Prirucnik vozila

8/16/2019 Prirucnik vozila

1/20

1

5

3. GLAVNI DIJELOVI MOTORA SUI

Glavni dijelovi motora sui, koji neposredno i posredno ucestvuju u formiranju radnog

prostora, dijele se na:

- pokretne i

- nepokretne dijelove

Na slici 3.1 prikazani su glavni dijelovi motora sui.

1 - poklopac motora; - glava motora; 3 - vijci za vezanje glave i !loka motora; " - !lok motora sagornjim dijelom motorske kucice; 5 - poklopac - gnijezdo lezaja radilice; # - donji dio motorske

kucice $karter%; & - zaptivka izmedu !loka i glave motora; ' - klipna grupa; ( - klipnjaca; 1) -

koljenasto vratilo $radilica%; 11 - kontrateg; 1- velika pesnica klipnjace; 13 - zamajac sa zupcastim

vijencem; 1" - zupcanik za pogon razvodnog me*anizma

Sl. 3.1 Glavni dijelovi motora

1)

13

1"1


2/20

1

#

+ret*odne grupe dijelova sacinjavaju:

a% +okretni dijelovi:

- klipna grupa $klip, klipni prstenovi, osovinica i osiguraci% $'%,

- klipnjaca $(% sa velikom pesnicom $1% i kliznim lezajevima u maloj i velikoj pesnici klipnjace i

- koljensto vratilo $radilica% $1)% sa kontrategovima $11%, zamajcem sa zupcastim

vijencem $13% i zupcanikom za pogon razvodnog me*anizma $1"%.

!% Nepokretni dijelovi:

- poklopac cilindarske glave $1%,

- cilindarska glava $% sa zavrtnjevima $3% za njeno pricvrscenje za !lok,

- !lok motora $"%,

- zaptivka izmedu !loka i glave motora $&%,

- donja polutka gnijezda glavnog lezaja $5% $poklopac% i

- korito motora $karter% $#%.

nastavku ce !iti date osnove informacije o glavnim dijelovima motora

3.1 Pokretni dijelovi otor!

+okretni dijelovi su prikazani na slici 3.1 $pozicije: ', (, 1), 11, 1, 13 i 1"%, a na slici 3.

dati su djelovi krivajnog me*anizma !ez radilice i njoj pripadajuci* elemenata.

- osigurac; - osovinica;

3 - klizni lezaj u maloj pesnici klipnjace;

", 5 - kompresioni klipni prstenovi $karike%; # - uljni

klipni prsten $karika%; & - klip;' - klipnjaca; ( - osigurac;

1) - zavrtanj;

- klizni dvodijelni lezaj u velikoj pesnici;

1 - poklopac velike pesnice,

13 - mala pesnica klipnjace

Sl. 3." +okretni dijelovi motora $klipna grupa i klipnjaca%


3/20

1

&

#li$

snovni zadaci klipa su:

- da prenosi sile gasova na radilicu motora,

- da ucestvuje u kruznom procesu motora, a kod dvotaktni* motora da ucestvuje i uizmjeni radne materije,

- da istovremeno pri*vata velike promjene pritiska i temperature,

- da pomaze pri zaptivanju radnog prostora,

- kod manji* i srednji* motora da ima ulogu ukrsne glave,

- da prima inercione sile od karika,

- da vrsi odvodenje odredene kolicine toplote da se ne !i prekoracila najveca

dozvoljena temperatura dijelova klipa,

- da ima *a!anje u razumnim granicama i

- da se pomocu njega utjece na smanjenje specificne potrosnje goriva i smanjenje

emisije zagadujuci* materijala u produktima izgaranja.

/lipovi se izraduju najcesce od legura aluminija. 0o su u prvom redu legure:

- l 2i 5 u Ni

- l 2i 1 u Ni

- l 2i 1' u Ni

- l 2i 1 u Ni

koje pored osnovnog elementa aluminija $l% sadrze silicij $2i%, !akar $u% i nikl $Ni%.

+ored legura l, za klipove se koriste i sivo liveno gvozde i nodularni sivi liv.

snovne prednosti legura l su:

- male inercione sile i

- do!ar prenos toplote.

