PRIJEDLOG TEHNIČKOG PROPISA O UŠTEDI ENERGIJE I …powerlab.fsb.hr/enerpedia/images/8/86/Pravilnik10-Nada.pdf2 1. u slučaju iz stavka 1. podstavak 1. ovog članka mišljenjem tijela

1

01. kolovoza 2003.

PRIJEDLOG TEHNIČKOG PROPISA O UŠTEDI ENERGIJE I TOPLINSKOJ ZAŠTITI KOD ZGRADA

I. OPĆE ODREDBE

Područje primjene Tehničkog propisa o uštedi energije i toplinskog zaštiti kod zgrada Članak 1.

(1) Ovim se tehničkim propisom (dalje: propisom) utvrđuju tehnički zahtjevi glede uštede energije i toplinske zaštite koje treba zadovoljiti kod projektiranja novih i rekonstrukcije postojećih zgrada, koje se griju na unutarnju projektnu temperaturu višu od 12°C barem 3 mjeseca godišnje. (2) U skladu s namjenom zgrade, zahtjeve koji se odnose na toplinsku zaštitu zgrada tijekom ljeta treba zadovoljiti i kod projektiranja zgrada koje se tijekom zime ne griju ili se griju do temperature 12°C. (3) Kod zgrada za koje nije predviđeno grijanje ili koje se griju do temperature 12°C, potrebno je zadovoljiti one zahtjeve u pogledu toplinske zaštite kojima se sprječava nastajanje građevinske štete. (4) Za zgrade projektirane i izgrađene u skladu s ovim propisom smatra se da ispunjavaju bitni zahtjev “Ušteda energije i toplinska zaštita” iz članka 12. Zakona o gradnji (NN br. 52/99, 75/99, 117/01 i 47/03).

Članak 2. Ovaj propis se ne primjenjuje za: 1. radionice, proizvodne hale i skladišta koji se, u skladu sa svojom namjenom, moraju

držati otvorenima više od polovice radnog vremena, 2. industrijske zgrade kod kojih se više od polovice toplinskih gubitaka zgrade nadoknađuje

unutarnjim izvorima topline iz tehnološkog procesa, 3. podzemne građevine, 4. staklenike koji se koriste u poljoprivredi, 5. šatore i slične privremene građevine koje se mogu višekratno postavljati i rastavljati. 6. jednostavne građevine prema posebnom propisu.

Članak 3. (1) U slučaju rekonstrukcije pojedinačne zgrade upisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske dopušteno je odstupanje od zahtjeva iz ovog propisa ako bi poštivanje zahtjeva iz ovog propisa:

1. narušilo zaštićeno spomeničko svojstvo kulturnog dobra te zgrade; 2. prouzročilo troškove pri rekonstrukciji koji se ne mogu nadoknaditi ostvarenom

uštedom u potrošnji energije za narednih 50 godina uporabe te zgrade; (2) Potreba za odstupanjem iz stavka 1. ovog članka dokazuje se:

2

1. u slučaju iz stavka 1. podstavak 1. ovog članka mišljenjem tijela nadležnog za poslove zaštite kulturnih dobara,

2. u slučaju iz stavka 1. podstavak 2. izračunom potrebne topline za grijanje zgrade prije rekonstrukcije i nakon rekonstrukcije s procjenom troškova rekonstrukcije i troškova grijanja.

(3) Odstupanje iz stavka 1. ovog članka ne smije prouzročiti nastajanje građevinske štete ili narušavanje uporabne vrijednosti zgrade.

Definicije pojmova Članak 4.

Izrazi i pojmovi uporabljeni u ovom propisu imaju slijedeća značenja: 1. Zgrada, građevina s krovom i zidovima u kojoj treba ostvariti određene klimatske uvjete, a namijenjena je za stanovanje i/ili druge namjene. 2. Stambena zgrada, zgrada koja je u cijelosti ili u kojoj je više od 50% ukupne korisne

podne površine zgrade namijenjeno za stambene svrhe. Stambenom zgradom smatra se i zgrada s apartmanima u turističkim područjima.

3. Nestambena zgrada je zgrada koja nema stambene površine ili je manje od 50 % ukupne podne površine zgrade namijenjeno za stambene svrhe.

4. Zgrade javne namjene su uredske zgrade (zgrade namijenjene za obavljanje upravne, političke i gospodarske djelatnosti kao na pr.: zgrade tijela lokalne, područne (regionalne) samouprave, državne uprave, sudske vlasti, predstavničkih tijela, pravnih osoba s javnim ovlastima, međunarodnih institucija, te zgrade komercijalne namjene kao na pr.: upravne zgrade poduzeća, banke, štedionice i sl.); zgrade za trgovinu; zgrade za promet i komunikacije (zgrada željezničkog, cestovnog, zračnog i vodenog prometa, zgrada pošte i telekomunikacija i sl.); zgrade za kulturno-umjetničku djelatnost i zabavu, obrazovanje, bolnice i ostale zgrade za zdravstvenu zaštitu (muzeji, škole, jaslice, vrtići, sportske dvorane, bolnice, i sl.); zgrade za obavljanje vjerskih obreda; hoteli, moteli, restorani i druge slične ugostiteljske zgrade.

5. Ostale nestambene zgrade su zgrade kao na pr.: industrijske zgrade, skladišta, radionice i proizvodne hale, poljoprivredne gospodarske zgrade, garaže i sl.

6. Etaža, dio zgrade između dva uzastopna stropa. Etaža je zajednički naziv za prizemlje, kat, podrum i dr.

7. Grijana prostorija, prostorija s unutarnjom projektnom temperaturom višom od 12°C, koja se grije neposredno grijaćim tijelima ili posredno zbog prostorne povezanosti s neposredno grijanim prostorijama.

8. Građevni dio, glavni dio zgrade kao što je zid, pod, krov i dr. 9. Oplošje grijanog prostora zgrade, A (m2), ukupna ploština građevnih dijelova koji

razdvajaju grijani prostor zgrade od vanjskog prostora, tla ili negrijanih dijelova zgrade (omotač grijanog prostora zgrade), određena prema HRN EN ISO 13789, dodatak B, za slučaj vanjskih dimenzija.

10. Obujam grijanog prostora zgrade ili bruto obujam, Ve (m3), obujam grijanog prostora zgrade kojemu je oplošje A.

11. Obujam grijanog zraka ili neto obujam, V (m3), obujam dijela grijanog prostora zgrade u kojem se nalazi zrak. Taj se obujam može odrediti točno koristeći unutarnje dimenzije

3

ili prema približnom izrazu V = 0,76•Ve za zgrade do tri etaže, odnosno V = 0,8•Ve u ostalim slučajevima.

12. Faktor oblika zgrade, f0 = A/Ve (m-1), količnik oplošja A (m2) i obujma Ve (m3) grijanog prostora zgrade.

13. Toplinski most, manje područje u omotaču grijanog prostora zgrade kroz koje je toplinski tok povećan radi promjene materijala, debljine ili geometrije građevnog dijela.

14. Korisna podna površina zgrade je podna površina grijanih prostora zgrade mjerena unutar vanjskih zidova zgrade, a ne uključuje površine pod demarkacijskim komponentama, potpornjima, stupovima, šahtovima, dimnjacima, pomoćne prostorije u kojima su smješteni uređaji potrebni za normalnu uporabu zgrade (na pr. površine na kojima su smještene instalacije za grijanje, klimatizaciju), prolaze u zgradi (na pr. stubišta, dizala).

15. Ploština korisne površine zgrade, AK (m2), ukupna ploština poda grijanih prostorija zgrade. Kod stambenih zgrada se može odrediti prema približnom izrazu AK = 0,32Ve.

16. Učešće ploštine prozora u ukupnoj ploštini pročelja, f (-), količnik ploštine prozora, balkonskih vrata i prozračnih elemenata pročelja (građevinski otvor) i ukupne ploštine promatranog pročelja (zid + prozor,…). Kod grijanih potkrovlja ploštini prozora dodaje se ploština krovnih prozora, a ukupnoj ploštini pročelja dodaje se pripadna ploština kosog krova s krovnim prozorima.

17. Faktor umanjenja naprave za zaštitu od sunčeva zračenja, FC (-), količnik između prosječne sunčeve energije koja dospije u zgradu kroz prozor s napravom za zaštitu od sunčeva zračenja i sunčeve energije koja bi dospjela u zgradu kroz prozor bez te naprave.

