PRIVREDNO DRUTVO JE SKUP (ZAJEDNICA) DVA ILI VIE LICA (pravnih i/ili fizikih) koja ima pravni status, a iji je cilj obavljanje registrovane trgovake djelatnosti pod personalnom ili realnom firmom (zajednikom).Ova zajednica nastaje udruivanjem odreenih uloga (izraenim u dionicama ili udjelima),a cilj njenog nastanka i svrha postojanja je ostvarenje odreene dobiti za lica koja su osnovala ili imaju uloge (udjele ili dionice ) u privrednom drutvu.Ovu eventualno ostvarenu dobit dijele meusobno prema kriterijumima utvrenim u ugovoru (ili ponekad odluci) o osnivanju drutva.
P.D. je u pravilu pravno liceU veini pravnih sistema P.D. je pravno lice U naem pravu P.D. pravni subjektivitet stiu danom pravosnanosti rjeenja o upisu u registar drutava,a taj subjektivitet mogu izgubiti samo brisanjem iz registra Pravni subjektivitet svojstvo nekog lica da moe biti nosilac,te da moe sticati razliita prava i obaveze Svako P.D.u pogledu obima pravnog subjektiviteta ima tkz. posebnu pravnu sposobnost, koja se razlikuje od pravne sposobnosti drugih privrednih subjekata
Elementi kroz koje P.D. ispoljava pravnu sposobnost
vrsta i trajna organizacija Doputen cilj osnivanja (nije suprotan pravnom poretku) Samostalnost u pravnom prometu i odvojenost od subjektiviteta lanova drutva P.D. ima svoju posebnu imovinu odvojenu od imovine lanova
P.D. nastaje udruivanjem kapitala osnivaa
Ulaganje kapitala osnov nastanka P.D. Minimalni iznos odreuje zakon Ulog : novac,stvari,prava ( vrijednost uloga mora biti iskazana u novcu) Osnivaki kapital nije fiksan Ponekad mogu postojati zakonske zabrane i ogranienja upisa i otkupa osnovnog kapitala i fondova drutva
P.D. samostalno obavlja registrovanu djelatnost P.D.u pravnom prometu istupa u svoje ime i za svoj raun,te za obaveze odgovara cjelokupnom svojom imovinom Izuzetno moe istupati u tue ime a za svoj raun (komision) ili u tue ime i za tui raun (zastupnik)
P.D. je profitna organizacija Cilj osnivanja P.D. ostvarenje i podjela dobiti Dobit dijele lanovi drutva srazmjerno vrijednosti svojih uloga Zabrana tkz. Lavovske klauzule (po kojoj bi odreeni lan drutva uestvovao samo u dobiti,a ne i u pokrivanju gubitaka
P.D. odgovara cjelokupnom svojom imovinom Odgovornost drutva za obaveze prema treim licima nastupa po proteku roka od petnaest dana od izvrene registracije Prije tog roka odgovaraju osnivai svojom imovinom Kod drutava lica moe postojati solidarna odgovornost za imovinske obaveze i drutva i osnivaa
VRSTE PRIVREDNIH DRUTAVA Kriterij uzajamne povezanosti i linih odnosa lanova drutva DRUTVA LICA a)Drutvo s neogranienom solidarnom odgovornou b)Komanditno drutvo DRUTVA KAPITALA a)Drutvo s ogranienom odgovornou b)Diooniko drutvo
Drutva lica Lina povezanost,poznanstvo, povjerenje lanova drutva Dominantni lini elementi intuitu persone Drutva lica imaju svoju imovinu,ali i lanovi drutva svojom imovinom solidarno odgovaraju za obaveze drutva. Drutvo lica ne odgovara za obaveze lanova drutva lanovi drutva imaju pravo pree kupovine udjela
Drutva kapitala Odluujui element nastanka je ulaganje kapitala osnivaa,a ne lina povezanost Imovina drutva odvojena od imovine lanova Drutvo odgovara za svoje obaveze,a lanovi ne odgovaraju za obaveze drutva (osim do visine svog uloga) lanovi drutva svoje uloge mogu slobodno prenositi na trea lica
Teorije o pravnoj prirodi privrednih drutava 1.Teorija ugovora 2.Teorija institucije 3.Mjeovita teorija
Sistemi osnivanja privrednih drutava 1.Sistem koncesije dravna dozvola za osnivanje primjenjuje se vrlo ogranieno u savremenim sistemima 2.Normativni sistem (sistem prijave) polazna pretpostavka sloboda obavljanja privrednih aktivnosti 3.Sistem zakona ili upravnog akta osnivanje javnih preduzee, kompanija,ustanova
Koncesioni sistem za osnivanje jednog drutva, pored zadovoljenja uslova, potrebna i dozvola dravnog organa, koje procjenjuje oportunost osnivanja drutva. Danas po naem pravu na ovaj nain se osnivaju banke (potrebna dozvola Agencije za bankarstvo), berze (dozvola Komisije za vrijednosne papire), osiguravajua drutva (Ured za nadzor).
Normativni sistem ako drutvo ispunjava uslove za osnivanje koje propisuje zakon, dravni organ (sud ili nadleni upravni organ), po primljenom zahtjevu, e udovoljiti istom i (po pravilu) odobriti osnivanje drutva. Ovaj sistem je u pravilu primjenjen u veini savremenih pravnih sistema
Sistem zakona ili upravnog akta primjenjuje kod osnivanja preduzea (privrednih subjekata) u javnom sektoru (javna preduzea), i u oblasti drutvenih (nelukrativnih) djelatnosti. Osnivaki akt dravnih organa (drava, kanton, grad, opina) moe biti zakon ili odluka, kojim se utvruje sva bitna pitanja osnivanja i poslovanja privrednih subjekata i ustanova.
INDIVIDUALIZACIJA PRIVREDNIH SUBJEKATA U PRAVNOM PROMETU Elementi za individualizaciju : 1.Ime (firma) 2.Djelatnost 3.Sjedite privrednog subjekta 4.Nacionalna pripadnost (dravljanstvo) 5.Jedinstveni identifikacioni broj
Ime (firma) dutva ime pod kojim privredno drutvo posluje. drutva sa personalnom firmom (drutva lica - javno trgovako drutvo, komanditno drutvo, i individualni trgovac), to znai navoenje imena jednog ili vie lanova drutva i pravnog oblika drutva (npr. Hodi i drugi, d.n.o.), i drutva sa realnom firmom, pod kojom posluju drutva kapitala. U ovom sluaju nema imena osnivaa ili lanova (dioniara), ali obavezno mora stajati (u firmi) oznaka oblika drutva (d.o.o. ili d.d.) Obavezni (zakonski) elementi firme - oznaka pod kojom se poblie oznaava ime (firma) privrednog drutva (npr. Olimpik - turs), -oznaka koja direktno oznaava djelatnost privrednog drutva (cementara), -oznaavanje sjedita privrednog drutva (uz dodatak adrese), -oznaavanje oblika privrednog drutva (d.d., d.o.o., k.d.).
