDICATIO)

32

- podjela INTERDIKATA; 1) INTERDICTA RETINENDAE POSSESSIONIS PROHIBITORNI interdikti slue za

zatitu posjeda od smetnji. - uinci; zabrana daljnjeg smtanja, davanje garancija da do toga vie nee doi, eventualna

naknada tete.

- Upotreba im je ograniena na rok od 1 godine s time da se protek vremena ne rauna od dana do dana, ve prema mogunosti stranke da trai pravnu zatitu od pretora TEMPUS UTILE

a) INTERDICTUM UTI POSSIDETIS titi posjed nad NEKRETNINAMA - izdaje se na zahtjev jedne stranke, ali je upuen objema strankama

INTERDICTUM DUPLEX

- zatiuje postojee posjedovno stanje uz pretpostavku da nije nastalo na viciozan nain (VI, CLAM, PRECARIO)

- titi se posljednji posjednik (onaj koji je drao stvar u asu izdavanja interdikta) - ako je posjed nastao viciozno, ovaj interdikt nije vie imao PROHIBITORNI, ve

RESTITUTORNI karakter. (posljednji posjednik bio je duan vratiti stvar svom protivniku EXCEPTIO VITIOSAE POSSESSIONIS prigovor u sluaju viciozno steenog posjeda)

b) INTERDICTUM UTRUBI titi posjed nad POKRETNINAMA - zatitu je uivao posjednik koji je stvar, oko koje je izbio spor, drao due vrijeme u

protekloj godini dana (raunajui unatrag od asa izdavanja interdikta) - INTERDICTUM DUPLEX i sadri EXCEPTIO VITIOSAE POSSESSIONIS

2) INTERDICTA RECUPERANDAE POSSESSIONIS RESTITUTORNI interdikti slue za vraanje oduzetog posijeda. INTERDICTA SIMPLICIA samo je protiv jedne stranke uperen zahtjev da silom oduzeti posijed stvari vrati svome protivniku

a) INTERDICTUM DE VI koristi se kada je posjednik lien posjeda na nasilan nain (ali ne oruanom silom), ali samo unutar 1 godine i uz pretpostavku nevicioznog posijeda u odnosu prema protivniku (sadri EXCEPTIO VITIOSAE POSSESSIONIS) - nakon proteka 1 godine, izbaeni je od pretora dobivao redovitu zatitu putem actio IN FACTUM

b) INTERDICTUM DE VI ARMATA koristi se kada je dotadanji posjednik bio izbaen iz posjeda orujem ili od gomile ljudi (robova) - ne sadri EXCEPTIO VITIOSAE POSSESSIONIS (mogao se koristiti i protiv vlasnika koji je nasilno doao po svoje stvari) - posljedica; bezuvjetna obveza vraanja stvari dotadanjem posjedniku - nije vremenski ogranien

33

VLASNITVO - PLENA IN RE POTESTAS pravo koje djeluje na sve - DOMINIUM, PROPRIETAS - daje ovlateniku najpunija i iskljuiva prava koritenja i raspolaganja

stvarima

- vlasnika pravna ovlatenja; 1) USUS koritenje stvari na uobiajen nain 2) FRUCTUS ubiranje plodova od stvari 3) ABUSUS raspolaganje stvarju (pa i otuenje i unitenje najire i najvanije pravo vlasnika)

- u klasino doba postoji samo 1 tip vlasnitva dok su ostalo stvarna prava na tuoj stvari - vlasnitvo zbir ovlatenja (USUS, FRUCTUS, ABUSUS)

- tipovi vlasnitva;

1) DOMINIUM EX IURE QUIRITIUM KVIRITSKO VLASNITVO; - moe ga imati samo rimski graanin SUI IURIS, te iznimno Latin ili peregrin s IUS COMMERCII

- nad svim pokretninama i italskim zemljitima (FUNDI ITALICI) - prijenos vlasnitva se odvijao putem posebnog, formalistikog pravnog posla MANCIPATIO i IN

IURE CESSIO

- potpuni (apsolutni) prijenos vlasnitva

2) IN BONIS ESSE BONITARNO VLASNITVO; - vlasnitvo po pretorskom pravu koje je pripadalo istim osobama i stvarima kao i kviritsko vl., a do

kojeg je dolo zbog nekog nedostatka prilikom prijenosa vlasnitva (neformalna predaja TRADITIO za RES MANCIPI POSSESSIO CIVILIS dolazi samo do prijenosa posjeda)

- POSSESSIO AD USUCAPIONEM protekom vremena dosjelosti takvo bonitarno vlasnitvo prelazi u kviritsko

- Sredstva zatite bonitarnog vlasnitva;

a) EXCEPTIO prigovor usmjeren protiv kviritskog vlasnika koji vlasnikom tubom (REI VINDICATIO) zahtjeva vraanje stvari

b) ACTIO stjecatelj moe traiti vraanje stvari od treega ako mu je taj oduzeo prije isteka roka dosjelosti