4ose strane legura l su:

- veliki koeficijent toplotnog sirenja i

- opadanje me*anicki* oso!ina sa porastom temperature.

cilju odrzavanja nivoa temperatura na klipu, vrlo cesto se uvodi i dodatno *ladenjeklipa prskanjem ulja $slika 3.3%. Na slici 3.3 a% prikazano je konstruktivno rjesenje za

dodatno prskanje ulja sa unutarnje strane cela klipa, a na slici 3.3 !1% i !% konstruktivno

rjesenje za prskanje ulja sa njegovim zadrzavanjem na klipu. +ored ovi* rjesenja, klipovi

se rade i kao dvodijelni, slika 3." a% i !%, gdje je gornji dio klipa od vatrootpornog celika,

a donji od legure l, a na slici 3." c%, termicki najoptereceniji dio klipa o!lozen je

keramikom, koja sluzi kao odlican toplotni izolator.


4/20

1

'

O%ovini&! kli$!

snovni zadatak osovinice klipa je da ostvari zglo!nu vezu klipa s klipnjacom. Najcesce

se koriste tzv. plivajuce osovinice, koje slo!odno plivaju u maloj pesnici klipnjace i

usicama klipa. +ostoje i druge konstruktivne varijante, koje ce !iti prikazane u dijelu gdjese razmatra klipnjaca. !lici osovinice klipa prikazani su na slici 3.5. Na slici 3.5 a% dat

je o!lik, koji se najcesce koristi kod cetvorotaktni* motora a na slici 3.5 !% je prikazana

osovinica za dvotaktne motore. !og smanjenja mase, a zadrzavanja krutosti susrecu se i

osovinice kao na slici 3.5 c% i d%. Na slici 3.5 e% data je osovinica koja se pricvrscuje za

klipnjacu. zgled !ocni* osiguraca osovinice vidi se na slici 3.#.

Sl. 3.3 6azlicitevarijante dodatnog*ladenja klipa

!%

!%

Sl. 3.' 7vodijelni klip a% i !% i klip sa keramickim umetkom c%


5/20


6/20

zgled radilice, sa elementima koji se na njoj nalaze, dat je na slici 3.(.

d)

f %

e)

*) +)

4egenda:

a% pravougaona karika !% minutna karika $3)8 do 5)8 nagi!%

c% jednostrano trapezna karika

d% dvostrano trapezna karika

e% karika sa odsjecenim gornjim

ru!om

f% reverzivno - torziona karika

g% normalna !alicna karika

*% asimetricno !alicna karika

i% asimetricno !alicna karika

rasterecena po pritisku

Sl. 3., /onstruktivni o!lici kompresioni* klipni* prstenova $karika%

ljne karike najcesce imaju izgled kao na slici 3.'.

I- i

!) b) &)

d)

9

e)fr

f)

Sl. 3./ /onstruktivni o!lici uljni

4egenda:

a% uljna karika sa nosom

!% uljna karika sa kanalom

c% uljna karika sa torzionim

djelovanjem

d% uljna karika sa forsiranim

struganjem ulja

e% fleks uljna karika

f%


7/20

1- prigusivac torzioni* oscilacija $+0%, 18 - mjesto montaze +0, - remenica za pogon pumpe i

ventilatora, 8 - mjesto montaze remenice, 3 - zupcanik za pogon !regastog vratila, 38 - mjesto

montaze zupcanika, " - glavni rukavac, 5 - ramena, # - kanal za ulje, & - protutegovi, ' - leteci

rukavac, ( - priru!nica, 1) - zupcasti vijenac, 11 - zamajac, 1 - frikciona povrsina na zamajcu, 13 -

otvor za centriranje, 1", 15 - mjesto zaptivanja krajeva radilice

Sl. 3.0 zgled $a% i skica $!% elemenata grupe koljenastog vratil!

>fektivna snaga motora $+e%, odnosno odgovarajuci o!rtni moment $?e% i !roj o!rtaja

motora $n% se prenose od zamajca $11% na spojnicu i mjenjac.

6adilica se najcesce izraduje kovanjem $slika 3.1)%, a u novije vrijeme sve cesce livenjemza manje motore.