Fakultativni elementi firme oni koje firma moe, ali ne mora sadravati poput: slika, crtea, skica (npr. Sarajevska pivara 1880). Zabranjeni su oni elementi koji su protivni zakonu i javnom moralu, zatieni robni i usluni igovi drugih pravnih i fizikih lica, slubeni simboli i znakovi, nazivi i znakovi stranih drava i meunarodnih organizacija.
Upis firme Firma privrednog subjekta obavezno se upisuje u sudski ili javni registar privrednih drutava. Takoer, sve promjene firme se moraju registrirati Institucija koja vodi registar, po sjeditu firme, (sud ili druga) nee dozvoliti da se u registar upiu dva privredna drutva pod istom ili slinom firmom, koja obavljaju istu ili slinu djelatnost.
Djelatnost Svaki privredni subjekt, u pravilu, utvruje svoju djelatnost (predmet poslovanja) u osnivakom aktu slobodno. Izuzetak je primjena koncesionog sistema (npr. banke, javno zdravlje, javna sigurnost, ekologija) kada se zahtijeva prethodno odobrenje nadlenog dravnog organa. Privredni subjekt moe zapoeti obavljanje registrovane djelatnosti
Prekoraenje upisane djelatnosti Po anglosaksonskoj teoriji (ultra vires) zakljuenje pravnih poslova sa treim subjektima mimo registracije nije dozvoljeno. Takvi pravni poslovi su bez pravnog uinka. Po naem Zakonu o privrednim drutvima isto kao u pravu Evropske unije, svi pravni poslovi zakljueni izvan registrovane djelatnosti drutva pravno su valjani za trea lica, ako su zakljueni od lica koja su svojim poloajem, ili na drugi nain, ovlatena za zastupanje i predstavljanje drutva, a tree lice je bilo savjesno (nije znalo, niti moralo znati da su poslovi zakljueni mimo registrirane djelatnosti drutva).
Sjedite Sjedite privrednog subjekta moe se odrediti kao mjesto koje je upisano u registar drutava (ili sudski registar), mjesto odakle se upravlja poslovanjem drutva, ili mjesto gdje drutvo obavlja registrovanu djelatnost. Po pravilu sjedite se odreuje osnivakim aktom.
Identifikacijski broj Identifikacijski broj (matini broj u RS) je jedinstveni broj, koji pravni subjekt, kao porezni obveznik, dobiva od Porezne uprave Federacije BiH.
Imovina privrednih subjekata Osnovni (osnivaki) kapital kod drutva kapitala je novana vrijednost uloga koji lanovi (osnivai) moraju uplatiti prilikom osnivanja drutva. Osnovni kapital drutava kapitala (d.d. i d.o.o.) utvruje se zakonom. Osnovni kapital drutava mora biti u cjelosti upisan.
Osnovni kapital (imovina) ne moe biti manji od zakonskog minimuma, koji se utvruje osnivakim aktom i statutom i upisuje u poseban registar. Svako poveanje ili smanjenje kapitala mora biti usklaeno sa statutom i provedeno kroz registar. Osnovni kapital kod dionikog drutva (F BiH) iznosi 50.000 KM, a kod drutva sa ogranienom odgovornou (d.o.o.) 2.000 KM. Pojam imovine privrednog subjekta ima ire znaenje od pojma osnovnog (osnivakog) kapitala.
Poveanje osnovnog kapitala privrednog drutva Poveanje osnovnog kapitala privrednog drutva prvenstveno se vri: uplatom novih udjela u novcu, stvarima i pravima, odnosno uslugama kod drutava lica, i po osnovu dobiti. Smanjenje osnovnog kapitala moe biti prinudno ili dobrovoljno.
Osnovni kapital je poetna imovina drutva. Poslovanjem imovina drutva se poveava i po pravilu nadmauje osnivaki kapital privrednog drutva
Imovina drutva -je skup imovinskih prava koja pripadaju jednom poslovnom subjektu. Ili, to je skup svih prava i obaveza pravnog subjekta. Ili, imovina je skup subjektivnih prava imovinskog karaktera, koja se mogu izraziti u novcu. Imovina obuhvata pravo vlasnitva na pokretnim i nepokretnim stvarima, novana sredstva, vrijednosne papire (obveznice, mjenice, dionice), obligaciona prava, prava industrijske svojine.
Imovinska masa ukupnost svih ekonomskih dobara koja pripadaju jednom privrednom licu (aktiva i pasiva). Po savremenoj pravnoj teoriji samo se aktiva smatra dijelom imovine privrednog subjekta, dok je pasiva teret (obaveza) imovinske mase.
Ekonomski promet predstavlja faktiki prijenos stvari koje imaju novanu vrijednost sa jednog subjekta na drugi, s ciljem ekonomskog iskoritavanja (npr. prijenos prava koritenja, bez prijenosa prava vlasnitva). Pravni promet podrazumjeva prijenos subjektivnih prava na predmetima imovine sa jednog privrednog drutva na drugo.
Pojam poslovnog prava, historijski razvoj, predmet i izvori poslovnog pravaPOJAM POSLOVNOG PRAVAZakonodavstva niti pravna nauka razvijenih trinih zemalja nije mogla dati univerzalni i jedinstven pojam poslovnog prava.
Poslovno pravo je posebna (samostalna) grana prava kako u uporednom tako i u naem pravnom sistemu. Poslovno pravo kao posebna grana prava obuhvata tri vrste pravni normi/pravila: 1. Norme ili pravila kojima je reguliran pravni poloaj privrednih subjekata (privrednih drutava, finan.instit, osiguravajui drutava, javnih kompanija, trgovaca ,samostalnih poduzetnika i dr. pravnih osoba koji se kao privredni subjekti pojavljuju u poslovnom prometu. ( U pravnoj nauci ovo se naziva STATUSNO PRAVO). 2. Pravne norme koji su regulirani pravni poslovi koje obavljaju privredni subjekti u svom medjusobnom poslovanju - privredno pravni poslovi ili poslovi prometa robe i usluga- (U pravnoj nauci POSLOVNO PRAVO) 3. Pravne norme kojima se reguliraju meusobni odnosi izmeu privrednih subjekata u oblasti poslovanja na jednoj strani i njihov odnos prema dravi i dravnim organima na drugoj strani.( U pravnoj nauci zovemo: REGLEMENTARNO PRAVO) U naoj ranijoj pravnoj tradiciji za pojam ove grane prava koristili su se razliiti termini ,koji su u sutini sinonimi za poslovno pravo: privredno pravo i trgovako pravo.