18. Vanjska temperatura, Θe (°C), temperatura vanjskog zraka. 19. Unutarnja projektna temperatura, Θi (°C), projektom predviđena temperatura zraka u

prostoriji. 20. Godišnja potrebna toplina za grijanje, Qh (kW•h/a), računski određena količina topline

koju sustav grijanja treba tijekom jedne godine dovesti u zgradu da bi se održavala unutarnja projektna temperatura u zgradi. Određuje se prema HRN EN 832, metoda proračuna po mjesecima.

21. Koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka, HT (W/K), količnik između toplinskog toka koji se transmisijom prenosi iz grijane zgrade prema vanjskom prostoru i razlike između unutarnje projektne temperature i vanjske temperature u okolini zgrade.

22. Koeficijent toplinskog gubitka provjetravanjem, HV (W/K), količnik između toplinskog toka koji se prenosi iz grijane zgrade prema vanjskom prostoru izmjenom zraka u prostoriji s vanjskim zrakom i razlike između unutarnje projektne temperature i vanjske temperature u okolini zgrade.

23. Broj izmjena zraka, n (h-1), broj izmjena grijanog zraka zgrade s vanjskim zrakom u jednom satu.

24. Termostatski ventil, ventil na grijačem tijelu, koji se koristi za regulaciju temperature u pojedinoj prostoriji.

4

II. ZAHTJEVI NA NOVOGRADNJE

Zgrade grijane na temperaturu 18°C ili višu Članak 5.

Stambene zgrade moraju biti projektirane i izgrađene na način da godišnja potrebna toplina za grijanje po jedinici ploštine korisne površine zgrade, Qh" (kW•h/(m2•a)), ovisno o faktoru oblika zgrade f0, nije veća od vrijednosti 1. za f0 ≤ 0,20 Qh" = 51,31 kW•h/(m2•a) 2. za 0,20 < f0 < 1,05 Qh" = 41,03 + 51,41•f0 3. za f0 ≥ 1,05 Qh" = 95,01 kW•h/(m2•a)

Članak 6.

Nestambene zgrade moraju biti projektirane i izgrađene na način da godišnja potrebna toplina za grijanje po jedinici obujma grijanog prostora zgrade, Qh' (kW•h/(m3•a)), ovisno o faktoru oblika zgrade f0, nije veća od vrijednosti 1. za f0 ≤ 0,20 Qh' = 16,42 kW•h/(m3•a) 2. za 0,20 < f0 < 1,05 Qh' = 13,13 + 16,45•f0 3. za f0 ≥ 1,05 Qh' = 30,40 kW•h/(m3•a)

Članak 7.

(1) Stambene i nestambene zgrade kod kojih je učešće ploštine prozora u ukupnoj ploštini pročelja f ≤ 30%, moraju biti projektirane i izgrađene na način da specifični transmisijski toplinski gubitak po jedinici oplošja grijanog prostora zgrade, HT'=HT/A (W/(m2K)), ovisno o faktoru oblika zgrade f0, nije veći od vrijednosti utvrđene jednadžbom: 1. HT' = 0,45 + 0,15/f0 kada je srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg

mjeseca na lokaciji zgrade > 3°C, odnosno 2. HT' = 0,30 + 0,15/f0 kada je srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg

mjeseca na lokaciji zgrade ≤ 3°C. (2) Vrijednost HT' koja se prema jednadžbama iz stavka (1) ovog članka dobije za f0 = 0,20 m-1 vrijedi i za f0 < 0,20 m-1. Vrijednost HT' koja se prema jednadžbama iz stavka (1) ovog članka dobije za f0 = 1,05 m-1 vrijedi i za f0 > 1,05 m-1.

Članak 8.

(1) Nestambene zgrade kod kojih je učešće ploštine prozora u ukupnoj ploštini pročelja f > 30%, moraju biti projektirane i izgrađene na način da specifični transmisijski toplinski gubitak po jedinici oplošja grijanog prostora zgrade, HT' = HT/A (W/(m2•K)), ovisno o faktoru oblika zgrade f0, nije veći od vrijednosti utvrđene jednadžbom: 1. HT' = 0,45 + 0,24/f0 kada je srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg


mjeseca na lokaciji zgrade ≤ 3°C.

5

(2) Vrijednost HT' koja se prema jednadžbama iz stava (1) dobije za f0 = 0,20 m-1 vrijedi i za f0 < 0,20 m-1. Vrijednost HT' koja se prema jednadžbama iz stavka (1) ovog članka dobije za f0 = 1,05 m-1 vrijedi i za f0 > 1,05 m-1.

Članak 9.

Godišnja potrebna toplina za grijanje, Qh (kW•h/a), izračunava se u skladu s normom HRN EN 832, metoda proračuna po mjesecima, uz slijedeće uvjete: 1. za proračun gubitaka topline, Ql, unutarnja projektna temperatura kod neklimatiziranih

stambenih zgrada i zgrada javne namjene uzima se da iznosi Θi = 20°C, a kod klimatiziranih zgrada i nestambenih zgrada projektom predviđena vrijednost,

2. u slučaju prekidanog grijanja, gubici topline, Ql, računaju se tako da se unutarnja projektna temperatura zamjeni s prosječnom unutarnjom temperaturom,

3. unutarnji dobici topline, Qi, računaju se s vrijednosti 5W/m2 ploštine korisne površine zgrade, ukoliko drugim propisom nije drugačije određeno,

4. kod proračuna solarnih dobitaka topline, Qs, ne uzimaju se u obzir neprozračne plohe vanjskih građevnih dijelova koje su izložene sunčevu zračenju,

5. kod proračuna koeficijenta toplinskog gubitka prozračivanjem, HV, broj izmjena zraka, n, određuje se prema HRN EN 832, dodatak F, za srednju razinu nepropusnosti za zrak omotača zgrade. Ako ne postoje točniji podaci, dodatni tok zraka uslijed vjetra i uzgona Vx može se računati s vrijednosti Vx = 0,2•Ve u m3/h,

6. za efektivni toplinski kapacitet C (W⋅h/K) grijanog prostora zgrade, koji se koristi kod utvrđivanja stupnja iskorištenja dobitaka topline, smiju se koristiti približne vrijednosti dobivene pomoću izraza:

C = 15•Ve•W•h/(m3•K) za zgrade s pretežno laganim unutarnjim zidovima, spuštenim stropovima te za visoke hale, odnosno

C = 50•Ve•W•h/(m3•K) za zgrade s masivnim unutarnjim i vanjskim zidovima bez spuštenih stropova.

Korištenje ovih približnih izraza treba navesti u Projektu uštede energije i toplinske zaštite,

7. kod proračuna koeficijenta transmisijskog toplinskog gubitka, HT, dodatni gubici topline za građevne dijelove s ugrađenim površinskim grijanjem, ∆HT, određuju se prema HRN EN 832 dodatak E,

8. kod proračuna toplinskih gubitaka, prostor garaže s kojim graniči grijana prostorija, promatra se kao vanjski prostor.

Članak 10.

Ograničenje godišnje potrebne topline za grijanje iz članaka 5. i 6. ne vrijedi za zgrade koje najmanje 70% potrebne topline za grijanje podmiruju obnovljivim izvorima energije: sunčevom energijom, toplinom iz okoliša, toplinom zemlje i bio masom koja ne uključuje ogrijevno drvo.

Članak 11. (1) Pregrijavanje prostora zgrade tijekom ljeta potrebno je spriječiti odgovarajućim tehničkim rješenjima.

6

(2) Ako se pregrijavanje iz stavka 1. ovog članka sprječava napravama za zaštitu prozračnih elemenata od sunčeva zračenja u omotaču zgrade i ako je učešće ploštine prozora u ukupnoj ploštini promatranog pročelja veće od: - 20% za orijentacije pročelja od zapada preko juga do istoka, - 30% za orijentacije pročelja od sjeveroistoka preko sjevera do sjeverozapada, - 15% za krovne prozore (nagib prozora prema horizontali od 0° do 60°), tada za promatrano pročelje (krov), produkt stupnja propuštanja ukupne energije ostakljenja uključivo predviđene naprave za zaštitu od sunčeva zračenja, gtot, i učešća ploštine prozora u ukupnoj ploštini promatranog pročelja, f, treba zadovoljiti zahtjev: 1. gtot•f < 0,20 kada je srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najtoplijeg mjeseca

na lokaciji zgrade ≥ 21°C, odnosno 2. gtot•f < 0,25 kada je srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najtoplijeg mjeseca

na lokaciji zgrade < 21°C. (3) Navedene vrijednosti produkta gtot•f odnose se na slučaj kada je pokretna naprava za zaštitu od sunčeva zračenja u zatvorenom položaju. (4) Stupanj propuštanja ukupne energije ostakljenja uključivo predviđene naprave za zaštitu od sunčeva zračenja, gtot, određuje se prema izrazu:

gtot = Fw•g⊥•FC gdje je Fw=0,9 faktor umanjenja zbog ne okomitog upada sunčeva zračenja, g⊥ stupanj propuštanja ukupne energije ostakljenja kod okomitog upada zračenja, definiran u EN 410, a FC je faktor umanjenja naprave za zaštitu od sunčeva zračenja. Vrijednosti veličina g⊥ i FC utvrđuju se mjerenjima, a kada ne postoje rezultati mjerenja računa se s vrijednostima g⊥ iz tablice 1 i vrijednostima FC iz tablice 2, koje se nalaze u prilogu 1 ovog propisa.