8/20

6adilice se izraduju od celika za po!oljsanje. Najcesci materijali su:

- za male i malo opterecene motore: 1531 i 1&31,

- za vozilske manje optercene oto i dizel motore: 313) i 33),

- za vise opterecene dizel motore: 3'3) i "&3,

- za najopterecenije dizel motore 5"3).

Na radilici motora, na mjestu izlaza snage od motora, montira se zamajac. amajac motora

je u stvari ploca odredenog konstruktivnog o!lika $zavisno od raspolozivog ugrad!enog

prostora% koja se montira na kraju radilice na mjestu izlaza snage. 2luzi da u odredenom

trenutku preuzme visak rada od motora, a u nekom drugom momentu da taj visak rada

preda, sve u cilju o!ez!jedenja sto ravnomjerije !rzine o!rtanja motora. a sva vozila se

o!icno propisuje stepen neravnomjernosti o!rtanja motora, a sam zamajac se definira sa

parametrima tezine i zamajnog momenta. +ored osnovne uloge zamajac se koristi i za

ugradnju zupcastog vijenca za startovanje motora. Na njega se takoder ugraduje i spojnica

za prenos o!rtnog momenta na radnu masinu

#li$nj!&!

/lipnjaca je element koji povezuje klip i radilicu motora i vrsi pretvaranje pravolinijskog

kretanja klipa u kruzno kretanje radilice. 2astoji se od male pesnice, tijela i velike pesnice

klipnjace sa poklopcem velike pesnice. maloj pesnici nalazi se jednodijelni klizni lezaj, a

u velikoj pesnici dvodijelni klizni lezaj. zgled klipnjace sa ravno razrezanom i koso

razrezanom velikom pesnicom dat je na slici 3.11. +rednost se daje klipnjacama sa koso

razrezanom velikom pesnicom, z!og mogucnosti lakse demontaze klipa i klipnjace $!ez

vadenja radilice sa motora%. !og velike odgovornosti klipnjace u radu motora, mora se

o!ez!ijediti njena visoka krutost uz minimalnultezinu.

/lipnjace se rade uglavnom kovanjem od visoko legirani* celika za po!oljsanje.

glavnom su to *rom-moli!den celici $"&3) "&33%.

3." O%novni ne$okretni dijelovi otor!

o!icajene konstrukcione forme gradnje nepokretni* dijelova motora prikazane su na slici

Ravno rasjecena velika pesnica

Koso rasjecena velika pesnica

+ored najcesci* formi klipnjaca prikazani* na slici 3.11 postoje i drugi o!lici klipnjaca,

zavisno od tipa motora. Neke od ti* klipnjaca prikazane sun a slici 3.1.

klipnjace za: a,! linijski motori; c, d @ motori; e zvjezda motori Sl. 3.1" 6azni o!lici

klipnjaca


9/20

3.13. 0o su:

- tunelska gradnja $, slika 3.13%

- gradnja !lok-karter $, , slika 3.13%

- gradnja !lok-glava $@, slika 3.13%

- gradnja !lok motora veliki* snaga $@, slika 3.13%

snovni nepokretni dijelovi motora su :

- !lok motora $!, slika 3.13%

- cilindarska glava $a, slika 3.13%

- gornji dio motorske kucice $c1, slika 3.13%

- donji dio motorske kucice $c, slika 3.13%


10/20

lok otor!


11/20

1 - cilindarska ko2uljica; - prostor za tecnost za *ladenje; 3 - !lok motora

Sl. 3.14 ?okre cilindarske ko2uljice $sklop a% i razliciti konstruktivni detalji !%, c% i d%%

6jesenje sa mokrim cilindarksim kosuljicama najcesce se susrece u praksi. +ostoji

mogucnost zamjene cilindarski* ko2uljica pojedinacno. !ez!jeduje se do!ro *ladenje.

