REFLEKSIJA U FOTOGRAFIJI - repro.grf.unizg.hrrepro.grf.unizg.hr/media/download_gallery/Refleksija u fotografiji.pdf · U fotografiji polarizacija događa se samo prilikom refleksije

1

Primjena digitalne fotografije u reprodukcijskim medijima

Katedra za grafički dizajn i slikovne informacije Grafički fakultet Sveučilišta u Zagrebu

REFLEKSIJA U FOTOGRAFIJI

SEMINARSKI RAD

Nositelji kolegija i voditelj rada: Ime i prezime studenata: Dr. sc. Maja Strgar Kurečić, doc. Natalia Kuljovski,

Ana Knežević Ana Šterc

Prosinac 2018.

2

SADRŽAJ

1. UVOD .................................................................................................................................. 3

2. POJAVA DIGITALNE FOTOGRAFIJE ...................................................................................... 4

3. FOTOGRAFSKI ŽANROVI ...................................................................................................... 5

4. LIKOVNA NAČELA FOTOGRAFSKE SLIKE .............................................................................. 5

4.1. Kompozicija ................................................................................................................. 5 4.2. Perspektiva i dubina .................................................................................................... 6 4.3. Shvaćanje boja............................................................................................................. 7

5. POJAM REFLEKSIJE .............................................................................................................. 8

6. REFLEKSIJA U FOTOGRAFIJI ................................................................................................ 9

6.1. Zašto koristiti refleksiju u fotografiji ......................................................................... 12 6.2. Fotografiranje refleksije ............................................................................................ 13 6.3. Inspiracija za refleksiju .............................................................................................. 13 6.4. Praktični savjeti za fotografiranje refleksije .............................................................. 14 6.5. 4 jednostavna koraka za slikanje refleksije ............................................................... 15

7. PRAKTIČNI DIO .................................................................................................................. 18

8. ZAKLJUČAK ........................................................................................................................ 20

9. LITERATURA ...................................................................................................................... 21

10. POPIS SLIKA ....................................................................................................................... 22

3

1. UVOD

Fotografija je tehnika digitalnog ili kemijskog zapisa prizora iz stvarnosti na sloju materijala koji je

osjetljiv na svjetlost koja na njega pada, a rezultat je kombiniranja nekoliko tehničkih otkrića. Na

taj način zabilježavaju se događaji, stvari, likovni elementi i svijet oko nas. Fotografija je vizualna

umjetnost koja spade pod granu likovnih umjetnosti gdje fotograf (umjetnik) uz pomoć svog

znanja i foto-kamere zabilježava svijet oko sebe koji zatim prezentira javnosti. Fotografija je danas

postala medij u umjetnosti, tj. priznat joj je status ravnopravnog umjetničkog medija te tako ima

jednaku funkciju kao i klasični mediji. Za različite izražaje potrebne su i različite tehnike

fotografiranja, pa tako koristeći mogućnosti fotoaparata i vještinu, fotograf može pretvoriti

jednostavan kadar u umjetničko djelo. Svrha fotografije je da prenese neku poruku, izrazi smisao,

probudi osjećaje ili da otkrije dublju istinu u pojavama.

Fotografski pogled u području refleksije odražava preklapanje stvarnih površina i površina koje

su samo odraz nekog drugog objekta. Korištenjema refleksije u fotografiji može dovesti do

nevjerojatnih efekata i lijepih umjetničkih slika. Korištenjem vode, prozora, ogledala ili bilo koje

druge vrste reflektirajuće površine mogu promijeniti sliku u umjetničko djelo. Korištenjem

refleksije pri fotografiranju može promijeniti sliku iz nečega što je prilično monotono u nešto

bogatije ili apstraktnije. Ponekad refleksija može biti dosadna i ne umjetnička, pa kreativnost i

dobra kvaliteta fotografije ovisi o tome na koji način fotograf vidi stvari umjesto da vidi samo

jedan dio veće cjeline.