Članak 12. Za prozore orijentirane prema sjeveru ili one koji su cijeli dan u sjeni, najveće dopuštene vrijednosti produkta gtot•f iz članka 11. ovog propisa smiju se povećati za 0,25. Kao sjeverna orijentacija vrijedi područje kuta između smjera sjevera i pravca okomitog na površinu fasade, koji odstupa od smjera sjevera na obje strana za po 22,5°.

Zgrade grijane na temperaturu višu od 12°C a manju od 18°C Članak 13.

(1) Zgrade koje se, u skladu sa svojom uporabom, griju na temperaturu višu od 12°C a manju od 18°C, moraju biti projektirane i izgrađene na način da specifični transmisijski toplinski gubitak po jedinici oplošja grijanog prostora zgrade, HT' = HT/A (W/(m2•K)), ovisno o faktoru oblika zgrade, f0, nije veći od vrijednosti utvrđene jednadžbom: 1. HT' = 0,65 + 0,10/f0 kada je srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg


mjeseca na lokaciji zgrade ≤ 3°C.

7

(2) Vrijednost HT' koja se prema jednadžbama iz stavka (1) dobije za f0 = 0,20 m-1 vrijedi i za f0 < 0,20 m-1. Vrijednost HT' koja se prema jednadžbama iz stava (1) dobije za f0 = 1,05 m-1 vrijedi i za f0 > 1,05 m-1.

Članak 14. Koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka, HT (W/K), računa se prema HRN EN 832 :, u svezi s HRN EN 13789.

Članak 15. Zahtjeve iz članaka 11. i 12. ovog propisa moraju zadovoljiti:

1. Zgrade kod kojih se tijekom ljeta troši energija radi njihova hlađenja 2. Zgrade kod kojih, u skladu s njihovom namjenom, treba ograničiti porast unutarnje

temperature tijekom ljeta.

Zrakonepropusnost omotača zgrade, prozračivanje prostora zgrade Članak 16.

(1) Zgrade moraju biti projektirane i izgrađene na način da građevni dijelovi, koji čine omotač grijanog prostora zgrade, uključivo eventualne spojnice između pojedinih građevnih dijelova te prozračne elemente koji nemaju mogućnost otvaranja, budu zrakonepropusni u skladu s dosegnutim stupnjem razvoja tehnike. (2) Zrakopropusnost reški prozora, balkonskih vrata i krovnih prozora mora zadovoljiti zahtjeve iz tablice 3., koja se nalazi u prilogu 1. ovog propisa.

Članak 17. (1) Zgrade moraju biti projektirane i izgrađene na način da se osigura minimalno prozračivanje prostora zgrade koje je potrebno iz higijenskih razloga ili zbog korištenja uređaja za grijanje s otvorenim plamenom. (2) Ukoliko tehničkim propisom koji uređuje to područje nije drugačije zahtjevano, broj izmjena unutarnjeg zraka s vanjskim zrakom, kod zgrada u kojima borave ili rade ljudi, treba iznositi najmanje n = 0,5 h-1. (3) U vrijeme kada ljudi ne borave u prostoru zgrade, koja je namijenjena za rad ili boravak ljudi, potrebno je osigurati izmjenu unutarnjeg zraka od najmanje n = 0,2 h-1.

Članak 18. (1) Ako se za prozračivanje zgrade osim prozora ili umjesto njih koriste i posebni uređaji s otvorima za prozračivanje, tada mora postojati mogućnost njihova jednostavnog podešavanja od strane korisnika zgrade. Ova se odredba ne primjenjuje u slučaju ugradnje uređaja za prozračivanje s automatskom regulacijom propusnosti vanjskog zraka. (2) Uređaji za prozračivanje, u zatvorenom stanju, moraju zadovoljiti zahtjeve iz tablice 3., koja se nalazi u prilogu 1. ovog propisa.

Članak 19.

8

(1) Zadovoljenje zahtjeva zrakonepropusnosti elemenata iz članka 16. stavak (2) i članka 18. stavak (2) ovog propisa dokazuje se ispitivanjem tih elemenata prema HRN EN 1026 prije njihove ugradnje. (2) Zadovoljenje zahtjeva zrakonepropusnosti iz članka 16. ovog propisa dokazuje se i ispitivanjem na izgrađenoj zgradi prema HRN EN 13829 Kod ispitivanja za razliku tlakova između unutarnjeg i vanjskog zraka od 50 Pa, izmjereni tok zraka, sveden na obujam grijanog zraka, ne smije prekoračiti vrijednost: 1. n50 = 3,0 h-1 kod zgrada bez mehaničkog uređaja za provjetravanje, odnosno 2. n50 = 1,5 h-1 kod zgrada s mehaničkim uređajem za provjetravanje.

Članak 20. U zgradama koje se prozračuju mehaničkim uređajem za prozračivanje, i kod kojih je, u skladu s njihovom namjenom, broj izmjena zraka veći od 0,7h-1, potrebno je osigurati povrat topline iz odlaznog zraka. Uređaji za povrat topline iz odlaznog zraka moraju, za projektirane uvjete, imati učinak η > 65%, odnosno: 1. η ≥ 50 % kod ugradnje pločastog izmjenjivača topline i toka zraka >15000m3/h, 2. η ≥ 45 % kod ugradnje pločastog izmjenjivača topline i toka zraka ≤15000m3/h, 3. η ≥ 40 % kod ugradnje lamelnog izmjenjivača topline.

Tehnički zahtjevi za uštedu energije – obvezna toplinska zaštita Članak 21.

(1) Kod zgrada grijanih na temperaturu višu od 12°C koeficijenti prolaska topline U (W/(m2•K)), građevnih dijelova zgrade koji graniče s vanjskim zrakom, tlom ili dijelom zgrade s temperaturom ≤ 12°C, ne smiju biti veći od vrijednosti iz tablice 4., koja se nalazi u prilogu 1. ovog propisa. U tablici 4. navedene vrijednosti koeficijenta U vrijede za svaki građevni element površine 0,5m2 ili veći. (2) Kod zgrada koje se griju na temperaturu 18°C ili višu koeficijent prolaska topline U (W/(m2•K)), prozora, balkonskih vrata, krovnih prozora i drugih prozračnih elemenata u omotaču grijanog prostora zgrade ne smije biti veći od U = 1,80 W/(m2•K). (3) Kod zgrada koje se griju na temperaturu višu od 12°C, a manju od 18°C, smiju se ugraditi prozori, krovni prozori i drugi prozračni elementi u omotaču grijanog prostora zgrade s koeficijentom prolaska topline ne većim od U = 3,10 W/(m2•K). (4) Kod zgrada grijanih na temperaturu višu od 12°C koeficijent prolaska topline U (W/(m2•K)) stijenki kutije za rolete ne smije biti veći od U = 0,80 W/(m2•K). (5) Koeficijent prolaza topline U (W/(m2•K)) vanjskih vrata s neprovidnim vratnim krilom ne smije biti veći od U = 2,90 W/(m2•K).

Toplinski mostovi

9

Članak 22. (1) Zgrade grijane na temperaturu višu od 12°C moraju biti projektirane i izgrađene na način da utjecaj toplinskih mostova na godišnju potrebnu toplinu za grijanje bude što manji, koristeći pri tome sve tehničke i tehnološke mogućnosti koje su ekonomski prihvatljive. (2) Utjecaj toplinskih mostova kod proračuna godišnje potrebne topline za grijanje i specifičnog transmisijskog toplinskog gubitka po jedinici oplošja grijanog prostora zgrade određuje se prema HRN EN ISO 13789, HRN EN ISO 14683 , HRN EN ISO 10211-1 i HRN EN ISO 10211-2. (3) Stavak 2. ovog članka ne primjenjuje se na građevne dijelove kod kojih je utjecaj toplinskih mostova već bio uzet u obzir kod proračuna koeficijenta prolaska topline U.