- relativni oblik prijenosa vlasnitva

3) VLASNITVO NAD PROVINCIJALNIM ZEMLJITIMA - provincijalna zemljita AGER PUBLICUS nema ni kviritskog ni bonitarnog vlasnitva - pojedinci koji se njima slue godinje plaaju iznos novca:

a) STIPENDIUM za senatske provincije PRAEDIA STIPENDARIA b) TRIBUTUM za carske provincije PRAEDIA TRIBUTARIA

34

- prava korisnika:

a) HABERE imati b) POSSIDERE posjedovati c) FRUI ubirati plodove

4) PEREGRINSKO VLASNITVO - prilikom ukljuivanja mnogih naroda u sastav rimske drave, sauvan je njihov autonomni pravni

sustav

- 212.g. ediktom cara Karakale izjednaen je poloaj svih slobodnih stanovnika rimske drave

SUVLASNITVO - CONDOMINIUM vie osoba ima vlasnitvo nad jednom nepodijeljenom stvari - Svakoj osobi (suvlasniku) pripada idealni dio te stvari - PARS PRO INDIVISO

a) svaki suvlasnik ima vlasnitvo na stvari u punom opsegu sva vlasnika ovlatenja b) stvar je nepodijeljena, ali se veliina vlasnikog dijela svakog pojedinog sudionika znala

svaki suvlasnik slobodno raspolae svojim dijelom

- suvlasnitvo prestaje diobom: a) ACTIO COMMUNI DIVIDUNDO (po dogovoru) b) ACTIO FAMILIAE ERISCUNDAE (kod nasljeivanja)

- sudac ima ovlatenje (ADIUDICATIO) da stvar podijeli tako to e ubudue svaki suvlasnik postati potpunim vlasnikom dodijeljenog mu dijela razdijeljene stvari (ujedno njegovo pravo suvlasnitva nad ostalim dijelovima stvari prestaje)

- ako je stvar nedijeljiva, sudac moe; o vlasnitvo stvari dodijeliti 1 suvlasniku uz obvezu novane

naknada drugim suvlasnicima

o stvar prodati te postignutu cijenu podijeliti meu suvlasnike po njihovim udjelima

STJECANJE VLASNITVA - originarno i derivativno

- DERIVATIVNI naini pravo vlasnitva stjecatelja izvodi se iz prava njegova prethodnika REGULA: NEMO PLUS IURIS AD ALTERUM TRANSFERE POTEST QUAM IPSE HABET Nitko na drugoga ne moe prenijeti vie prava nego to ih sam ima.

1) MANCIPATIO sveani, formalistiki pravni posao kojim se prenosi vlasnitvo nad RES MANCIPI fiktivna "kupnja" uz sveane geste i rijei, te uz sudjelovanje svjedoka

2) IN IURE CESSIO prijenos vlasnitva nad RES MANCIPI i RES NEC MANCIPI posebnim izvanparninim postupkom pred magistratom

35

3) TRADITIO neformalni nain stjecanja vlasnitva, u klasinom pravu preteni, a po Justinijanovom pravu jedini derivativni nain - temelji se na dogovoru stranaka - stjee se kviritsko vlasnitvo nad RES NEC MANCIPI, te bonitarno vlasnitvo nad RES

MANCIPI, koje se protekom uzukapionog roka moe pretvoriti u kviritsko vlasnitvo - uvijeti prijenosa vlasnitva su;

a) TRADENT mora biti vlasnik b) mora postojati VOLJA ovije strane da prenesu/prime vlasnitvo c) mora postojati opravdan, osnovan razlog IUSTA CAUSA

TRADITIONIS zbog ega se tradicija vri

- ORIGINARNI naini pravo se stjee samostalno tj. bez obzira na pravo prethodnika 1) OCCUPATIO (prisvojenje) tj. zauzimanje stvari koja nije niija (RES NULLIUS) ili stvari koje je

naputena od vlasnika (RES DERELICTA) 2) THESAURUS (nalaz blaga) vrijedne stvari skrivene tako dugo da se ne moe utvrditi vlasnik

(Hadrijanovom konstitucijom reguliran tako da se blago dijeli na jednake djelove izmeu nalaznika i vlasnitva zemljita)

3) ACCESSIO (prirataj) sjedinjenje glavne i sporedne stvari a) ALLUVIO poveanje zemljita rijenim nanosima b) AVULSIO otkidanje zemljita uz rijeku i nanoenje tog dijela drugom vlasniku c) INSULA IN FLUMINE NATA otoi stvoren u rijeci (dijeli se meu priobalne susjede) d) ALVEUS DERELICTUS naputeno korito rijeke (dijeli se meu priobalne susjede) e) IMPLANTATIO saenje na tuem zemljitu (pripada vlasniku zemljita po naelu

REGULA: SUPERFICIES SOLO CEDIT Vlasnik zemljita postaje vlasnik graevine u ovom sluaju nasada)

f) INAEDIFICATIO graenje s tuim materijalom (pripada vlasniku zemljita po naelu SUPERFICIES SOLO CEDIT)

4) SPECIFICATIO izrada novog predmeta od tueg materijala. Vlasnitvo pripada: vlasniku materijala (po Sabinovcima) ili preraivau (po Prokulovcima)

5) FRUCTUS (stjecanje plodova) plodovi pripadaju vlasniku ako na njih nije ovlatena neka druga osoba. Posjednik IN BONA FIDE ih stjee nakon to se odvoje od stvari (SEPARATIO), a plodouivatelj ili zakupnik tek uzimanjem u posjed (PERCEPTIO) postaje derivativni nain.