U naunim krugovima postavlja se pitanje naziva ove grane prava Razlozi protiv upotrebe naziva Privredno pravo su: -Da ovaj termin upuuje da su subjekti privrednog poslovanja samo privredne organizacije, ali ne i fizike osobe koji profesionalno vre djelatnost u vidu zanimanja. -Da ovaj izraz upuuje na dirigovanje drave- veliki utjecaj drave na pravni status i poslovanje privredni subjekata po osnovu dravnog vlasnitva. -Da ovaj izraz upuuje na ograniavanje autonomije volje u privrednom poslovanju planske privrede u odnosu na trino poslovanje, gdje vlada princip autonomije volje svi privrednih subjekata.
Razlozi protiv upotrebe naziva Trgovako pravo su: -Da je to historijski staleko pravo trgovca; -Da upotreba ovog termina znai prihvaanje subjektivne teorije o odreivanju pojma poslovnih ugovora u koje spadaju samo ugovori osoba koji se smatraju trgovcem, a ne i poslovi osoba koji nemaju status trgovca i ako ti poslovi objektivno spadaju u trgovako-poslovne transakcije i imaju karakter trgovakog posla po objektivnom kriteriju.
Pojam trgovine i trgovinskog prava Pojam trgovine u ranijem pravnom sistemu . -U naem ranijem privrednom pravu upotreba termina Trgovako pravo se izbjegavalo jer se polazilo od uskog shvatanja pojma TRGOVINA u pozitivnom zakonodavstvu , to znai , da je Trgovina podrazumjelava samo razmjenu roba-kupovina i prodaja roba i trgovinske usluga -Znai pojam Trgovinsko pravo se odnosilo samo na jednu privrednu granu TRGOVINU.
Pojam trgovine u zemljama trine privrede . U Zemljama trine privrede pojam Trgovina ima mnog iri znaenje u poslovnom pravu nego trgovina u ekonomskom smislu. Trgovinsko ili poslovno pravo po suvremenom shvatanju pod TRGOVINOM podrazumjeva sve privredne odnosno poslovne aktivnosti koje obavljaju poslovni subjekti u oblastima: trgovine, transporta, industrije,poljoprivrede ,bankarstva,osiguranja,trita vrijednosnih papira, poreznog i mjeninog prava i dr.
Suvremeno shvatanje poslovnog prava U suvremenom shvatanju poslovno pravo se bavi prvenstveno privrednim transakcijama u poslovnom prometu i pravnim poloajem privrednih subjekata. Smatra se da je upotreba terminaposlovno pravoadekvatnije, to je suglasno i uporednopravnim sistemima i pravnoj teoriji i saobrazno naim privrednopravnim tendecijama i legislativi, te je ovaj termin sve vie zastupljen u pravnoj literaturi i opeprihvaen naziv za ovu granu prava Zbog opirnosti predmeta poslovnog prava,u suvremenom pravnoj teoriji sve je izraenija tedencija specijalizacije poslovnog prava i zbog specifinosti se iz ove grane prava izdvajaju posebne i samostalne naune pravne discipline.
Naune pravne discipline Iz poslovnog prava se izdvajaju mnoge samostalne pravne discipline koje se kao posebne grane prava u BiH, u zemljama u regiji i ire,izuavaju na pravnim ekonomskim, poslovnim i drugim fakultetima u okviru bolonjskog sistema obrazovanja. - Trgovako pravo odnosno privredno pravo - Pravo industrijskog vlasnitva - Pravo osiguranja - Meunarodno poslovno pravo - Bankarsko pravo - Saobraajno pravo - Berzansko pravo - Mjenino i ekovno pravo - Pravo konkurencije - Kompanijsko pravo - Steajno pravo - Porezno pravo i dr. Ove naune discipline se izuavaju kao obvezni ili fakultativni predmeti ovisno od programa svakog fakulteta ponaosob.
HISTORIJKI RAZVOJ POSLOVNOG PRAVA - Poslovno pravo kao posebna grana prava povjesno se moe posmatrati kroz tri stoljea/vijeka: stari , srednji i novi vijek ( doba kodifikacije poslovnog prava)
I Stari vijek Poslovno pravo kao posebno pravo nije postojalo zbog nerazvijene trgovine. Tragove poslovnog prava tj. posebnih pravila poslovnog prava nailazimo u tzv. HAMURABIJEVIM ZAKONIKOM iz 2000-te godine prije nove ere, kojim su bili regulirani tadanji poslovi trgovine: prodaja robe, prijevoza, posredovanja i zajma sa kamatom. Karakteristika razvoja trgovakog prava u starom vijeku: - Veoma nizak stupanj trgovine i trgovinskih poslova razlog je ne postojanja trgovakog prava kao posebne grane prava. -Vaea pravila graanskog prava su zadovoljavale tadanje potrebe trgovakog prometa, - RIMSKO PRAVO nije razvilo posebno poslovno pravo u to vrijeme. - Javljaju se tragovi prvi pravila poslovnog prava- Hamarubijev Zakonik iz 2000.p.n.e.
II Srednji vijek Razvoj trgovakog prava od 12. st. do 16.st.
Poslovno pravo kao posebna grana prava pojavilo se tek u srednjem vijeku, razvojem trgovakih gradova u sjevernoj Italiji, gdje je bio centar evropske trgovine. -U 12. i 13.vijeku poslovno pravo se javlja kao staleko pravo- IUS MERCATORUM ili pravo trgovca. -Od strane monih trgovaca stvaraju se jake trgovake organizacije i udruenja , trgovake korporacije ( ESNAFI, CEHOVI i GILDI) koji samostalno reguliraju meusobne trgovake odnose i rjeavaju meusobne poslove sporove pred tadanjim sudovima. -IUS MERCATORUM u srednjek vijeku je imao isto staleki karakter jer je bilo pravo trgovca .a trgovakim poslom se smatrali samo oni poslovi koji su obavljali trgovci kao lanovi trgovakih udruenja -asocijacija (korporacija) - U Srednjem vijeku na razvoj trgovakog prava znaajno su doprinjeli sljedei povjesni fakti: - Krstaki ratovi zbog potrebe osiguranja logistike vojsci- poveena trgovina. - Poznati sajmovi (vaeri) unutar drava i sa meunarodnim karakterom iz svih zemalja. - Otkrie Amerike 1492. godine centar svjetske trgovine iz Italije se proiruje na zemlje : Francuska, panija, Holandija zatim Engleska i itd. STATUTI pojedinih gradova i asocijacija /udruenja trgovaca( CEHOVI, ESNAFI GILDI) stvorili su zajednika pravila IUS MERCATORUM, kao ope trgovako pravo i obiajna trgovaka pravila koja su odgovarala interesima trgovaca i trgovakih udruenja koja su se postepeno izuzimali od tada vladjueg civilnog dravnog (Rimskog) prava u Italiji .