Članak 23. Kod zgrada s parcijalnim tlakom vodene pare većim od 1750 Pa (npr. 20°C/75%), koje imaju toplinske mostove s duljinskim koeficijentom prolaska topline ψi > 0,20 W/(m•K) ili ψe > 0,15 W/(m•K) treba dokazati da se vodena para neće kondenzirati na unutarnjoj površini toplinskih mostova. Dokaz se provodi prema HRN EN ISO 10211-1 HRN EN ISO 10211-2 i HRN EN ISO 13788 .

Zgrade malog obujma Članak 24.

Za zgrade kod kojih obujam grijanog prostora zgrade nije veći od 100 m3 smatrati će se da su odredbe ovog propisa iz članaka 5., 6., 7., 8. i 13. ispunjene kada koeficijenti prolaska topline U (W/(m2•K)), građevnih dijelova koji čine omotač grijanog prostora zgrade, ne prekoračuju vrijednosti iz tablice 6. koja se nalazi u prilogu 1. ovog propisa.

III. ZAHTJEVI NA POSTOJEĆE ZGRADE

Članak 25. Kod projektiranja dogradnje ili nadogradnje postojeće zgrade grijane na temperaturu višu od 12°C, kojim se zahvatom obujam grijanog prostora zgrade povećava za najmanje 30m3, za nove dijelove zgrade vrijede zahtjevi ovog propisa koji se odnose na novogradnje.

Članak 26. (1) Ako se kod postojećih grijanih zgrada: 1. vanjski zidovi, 2. prozori, balkonska vrata, krovni prozori, prozračni elementi pročelja, 3. vanjska vrata, 4. stropovi iznad vanjskog zraka, 5. ravni i kosi krovovi iznad grijanog prostora, 6. zidovi i stropovi prema negrijanom prostoru zgrade ili prema tlu, rekonstruiraju, obnavljaju, djelomično ili potpuno zamjenjuju, oblažu novim slojevima te ako ove promjene, kod vanjskih zidova, prozora, balkonskih vrata, krovnih prozora i prozračnih

10

elemenata pročelja zahvaćaju više od 20% površine tog građevnog dijela jednake orijentacije, ili kod preostalih gore navedenih građevnih dijelova više od 30% površine dotičnog dijela, koeficijent prolaska topline U (W/(m2•K)) građevnog dijela na kojem je proveden građevinski zahvat, ne smije prekoračiti vrijednosti navedene u tablici 6., koja se nalazi u prilogu 1. ovog propisa. (2) Prozračni građevni elementi iz stavka 1. točka 2. ovog članka moraju pored zahtjeva iz stavka 1. zadovoljiti i zahtjeve iz članaka 11. i 12. ovog propisa.

Članak 27. (1) Zahtjevi iz članka 26. ovog propisa ne primjenjuju se:

1. Kod obnove vanjske žbuke postojećeg vanjskog zida zgrade, koji ima koeficijent prolaska topline U = 0,80 W/(m2•K) ili manji,

2. Na staklene plohe velikih izloga i na staklena vrata vjetrobrana, 3. Na krovove kod kojih se postojeća hidroizolacija samo popravlja tj. kad se ne izvodi

novi hidroizolacijski sloj, 4. Na podove na tlu i stropove prema negrijanom dijelu zgrade ili vanjskom prostoru, koji

se obnavljaju ili dograđuju samo sa strane grijane prostorije. Smatra se da su zahtjevi iz članka 27. ovog propisa zadovoljeni ako je pod izveden u skladu s pravilima struke, s najvećom mogućom debljinom toplinsko-izolacijskog sloja (s λ ≤ 0.04 W/(m•K)) za koju još nije potrebno podrezivati krila vrata.

Članak 28.

Građevni dijelovi koji čine oplošje grijanog prostora zgrade i uređaji čija je učinkovitost uzeta u obzir kod dokazivanja zadovoljenja zahtjeva iz ovog propisa ne smiju se tijekom korištenja zgrade promijeniti na način da se pogorša energetska učinkovitost zgrade tijekom njene uporabe.

IV. DODATNE ODREDBE I ZAHTJEVI

Određivanje koeficijenata prolaska topline U Članak 29.

(1) Koeficijent prolaska topline, U (W/(m2•K)), određuje se: 1. za neprozračne građevne dijelove prema HRN EN ISO 6946, 2. za prozore i balkonska vrata prema HRN EN ISO 10077-1, ili prema tehničkim

specifikacijama za proizvode, odnosno određuje mjerenjem prema HRN EN ISO 12567-1, 2. za ostakljenje prema EN 673:, ili prema tehničkim specifikacijama za proizvode.

(2) Kod proračuna koeficijenta prolaska topline, U (W/(m2•K)), podova na tlu i krovova u obzir se uzimaju samo slojevi koji su sa strane prostorije do sloja hidroizolacije. (3) Odredba stavka 2. ovog članka ne primjenjuje se u slučaju sustava obrnutog krova s toplinsko-izolacijskim slojem od ekstrudiranog polistirena ili drugog odgovarajućeg materijala i perimetarske toplinske izolacije (vanjska toplinska izolacija dijela zgrade koji je u dodiru s

11

tlom) od ekstrudiranog polistirena ili drugog odgovarajućeg materijala, koja ne leži u podzemnoj vodi. (4) Računske vrijednosti toplinske provodljivosti građevnih materijala, λ (W/(m•K)), koje su potrebne za proračun koeficijenata prolaska topline, U (W/(m2•K)) neprozračnih građevnih dijelova određuju se na jedan od slijedećih načina:

1. uzimaju se iz HRN EN ISO 12524 odnosno iz tablice 5. dane u prilogu 1. ovog propisa,

2. prema postupku navedenom u HRN EN ISO 10456, 3. prema donesenom tehničkom dopuštenju.

(5) Računske vrijednosti toplinske provodljivosti dane u tablici 5. u prilogu 1. ovog propisa određene su prema HRN EN ISO 10456 za sadržaj vlage u materijalu koji je u ravnoteži sa zrakom temperature 23°C i 80% relativne vlažnosti. Podaci o ravnotežnom sadržaju vlage, u (kg/kg), za neke građevne materijale, dani su u tablici 7., a faktori preračunavanja za ravnotežni sadržaj vlage, Fm (-), u tablici 8. u prilogu 1. ovog propisa. Daljnji podaci o ravnotežnom sadržaju vlage i koeficijentima preračunavanja za ravnotežni sadržaj vlage dani su u HRN EN ISO 12524, tablica 2. u prilogu 1. ovog propisa.

Odvojeni proračuni za dijelove zgrade Članak 30.

(1) Dio zgrade može se obraditi kao samostalna zgrada ako se od preostalog dijela zgrade razlikuje u pogledu korištenja, unutarnje projektne temperature ili učešća ploštine prozora u ukupnoj ploštini pročelja tog dijela zgrade. (2) U slučaju kad se griju oba dijela zgrade koja se odvojeno računaju, prihvaća se da kroz razdjelne plohe između tih dijelova zgrade ne prolazi toplina i njihova se ploština ne uzima u obzir kod izračunavanja oplošja grijanog prostora zgrade.

Članak 31. (1) Ako se kuće u nizu (ili dvojne kuće) grade istovremeno, smiju se obraditi kao jedna zgrada. (2) Kuće u nizu mogu se obraditi i kao posebne zgrade pri čemu vrijedi odredba iz članka 30., stavak (2) ovog propisa. (3) Ako kod kuća u nizu izgradnja susjedne kuće nije sigurna, razdjelni zidovi prema toj kući moraju imati minimalnu toplinsku izolaciju u skladu s člankom 21. ovog propisa.

12

Ograničenje koeficijenta prolaska topline u slučaju površinskog grijanja

Članak 32. U slučaju površinskog grijanja (npr. podno grijanje) koeficijent prolaska topline slojeva građevnog dijela, koji se nalaze između površine grijanja i vanjskog zraka, zemlje ili negrijanog dijela zgrade, ne smije biti veći od 0,35 W/(m2⋅K).

Tipske montažne kuće Članak 33.

Ako se zgrada izvodi prema tipskim projektima koji vrijede za različite lokacije, kod proračuna dobitaka topline od sunčeva zračenja smije se računati kao da su svi prozori te zgrade orijentirani prema istoku ili prema zapadu.