6) USUCAPIO (dosjelost) stjecanje vlasnitva neprekidnim posjedovanjem u trjanju odreenim zakonom.

- moe dovesti do stvaranja civilnog vlasnitva u sluaju: kada se posjed nad RES MANCIPI prenosi

TRADICIJOM (a ne mancipacijom) te u sluaju stjecanja stvari od nevlasnika

36

- REGULA: RES HABILIS, TITULUS, FIDES POSSESSIO, TEMPUS Podobna stvar, naslov, savjesnost, posijed, vrijeme.

RES HABILIS podobna stvar, odreena je negativno iskljuenjem nepodobnih stvari (RES FURTIVAE ukradene stvari, RES VI POSSESSAE silom otete stvari)

TITULUS pravni razlog koji moe opravdati uzimanje stvari u posjed, mora biti TITULUS VERUS (stvarno postojei), a ne TITULUS PUTATIVUS (zamiljeni)

(BONA) FIDES dobra vjera, savjesnost uvjerenje posjednika o ispravnosti i zakonitosti njegova posjedovanja (on smatra da pri stjecanju posjeda stvari ne vrijea niija prava) mora postojati u asu stjecanja posjeda stvari, jer vai naelo da naknadna zla vjera ne smeta; REGULA: MALA FIDES SUPERVENIENS NON NOCET Kasnije nepotenje ne kodi.

TEMPUS vrijeme dosjedanja za nekretnine 2 god., a za pokretnine 1 god. (ACCESSIO TEMPORIS posjednik stvari moe trajanju svog posjeda nad stvari pribrojiti i vrijeme svog prethodnika [samo nasljednik])

7) LONGI TEMPORIS PRESCRIPTIO uvodi se reskriptom cara Severa i Karakale 199.g. radi rjeavanja pitanja stjecanja vlasnitva nad provincijalnim zemljitem. - poetno je to prigovor protiv tubenog zahtjeva ranijeg vlasnika, budui da ovaj nije bio osobito

briljiv u uvanju svoje stvari - uinak prigovora (zastara tube) nastupa u roku od 10 god. INTER PRAESENTES (ako raniji i

sadanji posjednik ive u istoj provinciji); 20 god. INTER ABSENTES (ako stranke ive u razliitim provincijama)

- potrebno: TITULUS i BONA FIDES

PRESTANAK VLASNITVA A) po volji vlasnika sluaji derivativnog stjecanja B) neovisno od volje vlasnika:

1) iz OBJEKTIVNIH razloga: a) propau stvari b) ako stvar postane EXTRA COMMERCIUM iskljuena iz pravnog prometa,

RES NULLIUS niija stvar ili ako ju stekne neprijatelj kao ratni plijen 2) iz SUBJEKTIVNIH razloga ako vlasnik doivi CAPITIS DEMINUNTIO MAXIMA (a u ranije

doba C.D. MEDIA i C.D. MINIMA)

ZATITA VLASNITVA - ACTIO IN REM sudski postupak u vezi zatite stvarnog prava koji ide za time da se utvrdi da netko ima

pravo na odreenoj stvari

1) REI VINDICATIO tuba za zatitu vlasnitva koju podie vlasnik koji nije u posjedu (stvari), protiv nevlasnika koji (stvar) ima u posjedu.

37

- izuzee da tueni mora biti posjednik (Justinijanovo pravo); a) QUI DOLO DESSIT POSSIDERE onaj koji je zlonamjerno napustio posjed b) QUI LITEM SE OBTULIT osoba koja se upustila u parnicu kao da

posjeduje stvar (kako bi u meuvemenu nekom drugom omoguio da stekne stvar na osnovi dosjelosti)

- DETENTOR moe imenovati osobu u ije ime dri stvar NOMINATIO (LAUDATIO) AUCTORIS i tako na njega prebaciti parnicu

- dokazivanje tuitelja je vrlo oteano (PROBATIO DIABOLICA) ako se radilo o RES MANCIPI za koju jo nije protekao rok dosjelosti

- FORMULA ARBITRARIA sadri:

INTENTIO tubeni zahtjev ARBITRARNU KLAUZULU poziv na dobrovoljno izvrenje povrat

stvari s plodovima i naknada eventualne tete

CONDEMNATIO ovlatenje suca da donese PRESUDU (plaanje novanog ekvivalenta stvari, a ne izruenje same stvari) ili da OSLOBODI tuenoga.

Tueni optubu porie ili istie prigovor EXCEPTIO odreenih okolnosti

- REGULA: PETITORIUM ABSORBET POSSESSORIUM Vlasnika tuba ukljuuje u sebi i tubu za zatitu posjeda.