4

2. POJAVA DIGITALNE FOTOGRAFIJE

Digitalna fotografija podrazumijeva snimanje na svjetlosni senzor i pohranjuje se na digitalni

medij (memorijsku karticu), dok se analogna odnosi na snimanje na film. Digitalnim foto-

aparatima je potrebna električna energija (baterija) kako bi radili. Do pojave digitalne fotografije

došlo je zbog toga što je tradicionalna fotografija (analogna) sprječavala fotografe koji nisu imali

u blizini laboratorij u kojima bi mogli razviti film, a radili su daleko na terenu. Napretkom

televizije, fotografi su svoje uratke morali što prije dostavljati u novine. Sony (Sony Mavica) je

1981. godine prvi otkrio kameru kojoj nije bio potreban film. Slike su se spremale na disk i mogle

su se prikazivati na televiziji. Nedugo zatim, Kodak je 1990., predstavio prvu komercijalno

dostupnu digitalnu kameru-DCS 100 (slika 2.1.). Ta se kamera nije mogla upotrebljavati nigdje

drugdje nego u novinarstvu i za profesionalnu upotrebu, zbog svoje visoke cijene.

Slika 2.1.. Kodak DCS 100 Slika 2.2. Pregled slike na zaslonu

Danas je digitalna fotografija dostigla analognu i mnogo je praktičnija i jeftinija. Neke od prednosti

digitalne fotografije su te da na zaslonu možemo odmah vidjeti fotografiju i ne trebamo svaki

puta kupovati filmove (slika 2.2.), a same fotografije se jednostavno pohranjuju i mogu se slati

bilo gdje u svijetu putem Interneta te je i mogućnost same obrade fotografije brža i lakša.

5

3. FOTOGRAFSKI ŽANROVI

Fotografija je vrsta umjetnosti koja stvara trajne dvodimenzionalne slike uz pomoć svjetlosti

elektroničkim putem. Kada bi riječ fotografija rastavili na foto i grafija, u tom slučaju bi foto

značilo svjetlo, a grafija, crtanje, i spajanjem te dvije riječi dobili bismo crtanje svjetlom. Ona nam

pomože da uhvatimo trenutke koje ćemo poslije pamtiti. Fotografiju možemo podijeliti na:

portrete, predmete, životinje, pejzaže, sport, događaje, uličnu i makrofotografiju (slika 3.).

Slika 3. Podjela fotografije (1-portreti, 2-predmeti, 3- životinje, 4-pejzaži, 5-sport, 6-događaji, 7-ulična, 8-

makrofotografija)

4. LIKOVNA NAČELA FOTOGRAFSKE SLIKE

4.1. Kompozicija

Fotografija je pravokutni okvir unutar kojega se nešto nalazi. Prvo što moramo odlučiti je što

ćemo staviti u taj pravokutnik, kako ćemo staviti, trebali bi popuniti cijeli pravokutni ili samo

jedan dio, hoće li sadržaj biti lijevo, desno, gore, dolje ili u sredini. To su neka od pitanja koja su

bitna za kompoziciju. Kompozicija je ustvari raspored vizualnih elemenata unutar fotografskog

okvira. Elementi koji su bitni u fotografiji su : pravilo trećine, perspektiva, linija, svjetlost, pokret,

tekstura i oblik. Fotografi kombiniraju neke od tih elemenata kako bi dobili određeni efekt, no

fotografija postiže veličinu kada svaki od navedenih elemenata pridonosi cjelovitom učinku, a

ništa od toga se ne gubi. Kompozicija se temelji na obraćanju pažnje na detalje. Središnji dio slike

će najprije , većini gledaoca, privući pažnju. Najbolje bi bilo kada bismo se kretali i istraživali razne

kutove promatranja, jer mjesto središnje točke može kompoziciju poboljšati ili pokvariti u

6

odnosu na ostale elemente. objekt kojega fotografiramo mora biti malo odmaknut od sredine,

Koliko god neki objekt izgledao zanimljivo, nismo ga zapravo fotografirali sve dok nije pažljivo

ukomponiran u okvir, dok se nismo riješili svih dijelova koji bi mogli odvratiti pažnju te sve bitne

elemente skupa povezali (slika 4.1.).