Smještaj grijaćih tijela ispred prozora Članak 34.

Grijaće tijelo se smije postaviti ispred prozračnih vanjskih površina samo ako je ono sa stražnje strane zaštićeno neprozračnom oblogom, čiji koeficijent prolaska topline nije veći od U = 0,9 W/(m2•K).

Ugradnja termostatskih ventila Članak 35.

Grijača tijela, koja dovode toplinu u prostoriju, moraju imati ugrađene termostatske ventile kada je korisna površina prostorije veća od 6m2.

Pregrade prema povremeno korištenim prostorijama i prostorijama druge namjene

Članak 36. (1) Koeficijenti prolaska topline, U (W/(m2•K)), razdjelnih građevnih dijelova, koji u grijanoj zgradi odjeljuju prostorije koje se stalno koriste od prostorija koje se samo povremeno koriste, moraju zadovoljiti zahtjeve iz tablice 4. u prilogu 1. ovog propisa, koji vrijede za zidove i stropove prema negrijanom prostoru. (2) Stavak (1) ovog članka vrijedi i za razdjelne građevne dijelove između stana i poslovnih prostorija u zgradama mješovite namjene.

Kondenzacija unutar građevnih dijelova Članak 37.

(1) Građevni dijelovi grijanih zgrada, koji graniče s vanjskim zrakom ili negrijanim prozračivanim prostorijama (npr. tavan, garaža), moraju se tako projektirati i izvesti da se spriječi nastajanje građevinske štete uslijed kondenzacije vodene pare, koja procesom difuzije ulazi u građevni dio. (2) Kondenzacija vodene pare unutar građevnog dijela i njeno isparavanje računaju se u skladu s HRN EN ISO 13788, uz slijedeće uvijete:

1. za stambene zgrade i zgrade javne namjene koje nisu klimatizirane proračun se provodi za temperaturu unutarnjeg zraka Θi = 20°C,

13

2. za klimatizirane zgrade i zgrade druge namjene za projektom predviđenu vrijednost temperature,

(3) računske vrijednosti toplinske provodljivosti, λ (W/(m⋅K)), i približne vrijednosti faktora

otpora difuziji vodene pare, µ (-), uzimaju se iz tablice 5., dane u prilogu 1. ovog propisa, odnosno iz izvora navedenih u HRN EN ISO 13788. Za proračun treba odabrati µ vrijednosti, koje su nepovoljnije za kondenzaciju vodene pare.

(4) Kod kondenzacije vodene pare unutar građevnog dijela da ne nastane građevinska šteta potrebno je zadovoljiti slijedeće uvjete: 1. građevni materijal koji dolazi u dodir s kondenzatom ne smije se oštetiti (npr. uslijed

korozije ili sl.), 2. nastali kondenzat na jednoj ili više graničnih površina mora se za svaku od tih površina

potpuno ispariti tijekom ljetnih mjeseci, 3. najveća ukupna količina kondenzata unutar građevnog dijela ne smije prekoračiti

vrijednost 1,0 kg/m2, odnosno najveći sadržaj vlage u materijalu sloja u kojem dolazi do kondenzacije vodene pare ne smije biti veći od vrijednosti koja je dana u tehničkoj specifikaciji za taj materijal. To ne vrijedi za slučaj naveden u točki 4. ovog stavka,

4. ukoliko kondenzat nastaje na graničnoj površini sa slojem materijala koji kapilarno ne upija vodu, tada najveća ukupna količina kondenzata unutar građevnog dijela ne smije prekoračiti vrijednost 0,5 kg/m2, odnosno najveći sadržaj vlage u materijalu sloja u kojem dolazi do kondenzacije vodene pare ne smije biti veći od vrijednosti koja je dana u tehničkoj specifikaciji za taj materijal,

5. u slučaju drva nije dopušteno povećanje njegovog sadržaja vlage, u (kg/kg), za više od 0,05, a kod industrijskih materijala na bazi drva za više od 0,03. Ovo ne vrijedi za jednoslojne i višeslojne ploče od drvene vune.

Kondenzacija na površini građevnog dijela

Članak 38. (1) Građevni dijelovi grijanih zgrada, koji graniče s vanjskim zrakom ili negrijanim prozračivanim prostorijama (npr. tavan, garaža), moraju se tako projektirati i izvesti da se spriječi nastajanje uvjeta za razvoj gljivica i plijesni, odnosno spriječi kondenzacija vodene pare na površinama tih dijelova koji su okrenuti prema grijanoj prostoriji. (2) Računski dokaz zadovoljenja uvjeta iz stavka 1. ovog članka provodi se prema HRN EN ISO 13788, uz slijedeće uvijete:

1. za stambene zgrade i zgrade javne namjene koje nisu klimatizirane proračun se provodi za temperaturu unutarnjeg zraka Θi = 20°C,

2. za klimatizirane zgrade i zgrade druge namjene za projektom predviđenu vrijednost temperature

(3) računske vrijednosti toplinske provodljivosti mogu se uzeti iz izvora navedenih u HRN

EN ISO 13788 ili iz tablice 5. dane u prilogu 1. ovog propisa.

14

(4) Na prozorima, balkonskim vratima, krovnim prozorima i ostakljenim elementima pročelja dopušteno je prolazno nastajanje manje količine kondenzata ukoliko su predviđene odgovarajuće mjere kojima se sprječava dodir kondenzata sa susjednim, na vlagu osjetljivim, materijalima.

Dinamičke toplinske karakteristike građevnih dijelova Članak 39.

(1) Vanjski neprozračni građevni dijelovi, koji su izloženi sunčevu zračenju, moraju imati odgovarajuće dinamičke toplinske karakteristike kako bi se smanjio njihov doprinos zagrijavanju zraka u zgradi tijekom ljetnih mjeseci. (2) Zadovoljenje dinamičkih toplinskih karakteristika za lagane vanjske građevne dijelove izložene sunčevu zračenju s plošnom masom manjom od 100 kg/m2 dokazuje se indirektno preko koeficijenta prolaza topline U (W/(m2•K) i to: 1. za zidove U ne smije biti veći od U = 0,50 W/(m2•K) 2. za krovove U ne smije biti veći od U = 0,30 W/(m2•K). (3) Dokaz iz stavka 2. ovog članka primjenjuje se dok se ne utvrde potrebne numeričke vrijednosti dinamičkih toplinskih karakteristika građevnih dijelova izloženih sunčevom zračenju prema HRN EN ISO 13786.

Klimatološki parametri Članak 40.

Kod toplinskih proračuna prema zahtjevima ovog propisa treba koristiti klimatološke parametre dane u prilogu 3. ovog propisa.

V. SADRŽAJ PROJEKTA UŠTEDE ENERGIJE I TOPLINSKE ZAŠTITE KOD ZGRADA

Novogradnje Članak 41.

Tehnička rješenja uštede energije i toplinske zaštite kod zgrada sastavni su dio idejnog, glavnog odnosno izvedbenog projekta zgrade.

Članak 42. (1) Idejni projekt zgrade pored propisanog sadržaja obuhvaća:

1. tehnički opis s osnovnim podacima o namjeni i lokaciji zgrade, vrsti i načinu korištenja energije za grijanje, prikazom klimatoloških parametara, opisom upotrijebljenih građevnih materijala i proizvoda te ugrađene opreme i instalacija koji su u funkciji uštede energije i toplinske zaštite zgrade;

2. pokazatelje ispravnosti tehničkog rješenja uštede energije i toplinske zaštite zgrade; 3. nacrte koji sadrže: situaciju u mjerilu 1:500, tlocrte etaža, krova i podruma i

presjeke u mjerilu 1:200, shemu instalacija i ugradnje opreme koji su u funkciji uštede energije i toplinske zaštite zgrade za svaku etažu posebno s prikazom njihova priključenja na javnu infrastrukturu u mjerilu 1:200.