Razvoj trgovakog prava u novije doba Novi vijek period od 17.st. i dalje Karakteriskika razvoja trgovakog prava u novije doba su: -Ubrzanim razvojem trgovine i internacionalizacijom trgovakog prava trgovako pravo gubi staleki karakter te iz prava trgovca postaje pravo trgovine -Srednjovjekovno staleko pravo pravo trgovca je zamjenjeno naelom slobodnog bavljenja trgovinom. -Dolazi do prva nacionalne kodifikacija poslovnog prava od strane drave (Francuske). Izvrena je u drugoj polovini XVII vijeka u Francuskoj kroz 2 ordonanse kralja Luja XIV
1. Ordonansa /Uredba / o suhozemnoj trgovini iz 1673. 2. Ordonansa /Uredba/ o pomorskoj trgovini) iz 1681. Doenjem ovi Uredbi nastaje preokret u razvoju trgovakog prava tako da: Trgovako pravo postepeno gubi staleki karakter i postaje pravo trgovine koji iz obiajnog prava se pretvara u civilno ozakonjeno pravo ( dravno uniformirano pravo). Ovi akti su akti drave koji stavljaju van snage Statute gradova i trgovakih udruenja gdje kodifikovano poslovno pravo vai na u cjeloj dravi. Daljna kodifikacija nastavljena je u XIX vijeku donoenjem dravnih zakona i to: 1- Prvi moderni trgovaki zakonik Francuske CODE DE COMMERCE iz 1807.-godine Donoenjem ovog Zakona dolo je do odvajanja trgovakog prava od graanskog prava ( 1804. donesen Francuski graanski zakonik) -. -Monistiki sistem jedinstvenog regulisanja poslovnog i graanskog prava prihvaaju novije kodifikacije i to: vicarska: Zakonik o obligacijama iz 1911., Italija: Graanski zakonik iz 1942., SAD: Jednoobrazni trgovaki zakonik iz 1962., kao i biva Jugoslavija Zakon o obligacionim odnosima iz 1978.
Faze razvoja poslovnog prava -Historijski razvoj poslovnog prava se moe svrstati u 3 faze:
(1)Dezintegracija- faza u kojem su stvarana obiajna trgovako pravila ius mercatorum opa trgovako pravo izvan tada dravnog civilnog prava,
kroz pravila i statute trgovakih udruenja i asocijacija (esnafi i cehovi, gildi) i statute pojedinih trgovakih gradova, koji su odgovarali interesima tadanjih trgovaca i trgovakih udruenja. (2) inkorporacija u ius mercatoria u nacionalne kodifikacije 18. i 19. vijeka Ovdje razlikujemo starije i novije kodifikacije poslovnog prava - Starije kodifikacije poslovnog prava temelje se na dualistikom sistemu ( odvojenost trgovakih zakona od graanskih, tj. odvojeno reguliranje graanskog i poslovnog prava ) - Novije kodifikacije poslovnog prava usvajaju monistiki sistem- to znai jedinstveno regiliranje poslovnog i graanskog prava. (3) ponovne tendencije integracije na regionalnom i internacionalnom planu stvaranje modernog i suvremenoh evropskog i meunarodnog poslovnog prava kroz meunarodne multilateralne i bilateralne konvencije iz onlasti poslovnog prava.
PREDMET POSLOVNOG PRAVA - U pravnoj teoriji nema jedinstvenog stajalita o odreivanju predmeta poslovnog prava odnosno pojma trgovakog posla. -Prema suvremenom shvatanju poslovno pravo nije staleko pravo ve pravo trgovinekoja podrazumjeva mnogo brojne poslovne operacije i pravne radnje posl. subjekata u pravnom prometu. -U pravnoj nauci se istuu dva razliita sistema odreivanja pojma trgovakog posla i to:
1. Sistem prema kome se krug trgovakih/privrednih poslova odreuje samim zakonom- (sistem prihvaen u najveem broju evropskih zakonodavstava). -Nedostatak ovog sistem to zakonodavci u nacionalnim zakonodavstvima polaze od razliitih kriterija pri odreivanju pojma trgovakog posla tako da nema jednoobraznog rjeenja niti jedinstvenog stajalita. 2. Sistem u kojem se sudu daje mogunost da odredi i odlui da li je odreeni posao trgovaki polazei od opeg pojma trgovine(. panski trgovaki zakon) -Potekoe i nedostaci ovog sistema je neujednaenost i nepreciznost odluka sudova kod ocjene ta je trgovaki posao to oteava poslovanje i neujednaenu sudsku praksu.
Pojam trgovakog posla Najstariji trgovaki zakoni Francuske i Njemake odreuju pojam trgovakog posla Francuski trgovaki zakonik iz 1807. (Code de commerce) odreuje pojam trgovaog posla na nain: -Odreeni poslovi smatraju se trgovakim poslom sami po sebi, po svojoj prirodi bez obzira ko ih obavlja u i bez obzira dali se obavljaju esto u vidu zanimanja ili pojedinano , to su : kupovina prehrane i dr.robe radi preprodaje, svi bankarski poslovi, mjenini poslovi i posredniki poslovi . -Neki poslovi su trgovaki poslovi ako se vre putem pravne osobe i to profesionalno,kao npr. komisioni, prevozniki , agencijski poslovi i dr. -Sve obligacione transakcije trgovaca i ,veletrgovaca i bankara.
Opi njemaki trgovaki zakonik iz 1861. odreuje trgovake poslova na dva naina: a) Poslovi koji se smatraju trgovaki bez obzira ko ih obavlja , da li je u pitanju trgovac ili ne - Ovi poslovi se nazivaju OBJEKTIVNI ili APSOLUTNI trgovaki poslovi. b) Poslovi koji su smatrani trgovakim samo ako ih obavlja osoba sa statusom trgovca. Ovi poslovi se nazivaju SUBJEKTIVNI ili RELATIVNI . Drugi trgovaki njemaki Zakonik iz 1897.godine ( kojie je stavio van snage zakon iz 1861. odreuje samo na jedan nain: - da je trgovaki posao samo onaj koji obavlja trgovac u vidu zanimanja. Dakle naputa objektivne ili apslolutne trgovake poslove. Po uzoru na ovaj zakon donesen je Zakon o obligacionima odnosima (ZOO) iz 1978. koj se primjenjuje i sada u BiH kao zakon BiH po Uredbi sa zakonskom snagom o preuzimanju svih propisa bive SFRJ kao republiki zakoni iz 1992. Godine
Vrste trgovaki poslova U pravnoj teoriji razlikujemo dvije vrste trgovakih poslovi : 1.OBJEKTIVNI ili APSOLUTNI - svi trgovaki poslovi u poslovnom prometu bez obzira ko ih obavlja i kakav mu je statut. 2.SUBJEKTIVNI ili RELATIVNI - su samo oni poslovi koji se vre od strane osoba sa statusom trgovca i koji to obavlja u vidu stalnog zanimanja.