Slika 4.1. Kompozicija

4.2. Perspektiva i dubina

Perspektivom možemo dodati dubinu slici. Dubina se izražava odnosom prostora između

pozadine i prvog plana tako da se umanji veličina predmeta koji su u razini tla, njihovim

nestajanjem u daljini. Postoje dvije vrste perspektive: zračna i linearna. Zračna perspektiva je

prostor između horizonta i promatrača. Što se više udaljavamo od objekta to se detalji više gube,

jačina boje postaje slabija i dobivamo dojam dubine. Kod linearne perspektive, linije se spajaju u

jednu ili više točaka. Dojam veće dubine dobivamo naglašenijim spajanjem točaka. Očituje se

smanjivanjem veličine prema horizontu. Kako bi fotografije bilo što zanimljivije, fotografirati

možemo iz više kutova; prema gore ili dolje, izbliza, odozgo, s poda ili nekog drugog kuta (slika

4.2.). Ako slikamo prema dolje, možemo ukloniti neke elemente koji nam smetaju a predmeti iz

7

te pozicije izgledaju manje, slikanjem izbliza ulazimo u detalje ili u intimu osobe koje slikamo. U

slučaju da slikamo pse ili malu djecu, najbolja je niska pozicija. Upotrebom određenih objektiva

također možemo naglasiti perspektivu. Za primjer možemo uzeti linearnu perspektivu koju ćemo

umanjiti teleobjektivom, a naglasiti širokokutnim objektivom.

Slika 4.2.. Primjer fotografiranja prema dolje, izbliza i prema gore

4.3. Shvaćanje boja

Boja ima namjeru naglasiti pojedinačni predmet. Ako su boje u pozadini jako naglašene,

dominirat će nad predmetom kojeg snimamo, no ako su slabe, smanjit će utjecaj predmeta. U

početku je dobro pronaći slike gdje se boje, ili grupa sličnih boja pojavljuju na više mjesta. Kada

dobijemo osjećaj za boje, najbolje je početi eksperimentirati i ubaciti boju koja stvara kontrast ili

se suprotstavlja prevladavajućoj temi boja (slika4.3.). Jedan od načina na koji još možemo

manipulirati bojom je da uspostavimo odnos veličina između predmeta koje slikamo. Iako imamo

ograničenu upotrebu boje na fotografiji, bogatim nizom tonova možemo i dalje sliku učiniti

uvjerljivijom. Ton i boja imaju slična svojstva i usko su povezani ali ne znače isto. Ton je skala

između bijelog i crnog. Raznim tonovima iste boje možemo postići sličnost. Svjetlijim tonovima

možemo izraziti prostor ili slobodu a tamnijim, prijetnju ili tajanstvenost.

8

Slika 4.3. Kontrast

5. POJAM REFLEKSIJE

U fizici, refleksija je odbijanje ravnih valova na graničnoj površini dvaju sredstava (medija). Ako je

granična ploha glatka, tj. neravnine su prema valnoj duljini zanemarive, nastaje tzv. regularna

refleksija, kod koje je upadni kut valova jednak kutu refleksije; u suprotnom slučaju

nastaje difuzna refleksija: valovi se reflektiraju u svim smjerovima. Omjer reflektirane i upadne

energije naziva se koeficijentom refleksije. Ako je taj koeficijent ovisan o valnoj duljini upadnih

valova, nastaje selektivna refleksija. Kada ravni val prelazi iz gušćega sredstva u rjeđe, reflektirani

je val u fazi s upadnim valom. U obrnutom slučaju reflektirani je val za π/2 (λ/4) pomaknut u fazi

prema upadnom valu. Upadni i reflektirani val daju interferencijom stojni val. Refleksijom

elastičnoga transverzalnoga vala dobiva se transverzalni i longitudinalni reflektirani val.

