Top Banner

of 47

Privredno Poslovno Pravo - Skripta

Jul 15, 2015

Download

Documents

Welcome message from author
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript

PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

PRIVREDNO (POSLOVNO) PRAVOSKRIPTA

WWW.BH-PRAVNICI.COM [email protected]

WWW.BH-PRAVNICI.COM

PRIVREDNO (POSLOVNO) PRAVO1. OSNOVNI POJMOVI O PRAVUTEORIJSKI PRAVNI POJMOVI Pojmovi drave i prava Pojam drave. U irem znaenju, drava je pravom ureena organizacija vladajue klase koja monopolom fizike prinude podvrgava svojoj suverenoj vlasti stanovnitvo na odreenoj teritoriji. Elementi tako definirane drave su teritorija, stanovnitvo i postojanje suverene javne vlasti. U uem znaenju, pod pojmom drave se podrazumijeva dravna organizacija ili dravni aparat. Dravni organ je dio te organizacije. Pojam prava. U najirem znaenju, pojam prava obuhvata pravni sistem. To je sistematizirani skup pravila ponaanja ije neostvarivanje u drutvenim odnosima sankcionira posebna organizacija sa monopolom fizike prinude (objektivno pravo). Subjektivno pravo je na objektivnom pravu zasnovano ovlatenje jednog subjekta da se ponaa na odreeni nain ili da odreeno ponaanje zahtijeva od drugih subjekata. Pravna norma

Pravnu normu ine dispozicija i sankcija, tj. pravilo o ponaanju i pravilo o kazni ako se primarno nareenje ne izvri. Dispozicija je dio pravne norme koji sadri primarno pravilo ponaanja. Njome se nareuje ta treba initi u datoj situaciji. Sankcija je pojam kojim se prvenstveno oznaava dio norme koji sadri posljedicu za onoga ko je prekrio dispoziciju. Mogu se podijeliti prema deliktima za koje se primjenjuju. Za krivine delikte sankcija je kazna koja se sastoji u oduzimanju nekog dobra kao to su ast, sloboda, imovina ili ivot. Za graanskopravne delikte sankcija je naknada tete. Za administrativne prekraje sankcija je administrativna mjera (kazna) slina krivinoj sankciji, ali u znatno blaem obliku. Za disciplinske prekraje sankcije su disciplinske mjere. Dispozicija i sankcija imaju hipotezu. Hipoteza dispozicije odreuje faktiku situaciju koja se treba desiti, pa da nastane obaveza ponaanja po pravnoj normi. Npr: ko ima imovine, duan je plaati porez hipoteza je ko ima imovine. Hipoteza sankcije je opis radnje koja predstavlja prekraj dispozicije. Nepostupanje po dispoziciji naziva se prekraj ili delikt.Vrste. U zavisnosti od kriterija koji se uzima u razmatranje, postoji vie vrsta pravnih normi: Prema tome da li se norma odnosi na neodreen broj sluajeva ili regulira konkretan pravni odnos, norme se dijele na ope i pojedinane.

2

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMPrema tome u koju granu spadaju ustavne, upravne, graanskopravne, krivinopravne itd. Materijalnopravne norme reguliu sam odnos meu ljudima u drutvu, dok procesnopravne norme odreuju nain ostvarenja materijalnih normi - organizaciju i nain postupanja dravnih organa i drugih relevantnih subjekata. Po stepenu odreenosti dispozicije norme se dijele na kogentne, alternativne, dispozitivne i diskrecione. Dispozicijama kogentnih normi fiksno je nareeno odreeno ponaanje subjekta. Alternativne norme sadre 2 ili vie pravila ponaanja, od kojih adresat moe izabrati jedno. Dispozitivne norme sadre pravilo ponaanja, ali se primjenjuju supsidijarno, u sluaju da adresati nisu svoj odnos rijeili na drugaiji nain. Diskrecione norme sadre ovlatenja dravnom organu da sam postupi onako kako smatra najcjelishodnijim u odreenim okolnostima. Sistem prava Pojam. Sistem prava je jedinstvena i skladna cjelina nastala hijerarhijskim povezivanjem svih vaeih pravnih normi i njihovim udruivanjem u odreene srodne grupe. Elementi sistema prava su: 1. Pravna norma je osnovni element pravnog sistema. 2. Pravna ustanova ili institut je zajedniki naziv za skup pravnih normi koje reguliu jedan pravni odnos (npr.institut ugovora). 3. Grana prava je skup pravnih ustanova koje istim osnovnim metodom reguliu odreenu oblast drutvenih odnosa (ustavno pravo, upravno, krivino, graansko itd). 4. Pravna oblast je grupa srodnih grana prava. Postoji 6 pravnih oblasti, a u nauci je uobiajeno njihovo svrstavanje u 3 velike grupe: (1) materijalno i procesno pravo; (2) javno i privatno pravo i (3) domae i meunarodno pravo. Pojam i podjela pravnih akata Pravni akt je materijalizirani oblik pravne norme. Osnovni sadraj svakog pravnog akta je odreena individualna ili kolektivna odluka volje. Oblik pravnog akta ine 3 elementa: nadlenost, postupak donoenja i nain njegove materijalizacije (najee pisana forma). Pravni akti dijele se na one koji sadre normu ili normativne elemente, i one koji su usmjereni na ispunjavanje uslova iz neke ve postojee norme. Akti normativnog karaktera su daleko znaajniji. Dijele se na ope i pojedinane. Opi pravni akti unaprijed i apstraktno reguliu odreenu vrstu pravnih odnosa. Pojedinani akt najee predstavlja konkretizaciju opeg akta, tj. njegovu primjenu na konkretan i ve postojei pravni odnos. Vrste opih pravnih akata Ustav je sistem opih akata ili jedan opi akt koji sadri politike i pravne norme i principe organiziranja dravnopravnog poretka, kao i naela organiziranja najznaajnjih oblasti drutvenog ivota. Njegovo donoenje u nadlenosti je najviih dravnih organa (predstavniko tijelo). Postupak donoenja ustava je dui i komplikovaniji u odnosu na zakonodavni postupak. Po nainu materijalizacije, ustavi se mogu podijeliti na pisane i nepisane. Pisani ustavi mogu biti kodificirani i nekodificirani, u zavisnosti od toga da li su ustavne norme obuhvaene jednim jedinstvenim opim aktom ili ne.

3

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMZakon je pravni akt donesen od strane zakonodavnog organa o zakonodavnoj proceduri i koji sadri pravne norme, bilo ope ili pojedinane. Podzakonski akti u irem smislu su svi pravni akti nii od zakona, bez obzira na to ko je njihov donosilac i ta sadre. U uem smislu, pod podzakonskim aktima podrazumijevaju se samo opi akti dravnih organa niih od skuptine (uredbe, odluke, uputstva). Akti drutvenih organizacija se u pravni poredak usvajaju na 3 naina: 1. Pravno iniciranje odreivanje unaprijed ustavom ili zakonom da su akti koje donosi drutvena organizacija pravni akti; 2. Pravno sankcioniranje naknadno usvajanje akata drutvenih organizacija u pravni poredak; 3. Kombinacija prethodna 2 naina drava propisom odreuje da je akt drutvene organizacije pravni akt ako bude potvren od strane ovlatenog dravnog organa. Obiaj je drutvena norma koja nastaje kontinuiranim ponavljanjem odreenog ponaanja, sve dok se kod subjekata ne formira svijest da je takvo ponaanje obavezno u odreenoj situaciji. Da bi obiaj postao izvorom prava, mora ispunjavati 2 uslova: (1) ne smije biti suprotan postojeim pravnim propisima i naelima, kao ni moralnim principima; (2) mora biti u skladu sa osnovama drutvenog ureenja. Sudski akti. U teoriji je nepodijeljeno miljenje da su odluke ustavnih sudova izvor prava. Pored odluka ustavnog suda, svojstvo izvora prava priznaje se i odlukama najvieg suda u zemlji, za koje se smatra da imaju precedentni karakter. Sudska praksa je pojam pod kojim se podrazumijeva donoenje istih odluka od strane razliitih sudova u istim ili bitno slinim sporovima tokom dueg vremenskog perioda. Vrlo je znaajna za jednoobrazno tumaenje zakona i s tim u vezi pravnu sigurnost. Ugovor je saglasno oitovanje volje dviju ili vie strana kojim se zasniva, ukida ili mijenja neki pravni odnos. U teoriji prava naelno se priznaje da je ugovor koji sadri ope pravne norme izvor prava. S druge strane, ugovor koji sadri samo pojedinane norme ili pojedinane dispozicije se uglavnom ne smatra izvorom. Vrste pojedinanih pravnih akata Podjela. Pojedinani akt najee predstavlja konkretizaciju opeg akta. Moe biti potpuni i nepotpuni, u zavisnosti od toga da li istovremeno sadri i dispoziciju i sankciju. U praksi su najei nepotpuni pojedinani akti. Nepotpuni pojedinani akti koji sadre samo dispoziciju su upravni akti i pravni poslovi, a oni koji sadre samo sankciju su sudske odluke. Upravni akt je obavezujui akt dravnog organa ili organizacije koja vri javna ovlatenja, donesen po posebnom upravnom postupku. Pravni posao je pojedinani pravni akt nedravnog subjekta, stvoren na osnovu ovlatenja pravnog poretka i u njegovim okvirima. Nedravni subjekt je pravni posao stvorio dobrovoljno i takav posao ga naelno i obavezuje na dobrovoljnoj osnovi. Dakle, pravni posao je neimperativan pravni akt. Izuzetno, odreeni jednostrani pravni poslovi mogu imati i imperativan karakater. Tada se kae da privatno lice vri vlast (roditeljsku, starateljsku i sl).

4

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMGraanskopravni posao je pravni posao u oblasti imovinskih, ekonomskih odnosa. Graanskopravni poslovi se mogu podijeliti na graanskopravne poslove u uem smislu i poslove poslovnog prava. Jedni su regulisani normama graanskog prava, a drugi normama poslovnog prava. Sudski akt je akt donesen od strane suda u sudskom postupku. Najvaniji sudski akti su presuda, rjeenje i naelan stav. Pojam i hijerarhija izvora prava Pod pojmom izvori prava podrazumijevaju se drutveni faktori koji utiu na stvaranje i primjenu pravnih normi, kao i injenice preko kojih se te norme saznaju. Mogu se posmatrati u formalnom i matrerijalnom smislu. U materijalnom smislu, izvori prava su injenice i faktori koji dovode do stvaranja i primjene pravnih normi (materijalni izvori). U formalnom smislu, izvori prava su akti kojima se materijalni izvori pravno uobliavaju. Hijerarhija formalnih izvora prava uspostavlja se na osnovu naela ustavnosti i zakonitosti. Ustavnost postoji kad je pravni poredak zasnovan na hijerarhiji i meusobnoj usklaenosti opih pravnih akata, uspostavljenih na osnovu ustava koji je istovremeno i osnovni zakon. Naelo zakonitosti je usklaenost niih pravnih akata sa zakonima. Pravni odnos Pojam pravnih injenica i dogaaja. Pravne (pravno relevantne) injenice su injenice i okolnosti za koje objektivno pravo vee nastanak, promjenu ili prestanak pravnih odnosa. Temeljna podjela pravnih injenica je na dogaaje i ljudske radnje, u zavisnosti od toga da li nastaju uz uee ljudske volje. Pravne fikcije su injenice ije postojanje objektivno pravo pretpostavlja, mada one u stvarnosti ne postoje. Pobijanje fikcija nije dozvoljeno. Pravna pretpostavka (prezumpcija) postoji u sluaju kad se neka pravna injenica ili stanje smatra dokazanim, mada njeno postojanje nije utvreno. Pojam pravnog odnosa. Pravni odnosi su oni odnosi koji su regulisani pravnom normom, bez obzira na to da li su postojali prije donoenja norme, ili su stvoreni samom normom. Pravni odnos se sastoji iz ovlatenja jednog subjekta i odgovarajue obaveze drugog subjekta. Subjektivno pravo se moe definisati kao na objektivnom pravu zasnovano ovlatenje titulara na odreeno ponaanje u njegovom interesu. Ono je u krajnjoj liniji obezbijeeno zahtjevom prema nadlenom dravnom organu za prinudnim ostvarenjem. Dakle, elementi subjektivnog prava su ovlatenje, sopstveni interes titulara i zahtjev ili tuba u materijalnom smislu. Na osnovu mogunosti njihovog stavljanja u pravni promet, subjektivna prava se mogu podijeliti na prenosiva i neprenosiva. Druga podjela je na apsolutna i relativna subjektivna prava. Apsolutna djeluju prema svima (erga omnes) i sadre negativan zahtjev, tj. zahtjev svim ostalim licima da se suzdre od ponaanja kojim bi ugrozili to pravo. Primjeri apsolutnih prava su pravo vlasnitva, pronalazako i autorsko pravo, te lina prava.