3) ACTIO NEGATORIA njome se slui kviritski vlasnik u sluaju kada je njegovo pravo vlasnitva ugroeno na neki drugi nain, a ne oduzimanjem posjeda stvari - vlasnik je trebao dokazati svoje vlasnitvo i injenicu povrede, smetanja - ako bi vlasnik uspio u parnici, tueni je morao nadoknaditi eventualnu tetu, te prestati s

protupravnim smetnjama

4) ACTIO PUBLICIANA PRETORSKA tuba za zatitu (BONITARNOG vlasnika): a) kupca koji je RES MANCIPI dobio od vlasnika tradicijom i nakon toga

izgubio posjed stvari b) onog kupca koji je stvar dobio od nevlasnika i nakon toga je izgubio

(pretpostavke: stjecanje u dobroj vjeri + da prodavalac nije ukrao stvar) - FORMULA FICTITIA fiktira se protek vremena dosjelosti po emu je tuitelj postao kviritski

vlasnik

- bonitarni vlasnik je usmjerava protiv svakog treeg, osim protiv civilnog vlasnika

5) EXCEPTIO REI VENDITAE AC TRADITIAE pretorska zatita bonitarnog vlasnika od kviritskog u sluaju kada je vlasnik prodao RES MANCIPI i predao je TRADICIJOM kupcu, a potom stva traio tubom natrag

38

6) REI VINDICATIO PER SPONSIONEM stranke se izazivaju na okladu SPONSIO o tome ija je tvrdnja ispravna. - tueni posjednik u sluaju gubitka spora obeava povrat stvari s plodovima SPONSIO PRO

PRAEDE LITIS ET VINDICARUM

- sudac presudom rjeava pitanje obaju sponzija - upotrebljava se samo ako tueni ne istie kakve posebne okolnosti u vezi s tubenim zahtjevom,

ve naprosto porie opravdanost tuiteljeve tvrdnje

7) ACTIO AD EXHIBENDUM u sluaju POKRETNINA koje su dole u ruke nevlasnika vlasnik tako od tuenog, koji se ne eli uputati u parnicu, moe traiti da stvar donese na sud koji e ju onda dodijeliti pobjedniku u sporu. - tueni: - posjednik - osoba koja je zlonamjerno prestala biti posjednik

8) INTERDICTUM QUEM FUNDUM posebna vrsta interdikta koju pretor dozvoljava vlasniku u sluaju kada nevlasnik, u ijem je posjedu NEKRETNINA ne eli stupiti u parnicu.

SLUNOSTI - SERVITUTES stvarno pravo na tuoj stvari (IURA IN RE ALIENA) na osnovi kojeg se ovlatenik moe

ogranieno koristiti tuom stvari.

REGULE: SERVITUS IN FACIENDO CONSISTERE NEQUIT Slunost se ne sastoji u injenju. NEMINI RES SUA SERVIT Nitko ne moe imati slunost na vlastitoj stvari. SERVITUS SERVITUTIS ESSE NON POTEST Ne moe postojati slunost na slunosti. SERVITUTIBUS CIVILITER UTENDUM EST Slunostima se treba koristiti obazrivo.

- pojanjenja regula: 1) SERVITUS IN FACIENDO CONSISTERE NEQUIT sadraj slunosti se u odnosu prema vlasniku

slueeg dobra ne svodi na njegovu obvezu aktivnog djelovanja (FACERE) ve se svodi na dunost da neto trpi (PATI) ili da se suzdri od nekog injenja (NON FACERE). *IZUZETAK: kod SERVITUS ONERIS FERENDI vlasnik zida ga mora odravati u ispravnom stanju, to je dakle injenje - FACERE.

2) NEMINI RES SUA SERVIT budui da se slunosti sastoje u koritenju samo nekih ovlatenja niih od vlasnikih ire pravo vlasnitva obuhvaa u sebi i nie ovlatenje slunosti slunost prestaje svaki put kada se pravo slunosti i pravo vlasnitva sjedine u jednoj osobi CONFUSIO

3) SERVITUS SERVITUTIS ESSE NON POTEST Ne moe postojati slunost na slunosti. 4) SERVITUTIBUS CIVILITER UTENDUM EST slunostima se treba koristiti obazrivo CIVILITER

(samo u onom opsegu koji je nuno potreban, tako da se vlasniku to manje smeta)

39

- podjela slunosti: 1) ZEMLJINE SLUNOSTI (SERVITUTES PRAEDIORUM) STVARNE (SERVITUTES RERUM)

vezane su za stvar, pa promjena vlasnika ne dira u slunost, jer ona prati stvar bez obzira na to kome ona u odreenom asu pripada.

- SERVITUTES PRAEDIORUM

ustanovljuju se na teret jednog PRAEDIUM SERVIENS, a u korist drugog PRAEDIUM DOMINANS zemljita.

ne mogu se dosjesti zemljita moraju biti susjedna slunost mora biti korisna zemljitu razlog postojanja i koritenja slunosti mora biti trajan slunost se ne moe odvajati od zemljita (nevana promjena vlasnika), te se ne

moe stjecati ni gubiti po djelovima (suvlasnitvo) - podjela:

A) SERVITUTES PRAEDIORUM RUSTICORUM poljske, seoske slunosti: a) ITER pjeaki prolaz preko tueg zemljita b) ACTUS pravo gonjenja stoke preko tueg zemljita c) VIA nejasan spoj itera i actusa vjerovatni pravo prolaza natovarenim

kolima

d) AQUAEDUCTUS pravo voenja vode preko tueg zemljita a), b), c), d) shvaale su se kao stvari RES MANCIPI, a ne kao pravo (u starije doba) stjecane su MANCIPACIJOM.