15

(2) Glavni projekt zgrade uz potrebne projekte pojedinih struka sadrži i arhitektonski projekt - projekt uštede energije i toplinske zaštite koji obuhvaća:

1. tehnički opis s podacima o namjeni i lokaciji zgrade, geometrijskim karakteristikama zgrade (oplošje zgrade i oplošje grijanog prostora zgrade, obujam grijanog prostora zgrade, faktor oblika zgrade, ploština korisne površine zgrade), vrsti energije za grijanje i načinu grijanja, vrsti i načinu korištenja obnovljive energije za grijanje i učešću obnovljive energije za grijanje u potrebnoj toplini za grijanje, klimatološkim parametrima, predviđenim tehničkim rješenjima za sprječavanje pregrijavanja prostora zgrade tijekom ljeta, detaljnim opisom dijelova zgrade obzirom na upotrijebljene građevinske proizvode, upotrijebljenim građevinskim materijalima i proizvodima te ugrađenoj opremi i instalacijama koji su u funkciji uštede energije i toplinske zaštite zgrade s opisom načina izvođenja radova i ugradnje;

2. proračun uštede energije i toplinske zaštite zgrade s Iskaznicom potrebne topline za grijanje zgrade;

3. program kontrole i osiguranja kakvoće s pregledom svih građevnih proizvoda i materijala koji se ugrađuju u zgradu te opis potrebnih ispitivanja i zahtijevanih rezultata s popisom propisa odnosno normi na koje se poziva;

4. posebni tehnički uvjeti za izvođenje radova i/ili ugradnju opreme kada to zahtijevaju uvjeti lokacije, namjene, i sl;

5. način zbrinjavanja građevnog otpada toplinsko-izolacionih i hidroizolacionih materijala s opisom postupanja u skladu s propisom o postupanju s otpadom;:

6. podatke iz elaborata koji su poslužili kao podloga za izradu proračuna. (3) Proračunom iz stavka 2. točke 2. ovog članka dokazuje se da projektirana zgrada zadovoljava bitni zahtjev uštede energije i toplinske zaštite. Proračun sadrži korištene ulazne podatke s procjenom ili dokazima njihove točnosti i sve proračune zahtijevane ovim propisom za pojedinačne građevinske dijelove zgrade i zgradu u cjelini sa navođenjem korištenih normi. (4) tehničko rješenje uštede energije i toplinske zaštite zgrade iz Projekta uštede energije i toplinske zaštite zgrade mora biti uključeno i prikazano u cjelokupnom tehničkom rješenju zgrade i sadržano u projektima pojedinih struka: u arhitektonskom projektu, građevinskom projektu, projektu instalacija, projektu ugradnje opreme. (5) Izvedbeni projekt koji se odnosi na zadovoljenje bitnog zahtjeva uštede energije i toplinske zaštite zgrade obvezno sadrži nacrte detalja bitnih za rješavanje toplinske zaštite zgrade: krova, sastave pojedinih dijelova zgrade (stupova, zidova, stijena i dr.), sheme stolarije i bravarije, detalje instalacija i priključaka, detalje ugradnje opreme i dr. Postojeće zgrade

Članak 43. (1) Projekt za dogradnju ili nadogradnju postojeće zgrade osim propisanog sadržaja projekta za gradnju nove zgrade mora sadržavati i dokaz prikladnosti građevine za rekonstrukciju. (2) Dokaz iz stavka 1. ovog članka mora sadržavati:

1. opis tehničkog stanja postojećeg dijela zgrade koji se rekonstruira

16

2. snimak postojećeg stanja u mjerilu 1:200 s provjerom udovoljavanja bitnom zahtjevu uštede energije i toplinske zaštite.

(3) Snimak postojećeg stanja sadrži:

1. situaciju postojeće zgrade 2. snimak tehničkog stanja zgrade s snimkom dijelova zgrade s opisom građevnih

proizvoda i građevnih materijala, te ugrađene opreme i instalacija koji su u funkciji uštede energije i toplinske zaštite zgrade;

3. geometrijske karakteristike zgrade (oplošje zgrade i oplošje grijanog prostora zgrade, obujam grijanog prostora zgrade, faktor oblika zgrade, ploština korisne površine zgrade),

4. postojeće tlocrte i presjeke u mjerilu 1:100 5. vrstu energije za grijanje i način grijanja postojeće zgrade, 6. okvirni proračun uštede energije i toplinske zaštite na temelju snimka postojećeg

stanja.

(4) Projekt sadrži i posebne tehničke uvjete gradnje kada se radi o rekonstrukciji zgrade koja je upisana u registar kulturnih dobara Republike Hrvatske

Iskaznica potrebne topline za grijanje zgrade

Članak 44 (1) Iskaznica potrebne topline za grijanje zgrade obvezatni je prilog proračuna uštede energije i toplinske zaštite zgrade. (2) U slučaju da se prema članku 31. stavak 1. ovog propisa za pojedine dijelove zgrade provode odvojeni toplinski proračuni, tada se za svaki dio zgrade mora izdati posebna Iskaznica s potpunim podacima. (3) Iskaznica potrebne topline za grijanje zgrade mora biti dostupna na uvid kupcima, najmoprimcima i drugim ovlaštenim korisnicima zgrade ili njenog dijela, na njihov zahtjev. (4) Tipski obrasci Iskaznice za zgradu grijanu na temperaturu 18°C ili višu te Iskaznice za zgradu grijanu na temperaturu od 12°C do 18°C nalaze se u prilogu 2 .ovog propisa.

Članak 45. (1) U zgrade smiju se ugrađivati samo građevni proizvodi propisanih tehničkih svojstava te dokazane uporabljivosti koji su distribuirani i označeni na propisani način. (2) Tehnička svojstva te uvjeti za dokazivanje uporabljivosti, distribucije i označavanja građevnih proizvoda propisuju se posebnim propisom.

17

VI. PRIJELAZNE I ZAKLJUČNE ODREDBE

Članak 46.

S danom stupanja na snagu ovog propisa prestaje važiti Pravilnik br. 07-93/29 od 16. 01. 1987. («Sl. list SFRJ br. 10/87).

Članak 47. Projekti čija je izrada započeta prije stupanja na snagu ovog propisa dovršiti će se prema Pravilniku br. 07-93/29 od 16. 01. 1987., uz uvjet da se građevinska dozvola ishodi najkasnije u roku od šest mjeseci od dana početka primjene ovog propisa.

Članak 48. Ovaj propis stupa na snagu osam dana nakon objave u Narodnim Novinama , a primjenjuje se devedesetog dana od dana objave u “Narodnim novinama”.

18

PRILOG 1. Tablica 1. Računske vrijednosti stupnja propuštanja ukupne energije ostakljenja, g⊥ (-), kod okomitog upada sunčeva zračenja

Redni broj Tip ostakljenja g⊥ (-)

1 Jednostruko staklo (bezbojno, ravno float staklo) 0,87 2 Dvostruko izolirajuće staklo (s jednim međuslojem zraka) 0,80 3 Trostruko izolirajuće staklo (s dva međusloja zraka) 0,70 4 Dvostruko izolirajuće staklo s jednim staklom niske emisije (Low-E

obloga) 0,60

5 Trostruko izolirajuće staklo s dva stakla niske emisije (dvije Low-E obloge)

0,50

6 Dvostruko izolirajuće staklo sa staklom za zaštitu od sunčeva zračenja 0,50 7 Staklena opeka 0,60

Tablica 2. Faktor umanjenja naprave za zaštitu od sunčeva zračenja, FC (-)

Redni broj Naprava za zaštitu od sunčeva zračenja FC (-)

1 Bez naprave za zaštitu od sunčeva zračenja 1 2 Naprava s unutrašnje strane ili između stakala 2.1 - bijele ili reflektirajuće površine i malene transparentnosti a) 0,75 2.2 - svijetle boje i malene transparentnosti 0,80 2.3 - tamne boje i povišene transparentnosti 0,90 3 Naprava s vanjske strane 3.1 - žaluzine, okretanje lamela, otraga provjetravano 0,25 3.2 - žaluzine, rolete, kapci (škure, grilje) 0,30 4 Strehe, lođe b) 0,50 5 Markize, gore i bočno provjetravane b) 0,40 a) Prozračnost naprave za zaštitu od sunčeva zračenja manja od 15% smatra se malenom, a transparentnost u iznosu 15% ili većem smatra se povišenom. b) Navedena vrijednost vrijedi za slučaj kad je spriječeno direktno osunčanje prozora. Tablica 3. Razredi zrakopropusnosti reški prozora, balkonska vrata i krovnih prozora

Redni broj Broj katova zgrade Razred zrakopropusnosti prema

HRN EN 12207-1:2002 1 do 2 kata 2 2 više od 2 kata 3

19

Tablica 4. Najveće dopuštene vrijednosti koeficijenta prolaska topline, U (W/(m2•K)), građevnih dijelova s plošnom masom većom od 100 kg/m2