5

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMRelativna subjektivna prava su ona ije ovlatenje djeluje samo prema tano odreenom nosiocu obaveze (inter partes). Najznaajnija grupa relativnih prava su obligaciona prava. Obaveza je pravna dunost na izvrenje odreene radnje. Objekat prava je pojam pod kojim se podrazumijeva sve ono na ta su usmjerena ovlatenja i obaveze. Svaka grana prava posebno utvruje svoje objekte i njihove osobine. Objekti imovinskog prava mogu biti: 1. stvari individualne i generike, pokretne i nepokretne, glavna stvar i pertinencija, proste i zbirne, potrone i nepotrone, zamjenjive i nezamjenjive; 2. ljudske radnje davanje, injenje, proputanje i trpljenje; 3. lina dobra ivot, zdravlje, ime, ast, znanje i sl; 4. proizvodi ljudskog duha tzv.intelektualne tvorevine (autorsko djelo, pronalazak, tehniko unapreenje i know-how). Uticaj vremena na pravne odnose. Vrijeme koje ima uticaj na pravne situacije naziva se rok. Pored vezivanja za poetak i zavretak pravnog odnosa, uticaj rokova manifestuje se i u vidu zastarjelosti, odraja i prekluzije. Zastarjelost je gubljenje tube u materijalnom smislu usljed nevrenja prava u zakonom predvienim rokovima. O zastarnim rokovima sudovi ne vode rauna po slubenoj dunosti. Bitno je naglasiti da zastariti mogu samo obligacionopravna potraivanja. Apsolutna prava ne zastarijevaju. Prekluzija je potpuni prestanak prava usljed neizvrenja ovlatenja u propisanom roku. Dakle, prestaje i samo pravo i zahtjev za njegovim prinudnim ostvarenjem, za razliku od zastare, gdje pravo samo po sebi ostaje, a prestaje samo zahtjev za prinudnim ostvarenjem prava. O prekluziji, odnosno isteku prekluzivnih rokova sud vodi rauna po slubenoj dunosti. Odraj (dosjelost) je pribavljanje nekog prava protekom vremena i uz ispunjenje odreenih uslova. Dakle, kad neka osoba kroz dui vremenski period savjesno dri u posjedu odreenu stvar, postaje njen vlasnik. Subjekti prava Subjekti prava su nosioci ovlatenja i obaveza u jednom pravnom odnosu. Osobina subjekata prava da mogu biti nosioci ovlatenja i obaveza naziva se pravnom sposobnou. Svojstvo subjekta prava ne zavisi od volje samog subjekta, ve je to svojstvo odreeno objektivnim pravom. Subjekti prava mogu biti fizika i pravna lica. Bitne osobine subjekata prava su pravna, poslovna i deliktna sposobnost. Pravna sposobnost je sposobnost biti nosiocem prava i obaveza. Fizike osobe pravnu sposobnost stiu roenjem, a pravne osnivanjem. Treba naglasiti da pravne osobe imaju tzv.specijalnu pravnu sposobnost, tj. mogu imati samo ona prava koja su potrebna za postizanje ciljeva zbog kojih su osnovana. Poslovna sposobnost subjekta je sposobnost preduzimanja pravno relevantnih radnji, tj. radnji kojima nastaju prava i obaveze. Fizika lica je stiu punoljetstvom, pravna lica osnivanjem i ostvaruju je preko svojih organa. Deliktna sposobnost je sposobnost subjekta da snosi sankciju za protivpravnu radnju (delikt). Pravno lice kao subjekt prava. Da bi jedna drutvena tvorevina mogla stei status pravnog lica, mora zadovoljiti 4 pretpostavke:

6

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM1. Da ima organizacijsko jedinstvo i odgovarajue organe preko kojih moe formulisati vlastite ciljeve, interese i odluke; 2. Da ima cilj radi kojeg je osnovana i zadatke koje treba ostvariti radi postizanja tog cilja. Cilj i zadaci ne smiju biti u suprotnosti sa javnim (drutvenim) interesima; 3. Da ima samostalnu egzistenciju, neovisno od egzistencije pojedinaca koji rade u organizaciji; 4. Da ima vlastitu imovinu. Zastupanje fizikih i pravnih lica Zastupnitvo je vrenje neke pravne radnje za tui raun i u ime drugog. Pravne radnje koje preduzima zastupnik proizvode ovlatenja i obaveze samo za zastupano lice. Zastupnitvo moe biti zakonsko, statutarno, zasnovano na aktu nadlenog organa i ugovorno (zastupanje po punomoju).

2. OSNOVI OBLIGACIONOG PRAVAOBLIGACIONO-PRAVNI ODNOSI (OBLIGACIJA) Pojam, vrste i subjekti obligacionih odnosa Pojam. Obligaciono pravo je skup pravnih normi koje reguliu obligacione odnose. Obligacioni odnos je takav pravni odnos meu tano odreenim licima, u kome je jedno lice (dunik) obavezno da drugom licu izvri odreenu inidbu, a to drugo lice (povjerilac) ima ovlatenje da od dunika zahtijeva takvo injenje. Predmet obligacionog odnosa je obligaciona radnja (inidba). Ona se moe sastojati u davanju, injenju, neinjenju (proputanju) ili trpljenju. Da bi mogla biti predmetom obligacionog odnosa, radnja mora ispunjavati 3 pretpostavke: mora biti biti mogua, doputena, odreena ili bar odrediva. Ako je predmet obaveze nemogu, nedoputen, neodreen ili neodrediv, obligacioni odnos je nitav. Vrste. Prema vrsti radnje, obligacije se dijele na: 1. Aktivne (pozitivne) i pasivne (negativne) aktivne se sastoje u davanju ili injenju, a pasivne u trpljenju ili proputanju; 2. Line i neline line moe izvriti samo dunik i niko drugi, neline moe izvriti i tree lice; 3. Trenutne i trajne u zavisnosti od toga da li se obligacija moe izvriti u odreenom kraem vremenu, ili traje due vremena; 4. Djeljive i nedjeljive u zavisnosti od toga da li se moe izvriti u dijelovima ili ne; 5. Jednostavne i sloene jednostavne obligacije mogu se izvriti jednom radnjom (bez obzira koliko dugo traje ta radnja), a za izvrenje sloene obligacije neophodno je preduzeti vie razliitih radnji; 6. Novane i nenovane.

7

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMPrema nainu odreivanja radnje, obligacije se dijele na: 1. Individualne (specijalne) radnja je precizirana i obligacija se moe ispuniti samo izvrenjem upravo te radnje (npr. predaja odreene umjetnike slike); 2. Generike predmet generikih obligacija odreen je samo po vrsti i koliini (npr.obaveza na predaju 2 tone peninog brana); 3. Alternativne obligacije postoje u sluaju kad se obaveza moe ispuniti izvrenjem jedne od 2 ili vie alternativno odreenih radnji. Dakle, obligacijom je predvieno 2 ili vie radnji, ali se ona smatra ispunjenom ako dunik izvri samo jednu od tih radnji. Ako stranke nisu drugaije ugovorile, pravo izbora pripada duniku; 4. Fakultativna obligacija (facultas alternativa) postoji u sluaju kad je duniku ostavljena mogunost da umjesto dugovane radnje izvri neku drugu radnju. Razlika u odnosu na alternativnu obligaciju sastoji se u tome to je kod fakultativne obligacije predmet obaveze samo jedna (glavna) radnja i povjerilac moe traiti samo njeno prinudno izvrenje. Ako naknadno postane nemogue izvrenje te radnje, dunik se oslobaa obaveze. Za razliku od toga, kod alternativne obligacije obaveza nee prestati ako naknadno postane nemogue izvrenje jedne od alternativno predvienih radnji, ve e na snazi ostati obaveza za preostale alternative. 5. Prirodne (naturalne) obligacije su obligacije koje nisu pravno zatienem, tj. povjerilac ne moe traiti izvrenje takve obligacije sudskim putem. Naturalne obligacije nastaju istekom rokova zastare, tj. prestankom prava na tubu. Subjekti obligacije su povjerilac i dunik. Povjerilac je nosilac prava, a dunik nosilac obaveze. U ulozi subjekata mogu se javiti fizika i pravna lica. Ako se u ulozi dunika ili u ulozi povjerioca javlja vie lica, govorimo o mnoini subjekata obligacije. U takvoj situaciji obligacija moe biti solidarna i razdijeljena. Ako je radnja dijeljiva, obligacija e biti razdijeljena osim ako je zakonom ili ugovorom izriito predvieno drugaije. Razdijeljena obligacija ustvari je skup vie samostalnih pojedinanih obligacija koje su samo prividno jedna obligacija. U takvoj situaciji svaki sapovjerilac moe traiti samo svoj dio potraivanja, a svaki sadunik mora izvriti samo svoj dio obaveze. Zastarjelost tee posebno prema svakom od sadunika, a tuiti se mogu svi sadunici odjednom ili samo jedan od njih za njegov dio duga. Za razliku od navedenog, kod solidarnih obligacija svaki od sadunika je obavezan da izvri cijelu obligaciju, a svaki od sapovjerilaca ima pravo zahtijevati izvrenje cijele obligacije, s tim to obligacija prestaje kad je izvri jedan od sadunika. Solidarna obligacija moe biti aktivna i pasivna, u zavisnosti od toga da li postoji vie povjerilaca ili vie dunika. Promjena subjekata obligacije naelno je mogua, osim kod strogo linih obaveza. Ako se u obligaciji mijenja povjerilac, to se naziva ustupanjem potraivanja ili cesijom. Ako se mijenja dunik, radi se o preuzimanju duga ili intercesiji. Nastanak (izvori) i prestanak obligacionih odnosa Izvori obligacija su pravne injenice i stanja na osnovu kojih nastaju obligacije. Prema naem pravu, izvori obligacija su: (1) ugovori, (2) jednostrane izjave volje, (3) uzrokovanje tete, (4) sticanje bez osnova i (5) poslovodstvo bez naloga. Prestanak obligacije moe nastupiti na nekoliko naina:

8

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM(1) Ispunjenjem redovni nain prestanka je ispunjenje obaveze. (2) Naknadnom nemogunou ispunjenja ako nastupi nemogunost ispunjenja, posljedice zavise od toga da li je do nemogunosti dolo usljed krivice dunika ili ne. Postojanje krivice dunika povlai nastanak obaveze naknade tete. (3) Prestankom subjekta na ovaj nain prestaju samo strogo line obaveze. Ostale obaveze prenose se na nasljednike. (4) Kompenzacijom (prebijanjem) jedne obligacije za drugu. Da bi moglo doi do kompenzacije, obaveze moraju biti uzajamne, istovrsne, dospjele, naplative (likvidne) i utuive. (5) Novacijom novacija (prenov) je pretvaranje jedne obaveze u drugu voljom stranaka. Da bi dolo do novacije moraju biti ispunjena 3 uslova: (1) postojanje volje stranaka da nastane nova obligacija, (2) stara obligacija mora biti punovana i (3) stara i nova obligacija se moraju razlikovati u neemu bitnom u predmetu ili u pravnom osnovu. (6) Konfuzijom konfuzija (sjedinjenje) je sluaj kad se i dunik i povjerilac sjedine u istoj linosti, tj. kad se isto lice pojavi istovremeno i u ulozi dunika i u ulozi povjerioca iste obligacije. Do konfuzije npr. moe doi nasljeivanjem. (7) Oprostom duga da bi oprost duga bio valjan, tj. da bi doveo do prestanka obligacije potreban je pristanak dunika. Razlog tome je to se iza oprosta duga mogu kriti razliiti motivi. (8) Zastarom zastara ustvari nije nain prestanka obligacije, ve njome prestaje samo pravo na tubu, odnosno od utuive nastaje naturalna obligacija.