Subjektivni trgovaki poslovi se djale na podvrste na: a)Osnovne trgovake poslove- su oni poslovi ije je obavljanje u vidu zanimanja a svako ko ih obavlja ima status trgovca ( kupoprodaja pokretnih stvari , poslovi osiguranja, bankarski , mjenjaki, komisioni , pediterski poslovi, skladitenje itd b)Akcesorni ili sporedni poslovi , ovi poslovi se ne obavljaju u vidu profesionalnog zanimanja, nego se izvravaju u vezi sa obavljanjem osnovnih poslova u obimu svoje redovne djelatnosti ili u okviru registrirane djelatnosti.
Sistemi odreivanja predmeta- pojma trgovakog posla -U nauci poslovnog prava i nacionalnim zakonodavstvima postoje dva glavna sistema odreivanja predmeta poslovnog odnosno pojma privrednog (trgovakog) posla .
a)Objektivni sistem ili sistem francuskog Trgovakog zakonika iz 1807. Trgovakim poslovima se smatraju svi poslovi poslovnog prava , nezavisno ko ih vri i bez obzira na njegov pravni status (trgovac ili netrgovac).
b)Subjektivni sistem ili sistem germanskog prava (novog njemakog Trgovakog zakonika iz 1897.), po kome se trgovakim poslovima smatraju samo poslovi koje obavlja osoba koja ima status trgovca i koja je registrovana za obavljanje trgovakih poslova.
Predmet poslovnog prava : - svi poslovi i odnosi koji nastaju u poslovnom prometu ; - svi odnosi koji nastaju u toku poslovanja ili su sa njima u funkcionalnoj vezi ( platne transakcije i sl. promet vrijednosnim papirima i sl.) Predmet poslovnog prava obuhvata : 1. Pravni poloaj status privrednih subjekata- ( pravila statusnog prava)
2. meusobne privredno pravne poslove privrednih subjekata (robni i novani promet) - Pravila ugovornog poslovnog prava 3. Odnos poslovnih subjekata i drave - ( pravila reglementarnog prava). Pojam trgovakog /privrednog prava je ui od pojma poslovnog prava jer se odnosi na trgovinu odnosno propise koji reguliraju samo trgovinsku djelatnost. Poslovno pravo je ire i obuhvata pravila kojima je regulirano cjelokupno privredno poslovanje.
Odreivanje subjekata poslovnog prava Subjekti poslovnog prava su fizike i pravne osobe -privredna drutva ,koja u vidu stalnog zanimanja obavljaju odreenu privrednu djelatnost (proizvodnja,prodaja i vrenje usluga) koja je registrirana u registar drutva. U poslovnom pravu pojam i pravni poloaj poslovnog subjekta zavisi od prirode poslova koje subjekat obavlja i da li ga obavlja profesionalnoo ili ne. U pravnoj nauci postoje dva metoda odreivanja pojma poslovnih subjekata : 1.objektivni metod Po ovom sistemu trgovac posl.subjekat je ona osoba koja se bavi odreenim trgovakim poslom.
- Ovo je objektivni metod jer je trgovina objektivna kategorija pa se njome moe svaka osoba baviti koja ispunjava zakonske uvjete. - Primarno po ovoj metodi je pravna priroda trgovakog posla pa od toga zavisi i pojam trgovakog subjekta. 1. Subjektivni metod - po ovom, trgovakim poslom se mogu baviti samo one osobe koje ispunjavaju poptrebne uvjete za obavljenje trgovakih poslova. Znai subjektivni njemaki metod polazi od osoba /subjekta koji se bavi trgovinskim poslom i da je registriran za obavljanje takvih poslova.
Vrste trgovaca-poslovnih subjekata U uporednom pravu postoje vie vrsta - pojmova trgovaca: 1.Trgovac po zanimanju- je osoba koja se trajno i profesionalno bavi zakonom odreenim apsolutnim trgovakim poslovima. Oni obavljaju poslove u vidu stalnog zanimanja u cilju sticanja dobiti. Ovim kategorijama nije potrebna registracija u registru da di dobili status trgovca. Sama injenica da obavlja odreene trgovake poslove daje mu status trgovca. 2.Trgovac po upisu-je osoba koja ne spada u osnovne trgovake poslove ve obavlja sporedne akcesorne poslove koji su u vezi sa osnovnim trgovakim poslovima.
Ova kategorija trgovaca se upisuje u registar drutva da bi dobili status pravne osobe odnosno trgovakog subjekta-trgovca. 3.Trgovac po nainu postanka su privredna drutva koja nastaju po zakonu propisanom postupku i podlijeu obaveznoj registraciji. 4.Mali trgovac- su osobe koji obavljaju trajno odreene djelatnosti manjeg obima u vidu stalnog zanimanja.(To su individualni trgovci i smostalne trg. radnje i sl.koji se registriraju u opinskim slubama privrede( STR i sl.) 5.Prividni trgovac-su subjekti koji su upisani u javni registar sa trgovakom firmom iako ne ispunjavaju sve zakonom propisane uvjete za takvo organizovanje i samo registracijom ovih osoba dobijaju status trgovca.
IZVORI POSLOVNOG PRAVA Pravna teorija poslovnog prava razlikuje : materijalne i formalne izvore poslovnog prava Formalni izvori poslovnog prava podrazumjevaju se oblici u kojima se pojavljuju pravila koja reguliraju privrednopravne odnose u poslovnom prometu. Formalni izvori poslovnog prava su: ustav, zakon, podzakonski akti, meunarodne multilateralne konvencije, poslovni trgovaki obiaji, uzanse, opi uslovi poslovanja, formularni ugovori, sudska i arbitrana praksa i pravna nauka. Glavna podjela izvora poslovnog prava je na: a)Ope izvore ili dravne koje donose uglavnom dravni organi b)Autonomne izvore ija osnovanost se temelji na autonomnom regulisanju materije poslovnog prava od nedravnih organa- donose ih Privredne /trgovake komore i dr. strukovne komore ,trgovake asocijacije , strukovna udruenja, javno-privatne institucije i sl.
1.Ustav se ne pojavljuje kao neposredan izvor poslovnog prava. Ovaj akt sadri ope norme kojm se ureuju imovinski odnosi i slue koa osnova za zakosko reguliranje pojedinih pitanja .
Ustavne odredbe se dakle ne primjenjuju direktno u praksu kao izvori poslovnog prava, ve samo ustavna naela koja se dalje raealiziraju kroz donoenja odgovarajuih zakona.