Longitudinalnoga reflektiranog vala nema ako je titranje upadnoga transverzalnog vala okomito

na ravninu upada.

9

Refleksija svjetlosti. Zraka svjetlosti koja pada na neku ravninu (Z) reflektira se tako da je upadni

kut (α) jednak kutu refleksije (β), a upadna (u) i reflektirana (r) zraka leže u istoj ravnini N,

okomitoj na ravninu Z. Reflektirana je svjetlost uvijek manjeg intenziteta nego upadna, jer dio

energije upadne svjetlosti prelazi u drugo sredstvo (Apsorpcija). To nije tako jedino kod totalne

refleksije, koja nastaje kada zrake svjetlosti koje se šire iz optički gušćeg u optički rjeđe sredstvo

padaju na granicu tih sredstava pod kutom većim od nekoga graničnoga kuta γ. Prema zakonu

loma (Refrakcija), u tom je slučaju kut loma veći od kuta upada. Ako je upadni kut takav da bi kut

loma bio veći od 90°, dolazi do totalne refleksije. Granični kut γ dan je tada izrazom

sin γ = n1/n2 (n1 indeks je loma rjeđeg, a n2 gušćega sredstva).

Intenzitet reflektirane svjetlosti ovisi o kutu upada i polarizaciji upadne svjetlosti (Fresnelove

jednadžbe). Ako se zraka reflektira na granici dielektričnoga sredstva, intenzitet je reflektirane

svjetlosti to veći što je veća razlika, a manji zbroj kuta upada i kuta loma. Ako je kut upada takav

da reflektirana i lomljena zraka čine kut od 90°, reflektirana je zraka polarizirana (Brewsterov

zakon), a ravnina polarizacije identična je s ravninom upada. Pojave analogne refleksiji svjetlosti

javljaju se kod svih vrsta valova; tako npr. refleksijom zvučnih valova nastaje jeka.

6. REFLEKSIJA U FOTOGRAFIJI

Pod pojmom refleksije u fotografiji podrazumijeva se fotografija koja je nastala kao odraz u

ogledalu ili putem neke druge površine koja djeluje kao ogledalo, npr. površina vode. Refleksije

su veoma kreativni dijelovi fotografije iz kojih proizlaze različiti efekti, a korištenjem refleksije

jedna je od najpopularnijih tehnika u fotografiji. U stvarnosti refleksija je uvijek ista, kad se radi o

primjeni na realnim površinama primjećujemo različite tipove refleksije. Postoje direktna ili

zrcalna refleksija i difuzna ili raspršena refleksija. Direktna ili zrcalna refleksija događa se kad se

svjetlost odrazi na glatkim, sjajnim površinama. Pod spekularnom refleksijom fotografi

podrazumijevaju malu izrazito sjajnu refleksiju (slika 6.). Vršna refleksija je refleksija okružena

slabijom refleksijom.

10

Slika 6. Spekularna refleksija

Difuzna refleksija događa se na hrapavim površinama. Odbijanje svjetla s hrapave površine nema

odsjaja i svjetlosnih točaka, svjetlo je raspršeno (mekano, difuzno), a takvo nam svjetlo često daje

najbolje uvjete za fotografiranje. Uzrok ovakvom odbijanju je struktura hrapave površine, koja

ima dobar faktor refleksije sastoji od niza malih nasumično orijentiranih površina (slika 6.1.).

Upadna zraka svjetla reflektira pod različitim kutom. Gledano pod mikroskopom refleksija je u

potpunosti ista kao direktna refleksija, no struktura površine osigurava raspršenje svjetla. Zora i

suton je posljedica difuzne refleksije. Kad Sunce nestane ispod horizonta njegovo se svjetlo

difuzno reflektira na česticama prašine i vodene pare u atmosferi.