- nain prestanka: NON USU nesluenje (nekoritenje) u roku od 2 god. - ostale slunosti: vode, ispae, vaenja graevnog materijala, puta B) SERVITUTES PRAEDIORUM RUSTICORUM gradske slunosti:

a) SERVITUS ALTIUS NON TOLLENDI zabrana nadogradnje b) SERVITUS ONERIS FERENDI pravo ovlatenika da osloni svoju

graevinu na tui zid c) SERVITUS STILLICIDII odvoenje kinice

- nain prestanka: USUCAPIO LIBERTATIS vlasnikovo spreavanje ovlatenika da slunost izvrava tijekom 2 godine.

2) OSOBNE SERVITUTES PERSONARUM - vremenski ograniene prestaju smru titulara - naelno su djeljiva prava - podjela:

A) USUSFRUCTUS (plodouivanje) pravo koritenja tuom stvari, ubiranja plodova bez diranja u njenu bit REGULA: USUSFRUCTUS EST IUS ALIENI REBUS UTENDI FRUENDI SALVA RERUM SUBSTANTIA Plodouivanje je pravo uporabe i koritenja tue stvari uz uvanje njezine supstance.

40

- osnovano je u korist odreene osobe te se ne moe prenijeti na drugu osobu - moglo se osnovati na specifian nain prijenosa vlasnitva uz priuzdraj uivanja

MANCIPATIO DEDUCTO USUFRUCTU

- nije se moglo osnovati tradicijom - nije moglo postojati na provincijskom zemljitu - moglo se osnovati zapisom (LEGATOM) ak i na potronim stvarima USUSFRUCTUS

IRREGULARIS plodouivatelj bi postao vlasnikom, ali je na kraju plodouivanja morao vratiti istu koliinu u kakvou potroenih stvari danih na plodouivanje

- nain prestanka:

uivaoeva smrt

propadanje stvari istek roka

vezanost za rezolutivni uvjet CONSOLIDATIO spajanje vlasnitva i plodouivanja u jednoj osobi NON USUS ne vrenje slunosti kroz 1 ili 2 god.

- plodouivatelj nema posjedovne zatite (vlasnik je i dalje u posjedu) pretor daje vlasniku interdiktnu posjedovnu zatitu te plodouivatelja sili da se

stipulacijom obvee da e stvar uivati s panjom dobra gospodara (CAUTIO USUSFRUCTA), te da nee promijeniti bit stvari.

- plodouivatelj kao stvarnopravni ovlatenik ima: VINDICATIO USUSFRUCTUS stvarnopravnu tubu koja ide protiv vlasnika i

svakog posjednika stvari koji mu ometa uivanje

B) USUS poraba, koritenje ovlatenik moe stvar samo upotrijebiti, ali ne i ubirati plodove potpuno nenasljedivo pravo

C) HABITATIO (od Justinijana) pravo stanovanja u tuoj kui ili njenom dijelu. Mogunost davanja u najam i treima. Nije prestajalo s CAPITIS DEMINUNTIO ni NON USUS.

D) OPERAE SERVORUM VEL ANIMALIUM pravo koritenja radne snage tuih robova i ivotinja. Nije prestajalo s CAPITIS DEMINUNTIO ni NON USUS.

STJECANJE / NASTANAK SLUNOSTI 1) etiri najstarije poljske slunosti (ITER, VIA, ACTUS i AQUAEDUCTUS) smatrane su za RES

MANCIPI mogle su se stjecati MANCIPACIJOM i IN IURE CESSIJOM. U poetku su mogle biti i predmetom dosjelosti (USUCAPIO) sve dok jednim zakonom, donijetim pred kraj republike LEX SCRIBONIA to nije bilo zabranjeno.

2) OSOBNE SLUNOSTI su se mogle stjecati pravnim poslom IN IURE CESSIJOM, jer su kao netjelesne stvari za to bile najpodobnije VINDICATIO SERVITUTIS VINDICATIO USUSFRUCTUS.

41

3) DEDUCTIO SERVITUTIS dedukcija pridravanje prava slunosti prilikom otuenja vlasnitva stvari MANCIPACIJOM ili IN IURE CESSIJOM.