9

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM3. POJAM I IZVORI POSLOVNOG PRAVA3.1. POJAM POSLOVNOG PRAVA Poslovno pravo je sinonim za trgovako ili trgovinsko pravo kao posebnu granu prava koja se bavi prvenstveno privatnopravnim odnosima u profesionalnom privrednom poslovanju. Predmet i metod poslovnog prava. Predmet poslovnog prava u najirem smislu su svi odnosi koji se tiu trgovine u pravnom smislu rijei, tj. svi odnosi koji nastaju u toku privreivanja ili u neposrednoj vezi sa privreivanjem. Na toj osnovi, poslovno pravo se moe definisati kao skup normi koje ureuju odnose u privrednom poslovanju. Specifinosti metoda privrednog prava se ogledaju uglavnom na 4 polja: 1. Izgled zajednikih osnovnih principa graanskog i privrednog prava; 2. Izvori prava; 3. Pojedina materijalno-pravna tehnika rjeenja; 4. Postupak za ostvarenje prava. Transformacija osnovnih osobina metoda graanskog prava. Svaki od 5 osnovnih principa graanskog i poslovnog prava ima specifian izgled u domenu trgovinskog odnosno privrednog prometa. 1. Jednakost stranaka i ravnopravnost njihovih volja je princip koji se mora shvatiti kao uslovan standard, jer je postojanje subjekata u monopolnom ili oligopolnom poloaju injenica koju pravo priznaje. 2. Princip slobodne volje stranaka i autonomije njihovih volja ima odreena ogranienja u privrednom pravu. Npr, javna preduzea su obavezna da zakljue ugovor sa svakim traiocem usluga pod istim uslovima, trgovci na malo moraju svakom potroau prodavati robu po cijenama koje su istaknute itd. 3. Bitno obiljeje privrednog prava jeste sankcija imovinske prirode, ali se pored nje javljaju i neimovinske sankcije vanugovorne prirode. 4. Prometljivost prava takoe trpi specifina ogranienja. 5. Na kraju, pretenost dispozitivnih normi je sve spornija u poslovnom pravu. Izvori prava. Obzirom da se poslovno pravo razvija iz graanskog, propisi u oblasti privrede ne moraju biti sveobuhvatni, ve pravno urediti pitanja koja nisu uope rijeena u graanskom pravu i pitanja koja u graanskom pravu nisu rijeena na nain koji odgovara potrebama poslovnog prava. Posebna materijalno-pravna rjeenja. U odnosu na graanskopravne ugovore, postoji veliki broj odstupanja u rjeenjima poslovnog ugovornog prava. Najvanija odstupanja su: - pojava formularnih ugovora i opih uslova poslovanja; - afirmacija naela formalnosti, po kome je forma (najee pismena) bitan element ugovora; - mogunost zakljuivanja ugovora o uslugama u privredi utanjem (zastupnitvo, komision, pedicija i posredovanje); - pri izvrenju ugovora zahtijeva se vie panje nego u graanskom pravu i odgovornost za neizvrenje je stroija; - postoje sluajevi objektivne odgovornosti, izgubljena dobit se uvijek nadoknauje, a poloaj povjerioca je olakan u oblasti dokazivanja.

10

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMPostupak ostvarivanja prava. Sporove ove grane esto sude posebni trgovaki ili privredni sudovi. Postupak se odlikuje sumarnou, kratkoom i saetou.

11

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM3.2. IZVORI POSLOVNOG PRAVA Propisi Ustav se ne pojavljuje kao neposredan izvor poslovnog prava. Zakoni su najvaniji izvor poslovnog prava. Meu najznaajnijim zakonima u ovoj oblasti su oni kojima se ureuje status subjekata poslovnih odnosa: trgovaca, trgovakih drutava ili preduzea (Zakon o preduzeima, Zakon o stranim ulaganjima, Zakon o zadrugama, Zakon o osiguranju imovine i lica, Zakon o bankama, Zakon o drutvima za upravljanje fondovima i o investicionim fondovima, Zakon o Registru vrijednosnih papira, Zakon o Komisiji za vrijednosne papire itd). Podzakonski akti i akti samoregulacionih organizacija. Od podzakonskih akata kao izvor poslovnog prava su najvaniji oni koje donosi vlada. U oblasti trita kapitala znaajnu ulogu imaju samoregulacione organizacije berza i organizacija profesionalnih posrednika. Najznaajniju ulogu u emisiji i prometu dugoronih vrijednosnih papira (dionica, obveznica, certifikata) ima Komisija za vrijednosne papire u FBiH, kao samostalan organ imenovan od Parlamenta FBiH. Komisija je regulacioni organ nadzora. Izvori autonomnog poslovnog prava Obiaj kao izvor poslovnog prava. Prema ZOO, uesnici u obligacionim odnosima su duni da u pravnom prometu postupaju u skladu sa dobrim poslovnim obiajima. Osim termina dobri poslovni obiaji, ZOO koristi i termin trgovinski poslovni obiaji, a analizirajui odredbe ZOO moe se doi do zakljuka da se ne radi o sinonimima. Naime, dobri poslovni obiaji su pravila poslovne etike. Razvijaju ih privredne komore, koje daju i potvrde o njihovom postojanju. Osnov za primjenu dobrog poslovnog obiaja je izriita zakonska odredba. Trgovinski poslovni obiaji su obiaji u uem pravno-tehnikom smislu. Pod tim pojmom se podrazumijeva komercijalna praksa koja je u takoj irokoj primjeni da privrednici oekuju postupanje ugovornih strana u skladu sa njom. Da bi postao izvor prava, potrebno je da poslovni obiaj ispuni odreene uslove: mora biti razuman, izvjestan, notoran i prihvaen od veine privrednika, te dobar, tj. mora biti u skladu sa pravilima poslovne etike. Na osnovu navedenog, trgovinski poslovni obiaj se moe definisati kao u praksi stvoreno pravilo postupanja u odreenoj struci ili u privredi uope, koje je u skladu sa pravnim poretkom i moralom, i ija se primjena oekuje budui da je ono izvjesno, opepoznato i prihvaeno od veine privrednika. Trgovinski poslovni obiaji mogu se klasificirati: 1. Na osnovu teritorijalne obuhvatnosti opi, regionalni i lokalni; 2. Prema strukama u kojima vae opi (horizontalni) vae u svim privrednim djelatnostima, a posebni (vertikalni) se primjenjuju samo u pojedinim strukama. Ove klasifikacije su znaajne u sluaju kolizije razliitih obiajnih pravila. Tada su jai oni obiaji koji dolaze sa ueg strukovnog ili teritorijalnog podruja. Osnov i nain primjene obiaja. Kad je u pitanju osnov primjene obiaja kao izvora prava, u teoriji se navode 2 takva osnova: (1) Svijest o cjelishodnosti i prihvaenost obiaja u praksi; i (2) Zakonsko priznanje poslovnog obiaja kao izvora prava.

12

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMU pogledu naina primjene obiaja, usvojeno je objektivno shvatanje o njegovom vaenju, to znai da ako propis ne postoji ili je nedovoljan, obiaj se primjenjuje ukoliko stranke nisu drugaije ugovorile, i to bez obzira da li su stranke znale za postojanje tog obiaja ili ne. Eventualno nepoznavanje obiaja je pravno irelevantno. Uzanse su dobri poslovni obiaji sistematizirani u zbornike. Mogu se podijeliti na ope i posebne, u zavisnosti od toga da li vae za sve poslove u privredi ili za pojedine struke odnosno odreene vrste poslova u okviru odreene struke. U sluaju meusobne kolizije, one uzanse koje dolaze sa ueg podruja su naelno jae. Meutim, ovo pravilo moe da trpi odreene izuzetke. Donosioci uzansi su ovlatene javne ili polujavne privredne organizacije (npr.berze) i profesionalna udruenja (komore, udruenja industrijalaca). lanstvo u organizaciji koja je stvorila uzanse podrazumijeva i pristanak na poslovanje po njenim uzansama u meusobnim odnosima lanova. To znai da se u meusobnim odnosima lanova uzanse primjenjuju uvijek kad njihova primjena nije izriito iskljuena ugovorom. S druge strane, za primjenu uzansi potreban je pristanak nelanova. Taj pristanak moe biti dat izriito ili konkludentnim radnjama: poslovanjem u okviru institucije koja je donijela uzanse, ugovaranjem nadlenosti arbitrae donosioca uzanse za meusobne sporove, pa ak i samim zakljuivanjem ugovora sa lanom organizacije koja je donijela uzanse. Na ovaj nain primjena uzanse faktiki postaje obavezna. Dravni organi imaju odreeni stepen kontrole nad donoenjem uzansi, koja se ostvaruje kroz davanje ovlatenja za donoenje uzansi ili pri njihovom formulisanju. U BiH su na snazi Opte uzanse iz 1954.godine, koje je donijela Glavna dravna arbitraa FNRJ, a koje dosad nisu ukinute niti mijenjane. Obim primjene ovih uzansi ogranien je Zakonom o obligacionim odnosima. Posebne uzanse kao trgovako pravilo danas donosi nadlena komora ili drugi oblik udruivanja trgovaca. Obligacioni ugovor. Da bi bio izvor poslovnog prava, potrebno je da ugovorne strane obligacionog ugovora djeluju kao preduzea ili individualni trgovci i da radnja na koju se stranke obavezuju spada u registrovanu privrednu djelatnost barem jedne od njih. esto ponavljanje istih privrednih poslova doveli su do tipizacije karakteristinih elemenata obligacionih ugovora. Tako nastaju tipski ugovori, kao obrasci u kojima su unaprijed formulisani karakteristini i najei elementi pravnog posla. Razvoj ekonomskog i pravnog prometa poveava broj pravno relevantnih injenica o kojima treba voditi rauna prilikom ugovaranja, ali koje ne zadiru u samu sutinu posla obuhvaenog tipskim ugovorom. Privrednici te injenice formuliu za svaku okolnost posebno i dopisuju na poleinu tipskog ugovora ili na poseban dodatak. Tako formulisane klauzule nazivaju se opti uslovi poslovanja. Poto ne zadiru u sutinu ugovora, ove klauzule i ne moraju biti unesene u svaki konkretan posao, ve se njihova primjena zasniva na posebnom sporazumu stranaka. Hijerarhija izvora poslovnog prava je slijedea: ustavi, ratificirani meunarodni ugovori, zakoni, drugi opi akti zakonodavnih organa, podzakonski akti, opi akti privrednih subjekata, ugovori, obiaji, uzanse, graansko pravo, te odluke upravnih i sudskih organa.

13

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM

14

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM4. SUBJEKTI POSLOVNOG PRAVA4.1. SISTEM SUBJEKATA POSLOVNOG PRAVA Odreivanje i sistematizacija subjekata Odreivanje subjekata poslovnog prava. Prema klasinoj teoriji, postoje 3 osnovna kriterija kojima se odreuju subjekti poslovnog prava: objektivni, subjektivni i mjeoviti. Po objektivnom kriteriju, svojstvo trgovca se izvodi iz pojma trgovinskog posla koji je objektivno definisan, tj. ti poslovi su izriito odreeni zakonom. U objektivne (apsolutne) trgovake poslove spadaju: bankarski poslovi, izdavanje mjenice, kupovina robe radi preprodaje, posredniki poslovi itd. Lice koje ue u takve poslove ima svojstvo trgovca. Model ovog kriterija je francusko pravo. Subjektivni kriterij u obzir uzima svojstvo lica. Trgovcem se definie lice koje obavlja trgovaku profesiju, a uslove za to je odredio zakon. Model je njemako pravo. Po mjeovitom sistemu, pojam trgovca odreen je nizom obiljeja. Tipian primjer je ameriko pravo, koje alternativno u obzir uzima sljedea obiljeja: a) Predmet transakcije poslovanje odreenom robom; b) Odnos prema ukupnoj transakciji zanimanje lica koje pokazuje znanje ili vjetinu svojstveno predmetu transakcije; c) Profesija ili zaposlenje lica koje svojim angamanom pokazuje da posjeduje znanje ili vjetinu za te poslove (agent, broker i sl). Osnovni kriteriji za odreivanje subjekata u domaem pravu. Kod nas je primijenjen mjeoviti sistem. Osnovni kriteriji za odreivanje subjekata poslovnog prava su: 1. Cilj osnivanja i egzistencije; 2. Obavezna registracija kod nadlenog dravnog organa (suda ili organa uprave); 3. Obavljanje registrovane djelatnosti u vidu zanimanja (profesije) i nain obavljanja djelatnosti; 4. Priroda poslova kojima se bavi odreeni subjekt. Sistematizacija subjekata poslovnog prava na osnovu navedenih kriterija je slijedea: 1. Individualni trgovac (samostalni privrednik); 2. Privredna/trgovaka drutva (profitne organizacije) drutva lica, drutva lica i kapitala, te drutva kapitala; 3. Statusni oblici povezivanja drutva na bazi uea u kapitalu, na bazi strukovnog povezivanja i na bazi trinog povezivanja; 4. Institucije trita kapitala banke i druge finansijske ogranizacije, osiguravajua i reosiguravajua drutva, drutva za upravljanje fondovima, te fondovi kao institucionalizovani oblici kapitala; 5. Organizovana i ureena javna trita kapitala; 6. Javna preduzea; 7. Zadruge, zadrune organizacije i savezi;

15

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM8. Privredne komore, komorske asocijacije, udruenja i drugi oblici; 9. Ostala pravna lica (neprofitne organizacije) udruenja graana, fondacije i zadubine i sl. Dalja sistematizacija subjekata poslovnog prava moe se izvriti po slijedeim kriterijima: 1. Pravni status pravna lica i individualni trgovac; 2. Unutranja pravna organizacija sloeni (razvijeni) i unitarni; 3. Sjedite domai i strani, odnosno meunarodni; 4. Dravljanstvo i nacionalna pripadnost osnivaa (ulagaa) domai i subjekti stranih ulaganja; 5. Teritorija obavljanja poslovne vanjskotrgovinskog prometa; djelatnosti subjekti domaeg prometa i subjekti