11

Slika 6.1. Difuzna refleksija

Oba tipa refleksije imaju izuzetnu važnost ne samo u fotografiji nego i u svakodnevnom životu

gdje ih primjenjujemo na različite načine i u različitim sustavima. Papir napravljen kao difuzni

reflektor, na taj je način tekst moguće čitati pod praktično svim kutovima. Postoji refleksija koja

je važna fotografima, to je odbljesak ili odsjaj. Taj je tip refleksije praktično po svemu identičan

direktnoj refleksiji, no razlikuje se u jednoj važnoj komponenti, prilikom takve refleksije dolazi do

polarizacije svjetla, pa je reflektirana svjetlost djelomično ili potpuno polarizirana.

Polarizirana refleksija važna je fotografima jer je posebnim filtrima koje nazivamo polarizacijski

filtri, moguće kontrolirati refleksije. U fotografiji polarizacija događa se samo prilikom refleksije s

nemetalnih površina. Prava direktna refleksija koja se događa na metalnim površinama osim

promjene smjera svjetla, ne mijenja svjetlost.

12

6.1. Zašto koristiti refleksiju u fotografiji

Postoji više razloga za traženje glatkih i reflektirajućih površina za fotografiranje a neki od njih su:

• upotreba refleksije je jedan od najlakših načina za dodavanje interesa za kompoziciju i

perspektivu. Refleksija može biti vertikalna, horizontalna, dijagonalna, višestruka itd.

Zasigurno će isticati svaku fotografiju (slika 6.1.2.)

• refleksija dopušta dodavanje elemenata u prvi plan što je često korisno ukoliko se želi

dodati dodatna dubina i vizualno bogatstvo.

• elementi koji nisu interesantni ili odvlače pozornost lako se mogu prikriti refleksijom.

• reflektirajuće površine mogu biti bilo kojeg oblika i boja, pa stoga mogu pretvoriti

fotografije u nešto sasvim neobično, te tako izobličiti uobičajni prikaz na zabavan ili

neočekivan način.

Slika 6.1.2. Višestruka refleksija

13

6.2. Fotografiranje refleksij

Kada se fotografira refleksija potrebno je postaviti liniju horizonta u sredinu kadra, postiže se

uravnotežena fotografija i djelovanje joj je smirujuće. Dinamika ili smirenost kadra ovisit će o

položaju i međusobnom odnosu elemenata na fotografiji nego o položaju linije horizonta.

Prilikom fotografiranja refleksija u prirodi prednji plan potrebno je ispuni nečim što nema u sebi

refleksiju kao što je cvijeće ili panj na obali jezera.

6.3. Inspiracija za refleksiju

Odraz na vodenoj površini najčešći je tip refleksije u fotografiji, bilo u prirodi ili u okolini koju je

čovjek sam osmislio i aranžirao. Refleksija nije nužno u fokusu teme određene fotografije. Fokus

na slici može biti sasvim drugo, dok sama refleksija pruža suptilnu i jednostavnu pozadinu. Doba

dana oko zore i sumraka je najtipičnije za kreativne poduhvate jer u to doba dana voda će biti

mirna, a boje i oblaci na nebu dodat će tendenciju i dramu u fotografiju.

U suvremenom svijetu stakla i čelika postoji mnogo umjetnih reflektirajućih površina, neke od tih

površina djelomično reflektiraju sliku što predstavlja brojne mogućnosti za eksperimentiranje sa

refleksijom.

Osim refleksije na vodenoj površini moguće je koristiti i običan CD disk ili sunčane naočale i dobiti

odličan efekt refleksije boja. Pomoću CD diska ili sunčanih naočala ulove se sunčane zrake te ih

se usmjeri prema subjektu čime se dobiva predivna refleksija boja. U slučaju da je vani oblačno

ili nedovoljno svjetlosti, isti efekt može dobiti pomoću svjetiljke osvjetljavajući CD disk ili sunčane

naočale.