2. Zakoni kao izvori poslovnog prava Zakoni su najvaniji i najmnogobrojniji izvori poslovnog prava. U uporednom pravu posebni trgovaki zakoni reguliraju specifina pitanja poslovnog prava u odnosu na graanske zakone i kao takvi imaju prednost u odnosu na njih u oblasti trgovakog prava . Graansko pravo u odnosu na poslovno pravo smatra se kao ope ,koje regulira odnose izmeu osoba uope. Pa ako nema pravila poslovnog prava ,kao posebna njih treba traiti u graanskim zakonim . Meu najznaajnijima zakonima u ovoj oblasti su:
-Zakon privrednim drutvima -Zakon o trgovini -Zakon o stranim ulaganjima, -Zakon o zadrugama, -Zakon o osiguranju imovine i lica, -Zakon o bankama, -Zakon o drutvima za upravljanje fondovima i o investicionim fondovima, -Zakon o Registru vrijednosnih papira, -Zakon o Komisiji za vrijednosne papire i dr.
Svi ovi zakoni u BiH su na entitetskom nivou
Zakon o obligacionim odnosima iz 1978.godine ima poseban znaaj kao izvor poslovnog prava koji prvi put na jedinstven nain regulira neka pitanja iz oblasti graanskog prava i poslovnog prava po uzoru na suvremeno zakonodavno reguliranje privrednopravnih i obligaciono pravnih pitanja po naelima MONISTIKOG SISTEMA.
DUALISTIKI SISTEM -dvojno reguliranje materije poslovnog i graanskog prava . Ovaj sistem je bio zastupljeno u ranijoj kodifikaciji dravnog prava gdje su se donosila posebni trgovaki zakonici i graanski zakonici.)
Viestrane meunarodne konvencije - ratificirane od strane zakonodavnog organa. kao izvor poslovnog prava su: multilateralna meunarodna konvencija u oblasti transporta eljeznicom, morem,meunarodne kupoprodaje mjenica ek itd. Njima se unificira pravno raguulisanje mnogobrojnih instituita iz poslovnog prava. I koji sudovi i dr organi neposredno primjenjuju.
Podzakonski akti (uredbe, pravilnici, uputstva i naredbe) kao izvor poslovnog prava su najvaniji akti poslje zakona i slue za laku primjenu i provedbu te interpretaciju zakona na koje se odnose . To su uglavnom akti vlade- izvrnih organa vlasti . Npr. Uredba o upisu u sudki registar pravnih osoba.
Izvori autonomnog poslovnog prava 1.Obiaji kao izvor prava Prema ZOO, uesnici u obligacionim odnosima su duni da u pravnom prometu postupaju u skladu sa dobrim poslovnim obicajima. Osim termina dobri poslovni obicaji, ZOO korist i i termin trgovinski poslovni obiaji, Dobri poslovni obiaji su pravila poslovne etike. Osnov za primjenu dobrog poslovnog obiaja je izriita zakonska odredba. Trgovinski poslovni obiaj je obiaj u uem pravno-tehnickom smislu. Da bi postao izvor prava, potrebno je da ispuni odreene uslove : -mora bit i razuman, izvjestan, notoran i prihvaen od veine privrednika. - Trgovinski poslovni obiaj se moe definisati kao u praksi stvoreno pravilo postupanja koje je u skladu sa pravnim poretkom i moralom, i ija se primjena oekuje jer je ono izvjesno, ope poznato i prihvaeno od veine privrednika.
Klasifikacija trgovinskih poslovnih obiaja Trgovinski poslovni obiaji mogu se klasificirati: 1. Na osnovu teritorijalne obuhvatnosti - opi vae na teritoriju cijele drave / teritorijalni nacionalni okvir) - regionalni vae na teritoriji odreene regije ,oblasti kantona i sl. - lokalni vezani su za lokalnu teritoriju opina, grad, naselja i sl.
2. Prema strukama u kojima vae - opi (horizontalni) vae u svim privrednim djelatnostima, a - posebni (vertikalni) se primjenjuju samo u pojedinim strukama.
Obiaji kao nepisano pravilo se mogu dokazivat i na vie nacina i to:
- putem uzansi, ako su kodificirani; - uvjerenjima trgovakih asocijacija (komore -berze); - putem sudskih odluka; - ponekad i sam zakon upuuje na primjenu obiaja, a njihova sadrina predstavlja faktiko pitanje
Uzanse kao izvor prava Uzanse su poslovni obiaji sistematizirani u zbornike pisana dokumenta. Mogu se podijeliti na - ope - vae za sve poslove u privredi - posebne- vae za pojedine struke odnosno vrste poslova.
U sluaju meusobne kolizije, one uzanse koje dolaze sa ueg podruja su naelno jae. Donoenjem ZOO 1978.godine, Ope uzanse su od manjeg znaaja, jer je zakon svojevrsna kodifikacija obligacionog odnosno poslovnog prava. Prema ZOO, na obligacione odnose se primjenuju uzanse ako su stranke njihovu primjenu ugovorile ili ako iz okolnosti proizilazi da su htjele njihovu primjenu. Uzanse su supsidijaran izvor poslovnog prava i u sluaju suprotnosti uzansi i dispozitivnih normi ZOO, do primjene uzansi moe doi samo ako stranke izriito ugovore njihovu primjenu.
Postojee posebne uzanse se mogu klasificirat i u 3 grupe : 1. Posebne uzanse za promet poljoprivrednim proizvodima; 2. Posebne uzanse koje reguliu poslove vezane za odreeno mjesto tu spadaju Luke uzanse; 3. Trecu grupu ine :
- Posebne uzanse za promet blokova i ploa od kamena, mermera i granita, - Posebne uzanse o graenju, - Posebne uzanse za ugostiteljstvo, - Posebne uzanse za promet robe na malo i dr.
Opi uslovi poslovanja i formularni ugovori kao izvor prava Opi uslovi poslovanja sadre pravila i uslove poslovanja koje samostalno donose privredni subjekti i njihove transnacionalne korporacije. Mogu bit i izdati kao -opi uslovi na formularu ugovora (formularni ugovor) ili -u obliku tipskih ugovora.-tipski ugovori.
U teoriji je sporno da li opi uslovi poslovanja i tipski (formularni) ugovori ine tzv.formularno pravo, mogu li biti izvori poslovnog prava i kakva je njihova pravna priroda. S tim u vezi postoje 3 teorije: 1. Normativna teorija, koja ope uslove uporeuje sa propisima; 2. Ugovorna teorija koja opim uslovima daje karakter ugovora i 3. Mjeovita normativno-ugovorna teorija, po kojoj opi uslovi i formularni ugovori sadre i javnopravne i obligacionopravne elemente.
Formularni ugovori -Formularni ugovori su ugovori koji su napisani na formularima koje unaprijed sastavljaju privredni subjekti.
Postoje 2 vrste ovih ugovora: tipski i adhezioni. Tipski formularni ugovor je ponuda drugoj strani da zakljui ugovor. Druga ugovorna strana moe ugovor prihvatiti u cjelini ili traiti odreene izmjene pojedinih klauzula.