6. Kontrola kapitala i upravljanje supsidijarni (kotnrolisani) i kontrolni (dominantni); 7. Vlasnitvo privatni, zadruni, dravni i subjekti u mjeovitom vlasnitvu; 8. Vrsta djelatnosti subjekti iz oblasti proizvodnje, industrije, trgovine, usluga itd; 9. Imovinska odgovornost subjekti koji odgovaraju iskljuivo svojom imovinom i subjekti sa odgovornou drugog; oporezovani, neoporezovani, grupno oporezovani; 10. Ekonomski kriterij subjekti malog, srednjeg i velikog biznisa; 11. Participacija zaposlenih subjekti sa i bez radnike participacije; 12. Broj zaposlenih zavisno od konkretnog zakonskog rjeenja. Individualni trgovac (samostalni privrednik) Terminologija i pojam. Individualni trgovac (samostalni privrednik) se moe definisati kao fiziko lice koje pod svojim imenom obavlja registrovanu poslovnu djelatnost u vidu zanimanja (profesije) radi ostvarenja ekonomskih ciljeva, koji upravlja poslovima i za obaveze u prometu odgovara cjelokupnom imovinom. Osim toga, samostalni privrednik je i fiziko lice koje poslovnu djelatnost obavlja kao dopunsko zanimanje. Sa stanovita poreza, individualni trgovci se razvrstavaju prema vrsti poslovne djelatnosti koju obavljaju: ugostiteljstvo, turizam, prevoz, proizvodni zanati itd. Pravni poloaj individualnog trgovca odreen je slijedeim elementima: Firma individualni trgovac posluje pod firmom koja obavezno sadri njegovo lino ime, predmet poslovanja (oznaku djelatnosti) i sjedite. Firma obino sadri i neko svoje ime (Estrada, Bazeni, i sl). Sjedite Mjesto obavljanja poslovne djelatnosti. Ako se djelatnost obavlja u vie mjesta ili ako za njeno obavljanje nije potreban poslovni prostor, kao sjedite individualnog trgovca uzima se mjesto njegovog prebivalita. Odobrenje i registracija Odobrenje u formi rjeenja izdaje nadleni organ opine u kojoj e se voditi poslovne aktivnosti. U odgovarajui registar se upisuje: ime samostalnog privrednika, firma, sjedite i poslovna djelatnost. Upis ima deklaratoran karakter jer se status individualnog trgovca stie danom izdavanja rjeenja (odobrenja, dozvole za rad). Obavljanje djelatnosti Posebni zakoni i provedbeni propisi precizno utvruju uslove i nain obavljanja djelatnosti. Za razliku od trgovakih drutava, samostalni privrednik moe privremeno

16

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMobustaviti obavljanje djelatnosti zbog sprijeenosti, bolesti, vrenja vojne ili druge javne obaveze, te iz drugih opravdanih razloga. Ti razlozi moraju biti utvreni odgovarajuim rjeenjem opinskog organa i dostavljeni poreznoj upravi radi umanjenja poreskih obaveza. Posjedovanje poslovnog prostora Za pojedine oblasti je posjedovanje poslovnog prostora uslov za sticanje svojstva individualnog trgovca. Imovina i odgovornost Registrovanjem individualnog trgovca ne stvara se posebna imovina povodom dobara sa kojima on obavlja rad. Individualni trgovac odgovara cjelokupnom svojom imovinom za obaveze koje su za njega nastale u obavljanju djelatnosti. Voenje poslovnih knjiga Individualni trgovac obavezno vodi poslovne knjige i propisane evidencije koje podlijeu poreskoj i finansijskoj kontroli. Poreski tretman Individualni trgovac je poreski obveznik za plaanje poreza na promet proizvoda i usluga. Ostvarena dobit je predmet samostalnog oporezivanja i porez se plaa kvartalno. Trajni prestanak vrenja registrovane djelatnosti utvruje se rjeenjem, a moe nastupiti: odjavom, po silo zakona i u drugim zakonom odreenim sluajevima. Po sili zakona do prestanka moe doi u slijedeim sluajevima: 1. ako je samostalnom privredniku pravosnanim rjeenjem izreena mjera zabrane obavljanja djelatnosti; 2. ako je utvrena nitavost upisa u registar; 3. smru ili trajnim gubitkom poslovne sposobnosti individualnog trgovca; 4. danom stupanja individualnog trgovca na izdravanje zatvorske kazne due od 6 mjeseci. Udruivanje Individualni trgovci se mogu udruivati u svoja udruenja, saveze i komoru. Radnja i zajednika radnja. Teorijski posmatrano, pojam radnja ima 2 znaenja. U irem znaenju, pod tim pojmom se podrazumijeva obavljanje poslovne djelatnosti, a u uem znaenju pojam radnja obuhvata poslovni prostor. Isto vai i za pojam zajednika radnja, s tim to je kod nje vie samostalnih privrednika povezano ugovorom. Prema pozitivnom zakonodavstvu, bitno obiljeje radnje je poslovni prostor. Ako se djelatnost obavlja bez posjedovanja radnje, onda se registruje samo obavljanje djelatnosti. Uslovi za registraciju individualnog trgovca mogu se podijeliti na formalne i materijalne. Formalni uslovi su postojanje pismenog zahtjeva, te dokazi o postojanju materijalnih uslova. Materijalni uslovi se dijele na ope, dopunske i posebne. U ope spadaju: puna poslovna sposobnost i nepostojanje zabrane za obavljanje te djelatnosti. Dopunski materijalni uslovi odreuju se posebnim propisima za pojedine vrste djelatnosti, a sastoje se od: posjedovanja poslovnog prostora i opreme, ope zdravstvene sposobnosti, strune spreme i radnog iskustva individualnog trgovca ili zaposlenog lica. Utvrivanje posebnih materijalnih uslova vri nadleni opinski organ u svakom pojedinom sluaju. Ako se radi o voenju zajednike radnje, dodatni uslov je prezentiranje ugovora izmeu lica koja namjeravaju u njoj obavljati registrovanu djelatnost. Uope o privrednim (trgovakim) drutvima Terminologija. Termin preduzee, koji se jo uvijek esto koristi, u klasinom znaenju ne oznaava pravno lice, ve jedan poslovni poduhvat iji su nosioci trgovaka drutva. U novije vrijeme, pojmom preduzee (enterprise) se oznaavaju svi organizirani oblici vrenja poslovnih aktivnosti koji se ne mogu svrstati u kategoriju trgovakih drutava (nisu tipini).

17

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMPojam. Privredno (trgovako) drutvo je poslovna organizacija sa statusom pravnog lica. Ona predstavlja ugovorom stvorenu zajednicu po pravilu 2 ili vie fizikih ili pravnih lica koja ulau kapital i rad da pod zajednikim imenom (firmom) obavljaju registrovanu poslovnu aktivnosti sa ciljem sticanja profita. Postoji mogunost i da jedno lice formira i vodi trgovako drutvo. Elementi ope definicije trgovakog drutva su: 1. Cilj ostvarivanje zarade; 2. Pravni status svojstvo pravnog lica; 3. Pravni osnov nastanka ugovor izmeu osnivaa. Kod jednolanih drutava to je odluka o osnivanju; 4. Osnivai u principu 2 ili vie lica (domaih i stranih, pravnih i/ili fizikih); 5. Registracija drutvo, kao i njegova djelatnost se registruju kod suda; 6. Imovinskopravna odgovornost za svoje obaveze stvorene u prometu drutvo odgovara cjelokupnom svojom imovinom kao pravno lice. Tipovi trgovakih drutava su: 1. Drutva lica (drutva personalnog tipa, personalna drutva) DNO (drutvo neograniene odgovonosti), KD (komanditno drutvo); 2. Drutva lica i kapitala (mjeovita drutva, tj. drutva mjeovite pravne prirode) KDD/KAD (Komanditno drutvo na dionice/akcije), DOO (drutvo ograniene odgovornosti); 3. Drutva kapitala (drutva kapitalnog tipa) DD/AD (dioniko/akcionarsko drutvo). Holding i koncern ne spadaju u osnovne tipove trgovakih drutava, jer oni predstavljaju sloenije oblike povezivanja osnovnih tipova. Pravna priroda privrednog/trgovakog drutva obraena je kroz 3 osnovne teorije: teorija ugovora, teorija institucije i mjeovita teorija. Teorija ugovora drutvo smatra ugovornom tvorevinom. Ugovorom se odreuje njegova pravna struktura, pravna organizacija i sve ostale funkcije. Prema ovoj teoriji, ako ugovor ne sadri odreena rjeenja, treba primijeniti opa pravila obligacionog prava. Teorija institucije trgovako drutvo posmatra kao posebnu pravnu instituciju (pravno lice) i smatra da u ureenju samog drutva i naina njegovog poslovanja zakonske norme imaju dominaciju nad ugovornim pravilima. Osim toga, donoenje statuta i njegove izmjene i dopune od strane organa drutva upuuju na to da se vrlo esto odstupa od prvobitnih ugovornih rjeenja. Teorija o mjeovitoj pravnoj prirodi trgovakih drutava smatra da drutva nisu u potpunosti ni ugovori niti institucije. U njima uporedo egzistiraju pravila ugovornog prava, zakonska pravila, kao i pravila autonomnog prava kroz statute i odluke organa upravljanja. Kod drutava personalnog tipa preovladavaju ugovorna pravila, a kod drutava kapitala pravila zakona i autonomnog prava. Sistemi osnivanja privrednih/trgovakih drutava. Postoje 3 osnovna sistema: koncesioni, normativni i sistem zakona ili upravnog akta. Pozitivna zakonodavstva u pravilu kombinuju sva 3 sistema, s tim da je jedan od njih uvijek osnovni (dominantan).

18

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMSistem koncesije (dozvole) podrazumijeva osnivanje drutva na osnovu prethodne dozvole koju izdaje nadleni dravni organ. Ta dozvola (koncesija) je po pravilu konstitutivne prirode. Prilikom odluivanja o davanju dozvole, dravni organ ima iroka ovlatenja da ocjenjuje svrsishodnost osnivanja drutva, kao i druge uslove koje smatra potrebnim. Normativni sistem (sistem prijave) podrazumijeva da su uslovi i postupak osnivanja drutva unaprijed utvreni propisom. Funkcija dravnog organa svodi se na osiguranje primjene zakonskih propisa, tj. on je duan izvriti registraciju drutva ako utvrdi da su ispunjeni svi zakonski uslovi. Pritom nema ovlatenja da ispituje cjelishodnost osnivanja kao u koncesionom sistemu. Ovaj sistem osnivanja danas je dominantan. Sistem zakona ili upravnog akta primjenjuje se pri osnivanju javnih preduzea. Osnivaki akt je akt dravnog organa - zakon ili upravni akt. Njime se utvruju sva relevantna pitanja vezana za osnivanje i poslovanje subjekta. 4.2. DRUTVO SA NEOGRANIENOM SOLIDARNOM ODGOVORNOU LANOVA/JAVNO TRGOVAKO DRUTVO (ORTAKLUK, OPE PARTNERSTVO) Pojam, karakteristike i osnivanje Pojam. DNO postoji kad se na osnovu ugovora 2 ili vie lica udrue da pod zajednikim imenom (personalnom firmom) obavljaju odreenu poslovnu djelatnost, a svaki lan drutva moe uestvovati u upravljanju i za obaveze drutva odgovara solidarno neogranieno cjelokupnom svojom imovinom. Ovakav tip drutva pogodan je za voenje malog biznisa u okviru ueg kruga ljudi izmeu kojih postoji veliki stepen linog povjerenja. Karakteristike javnog trgovakog drutva ogledaju se u slijedeem: 1. Drutvo posluje pod personalnom firmom. Firma sadri imena svih lanova ili vie njih, ili samo jednog uz naznaku i ostali (drugovi, ortaci, braa i sl), kao i oznaku DNO. 2. Svi lanovi (partneri) ravnopravno upravljaju drutvom, ali se ugovorom upravljanje moe povjeriti jednom ili nekolicini lanova (to se u praksi rijetko deava). 3. Osnovnu glavnicu drutva ini zbir jednakih uloga lanova. Udjeli lanova su takoe jednaki (prava i obaveze). 4. Svi lanovi drutva podjednako uestvuju u podjeli dobiti, snoenju poslovnih rizika i pokrivanju gubitaka. Ugovorom je ovdje mogue predvidjeti i drugaija rjeenja. 5. Za obaveze drutva odgovara samo drutvo, kao i svaki njegov lan neogranieno solidarno. Osnivanje. Vai normativni sistem osnivanja. Najmanji broj osnivaa je 2, a maksimalan broj nije odreen. Osnivai mogu biti fizika i pravna lica. Da bi dolo do osnivanja drutva, moraju se ispuniti 3 uslova: osnivaki akt, unoenje svih osnivakih uloga u glavnicu drutva, te upis u sudski registar. Osnivaki akt je ugovor o osnivanju. On je privatnopravne prirode, tj. nije potrebna nikakva posebna ovjera dravnog organa. Obavezni elementi ugovora su: imena osnivaa, firma i sjedite drutva, djelatnost, osnovna glavnica i pojedinani ulozi osnivaa, udjeli i raspolaganje udjelima, trokovi osnivanja i pravne posljedice neuspjelog osnivanja, podjela dobiti, snoenje rizika i pokrivanje gubitaka, upravljanje i voenje poslovanja, zastupanje i predstavljanje drutva, kontrola i obavjetavanje, statusne promjene, promjene oblika i prestanak drutva.