Također, urbano okruženje je još jedan primjer odličan za fotografije refleksije kao što su velike

staklene zgrade, polirani kamen, izlozi raznih trgovina, spomenici itd.

14

Slika 6.3. Refleksija staklene zgrade

6.4. Praktični savjeti za fotografiranje refleksije

• budući da refleksija obično stvara simetriju, središnja simetrija često dobro funkcionira.

Ukoliko se fotografira horizont koji se reflektira u vodi, potrebno je postaviti horizont u

središte fotografije čime će se poboljšati efekt dvostrukog prikaza.

• korištenjem veće dubinske oštrine dobiva se pogled i njezina refkesija u fokusu.

• širokokutni objektivi vizualno će dati jače i bolje rezultate od objektiva za zumiranje.

• prozirne staklene površine poput trgovinskih prozora i izloga postaju “ogledala” ako smo

doista dovoljno blizu njih. Upotrebom izloga trgovina dobivaju se vertikalne refleksije

ulica.

15

6.5. 4 jednostavna koraka za slikanje refleksije

1. Savršena lokacija

Najčešća reflektirajuća površina je voda, ali to ne znači da se treba ograničiti na samo vodene

lokacije. Fotografija refleksije može se stvoriti bilo gdje s malo predumišljaja. Čak i ako nismo

izašli s namjerom stvaranja reflektivne fotografije, i dalje možemo naći inspiraciju i odvojiti

trenutak za potražnjom reflektirajuće površine (slika 6.5.1.). Dolazeći na mjesto fotografiranja

dovoljno rano provjerava se pokrivenost oblaka i položaj sunca. Budući da je refleksija fotografija

o svjetlosti odbijanja od objekta, to su važni aspekti koje treba uzeti u obzie prije snimanja. Dok

se sunce kreće po nebu, treba imati na umu kako se kutovi mogu promijeniti. Ponekad

fotografiranje iste lokacije u različitim dobima dana može dati različite rezultate.

Brzi savjet: jednom kad se pronađe savršena lokacija, treba uzeti dovoljno vremena i vidjeti je iz

različitih kuteva kako bi se pronašao najbolji pristup.

Slika 6.5.1. Refleksija od lokve nakon kiše

16

2. Korištenje najbolje opreme

Imajući pravu opremu olakšava bilo koji posao fotografije. Potrebno je upoznati se s opremom,

proučiti i ponjeti priručnik fotoaparata. Kada se naiđe na probleme na terenu, Google također

može biti spas u zadnji tren. Pribor također predstavlja sjajan način da se udahne novi život u

pretjerano fotografirane prostore. Na primjer, staklena kugla može se postaviti na različite

lokacije kako bi se stvorila sferična refleksija. Može se koristiti mala vrećica s rižom ili grahom da

bi se kugla zadržala na mjestu prilikom fotografiranja. Antiktna ručna zrcala također su veliki

poticaj za privlačenje pozornosti u fotografiji.

Brzi savjet: Kada sve ostalo ne uspije, potrebno je provjeriti lokalne antikvarijate u potrazi za

reflektirajućim površinama. Čak i ugašeni zaslon mobitela može se kreativno iskoristiti za

fotografiju refleksije.

Slika 6.5.2. Refleksija uz pomoć objektiva

17

3. Podešavanje postavka fotoaparata

Potrebna je kombinacija kreativnosti i tehničkog znanja kako bi se ovladala umjetnička

fotografija. Fotografija refleksije se ne razlikuje od fotografije krajolika. Prije snimanja ima

nekoliko stvari koje treba uzeti u obzir. Na primjer, vjetar će utjecati na mirnu površinu vode, te

će ona postati mutna. To nije nužno loša stvar, ali to će se pokazati više kao apstraktni odraz.

Rano jutro sa nebom bez oblaka idealno je stanje za refleksiju vode. Kada se radi s refleksijama

na bazi vode, želimo da cijeli krajolik bude u fokusu iako bi refleksija trebala biti središnja točka.