4) po CIVILNOM PRAVU, slunosti su se mogle osnivati i pravnim poslovima MORTIS CAUSA, tj. u obliku LEGATA (i to samo osobne slunosti)

5) ADIUDICATIO adiudikacijom u diobenim parnicama sudac je ovlaten suvlasniku stvar podijeliti na realne djelove u vlasnitvo pojedinca

6) Na provincijskim zemljitima, slunosti su regulirane ediktima provincijskih namjesnika ili honorarnim pravom

PACTIONIBUS neformalna dozvola vlasnika, odnosno korisnika slunog zemljita kojom je on doputao odreeni nain uporabe njegove stvari

STIPULATIONIBUS formalna dozvola vlasnika, odnosno korisnika

slunog zemljita kojom se obvezuje da nee smetati ovlateniku u vrenju prava koje mu je dopustio

- tijekom vremena postaju najvaniji naini stjecanja slunosti 7) u kasnije doba javljaju se jo neki naini:

a) TRADITIO predaja slunosti: OSOBNE slunosti podrazumijevaju dranje stvari tradicija pradaja

stvari

ZEMLJINE slunosti tradicija koritenje, vrenje ovlatenja b) PATIENTIA preutni pristanak vlasnika da drugi obavlja slunost na njegovoj

stvari

PRESTANAK SLUNOSTI 1) kao stvarno pravo, slunost prestaje ako stvar na kojoj postoji slunost PROPADNE ili postane RES

EXTRA COMMERCIUM

2) slunosti koje su vremenski ograniene prestaju ISTEKOM ROKA, nastupanjem REZOLUTIVNOG UVJETA ili ko osobnih slunosti SMRU OVLATENIKA. Isti uinak ima i CAPITIS DEMINUNTIO kod ususfructus i usus, ali ne i kod habitatio te operae servorum vel

animalium.

3) CONFUSIO CONSOLIDATIO (kod ususfructus) nain prestanka slunosti u sluaju kada bi se vlasnitvo na stvari optereenoj slunou i vlasnitvo na gospodujuem (povlasnom) zemljitu spojilo u istoj osobi., po naelu REGULA: NEMINI RES SUA SERVIT Nitko ne moe imati slunost na vlastitoj stvari. Slunost prestaje ukoliko se ovlatenik odrekne svojih prava.

4) NON USUS ili USUCAPIO LIBERTATIS prestanak slunosti u sluaju kad se sadraj nekih slunosti (poljske slunosti, ususfructus i usus) nije vrio 1 ili 2 god. (Justinijan kod toga mijenja rokove pa su; INTER PRAESENTES 10 g., a INTER ABSENTES 20 g.)

5) - gradske (kune) slunosti su takoer prestajale NON USU, ali samo uz pretpostavku da je posjednik poslunog zemljita svoj objekt doveo u stanje suprotno sadraju slunosti i drao ga u

42

tom stanju 2 god. (Justinijan kod toga mijenja rokove pa su; INTER PRAESENTES 10 g., a INTER ABSENTES 20 g.)

ZATITA SLUNOSTI - ACTIO CONFESSORIA osnovna i najvanija tuba za zatitu slunosti

moe se upotrijebiti protiv vlasnika stvari koji bi ovlatenika slunosti ometao u vrenju njegova prava nalije vlasnike tube ACTIO NEGATORIA

u postklasino doba mogla se upotrijebiti protiv svakoga tko bi korisnika slunosti ometao, dakle i protiv tree osobe, a ne samo protiv vlasnika stvari.

ponekad se naziva VINDICATIO USUSFRUCTUS / SERVITUTIS

priznavana je po naelima civilnog prava i EMFITEUTU, SUPERFICIJARU i ZALONOM VJEROVNIKU

ZALONO PRAVO - stvarno pravo na tuoj stvari koje slui za osiguranje neke trabine garancija vjerovniku za sluaj kada

dunik sam ili uz pomo osobnih poruka (jamaca) ne moe ispuniti svoju obvezu prema njemu. - AKCESORAN POLOAJ zalonog prava; NASTAJE, POSTOJI i PRESTAJE zavisno od glavnog

obveznog prava.

- jedino je zalono pravo (od ostalih stvarnih prava) po svom karakteru VREMENSKI OGRANIENO

- tri tipa osiguranja trabine: 1) FIDUCIA najstariji tip kojim se MANCIPACIJOM i IN IURE CESSIJOM prenosi kviritsko

vlasnitvo nad RES MANCIPI na vjerovnika uz poseban zaglavak PACTUM FIDUCIAE na povrat stvari nakon podmirenja trabine.

2) PIGNUS DATUM runi zalog noviji tip, kojim se na vjerovnika prenosi POSJED, pa je zaloni vjerovnik u posjedovanju stvari zatien posebnim interdiktima, a stvar mora vratiti nakon podmirenja trabine.

3) HYPOTHECA, PIGNUS CONVENTUM ugovorni zalog priznavanje zalonog prava na stvari i bez prijenosa posjeda.

FIDUCIA

- zaloni dunik MANCIPACIJOM ili IN IURE CESSIJOM prenosi VLASNITVO STVARI na vjerovnika uz posebni dodatni sporazum PACTUM FIDUCIAE na temelju kojeg mu je zaloni vjerovnik trebao na isti nain istu stvar vratiti u vlasnitvo kada prenosilac ispuni svoju obvezu zbog koje je i dolo do tog pravnog posla.