19

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMVrlo je vano da se prilikom osnivanja drutva preciziraju sva relevantna pitanja, obzirom da je ugovor jedini pravni akt kojim se reguliu odnosi izmeu partnera. Zakon ne trai donoenje statuta, kao kod DD i DOO. Pravni odnosi izmeu lanova/partnera Osnovna glavnica je zbir pojedinanih uloga lanova drutva. Zakon nije odredio najnii iznos osnovne glavnice niti najmanji iznos pojedinanih uloga, imajui u vidu da se ova drutva osnivaju za relativno male poslovne poduhvate, kao i da partneri za obaveze drutva odgovaraju neogranieno solidarno. Ulozi lanova predstavljaju jednake i trajne prinose koje osnivai unose u drutvo radi formiranja osnovne glavnice. Mogu biti u novcu, stvarima i pravima. Zakon onemoguava ulog u radu. Ako je ulog u stvarima, ope pravilo je da ulaga ne moe na unesenim stvarima zadrati pravo vlasnitva. Ulozi u stvarima i pravima izraavaju se u novanoj vrijednosti koja se procjenjuje od strane osnivaa ili ovlatenih procjenitelja. Svaki lan je duan da do trenutka registracije u cjelosti unese svoj ulog u drutvo. Tokom poslovanja osnovna glavnica se moe poveavati dodatnim ulaganjem (reinvestiranje) ili ulaskom novih lanova u drutvo, s tim to ulozi lanova u oba sluaja moraju ostati jednaki. Zakon1 ne predvia mogunost povlaenja uloga iz drutva. Raspolaganje udjelima. Udio je skup prava i obaveza koje jedan lan ima u drutvu. Svaki lan ima istu vrstu i obim prava. Prava linog karaktera su neprenosiva, a imovinska prava se mogu prenositi interno (tj. na ostale lanove drutva) ili eksterno (na trea lica). U prvom sluaju, udio se moe prenijeti samo u cjelini i samo na sve ostale lanove u jednakom obimu. U sluaju eksternog prenosa, ostali lanovi drutva imaju pravo pree kupovine. Pitanje zalaganja udjela nije rijeeno zakonom, meutim obzirom da ono predstavlja teret i za samo drutvo i za ostale lanove, smatra se da je za zalaganje jednog udjela potrebna saglasnost ostalih lanova drutva. Uee u dobiti. lanovi drutva podjednako uestvuju u podjeli dobiti. Isplata se vri u vrijeme i na nain odreen ugovorom ili odlukom organa upravljanja. Uee u snoenju poslovnih rizika i pokrivanju gubitaka drutva. Svaki lan drutva podjednako uestvuje u tim obavezama. Gubici se mogu izmiriti na 2 naina: 1. Iz dijela dobiti koji pripada svakom lanu drutva; 2. Umanjenjem uloga svih lanova, tj. umanjenjem osnovne glavnice. U ovom sluaju se lanovima drutva ne dijeli dobit dok se iznos osnovne glavnice ne namiri. Savjesnost i potenje lanova drutva su primarna vrijednost na kojoj se zasniva ovaj tip drutva kao intuitu personae. Povreda obaveze savjesnog i potenog postupanja moe biti razlog za iskljuenje lana ili prestanak drutva, a u svakom sluaju dovodi do odgovornosti iz osnova prouzrokovanja tete. Zabrana konkurencije. Na zakon sadri samo opu klauzulu koja vai za sve tipove drutva, a prema kojoj lice koje obavlja poslovodnu funkciju u jednom drutvu ne moe istu funkciju obavljati u drugom drutvo iste djelatnosti, niti se moe javiti kao osniva takvog drutva. Zabrana konkurencije

1

Zakon o preduzeima

20

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMvai za vrijeme postojanja drutva i 1 godinu po prestanku vrenja funkcije direktora. Osnivakim aktom drutva se mogu proiriti i konkretizirati odredbe o zabrani konkurencije. Upravljanje i voenje poslova drutva Funkciju upravljanja u javnom trgovakom drutvu vre svi lanovi, koji zajedno i ravnopravno uestvuju u donoenju odluka. Ugovorom se najee kombinuju principi jednoglasnosti i veine. U sluaju sumnje ili nedovoljne regulacije, primjenjuje se princip jednoglasnosti. Voenje poslova obuhvata organizovanje procesa rada, rukovoenje radom i poslovanjem u drutvu, zastupanje i predstavljanje i odgovornost za zakonitost rada drutva. Za drutva personalnog tipa vae slijedei osnovni principi: 1. Voenje poslova mora biti organizirano (mora postojati); 2. Funkcija poslovodstva moe, a i ne mora biti spojena sa funkcijom upravljanja; 3. Poslovodni organ moe initi lice ili lica koji nisu lanovi drutva. Taj organ u principu moe biti inokosni i kolegijalni, mada je kolegijalni organ rijetkost.Poslovodna funkcija obavlja se do opoziva, pa se ne odreuje unaprijed duina mandata. Zbog injenice da se obino radi o malim drutvima, pomoni elementi poslovodstva (zamjenik direktora, pomonici, izvrni menaderi i sl) su rijetkost, mada za njihovo postojanje nema zakonskih smetnji. Pravni odnosi drutva i lanova prema treim licima u prometu Zastupanje i predstavljanje obuhvata aktivnosti usmjerene prema treim licima u pravnom prometu. Regulie se ugovorom o osnivanju. Ako je predvieno da zastupanje vre svi lanovi, svaki lan drutva moe samostalno (bez saglasnosti ostalih) zakljuivati ugovore i preduzimati druge pravne radnje u ime i za raun drutva. lanovi drutva su iskljueni iz zastupanja ako je formiran profesionalni poslovodni organ. Imovinskopravna odgovornost. Osnovne karakteristike odgovornosti lanova su: 1. Odgovornost je zakonska i ne moe se iskljuiti ugovorom ili drugim aktom drutva; 2. lanovi odgovaraju neogranieno, cjelokupnom imovinom; 3. lan odgovara samo svojom linom imovinom, a ne i imovinom drugih lica sa kojima ivi, osim ako su ta lica izriito pristala na drugaije rjeenje; 4. lan odgovara za sve obaveze drutva zakonske, ugovorne i vanugovorne, a koje su nastale za vrijeme lanstva u drutvu. Odgovornost lana drutva po svojoj pravnoj prirodi jeste solidarno jemstvo obligacionog prava. Povjerilac moe zatraiti ispunjenje obaveze od drutva kao glavnog dunika, od lana drutva kao jemca, ili od oba subjekta istovremeno. Svi su u istom redu namirenja, s tim to povjerilac mora protiv svakog od njih izdejstvovati izvrni naslov. U sluaju prestanka lanstva, lan drutva odgovara za obaveze nastale za vrijeme njegovog lanstva. Prestanak lanstva, promjena oblika drutva i prestanak drutva Prestanak lanstva mogu je na 3 naina: voljni, nevoljni i prirodni odnosno ekonomski. Voljni nain se redovno zasniva na odredbama ugovora o osnivanju drutva, a moe se manifestovati:

21

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM1. Prenosom udjela; 2. Nastankom razloga koji je predvien ugovorom o osnivanju; 3. Sporazumno sa ostalim lanovima; 4. Jednostranim raskidom iz razloga koji su predvieni ugovorom o osnivanju ili razloga poznatih u obligacionom pravu uope (povreda ugovora, naruavanje naela savjesnosti i potenja, prekraj pravila o zabrani konkurencije i sl) Nevoljni nain prestanka lanstva jeste iskljuenje iz drutva. Zakon ovo pitanje nije regulisao, te je od velikog znaaja ugovor o osnivanju drutva i sudska praksa. Trei nain prestanka lanstva je usljed prirodnih razloga (smrt, gubitak poslovne sposobnosti, trajna invalidnost fizikog lica, kao i steaj ili likvidacija pravnog lica). Promjena oblika drutva je nain prestanka drutva bez njegove likvidacije. Do promjene oblika moe doi voljom lanova ili po sili zakona. Prestanak javnog trgovakog drutva. Na prestanak ovog tipa drutva primjenjuju se opa pravila koja vae i za ostale oblike trgovakih drutava. S tim u vezi javno trgovako drutvo moe prestati: 1. Steaj i redovna likvidacija; 2. Promjenom oblika drutva; 3. Statusnom izmjenom (spajanje, pripajanje, cijepanje); 4. Istekom vremena na koje je drutvo osnovano; 5. U drugim sluajevima predvienim ugovorom o osnivanju. 4.3. KOMANDITNO DRUTVO (MJEOVITI ORTAKLUK, SPECIJALNO PARTNERSTVO) Specifinosti komanditnog drutva manifestuju se u slijedeim karakteristkama: U komanditnom drutvu postoje 2 kategorije lanova: komplementari (javni lanovi) i komanditori (tajni lanovi). Drutvo mora imati najmanje 2 lana jednog komplementara i jednog komanditora. Maksimalan broj lanova nije ogranien. Komanditori u naem pravu mogu biti samo fizika lica. Ulozi komplementara mogu biti u stvarima, pravima i novcu, a ulozi komanditora iskljuivo u novcu. Zakonski minimum osnovne glavnice je 50.000KM. Komplementari uestvuju u upravljanju, zastupanju i predstavljanju drutva u skladu sa osnivakim ugovorom. Istovremeno, oni za obaveze drutva odgovaraju neogranieno solidarno cjelokupnom svojom imovinom. Komanditori ne uestvuju u upravljanju, zastupanju i predstavljanju drutva, niti odgovaraju za obaveze drutva. Drutvo posluje i vodi se pod personalnom firmom, imenom jednog, vie ili svih komplementara. Imena komanditora se ne mogu unositi u firmu, a ako se to uini oni odgovaraju kao komplementari. Firma mora sadravati i oznaku oblika ovog drutva u vidu skraenice KD. Osnivanje komanditnog drutva vai sve to je reeno za osnivanje DNO. Uslovi koji moraju biti ispunjeni su zakljuenje ugovora, unoenje minimuma osnovne glavnice (50.000KM) i upis u sudski registar. Obavezni elementi ugovora o osnivanju su: - firma i sjedite;

22

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMimena i adrese odnosno sjedita osnivaa (komplementara i komanditora); djelatnost drutva; iznos osnovne glavnice, iznos, vrsta i nain uplate pojedinanih uloga, nain poveanja i smanjenja osnovne glavnice; prava lanova drutva (udjeli) i nain raspolaganja; podjela dobiti, snoenje poslovnih rizika i gubitaka; upravljanje i voenje poslovanja drutva, zastupanje i predstavljanje; prava komanditora na obavjetavanje; statusne promjene i prestanak drutva; trokovi osnivanja i posljedice neuspjelog osnivanja.

Pravni odnosi izmeu lanova Osnovna glavnica utvruje se osnivakim ugovorom uz potivanje zakonskog minimuma. U teoriji se naziva poetna osnovna glavnica, jer se moe poveavati tokom funkcioniranja drutva. Ulozi lanova najee nisu jednaki (po vrsti niti po visini). Ne mogu biti u radu, a ulozi komanditora iskljuivo se sastoje od novca. Svi ulozi moraju biti u cjelosti uneseni do trenutka registracije. Raspolaganje udjelima kod komanditnog drutva je obavezni element osnivakog ugovora. Za prenos udjela od strane komplementara redovno se trai saglasnost ostalih komplementara. to se tie komanditora, prenosom svojih udjela oni prenose samo imovinska prava, te njihov promet moe biti stvar ugovorne autonomije. Za komanditno drutvo bitno je izmeu kojih lanova se vri raspolaganje udjelima. Ako komplementar prenosi udio na komanditora ili tree lice, sticalac postaje komplementar osim ako ugovorom nije predvieno drugaije. U uporednom pravu vai ope pravilo da komplementar zadrava svoj raniji poloaj ako komanditor na njega prenese cijeli svoj udio. Raspolaganje dijelom udjela ne dovodi do promjene kategorije lanstva sticaoca. Uee u dobiti. Obje kategorije lanova uestvuju u podjeli dobiti, a nain podjele u cjelosti je stvar ugovorne autonomije. Uee u snoenju poslovnih rizika i pokrivanju gubitaka drutva. U pogledu ovog pitanja vai ugovorna autonomija, a pravilo je da gubitak tereti komanditore do visine njihovih uloga. Savjesnost i potenje komplementara i komanditora. Sve to je reeno za lanove DNO vai i za lanove komanditnog drutva, posebno komplementare. Zabrana konkurencije za komplementare vai kao i za lanove javnog trgovakog drutva. Zakonska klauzula o zabrani konkurencije se ne odnosi na komanditore, a ugovorom se moe regulisati drugaije. Upravljanje u drutvu i voenje poslova drutva Upravljanje. Komanditnim drutvom upravljaju komplementari, bilo neposredno ili putem organa odreenog osnivakim ugovorom. Taj organ ini odreeni broj komplementara, jer iskljuivo angaovanje lica izvan drutva ne odgovara prirodi imovinske odgovornosti komplementara.