U W/(m2•K) Redni broj Građevni dio Θe,mj,min>+3°C Θe,mj,min≤+3°C

1 Vanjski zidovi, zidovi prema garaži 1,00 0,80

2 Zidovi između stanova, zidovi između grijanih radnih prostorija različitih korisnika 1,90 1,90

3 Zidovi prema negrijanom stubišta temperature veće od 0°C, zidovi prema negrijanoj prostoriji 1,30 1,30

4 Zidovi prema tlu 1,00 0,80 5 Podovi na tlu 0,80 0,65

6 Stropovi između stanova, stropovi između grijanih radnih prostorija različitih korisnika 1,40 1,40

7 Stropovi prema tavanu 0,85 0,70

8 Stropovi prema negrijanom podrumu, stropovi prema negrijanoj prostoriji 0,65 0,50

9 Ravni i kosi krov iznad grijanog prostora 0,70 0,55

10 Stropovi iznad vanjskog prostora, stropovi iznad garaže 0,45 0,40

Napomena: Θe,mj,min je srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade. Tablica 5. Računske vrijednosti toplinske provodljivosti, λ (W/(m•K)), i približne vrijednosti faktora otpora difuziji vodene pare, µ (-)

Redni broj Građevni materijal

Gustoća ρ

kg/m3

Toplinska provodljivost

λ W/(m•K)

Specifični toplinski kapacitet

cp J/(kg•K)

Faktor otpora difuziji vodene pare µ

1 ZIDOVI, uključivo mort u reškama 1.01 puna opeka od gline 1800 0,81 900 5/10 1.02 puna opeka od gline 1600 0,68 900 5/10 1.03 klinker opeka 1900 0,85 800 50/100 1.04 klinker opeka 1700 0,80 800 50/100 1.05 puna fasadna opeka od gline 1800 0,83 900 5/10 1.06 puna fasadna opeka od gline 1600 0,70 900 5/10 1.07 šuplja fasadna opeka od gline 1200 0,55 900 5/10 1.08 šuplji blokovi od gline 1100 0,48 900 5/10 1.09 šuplji blokovi od gline 1000 0,45 900 5/10 1.10 šuplji blokovi od gline 900 0,42 900 5/10 1.11 šuplji blokovi od gline 800 0,39 900 5/10 1.12 puna vapneno silikatna opeka 1800 0,99 900 15/25 1.13 puna vapneno silikatna opeka 1600 0,79 900 15/25

20

1.14 vapneno silikatni šuplji blokovi 1200 0,56 900 15/25

1.15 prirodni kamen 2000 1,40 1000 50 1.16 šuplji blokovi od betona 1000 0,70 1000 5/15 1.17 šuplji blokovi od betona 1200 0,80 1000 5/15 1.18 šuplji blokovi od betona 1400 0,90 1000 20/30 1.19 šuplji blokovi od betona 1600 1,10 1000 20/30 1.20 šuplji blokovi od betona 1800 1,20 1000 20/30 1.21 šuplji blokovi od betona 2000 1,40 1000 20/30

1.22 šuplji blokovi od laganog betona 500 0,30 1000 5/10






2 BETON I ARMIRANI BETON 2.01 armirani beton 2500 2,60 1000 80/130 2.02 teški beton 3200 1000 80/130 2.03 beton 2400 2,50 1000 80/130 2.04 beton 2200 1,65 1000 70/120 2.05 beton 2000 1,35 1000 60/100 2.06 beton s laganim agregatom 2000 1,35 1000 60/100 2.07 beton s laganim agregatom 1800 1,30 1000 60/100 2.08 beton s laganim agregatom 1600 1,00 1000 60/100 2.09 beton s laganim agregatom 1500 0,89 1000 60/100 2.10 beton s laganim agregatom 1400 0,79 1000 60/100 2.11 beton s laganim agregatom 1300 0,70 1000 60/100 2.12 beton s laganim agregatom 1200 0,62 1000 60/100 2.13 beton s laganim agregatom 1100 0,55 1000 60/100 2.14 beton s laganim agregatom 1000 0,49 1000 60/100 2.15 beton s laganim agregatom 900 0,44 1000 60/100 2.16 beton s laganim agregatom 800 0,39 1000 60/100 2.17 porobeton 1000 0,31 1000 6/10 2.18 porobeton 900 0,29 1000 6/10 2.19 porobeton 800 0,25 1000 6/10 2.20 porobeton 750 0,24 1000 6/10 2,21 porobeton 700 0,22 1000 6/10 2.22 porobeton 650 0,21 1000 6/10

21

2.23 porobeton 600 0,19 1000 6/10 2.24 porobeton 550 0,18 1000 6/10 2.25 porobeton 500 0,16 1000 6/10 2.26 porobeton 450 0,15 1000 6/10 2.27 porobeton 400 0,13 1000 6/10 2.28 porobeton 350 0,11 1000 6/10 2.29 porobeton 300 0,10 1000 6/10

2.30 beton s jednozrnatim šljunkom 2000 1,40 1000 60/100



3 ŽBUKE, MORTOVI, ESTRISI 3.01 cementna žbuka 2000 1,60 1000 15/35 3.02 vapnena žbuka 1600 0,80 1000 6/10 3.03 vapneno-cementna žbuka 1800 1,00 1000 15/35 3.04 vapneno-gipsana žbuka 1400 0,70 1000 6/10 3.05 gipsana žbuka 1500 0,54 1000 6/10 3.06 gipsana žbuka 1400 0,51 1000 6/10 3.07 gipsana žbuka 1300 0,47 1000 6/10 3.08 gipsana žbuka 1200 0,43 1000 6/10 3.09 lagana žbuka 1300 0,56 1000 15/20 3.10 lagana žbuka 1000 0,38 1000 15/20 3.11 lagana žbuka 700 0,25 1000 15/20 3.12 toplinsko-izolacijska žbuka 400 0,11 1000 5/20 3.13 toplinsko-izolacijska žbuka 250 0,08 1000 5/20 3.14 sanacijska žbuka 1400 0,65 1000 6/15 3.15 polimerna žbuka 1100 0,70 1000 50/200 3.16 silikatna žbuka 1800 0,90 1000 50/70 3,17 žbuka na bazi akrilata 1700 0,90 1000 100/150 3.18 cementni mort 2000 1,60 1000 15/35 3.19 cementni estrih 2000 1,60 1100 50 3.20 anhidrit estrih 2100 1,20 1000 15/35 3.22 magnezitni estrih 2300 0,70 1000 15/35

4 PODNE, ZIDNE I STROPNE OBLOGE 4.01 gipskartonske ploče 900 0,25 900 8

4.02 gipsane ploče s dodatkom celuloznih vlakanaca 1300 0,38 1000 10/15

4.03 keramičke pločice 2300 1,30 840 200 4.04 kamene ploče 2500 2,80 1000 40/200 4.05 drvo 550 0,15 2000 50/70

22

5 HIDROIZOLACIJSKI MATERIJALI, PARNE BRANE (KOČNICE)

5.01 bitumenska traka s uloškom staklenog voala 1100 0,23 1000 50000

5.02 bitumenska traka s uloškom staklene tkanine 1100 0,23 1000 50000

5.03 bitumenska traka s uloškom poliesterskog filca 1100 0,23 1000 50000

5.04 bitumenska traka s uloškom krovnog kartona 1100 0,23 1000 50000

5.05 polimerna hidroizolacijska traka na bazi PVC-P 1200 0,14 1000 100000

5.06 polimerna hidroizolacijska traka na bazi PIB 1600 0,26 960 300000

5.07 polimerna hidroizolacijska traka na bazi CR 1300 0,23 1000 100000

5.08 polimerna hidroizolacijska traka na bazi VAE 1300 0,14 1000 20000

6 RASTRESITI MATERIJALI ZA NASIPAVANJE 6.01 ekspandirani perlit ≤100 0,060 1000 3

6.02 lomljevina ekspandiranog pluta ≤200 0,055 1300 3

6.03 lomljevina opeke od gline ≤800 0,41 900 3

6.04 pijesak, šljunak, tucanik (drobljenac) ≤1700 0,81 1000 3

7 TOPLINSKO - IZOLACIJSKI MATERIJALI

7.01 mineralna vuna (MW) prema HRN EN 13162

30 do 200 0,035 do 0,050 1030 1

7.02 ekspandirani polistiren (EPS) prema HRN EN 13163 15 do 30 0,035 do 0,040 1450 60

7.03 ekstrudirana polistirenska pjena (XPS) prema HRN EN 13164

≥25 0,030 do 0,040 1450 150

7.04 tvrda poliuretanska pjena (PUR) prema HRN EN 13165 ≥30 0,020 do 0,040 1400 60