Potrebno je prebaciti fotoaparat u način prioriteta s otvorom blense s malim otvorom f/14 ili čak

i manjim. Korištenjem najniže ISO postavke, koje će i dalje omogućiti brzinu zatvarača od 1/50 ili

brže, izvršiti će podešavanje finih podešavanja za željeni rezultat.

4. Kompozicija i editiranje

Prvo je potrebno zaboraviti pravilo trećine, jer fotografija refleksije sastoji se od subjekta

razbacanog po cijeloj fotografiji. Svrha refleksije je kreirati efekt tako da subjekt ne mora biti izvan

središta kako bi bio zanimljiv. Ravnanje horizonta i stavljanje u središte slike pomoći će dati

simetriju – princip dizajna koji uvijek naglašava fotografiju. Za sve slike koje nisu ispale savršene

pri prvom okidaču fotoaparata, uvijek postoji naknadno editiranje.

Brzi savjet: Ukoliko želimo ručno prilagoditi ekspoziciju, može se upotrijebiti Levels tool u

editiranju kako bi se fotografijama dala dodatna dramatičnost.

Slika 6.5.4. Obrađivanje u Photo Editoru

18

7. PRAKTIČNI DIO

19

20

8. ZAKLJUČAK

Postoji mnogo stilova u fotografiji, no najbolje se usredotočiti na jedan stil i učiniti ga osobnim

stilom. Fotografiranje refleksija je jedan stil koji se može razviti i time dobiti šansu i mogućnost

da fotografije budu jedinstvene. Takve fotografije refleksije udvostručuju elemente i boje, one su

dramatičnije i pružaju uravnoteženu kompoziciju.

Fotografija refleksije je umjetnost jer je potrebno duboko ući u vlastitu maštu da bi prikazali

skrivenu ljepotu. Isto tako, fotografija refleksije je i znanost pri čemu je potrebno znati pravi kut

i tehniku, te biti dobro upoznat sa raznim mogućnostima i postavkama vlastitog fotoaparata kako

bi se snimila savršena snimka.

Izabrati refleksiju kao stil fotografije može biti vrlo uspješno i originalno pri tome dobiveći

zadivljujuće rezultate, no ponekad postizanje dramatičnih snimala može biti teže od prve misli. Iz

tog razloga, potrebno je puno praktičnog i teorijskog rada kako bi se zamišljena scena realizirala

u iznimnu fotografiju refleksije.

21

9. LITERATURA

1. Maja Strgar Kurečić: Osnove digitalne fotografije , Školska knjiga / Sveučilište u

Zagrebu, Grafički fakultet, Zagreb, 2017.

2. Dennis Curtin: The Textbook of Digital Photography, 200

3. Bilješke s kolegija Fizike (01.12.2018.)

4. http://www.fot-o-grafiti.hr/nauci/svjetlo-i-rasvjeta/refleksija

5. http://fotoklub-cakovec.hr/wp/2012/10/gospodar-prostora-uvod-u-kadriranje

6. https://huaweiforum.hr/discussion/188/10-trikova-za-snimanje-atraktivnijih-

fotografija-mobitelom

7. https://www.smashingmagazine.com/2008/11/50-beautiful-examples-of-

reflections-photography/

8. https://www.bettertravelphotos.com/blog/item/reflections-in-photography-a-

world-to-explore

9. https://blog.befunky.com/mirror-photography/

10. https://www.fotografija.astrobobo.net/milan-fizi-fotografija-pdf-download/

11. https://elibrary.ru/item.asp?id=7909878

12. http://www.photocourse.com/download/Textbook-of-Digital-

Photographysamples.pdf

22

10. POPIS SLIKA

Slika 2.1. Kodak DCS 100, izvor: http://www.nikonweb.com/dcs100/

Sve ostale slike su autorske (Natalia Kuljovski)