23

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMKomanditori ne mogu uestvovati u upravljanju drutvom. Ipak, komanditori bi imali pravo zahtijevati sazivanje i donoenje odluke organa upravljanja, prema uslovima iz ugovora o osnivanju drutva (npr. ako predstavljaju 20% kapitala osnovne glavnice). Voenje poslova komanditnog drutva vai sve to je reeno za DNO: vrenje poslovodne funkcije mora biti organizirano, ona moe biti spojena sa funkcijom upravljanja, a formiranje posebnog poslovodnog organa je fakultativno. Ako je voenje poslova povjereno jednom komplementaru, smatra se da su ostali iskljueni. Komanditori ne mogu predstavljati niti zastupati komanditno drutvo prema treim licima. Ako bi prekrio tu zabranu, komanditor bi odgovarao za obaveze drutva kao i komplementar. Ako se radi o aktima i radnjama unutar drutva, komanditor bi mogao participirati u voenju drutva pod 2 uslova: da postoji kolegijalni poslovodni organ i da su radnje komanditora u tom organu iskljuivo usmjerene na odnose unutar drutva. Ako je voenje poslovodstva organizirano na individualnoj osnovi, komanditor ne moe voditi komanditno drutvo. Pravni odnosi drutva i lanova prema treim licima u prometu Zastupanje i predstavljanje komanditnog drutva se moe ugovorom povjeriti jednom, vie ili svim komplementarima ili profesionalnom poslovodnom organu. Komanditori ne mogu zastupati drutvo. Imovinskopravna odgovornost za obaveze komanditnog drutva. Drutvo kao pravno lice za svoje obaveze odgovara cjelokupnom svojom imovinom. Komplementari odgovaraju neogranieno solidarno (solidarno jemstvo). Komanditori ne odgovaraju za obaveze komanditnog drutva preko onoga to su unijeli u osnovnu glavnicu. Eventualna tuba protiv komanditora bila bi odbijena zbog nedostatka pasivne legitimacije. Od ovog pravila postoje izuzeci i to: - ako je u firmu upisano ime komanditora; - ako je komanditor preduzeo akt zastupanja; - za obaveze koje su za drutvo nastale prije upisa u sudski registar, a komanditor je pristao na njih; - ako uestvuje u upravljanju drutvom. Prestanak lanstva, promjena oblika drutva i prestanak drutva Prestanak lanstva nije zakonom razraen, pa je ta materija ostala u sferi ugovorne autonomije. Promjena oblika moe nastati voljom lanova ili po sili zakona. Na prvi nain do promjene dolazi opom saglasnou komplementara, ako su ispunjeni zakonski uslovi za osnivanje novog oblika drutva. Po sili zakona drutvo svoj oblik mijenja u 3 sluaja: 1. Prestankom lanstva svih komanditora nastaje DNO ili DJL; 2. Prestankom lanstva svih komplementara nastaje DJL, DOO ili DD; 3. Izdavanjem dionica od strane komanditnog drutva komanditori postaju dioniari nastaje komanditno drutvo na akcije/dionice. Prestanak komanditnog drutva. Vae opa pravila koja se primjenjuju na prestanak trgovakih drutava. 4.4. KOMANDITNO DRUTVO NA AKCIJE/DIONICE Pojam, karakteristike, pravna priroda i osnivanje

24

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMPojam. Komanditno drutvo na akcije najee se javlja kad se prosto komanditno drutvo eli otvoriti pribavljanjem dodatnog trajnog kapitala bez kreditnog ili drugog optereivanja. Karakteristike: a) Drutvo ima 2 kategorije lanova: komplementari, iji poloaj je isti kao kod obinog komanditnog drutva i komanditori, koji imaju isti poloaj kao akcionari u akcionarskom drutvu. b) Osnivake akcije komanditora-dioniara uplauju se iskljuivo u novcu, ali se akcije narednih serija mogu otkupljivati ulozima u naturi; c) Minimalna osnovna glavnica je 50.000 KM, kao i kod obinog komanditnog drutva; d) Na odnose u komanditnom drutvu na akcije se primjenjuju 2 vrste pravila: na komplementare se primjenjuju norme koje bi za njih vaile u prostom komanditnom drutvu. Na komanditoreakcionare primjenjuju se pravila koja vae za akcionare u akcionarskom drutvu. Pravna priroda komanditnog drutva na akcije/dionice u teoriji je sporna. Jedni smatraju da je to oblik komanditnog drutva, dajui prednost personalnim elementima, a drugi da je to oblik akcionarskog drutva dajui prednost elementima kapitala. Meutim, moe se zakljuiti i da je komanditno drutvo na akcije oblik sui generis, odnosno spada u kategoriju drutava lica i kapitala. Na Zakon o preduzeima daje prednost pesonalnim elementima, pri emu odstupa od uporednih prava. Osnivanje. Ovo drutvo moe nastati na 2 naina: osnivanjem, ili promjenom oblika prostog komanditnog drutva. Ugovor o osnivanju komanditnog drutva na akcije obavezno se sastavlja u pisanoj formi i sadri elemente koji su odreeni za obino komanditno drutvo, kao i odredbe o akcijama (vrsta, serija, prava komanditora-akcionara, raspodjela, prenos akcija itd). Ugovorom je mogue predvidjeti i uee u upravljanju od strane komanditora-akcionara, pri emu je potrebno definisati njihove odnose sa komplementarima. Obzirom da se na ovo drutvo primjenjuje procedura osnivanja koja vai za prosto komanditno drutvo, proizilazi da se ono moe osnovati iskljuivo na simultani nain ulozi moraju biti uplaeni prije upisa u sudski registar i nema mogunost djeliminog upisa akcija. Zakonom nije predviena obaveza donoenja statuta, te je njegovo donoenje stvar ugovorne autonomije. Imovinskopravni odnosi u drutvu i prema treim licima Osnovnu glavnicu ine 2 dijela: 1. Dio koji se formira trajnim ulozima komplementara. Iz uloga se konstituiu udjeli komplementara. Oni se predstavljaju odgovarajuim ispravama koje nemaju obiljeja hartije od vrijednosti (potvrde o udjelima). U nekim pravnim sistemima se i na ove udjele izdaju akcije; 2. Trajni ulozi komanditora-akcionara. Oni su uvijek reprezentovani akcijama i taj dio osnovne glavnice predstavlja akcionarski (dioniarski) kapital. Koji e od ovih dijelova biti vei, zavisi od ugovornog rjeenja u svakom pojedinanom sluaju. Zakonski minimum osnovne glavnice je 50.000 KM. Ulozi komplementara i komanditora-akcionara. Ulozi komplementara mogu biti u stvarima, pravima i novcu, a ulozi komanditora-akcionara iskljuivo u novcu.

25

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMRaspolaganje udjelima. Komplementari svoje udjele mogu prenositi po istom reimu koji vai u prostom komanditnom drutvu. Prenos udjela (akcija) od strane komanditora-akcionara naelno je slobodan i vri se po pravilima o prenosu akcija punim indosamentom ako glase na ime i prostom predajom ako glase na donosioca. Imovinskopravna odgovornost drutva i lanova. Komplementari odgovaraju neogranieno solidarno. Komanditori ne odgovaraju za obaveze drutva. Oni snose rizik u sluaju smanjenja ili nestanka osnovne glavnice (steaja) drutva. Ostali imovinskopravni odnosi. lanovi drutva uestvuju u podjeli dobiti srazmjerno ueu u osnovnoj glavnici drutva (po kapitalu). To posebno vai za komanditore-akcionare. Ako je to predvieno ugovorom, komplementari mogu uestvovati u podjeli dobiti i prema okolnostima. Pitanje zabrane konkurencije posebno je izraeno kod komplementara i za njih vae pravila koja se primjenjuju u personalnim drutvima. Upravljanje i voenje poslova drutva Upravljanje. Komanditnim drutvom na akcije upravljaju komplementari, neposredno ili putem posebno formiranog organa upravljanja. Osim toga, redovno se predvia da komanditori-akcionari osnivaju poseban organ (akcionarsku skuptinu). Na nju se primjenjuju pravila o radu skuptine akcionarskog drutva, uz odreene specifinosti. Naime, da bi odluka skuptine bila punovana, potrebna je saglasnost komplementara kao lino odgovornih lanova. Voenje poslova. Jedan ili vie komplementara mogu obavljati funkciju poslovodnog organa ili se mogu angaovati lica izvan drutva na profesionalnoj osnovi. Komanditori-akcionari mogu biti lanovi kolegijalnog poslovodnog organa, ali ne mogu preduzimati akte zastupanja, odnosno pravne radnje eksterne prirode. Prestanak lanstva, promjena oblika i prestanak drutva Prestanak lanstva u cjelosti je stvar ugovorne autonomije. Promjena oblika moe uslijediti odlukom organa upravljanja ili po sili zakona. U drugom sluaju do promjene e doi kad drutvo u cjelini izgubi jednu kategoriju lanova sve komplementare ili sve komanditore-akcionare. Prestanak. Komanditno drutvo na akcije prestaje na isti nain kao i ostali tipovi trgovakih drutava steaj, likvidacija, statusne promjene, istek vremena na koje je drutvo osnovano, odlukom organa upravljanja, te gubitkom jedne kategorije lanova. 4.5. DRUTVO SA OGRANIENOM ODGOVORNOU (DOO) Pojam, karakteristike, pravna priroda i osnivanje DOO je poseban oblik trgovakog drutva u koje najmanje 2 lica trajno ulau svoje uloge stvarajui ugovo-rom utvrenu osnovnu glavnicu podijeljenu na udjele i u kome lanovi ne odgovaraju za obaveze drutva. Karakteristike:

26

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMa) Minimalni iznos osnovne glavnice je 10.000KM, a pojedinanog uloga 500KM. b) Pored ugovora o osnivanju, DOO obavezno ima statut, kao najvii organizaciono-pravni akt koji se deponuje kod registracionog suda; c) Odnosi izmeu lanova drutva i kontrola nad drutvom se reguliu i ostvaruju kroz raspolaganje udjelima. U uporednim pravima postoje odreene zakonske limitacije u raspolaganju udjelima. d) Formiranje organa upravljanja je fakultativno, za razliku od akcionarskih drutava; e) Varijanta DOO je DJL, koje ima odreene specifinosti ali je najizrazitija ona koja predvia mogunost da jedini osniva za obaveze tog drutva odgovara neogranieno solidarno. f) DOO za svoje obaveze odgovara cjelokupnom svojom imovinom, a lanovi drutva ne odgovaraju za obaveze drutva. Pravna priroda. Ovdje postoje 3 shvatanja: 1. DOO predstavlja posebnu vrstu ortakog drutva, mada se ne negira i znaaj kapitala. Ovo shvatanje nije moglo pokazati da je DOO ortako drutvo, ve njegova posebna vrsta; 2. DOO je posebna vrsta akcionarskog drutva, tj. ulazi u kategoriju drutva kapitala; 3. DOO je po svojoj pravnoj prirodi drutvo sui generis. Njegova pravna priroda je mjeovita. Uporedna prava, kao i nae, zakonom izdvajaju ovo drutvo i posebno ga reguliu, iz ega se moe zakljuiti da je ono poseban tip trgovakog drutva. Osnivanje. Za osnivanje opeg tipa DOO vai normativni sistem. Elementi koncesionog sistema postoje kod osnivanja drutava za upravljanje investicionim fondovima, kod stranih ulaganja i rada u slobodnim zonama. Uslovi za osnivanje drutva su osnivaki ugovor, uplata osnovne glavnice i upis drutva u registar. Osnivaki ugovor ima karakter privatno-pravnog akta. Moraju ga potpisati svi osnivai. Obavezni elementi ugovora su: - imena osnivaa, firma i sjedite drutva, djelatnost odnosno predmet poslovanja; - odredbe o kapitalu iznos osnovne glavnice, nain poveanja i smanjenja, ulozi i nain njihovog unoenja, raspolaganje udjelima; - prava i obaveze osnivaa dobit, pravo glasa, uee u upravljanju i voenju drutva, uplata uloga, davanje sporednih inidbi itd; - podjela dobiti, snoenje poslovnih rizika i pokrivanje gubitaka drutva; - upravljanje drutvom i voenje poslova drutva; - nain rjeavanja sporova; - snoenje trokova i posljedice neuspjelog osnivanja; - prestanak lanstva u drutvu, promjena oblika i prestanak drutva; - trajanje i raskid ugovora; - mjerodavno pravo i jezik ugovora (ako je u pitanju strani osniva). Iznos osnovne glavnice iz ugovora mora biti u cjelosti uplaen prije upisa u sudski registar. Opi minimum osnovne glavnice je 10.000KM, a posebnim zakonom se moe odrediti i vii iznos. Tako je za drutva za upravljanje fondovima minimalni iznos osnovne glavnice 1 milion KM, koji se u cjelosti uplauje u novcu. Od trenutka upisa u sudski registar drutvo stie pravnu i poslovnu sposobnost.