Dakle, mogue je pregovaranje i obezbjeenje ravnopravnost i ugovornih strana. Adhezioni ugovori ili ugovori po pristupu su takoe jedan od oblika formularnih ugovora. Ugovor je sainjen na formularu jedne ugovorne strane i druga ako hoce da ga zakljui mora ponueni formular prihvatiti u cjelosti. Nema mogunosti izmjene niti pregovora u tom pravcu
Sudska i arbitrana praksa Sudska i arbitrana praksa nije izvor poslovnog prava u pravnom smislu. Ona ima samo interpretativni karakter jer odluke viih sudova ne obavezuju nie sudove. Temelji se na potivanju odluka sudova kojima je presuena pojedina stvar ili na prihvaanju prijanjih arbitranih odluka pri odluivanju u novim pravnim stvarima. U BiH sudska praksa je samo sporedan izvor prava koji moe djelovati samo snagom svoje uvjerljivosti. U anglosaksonskim zemljama sudska praksa moe biti i temelj za donoenje odluka suda.
-U kontinentalnim pravnim sistemima, sudska i arbitrana praksa nisu formalni izvor prava, kao u anglosaksonskim pravnim sistemima.
- Anglosaksonski pravni sistem u kojem vlada precedentno pravo. Presedentski sistem vai i danas u amerikom i engleskom pravu tako da presuda suda u jednom sluaju slui za sve budue sluajeve iste pravne problematike.
Pravna nauka kao izvor prava Pravna nauka nije izvor prava jer ona ne stvara pravo. U pravnoj teorijji ima shvatanja da je i pravna nauka indirektan izvor poslovnog prava. Pravna nauka prouava i uporeuje pravne norme domaeg prava sa normama stranog prava i na osnovu tog saznanja vri uticaj na zakonodavne i sudske organe u stvaranju odnosno primjeni prava od strane sudova. Hijerarhija izvora poslovnog prava -Redoslijed izvora poslovnog prava je slijedei: 1.ustavi, 2.ratifikovani meunarodni ugovori, 3. zakoni, drugi obavezni opi akti zakonodavnih organa, 4. podzakonski akti upravnih organa opeg karaktera, 5. opi akti poslovnih subjekata, 6. ugovori, obiaji, uzanse, graansko pravo i 7. odluke upravnih i sudskih organa.Zastupanje privrednih subjekata -Zastupanje je pravni odnos na osnovu kojeg fiziko lice (zastupnik) obavlja neku pravnu radnju za zastupanog (privredno drutvo, holding, koncern i sl). Ta radnja proizvodi dejstva neposredno za zastupanog, sve dok se zastupnik kree u granicama svojih ovlatenja. -Osnov za zastupanje moe biti: - zakon, statut ili osnivaki akt ( ugovor ili Odluka o osnivanju drutva). - ugovor o zastupanju (punomostvu), - sudsko rjeenje kojim se imenuje steajni ili likvidacioni upravnik.
-Zastupnici poslovnih subjekata tradicionalno se dijele na slobodno i vezano osoblje.
-Slobodno osoblje: ine fizika lica koja na osnovu zakona, sudskog akta ili iz prirode drutva imaju ovlatenja za zastupanje poslovnog subjekta. To su: generalni direktor, predsjednik uprave drutva, lanovi DSNO (javni drugari), komplementari, te steajni i likvidacioni upravnik.
-Vezano osoblje (officers) su lica koje imenuje i razrjeava generalni direktor ili predsjednik uprave. Tu spadaju: izvrni direktor i, pomonici direktora, punomonici, rukovodno osoblje svih rangova.
Funkcija zastupanja i predstavljanja Funkcija zastupanja sastoji se u obavljanju pravnih radnji u ime i za raun privrednog drutva u pravnom prometu s treom osobama ili u postupcima pred sudovima ,upravnim i drugim organima. Predstavljanje drutva podrazumjeva istupanje u ime drutva u raznim protokolarnim susretima ,uee na seminarima ,konferencijama ,marketinkim manifestacijama , sajmovima i sl. sa treimosobama ali bez stvaranja obaveze. - Razlika funkcije zastupnika i predstavnika drutva 1. Zastupnik u ime drutva stupa u poslovne odnose i stie u ime drutva odreena prava i preuzima obaveze. Predstavnik ne stupa u poslovne odnose sa treim osobam , tj. ne moe zakljuivati i poduzimati bilo kakve pravne radnje u ime drutva radi sticanja nekih prava drutvu i stvarati obaveze drutvu koja su imovinskog karaktera funkcije predstavljenja je manifestacionog karaktera 2. Zastupnik se upisuje u sudski registar ( direktor kao zakonski zastupnik)- Predstavnik se ne upisuje 3. Zastupnik ( npr. direktor- kao zakonski zastupnik je istovremeno i predstavnik drutva- Predstavnik nije istovremeno i zastupnik)
Vrste privrednih zastupnika U teoriji poslovnog prava razlikujemo : Zakonske i statutarne zastupnike , zastupnici odreeni aktom suda ,zastupnici po punomoi (poslovno punomostvo ,punomostvo po zaposlenju .trgovaki putnik i prokura koa oblik trgovake punomoi. 1.Zakonski zastupnici (ZZ) - osobe ija ovlatenja za zastupanje se zasnivaju na samom zakonu. To su: generalni direktor ili predsjednik uprave drutva kapitala, odnosno lanovi drutva lica. - Drutvo ne moe postojati bez zakonskog zastupnika, jer sud nee izvriti registraciju. - Sadraj ili obim ovlatenja zakonskog zastupnika obuhvata dvije funkcije: 1.Funkcije zastupanja i predstavljanja drutva -(zakljuivanje ugovora i vrenje drugih pravnih poslova i radnji ) u okviru registrirane djelatnosti drutva. 2. Poslovodnu funkciju - (ukljuuje i odgovornost za nezakonit rad drutva. -Ovlatenja zakonskog zastupnika mogu biti ograniena. Ogranienja se obavezno upisuju u registar, jer u suprotnom nemaju dejstvo prema treim licima. Ovlaenja zakonskih zastupnika mogu biti ograniene i neograniena to se utvruje posebnim zakonom ili osnivakim aktom statutom drutva.
Ogranienja zakonskog zastupnika U teoriji poslovnog prava su poznata 3 modaliteta ogranienja zakonskog zastupnika koja se u pravilu u poslovnoj praksi kombinuju:
a) Da je za zakljuivanje ugovora potrebna saglasnost odreenog dravnog organa ili organa drutva , koje se moe dati prethodno, istovremeno ili naknadno; b) kvalitivna ograniena zastupnika znae da odreene ugovore bez obzira na vrijednost zastupnik moe sklopiti samo uz saglasnost nadlenog organa drutva; ( npr. ugovor o kreditu, ugovor o graenju. Licenci i sl. c) kvantitativna ogranienja, koja se odnose na vrijednost zakljuenog ugovora bez obzira na vrstu.( npr. ugovor na vrijednost preko 100.000 KM jer mu je potrebna suglasnost nadlenog organa drutva. Ogranienja zakonskog zastupnika se obvezno upisuju u sudski ili registar drutva u interesu pravne sigurnosti prema treim osobama u pravnom prometu Ukoliko u javni registar nije upisano nikakvo ogranienje ZZ pravno se smatra da je ZZ bez ogranienja tj. Da moe zakljuivati sve poslovne ugovore bez obzira na vrstu i visinu vrijednosti ugovora u okviru poslovanja drutva.