/od ovog konstruktivnog rje2enja postoji opasnost od pojave kavitacije

ako dode do znacajnijeg smanjenja de!ljine zida

ko2uljice $'k %.

ilindarske ko2uljice se rade od sivog liva. /lizna staza kosuljice se oplemenjuje z!og

&) S+e &ilind!r%ke ko%lji&e

2u*a cilindarska ko2uljica sa !lokom data je na slici 3.1&. /oriste se uglavnom u 27-u.

k

Sl. 3.15 4iveni !lok linijskogcetvorodlindrinog motora sa mokrim

kosuljicama

a)

3

1

osiguranje jsa |naleganjem

honovano

bruseno

b)

bruseno

honovano

osiguranjesaprstenom

c)

1 - cilindarska kosuljica; - prostor za tecnost za *ladenje; 3 - !lok motora

Sl. 3.1, 2u*a cilindarska kosuljica $sklop a% i razliciti konstruktivni detalji !% i c%%

va konstrukcija ima do!ru krutost i kompaktnost, ali ima nesto losije *ladenje. 2ama

kosuljica se radi od kvalitetni* materijala. 7osta joj je otezana montaza i demontaza.

Nakon montaze kosuljica se podvrgava zavrsnoj o!radi unutarnjeklizne staze.

d) 6r!&no +l!dene &ilind!r%k& ko%lji&e

racno *ladena cilindarska kosuljica ima izgled kao na slici 3.1'. Na se!i ima re!ra, koja

povecavaju intenzitet *ladenja. /oristi se najcesce kod motora za motocikle gdje je

nastrujavanje zraka za *ladenje prirodno, a kod vozilski* motora mora !iti o!ez!ijeden

pose!an sistem nastrujavanja zraka $ventilator, usmjerivaci zraka, itd.%.


12/20


13/20

Motor%k! k&i&! (k!rter)

/onstrukcija kartera zavisi u najvecoj mjeri od nacina ulezistenja koljenastog vratila.

/od tunelske gradnje, koja posjeduje najvecu krutost, motorska kucica je izjedna, a

koljenasto vratilo se pri montazi mora pomjerati aksijalno, sto je kod visecilindricni*

motora veoma komplicirano. /od motora za pogon motorni* vozila karter je dvodijelan,

pri cemu je gornji dio izliven sa cilindarskim !lokom. 7onji dio kartera sluzi kao uljno

korito i o!icno je presovan od lima de!ljine 1 do 1,5 mm $slika 3.1 a% i !%% i preko

priru!nice ojacane spolja po cijeloj duzini jacom limenom trakom pricvrscen za gornji

dio kartera preko zaptivaca $%. /od

1 zaptivac glave, glava, 3 zaptivac poklopca, " poklopac Sl. 3."8 Glava

motora sa poklopcem

!%

a%

1 - karter, - zaptivka

Sl. 3."1 +rostorni izgled presovani* uljni* korita $kartera% dvije razlicite izved!e


14/20

neki* motora donji dio kartera je

odliven od livenog gvozda ili

aluminijske legure, pri cemu je kod

vozilski* motora cesto ore!ren izvana,cime se pospjesuje *ladenje ulja, koje

se tu sliva. Na slici 3. data je jedna

izved!a livenog kartera motora.

Sl. 3."" 4iveni karter motora sa zaptivkom

1 karter, cep za ispustanje ulja,3 zaptivka


15/20

3)


16/20

3

1

'. OPREMA MOTORA

!) R!9vodni e+!ni9! otor! %i

6azvodni me*anizam motora ucestvuje direktno u formiranju procesa u motoru

$punjenje zraka, odstranjivanje izduvni* gasova% i kao zase!an sistem, !it ce detaljno

o!jasnjen u sklopu ovog kursa.

snovni zadaci razvodnog me*anizma su:

- o!ez!jedenje punjenja cilindra sa svjezom smjesom ili sa zrakom, saoptimalnim stepenom punjenja;

- omogucenje odstranjivanja izduvni* gasova sto je moguce !olje $mali

koeficijenat zaostali* gasova%;

- zaptivanje pomocu ventila kompresionog prostora u vrijeme vrsenja kompresije,

izgaranja i ekspanzije.

7a !i ukupan efekat punjenja i praznjenja !io sto optimalniji, moraju se meduso!no

uskladiti dimenzije klipa $7k %, precnici ventila, maksimalni *od ventila, o!lik kanala u

glavi za usis i izduv, kao i dimenzije dovodni* cijevi van glave motora.

snovni elementi razvodnog me*anizma dati su na slici ".1 gdje je prikazan jedan

razvodni me*anizam sa visecim ventilom i !regastim vratilom u !loku motora. +olozaj

ventila s o!zirom na cilindar zavisi od prostora izgaranja, tipa motora $oto, dizel% i od

stepena kompresije. praksi se susrecu varijante stojeci* ventila

$slika ". a%% i viseci* ventila $slika ". !% i c%% sa !regastim vratilom u !loku motora.