27

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMStatut DOO nije uslov za osnivanje drutva, ali se mora deponovati kod registracionog suda u roku od 60 dana nakon upisa drutva u registar. Izmjene i dopune statuta se takoe deponuju kod suda. Obligatorni sadraj statuta je slijedei: 1. firma, sjedite i djelatnost drutva; 2. iznos osnovne glavnice i udjeli vrsta i veliina, raspolaganje, povlaenje, nasljeivanje, ogranienja u prenosu itd; 3. podjela dobiti, snoenje poslovnih rizika i gubitaka u poslovanju; 4. upravljanje i voenje poslova drutva; 5. participacija radnika u upravljanju; 6. unutranja organizacija drutva; 7. istupanje i iskljuenje lana; 8. promjena oblika, statusne promjene i prestanak drutva; 9. izmjene i dopune statuta. Imovinskopravni odnosi u drutvu i prema treim licima Imovina i osnovna glavnica DOO. Osnovna glavnica (osnovni kapital) predstavlja imovinu izraenu u novcu koja je utvrena ugovorom o osnivanju, statutom formirana iz uloga osnivaa i podijeljena na udjele. Osnovna glavnica se redovno upisuje u sudski registar i podlijee naelu publiciteta. Obzirom da nema sukcesivnog osnivanja drutva, nema ni mogunosti djeliminog konstituiranja osnovne glavnice. Poveanje osnovne glavnice moe nastati investiranjem i reinvestiranjem. Pod investiranjem se podrazumije-va unoenje novih uloga od strane novih lanova, a reinvestiranje je poveanje uloga postojeih lanova. Ulozi. Minimalni iznos pojedinanog uloga je 500KM, a u svakom pojedinanom sluaju se ugovorom i statutom odreuje isina uloga pojedinano za svakog ulagaa (ulozi ne moraju biti jednaki), s tim to zbir pojedinanih uloga ne moe biti ispod zakonskog minimuma osnovne glavnice. Ulozi lanova su imovinska subjektivna prava (vlasnitvo na stvarima, obligaciona prava, udjeli u drugom drutvu, novac). Ulozi ne mogu biti u radu. Pojedinani ulozi se, kao i osnovna glavnica, izraavaju u novcu. Naturalne uloge procjenjuje ovlatena organizacija ili strunjak. U sluaju da se nakon upisa drutva u sudski registar, steaja ili likvidacije ustanovi da je dio uloga precijenjen ili potcijenjen, moe se traiti njihovo usklaivanje sa realnom vrijednou. Zahtjev moe podnijeti svaki lan drutva putem tube actio pro socio. Sporedne inidbe lanova u korist drutva. Ugovorom o osnivanju drutva mogu se predvidjeti obaveze lanova na vrenje sporednih inidbi u korist drutva. Bitno je napomenuti da imovinski efekti takvih inidbi ne ulaze u osnovnu glavnicu drutva, niti predstavljaju poveanje uloga lanova. Sporedne inidbe obino imaju imovinski karakter i sastoje se u nekom davanju, a mogu se sastojati i od vrenja nekih radnji u korist drutva, kao i od neinjenja (npr.odricanje od konkurisanja drutvu). Udjeli i raspolaganje udjelima. Kod DOO se na udjele ne izdaju akcije, ve odgovarajue pisane isprave koje nemaju obiljeja hartije od vrijednosti. Inae, ovo drutvo, kao i drutvo personalnog tipa,

28

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMmoe emitirati hartije od vrijednosti kojima se ne stie participacija u upravljanju drutvom (mjenica, ek, obveznica, komercijalni zapis, certifikat). Dakle, kod ovog drutva ne dolazi u obzir raspolaganje udjelima prenosom hartija od vrijednosti. Kao i kod personalnih drutava, raspolaganje udjelima vri se putem cesije (ustupanja), uz pristanak svih ili odreene veine lanova drutva. Ustupanje se moe vriti unutar drutva, kao i prema treim licima. Povlaenje (amortizacija) udjela lana drutva. Generalno polazite poslovnog prava o trgovakim drutvima jeste da lan drutva ne moe traiti povlaenje (amortizaciju) onoga to je uloio u drutvo. Zakon o preduzeima ovu materiju u cjelosti preputa statutu. Ugovorom o osnivanju i statutom trebalo bi predvidjeti razloge za povlaenje udjela, uslove pod kojima se povlaenje vri, oblike i uslove obeteenja lana drutva, novi raspored udjela preostalih lanova, te nain donoenja odluke o povlaenju udjela. Uee u dobiti i ostvarivanju drugih imovinskih prava. Podjela dobiti je u sferi ugovorne autonomije, a ope pravilo je da lanovi uestvuju u podjeli dobiti srazmjerno visini svog uloga. Uee u snoenju poslovnih rizika i pokrivanju gubitaka drutva. Snoenje poslovnih rizika se u cjelosti regulie ugovorom o osnivanju i statutom drutva. Rizike i gubitke snose lanovi drutva u visini svojih uloga koji su ogranieni, pa otuda i ograniena odgovornost. Pritom se potuje princip jednakog tretmana: svi lanovi drutva snose posljedice srazmjerno visini svojih uloga u drutvu. Zabrana konkurencije, konfliktnost interesa i lojalnost drutvu. Zabrana konkurencije se odnosi samo na lanove koji obavljaju poslovodnu funkciju. Oni ne mogu osnovati drugo drutvo koje obavlja istu poslovnu djelatnost ili u takvom drugom drutvu obavljati poslovodnu funkciju. Zabrana konkurencije traje za vrijeme obavljanja poslovodne funkcije u drutvu i 1 godinu nakon prestanka. Ugovorom i statutom se klauzula o zabrani konkurencije moe proiriti. Zakonom je lojalnost drutvu predviena kao obaveza lanova ije se polje djelovanja precizira ugovorom o osnivanju drutva. Lojalnost se u pravno-tehnikom smislu esto odreuje kao zabrana nanoenja tete drutvu. U iroj varijanti, lojalnost ukljuuje zabranu konkurencije i iskljuenje konfliktnosti interesa. Imovinskopravna odgovornost drutva i lanova. Za svoje obaveze DOO odgovara cjelokupnom imovinom, i iskljuivo ono moe biti tueno. DOO moe odgovarati i za obaveze drugih drutava, ako je takvu odgovornost preuzelo posebnim ugovorom. Ona mogu poticati iz osnova zajednikih ulaganja, konzorcijalnog nastupanja, davanja jemstva, garancija i drugih pravnih poslova. lan drutva ne odgovara za obaveze drutva. Ne moe biti tuen, niti je aktivno legitimisan za tubu protiv nekog lica za ispunjenje obaveze koje to lice ima prema drutvu. Ako osnivai drutva prije njegove registracije zasnuju odreene obaveze sa ciljem osnivanja drutva, za nastale obaveze e odgovarati solidarno, jer u trenutku nastanka obaveza drutvo nije postojalo. Prestanak lanstva, promjena oblika drutva i prestanak drutva Prestanak lanstva moe nastupiti iz voljnih razloga, nevoljnih razloga i smru, odnosno prestankom postojanja samog lana. Zakonom o preduzeima ova materija je u cjelini preputena autonomiji osnivaa. Ugovorom i statutom potrebno je regulisati uslove, postupak i pravne posljedice istupanja i iskljuenja lana.

29

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMIskljueni, odnosno lan koji je istupio iz drutva, ima pravo na naknadu procijenjene trine vrijednosti svog uloga u trenutku istupanja odnosno iskljuenja. Kao trenutak istupanja odnosno iskljuenja uzima se dan pravosnanosti odluke koja je o tome donesena. Promjena oblika DOO moe nastati odlukom lanova, odnosno skuptine ili po sili zakona (ex lege). Odluka se donosi na nain i po postupku koji su utvreni statutom drutva. Po sili zakona DOO prestaje kad se broj lanova svede na jednog. Zakon nije odredio rok za obavljanje ove promjene. Promjena oblika se upisuje u sudski registar. Novonastalo drutvo preuzima prava i obaveze prethodnog. Na prestanak DOO primjenjuju se opa pravila o prestanku trgovakih drutava. 4.6. DRUTVO JEDNOG LICA (DJL, JEDNOLANO, INOKOSNO DRUTVO) Pojam, osnivanje i specifinosti DJL je drutvo u svojini jednog lica, jedinog vlasnika. Spada u red zatvorenih firmi koje su male ili srednje razvijene. Ono ustvari predstavlja varijantu DOO. Njegove karakteristike su slijedee: a) osniva i vlasnik drutva je jedno lice fiziko ili pravno, domae ili strano; b) osnivaki i organizaciono-pravni akt drutva je odluka. Statut nije obavezan; c) zakonski minimum osnovne glavnice je 1.000KM; d) drutvom upravlja vlasnik, a odlukom o osnivanju poslovodstvo moe biti povjereno jednom licu ili kolektivnom organu; e) raspolaganje udjelima je slobodno; f) za svoje obaveze drutvo odgovara cjelokupnom imovinom, ali e vlasnik odgovarati solidarno neogranieno ako probije pravni subjektivitet drutva. Osnivanje. Vai normativni sistem. Osnivaki akt je odluka o osnivanju koja ima karakter privatnopravnog akta. Odluka obavezno sadri: ime osnivaa, firmu i sjedite drutva, djelatnost, iznos osnovne glavnice, poslovodni organ, unutranju organizaciju, trajanje i prestanak drutva, nain izmjena i dopuna odluke. Prema sudskoj praksi, osnivaki ulog mora biti iskljuivo u novcu. Iznos osnovne glavnice mora biti u cjelosti uplaen prije registracije drutva. Specifinosti imovinskih odnosa kod DJL. Osnovnu glavnicu ini jedan ulog i jedan udjel. Povlaenje cijelog udjela je nemogue, jer to znai prestanak drutva. Dobit u cjelosti pripada vlasniku drutva. Imovinskopravna odgovornost drutva i jedinog vlasnika drutva Drutvo za svoje obaveze odgovara cjelokupnom svojom imovinom. Imovina drutva, osnovna glavnica i kapital steen poslovanjem su odvojeni od line imovine vlasnika. U odreenim sluajevima, odgovornost moe biti proirena i na jedinog vlasnika drutva. To vai u sluaju probijanja pravnog subjektiviteta drutva, koje vlasnik moe uiniti svojim radnjama ili mijeanjem svoje imovine i imovine drutva. Nadalje, ako je zloupotrijebio drutvo da bi otetio njegove povjerioce, ako je protivpravno opteretio imovinu drutva za svoje line poslove (jemstvo, hipoteka itd), te ako je smanjio imovinu drutva u svoju linu korist. Proirenje odgovornosti jedinog vlasnika drutva se ogleda u tome to on za obaveze drutva odgovara neogranieno solidarno. 4.7. AKCIONARSKO (DIONIKO) DRUTVO