- nije zalono pravo ve nain osiguranja trabine - u poetku je iskljuivo moralna obveza, ali u 3. ili 2. st. Fiducija dobiva i pravnu sankciju uvedena je

tuba:

ACTIO FIDUCIAE kojom je dunik, ako bi uredno ispunio svoj dio obveze sadran u PACTUM FIDUCIAE, mogao traiti vraanje stvari od druge strane.

43

Ako bi druga strana stvar otuila, tuitelj je mogao traiti samo NAKNADU TETE jer ta tuba nije imala stvarnopravni ve OBVEZNOPRAVNI KARAKTER mogla se koristiti samo protiv ugovornog partnera, a ne i protiv

treih osoba.

PIGNUS DATUM (runi zalog) - nastajao je tako to bi dunik NEFORMALNO PREDAO stvar vjerovniku kao osiguranje trabine, s

pravom da je ovaj zadri sve dok dunik ne ispuni svoju obvezu. iako zaloni vjerovnik primanjem stvari postaje samo DETENTOR (ima corpus, a

ne i animus), ubrzo dobiva i pretorsku INTERDIKTNU zatitu, pa se praktino smatrao JURISTIKIM POSJEDNIKOM (tzv. izvedeni posjed)

dunik je i dalje ostajao VLASNIKOM, pa je mogao upotrijebiti i REI VINDICATIO ako bi stvar dola u ruke nekog treeg od zalonog vjerovnika je mogao, na temelju neformalnog ugovora sklopljenog prilikom osnivanja zaloga CONTRACTUS PIGNERATICIUS, pomou ACTIO PIGNERATICIA

DIRECTA traiti vraanje stvari ako bi ispunio svoju obvezu.

HYPOTHECA, PIGNUS CONVENTUM (ugovorni zalog) - ugovorno zalono pravo BEZ PREDAJE STVARI ne sadri predaju stvari vjerovniku, ve je samo

UGOVOR izmeu vjerovnika i dunika po kojemu odreena stvar slui kao OSIGURANJE TRABINE PIGNUS CONVENTIONALE (ugovor)

- sporazum o hipoteci dobiva pretorsku zatitu u vezi sa ZAKUPOM POLJOPRIVREDNOG ZEMLJITA. - u Rimu je bio obiaj da zakupac poljoprivrednog zemljita, one stvari to ih je na to zemljite dovezao ili

donio (INVECTA ET ILLATA) radi obrade, daje kao garanciju da e vlasniku zemljita platiti zakupninu.

- zatita:

a) INTERDICTUM SALVIANUM sredstvo za stjecanje posjeda kojim je zakupodavac mogao traiti od zakupoprimca izruenje stvari koje su bile ugovorene kao zalog. Mogao se koristiti samo protiv zakupoprimca, ali ne i protiv treih osoba koje su u meuvremenu dole do stvari, koja je sluila kao garancija.

b) ACTIO SERVIANA titi se zakupodavac u odnosu na bilo koju osobu koja je u posjedu zaloenih stvari.

c) ACTIO QUASI SERVIANA titi se bilo kojeg vjerovnika koji je osiguran ugovornim zalogom proirenje zatite i na vjerovnika s RUNIM ZALOGOM (PIGNUS DATUM) za sluaj da je taj izgubio posjed.

d) ACTIO HYPOTHECARIA i ACTIO PIGNERATICIA IN REM u Justinijanovom pravu

NASTANAK I SADRAJ ZALONOG PRAVA - zalono pravo ima karakter AKCESORNOG PRAVA bitna pretpostavka za nastanak jest postojanje

OBVEZE na koju se ono nadovezuje

44

- tri naina stvaranja zalonog odnosa: 1) UGOVOROM STRANAKA

a) kod RUNOG ZALOGA dogovor meu strankama nastaje na temelju neformalnog kontrakta CONTRACTUS PIGNERATICIUS (realni kontrakt zaloni dunik uz sporazum o ustanovljenju zaloga mora vjerovniku PREDATI stvar koja je predmet zaloga sam sporazum ne stvara obvezu, ve je potrebna i predaja stvari)

b) kod HIPOTEKE se koristi poseban pakt PACTUM CONVENTUM, PACTUM HYPOTHECARIUM koji je takoer potpuno neformalan, te ne ukljuuje predaju stvari

2) SUDSKOM ODLUKOM u sluaju izvrenja (OVRHE) neke sudske odluke, odlukom pravosudnog magistrata

3) ZAKONSKIM PROPISOM: a) PIGNUS TACITUM b) PIGNUS LEGALE c) HYPOTHECA LEGALIS

- PREUTNO i ZAKONSKO ZALONO PRAVO - u kasno klasino doba pojavljuje se ustanovljenje zalonog prava PREDMNIJEVANIM PREUTNIM

UGOVOROM O ZALOGU tzv. TACITA CONVENTIO

- pojavljuju se neki osamljeni sluajevi ZAKONSKOG ZALONOG PRAVA ono koje postoji nezavisno od izriito ili utke ugovorenog zalonog prava.