+ored !regastog vratila u !loku motora, vrlo cesto se !regasto vratilo nalazi u glavi


17/20

motora. /onstruktivne izved!e ovog rjesenja date su na slici ".3 a%,

!% i c%.

'(1)

1

15

1 - !regasto vratilo,

- osnovni krug,3 - !rijeg,

" - podizac,

5 - sipka podizaca,

# - klackalica,

& - drzac opruge,

' - osigurac,

( - vanjska opruga,

1) - unutarnja

opruga,

11 - vodica ventila,

1 - tijelo ventila,

13 - glava ventila

$pecurka%,

1" - sjediste ventila,

15 - ulozak sjedista

ventilaSl. '.1 snovni elementi razvodnog me*anizma

i i

&)

Sl. '." /onstrukcije razvodnog me*anizma sa !regastim vratilom u !loku motora


18/20

7etaljnija izved!a ugradnje ventila vidi se na slici ".", gdje su uo!icajene dvije opruge po

ventilu, jedna desnog smijera, a druga lijevog smijera, kako !i se povecala

sigurnost rada ventila u slucaju da jedna od

opruga pukne. @entili se !iraju po

mogucnosti, sa sto vecim precnikom glave

$pecurke%, uz uslov da su usisni ventili veci

za 1) )A od izduvni*,

jer kod posljednji* gasovi sa relativnovisokim natpritiskom !rzo izlaze.

o!icajena !rzina istjecanja ili utjecanja

pored ventila krece se u granicama #) B 15)

mCs. Dod ventila se !ira tako da ne !ude

veci od jedne cetvrtine precnika glave

ventila, z!og toga sto je protok uglavnom

ogranicen presjekom kanala u glavi $za

otvoreni ventil%. /od iz!ora dimenzija

ventila pose!no se vodi racina o

aerodinamickim otporima koji rastu sa

kvadratom !rzine strujanja. zved!e razvodnog me*anizma razlikuju se i po !roju ventila

po jednom cilindru. 0ako se sada susrecu konstrukcije sa:

- dva ventila $jedan usisni, jedan izduvni%,

- tri ventila $dva usina, jedan izduvni%,

- cetiri ventila $dva usisna, dva izduvna%,

- pet ventila $tri usisna, dva izduvna%.

Sl. '.3 /onstrukcije razvodnog me*anizma sa !regastim vratilom u glavi motora

ventil

sjediste ventila

Sl. '.' 2kica ugradnje ventila

-drzac opruge

osigurac

^zaptivac vodica

ventila -opruga

ventila vodica

ventila


19/20

2) In%t!l!&ij! 9! +l!denje

motorima sa unutarnjim izgaranjem se samo dio, u toku izgaranja, oslo!odene toplote

pretvara u me*anicku energiju. natan dio toplote odvodi se od motora, i to:

a% izduvnim gasovima, prilikom praznjenja cilindra,

!% prenosom toplote konvekcijom

- najvecim dijelom na okolni zrak direktno ili indirektno putem ras*ladnog medija,

- manjim dijelom preko ulja za podmazivanje i

c% zracenjem toplote u okolinu.

nstalacija za *ladenje je sistem meduso!no funkcionalno povezani* agregata, cjevovoda,

instrumenata, regulacioni* i signalni* elemenata, koji tre!aju, konvektnim prenosom

toplote na okolni zrak, o!ez!ijediti odgovarajuci sta!ilan toplotni rezim motora u svim

uslovima rada $opterecenje, !roj o!rtaja, stanje okolne atmosfere%.

Nepravilan rad instalacije za *ladenje, tj. nedovoljno ili prekomjerno odvodenje toplote,

utjecu na parametre termodinamickog ciklusa, na stvaranje i zapaljenje smjese goriva i

zraka, na !rzinu izgaranja, na stepen punjenja, me*anicki stepen iskoristenja, pa i na

emisiju zagadujucu* materija u izduvu.