7.05 fenolna pjena (PF) prema HRN EN 13166 ≥30 0,030 do 0,045 1400 50

7.06 čelijasto (pjenasto) staklo (CG) prema HRN EN 13167

100 do 150 0,045 do 0,060 1000 ∞

7.07 drvena vuna (WW) prema HRN EN 13168

360 do 460 0,065 do 0,09 1470 3/5

23

drvena vuna (WW) prema HRN EN 13168, debljina ploča 15mm ≤ d ≤ 25mm

550 0,150 1470 4/8

7.08 ekspandirani perlit (EPB) prema HRN EN 13169

140 do 240 0,040 do 0,065 900 5

7.09 ekspandirano pluto (ICB) prema HRN EN 13170

80 do 500 0,045 do 0,055 1560 5/10

7.10 drvena vlakanca (WF) prema HRN EN 13171

110 do 450 0,035 0,070 1400 5/10

Tablica 6. Najveće dozvoljene vrijednosti koeficijenta prolaska topline, U (W/(m2•K)),

građevnih dijelova zgrada malog obujma i nakon zahvata na postojećim zgradama

U W/(m2•K) Θi ≥ 18°C 12°C <Θi<18°C

Redni broj Građevni element

Θe,mj,min>3°C Θe,mj,min≤3°C Θe,mj,min>3°C Θe,mj,min≤3°C

1 Vanjski zidovi, zidovi prema garaži 0,60 0,45 0,75 0,75

2 Prozori, balkonska vrata, krovni prozori, prozračni elementi pročelja

1,80 1,80 3,00 3,00

3 Ravni i kosi krovovi iznad grijanog prostora, stropovi prema tavanu

0,40 0,30 0,50 0,40

4 Stropovi iznad vanjskog zraka, stropovi iznad garaže

0,40 0,30 0,50 0,40

5 Zidovi i stropovi prema negrijanim prostorijama 0,80 0,60 2,00 2,00

6 Zidovi prema tlu, podovi na tlu 0,50 0,50 0,75 0,75

7 Vanjska vrata s neprovidnim vratnim krilom

2,90 2,90 4,00 4,00

Napomena: Θe,mj,min je srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade.

24

Tablica 7. Ravnotežni sadržaj vlage u građevnom materijalu u klimi 23°C/80% relativne vlažnosti zraka, temeljem kojeg je određena računska vrijednost toplinske provodljivosti u tablici 5 Redni broj Građevni materijal

Sadržaj vlage u

kg/kg 1 beton guste strukture sa šupljikavim agregatom 0,130 2 beton šupljikave strukture s gustim agregatom 0,030 3 beton šupljikave strukture sa šupljikavim agregatom 0,045 4 gips, anhidrit 0,020

5 drvo, proizvodi na bazi drva, proizvodi na bazi biljnih vlakanaca 0,150

Tablica 8 Faktori preračunavanja za ravnotežni sadržaj vlage (23°C/80%) u odnosu na

vrijednost toplinske provodljivosti suhog materijala

Redni broj Građevni materijal ili zid

Faktor preračunavanja

Fm 1 opeka od gline 1,13 2 vapneno silikatna opeka 1,27 3 Porobeton 1,20 4 beton s granulama polistirena 1,13 5 beton s laganim agregatom 1,22 6 mort i žbuka 1,27 7 beton s teškim agregatom 1,17 8 beton guste strukture sa šupljikavim agregatom 1,45 9 gips, anhidrit 1,25

10 blokovi na bazi drva 1,60 11 asfalt, bitumen 1,00

25

PRILOG 2

Obrazac 1, list 1/2

ISKAZNICA POTREBNE TOPLINE ZA GRIJANJE prema članku 25. Pravilnika o uštedi energije i toplinskoj zaštiti, za zgradu grijanu na

temperaturu 18°C ili višu

I. OPIS ZGRADE

Naziv zgrade ili dijela zgrade

Lokacija zgrade (katastarska čestica, ulica, kućni broj, naselje s poštanskim brojem)

Mjesec i godina izrade projekta Oplošje grijanog prostora zgrade A(m2) Obujam grijanog prostora zgrade Ve (m3) Faktor oblika zgrade f0 (m-1) Ploština korisne površine zgrade AK (m2) Način grijanja (lokalno, etažno, centralno, toplansko)

Vrsta i način korištenja obnovljive energije

Učešće obnovljive energije u potrebnoj toplini za grijanje (%)

Srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade Θe,mj,min (°C)

Srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najtoplijeg mjeseca na lokaciji zgrade Θe,mj,max (°C)

II. POTREBNA ENERGIJA ZA GRIJANJE ZGRADE

Godišnja potrebna toplina za grijanje Qh (kW⋅h/a)

najveća dopuštena izračunata Godišnja potrebna toplina za grijanje po jedinici ploštine korisne površine zgrade Qh'' (kW⋅h/m2⋅a) (za stambene zgrade)

najveća dopuštena izračunata Godišnja potrebna toplina za grijanje po jedinici obujma grijanog prostora zgrade Qh' (kW⋅h/m3⋅a) (za zgrade koje nisu stambene)

26

Obrazac 1, list 2/2

III. DALJNJA ENERGETSKA OBILJEŽJA ZGRADE

najveći dopušteni izračunati Specifični transmisijski toplinski gubitak po jedinici oplošja grijanog prostora zgrade HT' (W/(m2⋅K)

Koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka HT (W/K)

Koeficijent toplinskog gubitka provjetravanjem HV (W/K)

Ukupni godišnji gubici topline Ql (J) Godišnji iskoristivi unutarnji dobici topline Qi (J) Godišnji iskoristivi solarni dobici topline Qs (J) Ukupni godišnji iskoristivi dobici topline Qg (J)

IV. ODGOVORNOST ZA PODATKE

Projektantska tvrtka (naziv i adresa)

Projektant elaborata uštede energije i toplinske zaštite (pečat i potpis)

Glavni projektant građevine (pečat i potpis)

Datum i pečat projektantske tvrtke

V. POPUNJAVA IZVOĐAČ RADOVA PRIJE TEHNIČKOG PREGLEDA

Izvođač radova (naziv i adresa)

Glavni inženjer gradilišta (ime) Mjesec i godina završetka gradnje

Datum, potpis glavnog inženjera gradilišta, pečat tvrtke izvođača radova

27

Obrazac 2, list 1/2

ISKAZNICA POTREBNE TOPLINE ZA GRIJANJE prema članku 25. Pravilnika o uštedi energije i toplinskoj zaštiti, za zgradu grijanu na

temperaturu višu od 12°C a manju od 18°C

I. OPIS ZGRADE

Naziv zgrade ili dijela zgrade

Lokacija zgrade (katastarska čestica, ulica, kućni broj, naselje s poštanskim brojem)

Mjesec i godina izrade projekta Oplošje grijanog prostora zgrade A(m2) Obujam grijanog prostora zgrade Ve (m3) Faktor oblika zgrade f0 (m-1) Ploština korisne površine zgrade AK (m2) Srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade Θe,mj,min (°C)

Srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najtoplijeg mjeseca na lokaciji zgrade Θe,mj,max (°C)

II. TRANSMISIJSKI TOPLINSKI GUBICI ZGRADE

najveći dopušteni izračunati Specifični transmisijski toplinski gubitak po jedinici oplošja grijanog prostora zgrade HT' (W/(m2⋅K)

Koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka HT (W/K)

IV. ODGOVORNOST ZA PODATKE

Projektantska tvrtka (naziv i adresa)

Projektant elaborata uštede energije i toplinske zaštite (pečat i potpis)

Glavni projektant građevine (pečat i potpis)

Datum i pečat projektantske tvrtke

28

Obrazac 2, list 2/2

V. POPUNJAVA IZVOĐAČ RADOVA PRIJE TEHNIČKOG PREGLEDA

Izvođač radova (naziv i adresa)

Glavni inženjer gradilišta Mjesec i godina završetka gradnje

Datum, potpis glavnog inženjera gradilišta, pečat tvrtke izvođača radova

29

PRILOG 3

Klimatološki parametri

PRIJEDLOG TEHNIČKOG PROPISA O UŠTEDI ENERGIJE I …powerlab.fsb.hr/enerpedia/images/8/86/Pravilnik10-Nada.pdf2 1. u slučaju iz stavka 1. podstavak 1. ovog članka mišljenjem tijela

Documents