30

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMPojam, znaaj, karakteristike i pravna priroda Akcionarsko drutvo je tip trgovakog drutva (poslovne organizacije) koji ugovorom formira najmanje 5 lica, ija je osnovna glavnica podijeljena na dijelove koji su reprezentovani akcijama (dionicama) kao hartijama od vrijednosti, a za obaveze u prometu drutvo odgovara cjelokupnom svojom imovinom. Osnovne karakteristike dionikog drutva su slijedee: a) Minimalni broj osnivaa je 5, bilo da se radi o fizikim ili pravnim licima; b) Minimalni iznos osnovne glavnice je 20.000 KM, od ega najmanje 25% mora biti u novcu. Za finansijske institucije taj cenzus je znatno vii: za banke je minimum 5 miliona KM, za dd u osiguranju 1 milion ako su predmet poslovanja poslovi osiguranja ivota, a 2 miliona KM ako drutvo obavlja vie vrsta osiguranja ili obavlja poslove reosiguranja. Za osnivanje drutva za upravljanje fondovima osnovni kapital je najmanje 1 milion KM. c) Osnovna glavnica podijeljena je na dijelove (jedinice-units) koji su predstavljeni akcijama (dionicama), a one su investicione hartije od vrijednosti. d) Promet akcijama je pravilo, a vri se na berzama, drugim organiziranim tritima kapitala ili u slobodnoj i neposrednoj pogodbi. e) Zakon izriito zahtijeva da se u akcionarskom drutvu formiraju organi upravljanja, kontrole i poslovodstva, bilo od akcionara ili na profesionalnoj osnovi (ovo drugo je u praksi redovno). f) Za obaveze stvorene u pravnom prometu drutvo odgovara cjelokupnom imovinom, a ulagai snose ogranien poslovni rizik do visine svog uloga. g) Uz osnivaki akt, akcionarsko drutvo obavezno mora imati statut koji se deponuje kod suda. Prvi statut donosi osnivaka skuptina, a kasnije skuptina dioniara. Pravna priroda akcionarskog drutva. Po svojoj pravnoj prirodi akcionarsko drutvo je pravno lice i to drutvo kapitala odnosno kapitalni tip drutva. Akcionari nisu ili ne moraju biti vezani za drutvo kao to je sluaj kod ostalih tipova; nain sticanja kapitala emisijom i prodajom vlastitih akcija karakteristika je samo ovog drutva; promjena imaoca akcija nema uticaja na poslovanje drutva, pa je promet udjela slobodan. Osnivanje akcionarskog drutva Osnivai mogu biti domaa i strana fizika i pravna lica. Osniva je svako lice koje potpie ugovor o osnivanju i otkupi osnivake akcije (dionice). Akcionari koji kupe akcije narednih emisija postaju lanovi drutva, ali nisu osnivai. Uslovi za osnivanje akcionarskog drutva. Nae pravo kao osnovni sistem kod osnivanja akcionarskog drutva usvaja normativni sistem, a izuzeci postoje u zakonom odreenim sluajevima (dozvolu za osnivanje poslovne banke ili za otvaranje organizacijskog dijela strane banke u zemlji daje Agencija za bankarstvo; odobrenje za rad dionikog drutva za osiguranje daje Ured za nadzor, odnosno Ministarstvo finansija, ako je ulog stranog osnivaa vei od 50% osnovnog kapitala; za osnivanje drutva za upravljanje investicionim fondovima i za osnivanje investicionih fondova odobrenje daje Komisija za vrijednosne papire).

31

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMPostoje 3 opa uslova za osnivanje dionikog drutva: zakljuenje pismenog ugovora, obezbjeenje osnovne glavnice i upis drutva u registar. Osnivaki ugovor ima karakter privatnopravnog akta. Obavezni elementi su: 1. imena osnivaa, firma i sjedite drutva; 2. djelatnost drutva; 3. ukupan iznos osnovne glavnice (dio u novcu i naturi), nain procjene uloga, poveanje i smanjenje osnovne glavnice, uee u osnovnoj glavnici; 4. odredbe o osnivakoj skuptini, ovlatenjima osnivaa do odravanja osnivake skuptine; 5. trokovi osnivanja, pravne posljedice neupisivanja ili neuplaivanja akcija; 6. sadraj javnog poziva na otkup akcija (prospekta); 7. uslovi i nain utvrivanja i podjele dobiti; 8. druga pitanja znaajna za osnivanje i poslovanje drutva. Odredbe o dionicama nisu obavezni elementi osnivakog akta, ve je to preputeno statutu drutva koji se donosi u roku od 60 dana od dana upisa drutva u sudski registar. Naini osnivanja dd su simultani i sukcesivni. Simultani nain postoji kad osnivai (maksimalno 40) ili odreeni krug kupaca bez upuivanja javnog poziva na upis i uplatu akcija preuzmu sve akcije drutva koje se osniva. Smatra se da su osnivai svoje akcije preuzeli u trenutku potpisivanja ugovora o osnivanju drutva. Kod simultanog osnivanja nije potrebna prethodna dozvola Komisije za vrijednosne papire, jer se radi o emisiji dionica putem zatvorene prodaje. Prije upisa drutva u registar, osnivai su duni uplatiti ugovorom odreeni iznos osnovne glavnice, koji ne moe biti manji od 20.000 KM. Preostali dio iznosa iz ugovora osnivai uplauju u rokovima koji su odreeni u osnivakom aktu drutva, najee u nekoliko rata. Simultani nain osnivanja primjenjuje se pri osnivanju malih i srednjih firmi. Upravljanje i voenje drutava koja su osnovana na ovaj nain ostaje u krugu osnivaa, to je nepovoljno za lica koja steknu akcije iz kasnijih emisija. Osim toga, osnivai ne odgovaraju kasnijim lanovima drutva za organizaciju i upravljanje drutvom. Sukcesivni nain osnivanja postoji kad osnivai upute izvod iz prospekta i javni poziv za upis i uplatu dionica, uz prethodno odobrenje Komisije za vrijednosne papire. Osnovna glavnica drutva konstituira se iz uloga osnivaa i uloga drugih lica koja su prihvatila prospekt i javni poziv. Zakoni redovno trae da jedan dio akcija obavezno preuzmu osnivai, tj. ne mogu se sve osnivake akcije ponuditi javnoj prodaji. Kasnije emisije dionica se mogu u cjelini ponuditi javnosti. Sukcesivni nain osnivanja znatno je sloeniji i skuplji. Postupak obuhvata prethodno dobivanje odobrenja od Komisije za vrijednosne papire, a zatim objavljivanje izvoda iz prospekta i javnog poziva. Uz zahtjev za dobijanje odobrenja Komisiji se mora prezentirati: - ugovor o osnivanju drutva; - nacrt statuta; - prijedlog prospekta, koji ukljuuje izjavu o investiranju i informacije o riziku i faktorima rizika; - ispravu o upisu osnivaa u registar Komisije; - dokaz o uplati takse za odobrenje emisije.

32

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMKomisija u roku od 30 dana po prijemu zahtjeva odluuje da li e odobriti emisiju ili ne. Po dobivanju odobrenja Komisije, objavljuje se javni poziv za upis i uplatu dionica u Slubenim novinama FBiH i najmanje jednom domaem dnevnom listu. Javni poziv je strogo formalan akt iji sadraj je propisan zakonom. On sadri odluku o emisiji odnosno izvod iz ugovora o osnivanju, te podatke o mjestu gdje se moe dobiti prospekt. Uz javni poziv se objavljuje izvod iz prospekta ili prospekt. Upis akcija vri se potpisivanjem izjave koja se naziva upisnica, neposredno ili preko punomonika. Obino sadri: - broj, vrstu i klasu akcija koje se upisuju, te njihove nominalne vrijednosti; - izjavu upisnika da e cijenu akcija uplatiti u rokovima iz javnog poziva; - izjavu da e odreeni iznos svake akcije ukljuujui i aggio uplatiti odmah, odnosno do upisa drutva u registar. Po svojoj pravnoj prirodi, javni poziv predstavlja opu, generalnu ponudu za zakljuenje ugovora. Upisnica je ustvari prihvat ponude. Da bi imala karakter prihvata, ona mora potvrdno odgovoriti na sve elemente ponude. Predajom upisnice zastupniku osnivaa, zakljuen je ugovor o ortakluku izmeu osnivaa i upisnika akcija. Trajanje tog ortakluka je privremeno, do trenutka registracije drutva. Obaveze ortaka-osnivaa su da preduzmu sve radnje koje se po zakonu trae za osnivanje drutva, a obaveze ortaka-upisnika akcija su da do momenta registracije drutva uplate iznose u skladu sa izjavom o upisu akcija. Ortakluk prestaje registracijom akcionarskog drutva. Preuzeta prava i obaveze iz ortakog odnosa prelaze na registrovano drutvo koje ulazi u pravni odnos sa svakim upisnikom akcija. Odgovornost osnivaa iz ranijeg ortakog odnosa prestaje samo ako osnivaka skuptina u cjelini prihvati izvjetaj o osnivanju drutva. U suprotnom, drutvu e solidarno neogranieno odgovarati oni osnivai zbog ijih propusta osnivaka skuptina nije prihvatila izvjetaj u cjelini. U pravnoj teoriji poznat je i tzv.kvalifikovano osnivanje, koje nije poseban nain osnivanja, jer i simultani i sukcesivni naini mogu biti kvalifikovani. Kvalifikovano osnivanje drutva postoji ako osnivai ugovore da svi ili neki od upisnika umjesto novcem svoje akcije plate ulogom u naturi (nekretnine, maine, oprema, prava industrijske svojine i sl). Po Zakonu o preduzeima, na taj nain moe biti konstituisano najvie osnovne glavnice. Upis (supskripcija) akcija vri se kod banke (depozitara) koju angauju osnivai. Izmeu osnivaa i banke sklapa se poseban ugovorni aranman. Banka moe na sebe preuzeti obavezu da upie i preuzme preostali dio akcija koje ne budu upisane. Time se osnivau garantuje da e drutvo biti osnovano. Za ovu garanciju banka naplauje posebnu (garantnu) proviziju. Upis akcija vri se na mjestima i u vrijeme naznaeno u javnom pozivu. Po izvrenom upisu, odnosno isteku roka za upis, Komisiji za vrijednosne papire dostavlja se pismeni izvjetaj. Taj izvjetaj kod zatvorene prodaje sainjavaju osnivai, a kod javne ponude depozitar. On sadri broj upisanih i uplaenih akcija. Komisija po prijemu izvjetaja donosi rjeenje kojim proglaava da je javna ponuda uspjela, odnosno proglaava je neuspjelom. Javna ponuda se smatra uspjelom u sluaju kad su upisane sve ponuene akcije, te u sluaju kad je postupak upisa prekinut na legalan nain iako je upisan manji broj od ponuenih akcija2. Rjeenje se dostavlja Registru vrijednosnih papira i osnivaima. Osnivai su duni objaviti izvjetaj o uspjeloj emisiji.

2

Zakon o vrijednosnim papirima, l.32,33

33

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COMUpisane dionice sa uplatama evidentiraju se u Registru vrijednosnih papira, koji obavlja i poslove uvanja i odravanja podataka o dionicama, kao i poslove prenosa. Uplata (otkup) akcija vri se kod banke kod koje je i obavljen upis, u rokovima koji su odreeni osnivakim aktom. U odreivanju rokova osnivai su slobodni, uz ogranienje da prije odravanja osnivake skuptine mora biti uplaen iznos koji je unaprijed utvren i objavljen a koji ne moe biti ispod minimalnog iznosa osnovne glavnice. Akcije se uplauju ulozima koji mogu biti u novcu, stvarima i pravima. Nije doputen ulog u izvrenom radu ili uslogama. Vrijednost uloga iskazuje se u KM. Uloge u naturi (stvari, prava) procjenjuju specijalizirane organizacije ili strunjaci (ovlateni procjenitelji), kako ne bi dolo do potcjenjivanja ili precjenjivanja vrijednosti uloga. Ovi ulozi moraju biti u cjelosti uneseni do trenutka registracije. Smatra se da su stvari i prava uneseni u drutvo ako ono moe njima u potpunosti, slobodno i trajno raspolagati. Ostala pravila o uplati (otkupu) akcija: a) Uplata novanih uloga vri se na privremeni raun za deponovanje uplata. Niko nema pravo raspolaganja tim iznosima (ni osnivai), sve do upisa drutva u registar. Nakon toga, sredstvima raspolae organ ovlaten od osnivake skuptine; b) Ako upisnici ne unesu svoje uloge u roku koji je odreen osnivakim ugovorom, snose odgovarajue imovinske sankcije (odgovornost iz ortake zajednice); c) Kod prodaje dionica iz prve ruke, dionice se ne mogu prodavati ispod njihove nominalne vrijednosti (kako osnivake, tako i dionice narednih emisija). Njihov vlasnik ih kasnije moe prodavati po cijeni koju sam odredi. d) Ako zakon i ugovor o osnivanju predviaju, akcionaru se uplata ili unoenje uloga moe odgoditi ili se on moe potpuno osloboditi te obaveze; e) Ako se akcije prodaju iznad njihove nominalne vrijednosti, taj iznos preko nominalne vrijednosti (aggio) ne ulazi u osnovnu glavnicu drutva, ve u rezerve drutva. f) Aktom o osnivanju se za dioniare mogu predvidjeti dodatne obaveze, u vidu novanih davanja. Vrijednost takvih davanja ne ulazi u osnovnu glavnicu drutva, pa time i ne utie na visinu udjela lana drutva. Osnivaka skuptina se obavezno saziva u roku od 15 dana od isteka roka koji je ugovorom odreen za upis i uplatu dionica. Kvorum ine akcionari koji su upisali najmanje 50% osnovne glavnice. Ako nema kvoruma ponavlja se sazivanje skuptine i nakon toga odluke se donose veinom glasova prisutnih. Osnivaka skuptina utvruje da je osnovna glavnica upisana i uplaena u skladu sa ugovorom i javnim prospektom, usvaja izvjetaje o procijenjenim ulozima u naturi i njihovom unoenju, zatim izvjetaj o trokovima osnivanja drutva. Skuptina donosi statut drutva, bira upravni i nadzorni odbor drutva, odobrava ugovore os