Navedeni faktori, u prvom redu, utjecu na ekonomicnost i snagu motora, na opste i

lokalno-toplotno opterecenje motorski* dijelova na nji*ovo trosenje i vijek trajanja. Niz

ovi* faktora moze dovesti do trajnog ostecenja pojedini* vitalni* dijelova motora i

potpunog prekida rada.

Na osnovu naprijed navedenog mogu ukratko formirati slijedeci osnovni zadaci instalacije

za *ladenje:- da se motorski dijelovi ravnomjerno i intenzivno *lade, u cilju iz!jegavanja

formiranja lokalni* termicki* preopterecenja i odrzavanja pravilni* zazora

izmedu pokretni* dijelova,

- da se temperatura motorski* dijelova odrzava u granicama koje ne ugrozavaju

me*anicke oso!ine materijala i

- da se *ladenjem o!ez!jeduje takva temperatura ulja za podmazivanje, koja ce !iti

pogodna s o!zirom na viskozitet i ostale fizicko-*emijske oso!ine ulja.

nastavku ce se ukazati na neke specificnosti u konstrukciji instalacija za *ladenje

motora sa unutarnjim izgaranjem, koje nastaju kao posljedica za*tjeva za velikom

efikasnoscu *ladenja, kompaktnoscu instalacija, relativno niskom cijenom i sl. zuzev

neki* nacelni* napomena nece se ulaziti u detalje teorije prenosa toplote, termo i

*idrodinamickog proracuna izmjenjivaca toplote i drugi* elemenata instalacije.


20/20

2 o!zirom na ras*ladno sredstvo na koje se direktno prenosi toplota sa vruci* dijelova

motora, instalacije za *ladenje se dijele na

a% instalacije za *ladenje tecnoscu, koje imaju danas najsiru primjenu kod !rzo*odi*

motora za cestovna vozila, za lokomotivske motore srednje !rzo*odosti, kao i za

sporo*odne !rodske i sta!ilne motore; kao tecnost za *ladenje najcesce se

upotre!ljava voda, glikol, antifiriz i druge tecnosti $sa raznim komercijalnim

nazivima%, koje tre!aju imati sto visu temperaturu kljucanja i sto nizu

temperaturu smrzavanja i

!% instalacije sa zracnim *ladenjem, koje se vrlo cesto koriste na zrakoplovnim

motorima, ali i na motorima za automo!ile, kamione, motor-!icikle, a isto tako i

na sta!ilnim motorima mali* snaga.

+rema nacinu upotre!e sredstva za *ladenje, instalacije mogu !iti:

- protocne, ako se ras*ladno sredstvo poslije upotre!e od!acuje; ove instalacije se

primjenjuju u slucaju, kada sredstvo za *ladenje stoji na raspolaganju u

neogranicenoj kolicini $kao npr. morska voda za !rodske motore, voda za motore

na camcima, zrak kod zracnog *ladenja, rijecna ili jezerska voda za sta!ilne

motore u termoenergetskim postrojenjima i sl.%;

- instalacije sa cirkulacijom, kada stanovita kolicina sredstva za *ladenje cirkulira u

kruznom sistemu. +oslije zagrijavanja u motoru sredstvo za *ladenje se *ladi u

*ladnjaku $sekundarni sistem: voda zrak, voda voda% i ponovno se vraca u

motor.

+rema nacinu ostvarenja cirkulacije, instalacije za *ladenje tecnoscu mogu se podijeliti na

- instalacije na principu prirodne konvekcije i

- instalacije sa prinudnom cirkulacijom.

+ored ove podjele instalacija za *ladenje tecnoscu, instalacije sa prinudnom cirkulacijom

dijele se na

- instalacija otvorenog tipa, gdje u instalaciji vlada atmosferski pritisak i

- instalacije zatvorenog tipa, gdje u instalaciji vlada natpritisak regulisan preko

ventila na ekspanzionoj posudi. Na ovaj nacin se ostvaruje veca temperatura

kljucanja tecnosti za *ladenje.

Najprostiji i najstariji nacin *ladenja tecnoscu je prirodnom konvekcijom

tzv.termosifonsko *ladenje dato na slici ".5. a vrijeme rada motora tecnost se zagrijava i

kao toplija struji prema gore, ispunjava gornji rezervoar $%

Prirucnik vozila

Documents