- U klasinom pravu PREUTNO i ZAKONSKO ZALONO PRAVO odnose se samo na pojedine predmete tzv. SPECIJALNO ZALONO PRAVO, a ne na itavu imovinu tzv. GENERALNO ZALONO PRAVO (za razliku od Justinijanovog prava)

- zalono pravo sadri dva ovlatenja: 1) IUS POSSIDENDI pravo posjedovanja

- kod RUNOG ZALOGA nstaje odmah, im je zalono pravo ustanovljeno - kod HIPOTEKE predaja stvari dolazi u obzir tek od asa kada je bezuspjeno protekao rok za

ispunjenje glavne obveze pa vjerovnik odgovarajuim pravnim sredstvima zatrai njeno izruenje. - za vrijeme dranja u posjedu, vjerovnik ne smije zaloenu stvar upotrebljavati, jer time ini

FURTUM USUS (krau upotrebe) - plodovi zaloene stvari pripadaju vlasniku moglo se posebnim ugovorom utvrditi da plodovi

stvari pripadnu zalonom vjerovniku umjesto kamata ANTIHREZA (pakt o antihrezi PACTUM ANTICHRETICUM)

45

2) IUS DISTRAHENDI pravo zalonog vjerovnika da onda kada obveza osigurana zalogom nije ispunjena, stvar koju je imao u posjedu proda i iz dobivenog iznosa namiri svoju trabinu. - u klasino doba se moglo ugovoriti da e zaloena stvar pripasti zalonom vjerovniku u

VLASNITVO ako dug ne bi bio na vrijeme plaen LEX COMMISSORIA (kasnije je zabranjen)

- eventualni viak dobivene kupovnine (SUPERFLUUM) vraao se zalonom duniku - ako vjerovnik ne nae kupca, moe od cara traiti dodjelu vlasnitva na zaloenoj stvari na ume

namirenja trabine - kako zaloni vjerovnik smije zaloenu stvar po dospijeu duga prodati i izvriti tradiciju, a ne

moe vlasnitvo prenijeti ni mancipacijom niti in iure cessijom, kupac zaloene stvari RES MANCIPI stei e kviritsko vlasnitvo tek dosjelou.

- u najstarije doba se uzimalo da predmetom zalonog prava mogu biti samo tjelesne stvari. - u klasino doba mogla se zalagati i tradbina PIGNUS NOMINIS, pa ak i samo zalono pravo, a potom

i neke slunosti, skupine tjelesnih stvari s tim da gradske (kune) slunosti ne mogu biti predmetom zaloga

- otuenjem stvari se trea osoba novi stjecatelj, ne moe osloboditi od obveza zalonog prava - IUS OFFERENDI ET SUCCENDI na odreenoj stvari moe postojati vie zalonih prava (vjerovnika),

pa kasniji vjerovnik moe isplatiti prijanjeg i stupiti na njegovo mjesto.

REGULA: PRIOR TEMPORE, POTIOR IURE Prvi u vremenu, jai u pravu. Tj. prednost ima raniji vjerovnik

PRESTANAK ZALONOG PRAVA - kao AKCESORNO, zalono pravo PRESTAJE UTRNUEM OBVEZE povodom koje je i nastalo:

1) ispunjenje obveze SOLUTIO 2) davanje umjesto plaanja DATIO IN SOLUTUM 3) novacija ili oprost duga PACTUM DE NON PETENDO

- kao stvarno pravo prestaje: 1) PROPAU STVARI 2) CONFUSIO (konfuzija) onda kad bi zaloni vjerovnik stekao vlasnitvo nad zaloenom stvari

- ostali razlozi prestanka:

1) prodajom zaloene stvari NAMIRENJE 2) kada ACTIO HYPOTHECARIA IN REM nije bila iskoritena u predvienom roku, zastarom tube

u roku od 30 ili 40 godina

3) i na stvar koja je bila predmet zalonog prava, primjenjuje se ustanova dosjelosti LONGI TEMPORIS PRAESCRIPTIO onaj koji je stvar stekao temeljem valjane pravne osnove i pri tome je bio u dobroj vjeri (IUSTUS TITULUS + BONA FIDES), ne znajui da na njoj postoji zalono

46

pravo postajao bi vlasnikom nakon proteka propisanog roka posjedovanja (10 ili 20 godina) i to bez tereta (zalonog prava) koji je na stvari leao

4) odricanje bez posebne forme (zalog nastaje i nestaje potpuno neformalno izraavanjem volje)

SUPERFICIES - nasljedno i otuivo pravo koritenja (uivanja) zgrade podignute na tuem zemljitu - odnos koji je postojao izmeu vlasnika zemljita, te graditelja ulazio je u ugovore o zakupu LOCATIO

CONDUCTIO (plaa se zakupnina SOLARIUM) ili u ugovor o kupnji (ne zgrade, ve prava njena koritenja) EMPTIO VENDITIO (isplata se vri odmah, odjednom)

- iz obveznog prava nastaje jedno stvarno pravo - superficijar ima interdiktnu zatitu: INTERDICTUM DE SUPERFICIEBUS - u klasino doba ima zatitu putem ACTIO IN REM zatita superficijara protiv tree osobe ali i vlasnika

zemljita. Superficijar je izjednaen s