2. Statutarni zastupniciStatutarni zastupnik je pravno-tehnicki izraz za sve osobe koja su na osnovu statuta ili ugovora o osnivanju drutva ovlatena za zastupanje. - Statutarni zastupnici mogu biti samo zaposlenici drutva, s tim to mogu biti iz slobodnog ili vezanog osoblja. Statutarni zastupnici su: - predsjednik nadzornog odbora, - predsjednik drutva ili skuptine drutva, - razno rukovodno osoblje, sekretar drutva, i - rukovodioci pojedinih organizacijskih cjelina -Statutarno zastupnitvo i eventualna ogranienja se obavezno upisuju u javni registar drutva. -Pravni uinak/dejstvo stat. zastupnitva prema treim osobama nastaje registracijom i prestaje brisanjem odreene osobe iz javnog registra zbog pravne sigurnosti.
-Statutarni zastupnici postoje uporedno sa zakonskim zastupnicima, ali se meusobno ne iskljuuju ve koordiniraju. U pravnoj teoriji se smatra da odreivanjem stat.zastupnika djelimino dolazi do odvajanja zastupnike funkcije od poslovodno operativne funkcije.
3. Zastupnici odreeni aktom sudom. Sudski zastupnici -Provoenjem steajnog postupka privrednih subjekata, sud svojom odlukom imenuje steajnog upravnika, kao zastupnika steajnog dunika u likvidaciji. -Steajni upravnik, kao zastupnik i poslovodni organ steajnog dunika, ima niz ovlaenja u cilju ouvanja imovine steajnog dunika, njenog unovenja, provoenja mjera obezbjeenja i utuenja potraivanja steajnog dunika uz kontrolu steajnog sudije. -Situacije kada je steajnom upravniku potrebna saglasnost steajnog sudije: 1.Da moe raspolagati imovinom steajnog dunika 2.Da moe dovriti izvrenje ranije zakljuenih ugovora u cilju spreavanja tete po steajnog dunika 3.Da moe odustati od dvostrano teretnih ugovora koji nisu izvni 4.Da moe u toku steajnog postupka zakljuivati nove ugovore samo u cilju unovanja imovine dunika
4. Poslovno punomostvo Poslovni punomonik je zaposleno lice koje privredno drutvo odnosno individualni trgovac ovlauje da u ime zastupanog zakljuuje ugovore i druge pravne radnje koji su uobiajeni za poslovnu djelatnost zastupanog. - Ovo punomostvo sadri zakonska ogranienja. Poslovni punomonik ne moe otuiti ni opteretiti nekretnine zastupanog, ne moe preuzeti mjenine niti obaveze jemstva i ne moe uzeti zajam niti voditi spor za zastupanog. Za ovakve radnje poslovni punomonik morao bi imati specijalnu punomo. Osim navedenih, vlastodavac svojom voljom moe nametnuti i dodatna ogranienja.
5. Punomostvo po zaposlenju Punomonik po zaposlenju je pravnotehniki termin za punomo lica koja u drutvima rade na takvim poslovima ije je obavljanje vezano za zakljuivanje i izvrenje odreenih ugovora (prodavi u prodavnicama, ugostiteljstvo, turizam itd). Da bi jedno lice bilo punomonik po zaposlenju, nije potreban poseban ugovor o punomostvu.
6. Trgovaki putnik Trgovaki putnik je lice koje je u ime drutva ovlateno preduzimati samo one poslove koji se odnose na prodaju robe i koji su navedeni u punomoi. -Ovlatenje na zakljuivanje ugovora mora biti nesumnjivo, u suprotnom se smatra da moe samo prikupljati ponude (porudbine). -Iako je ovlaten da proda robu, trgovaki putnik nije ovlaten da naplati cijenu, niti da proda robu na kredit. Za te radnje mora imati specijalnu punomo.
- Pored ovlatenja na prikupljanje ponuda, punomo trgovakog putnika standardno sadri i slijedea ovlatenja:
- da prima reklamacije na pravne i materijalne nedostatke isporuene robe; - da prima izjave u vezi sa izvrenjem ugovora zakljuenih njegovim posredovanjem; - da u ime vlastodavca preduzima potrebne mjere radi ouvanja njegovih interesa iz tog ugovora.
7 . PUNOMOSTVO Punomostvo je posebna vrsta voljnog zastupanja koje se ne zasniva na zakonu i statutu drutva ve se zasniva na pravnom poslu, odnosno ugovoru o punomostvu nastalom izjavom voleju zastupanog. Punomonici su lica koja na osnovu ugovora o punomostvu, u ime i za raun zastupanog, zakljuuju ugovore i obavljaju druge pravne radnje. -Za punomoc u poslovnom pravu vae slijedeca pravila : - daje se u pisanoj formi; - punomonik moe biti pravno ili fiziko lice; -punomonik moe preduzimati samo one radnje na koje je ovlaten i u granicama ovlatenja; - ako je dobio opu (generalnu) punomo, punomonik moe preduzimati samo poslove koji spadaju u redovno poslovanje drutva, iznad toga mora imati posebnu punomo; - prema zakonu, punomonik mora imati posebnu punomo u slijedeim sluajevima: mjenini poslovi, preuzimanje jemstva i svih vrsta garancija, poravnanje i oprost duga, besplatna cesija, intercesija, zasnivanje realnih tereta na imovini, odluivanje o arbitrai, te odricanje od tubenog zahtjeva. - statutom moe biti predvieno da je za davanje punomoi potrebna saglasnost organa upravljanja ili zakonskog zastupnika.
Vrste punomostva Prema pravilima obligacionog prava postoji vie vrsta punomostva:
1) opa (generalna);obuhvaa ovlaenja punomonika na poduzimanju pravnih poslova koja se odnose na redovno poslovanje druta vlastodavca. 2) posebna (specijalna)3) poslovna punomo po zaposlenju; 4) punomo trgovakog putnika.
Genaralno punomostvo ima dvije vrste ogranienja : 1. Ogranienje koje proizilazi iz pravne prirode opeg punomostva - samo one pravne poslove koji su vezani za redovno poslovanje zastupanog ( u okviru reg.djelatnosti), 2. Generalni punomonik ne moe po samom zakonu otuivati ili optereivati nekretnine ,zakljuivati ugovore o investicionoj izgradnji , o licenci ,rsapolagaati osnovnim sredstvima , uzimati zajam ) bez odobrenja nadlenog organa. 2) posebna (specijalna) je vsrta punomoi u kome se izriito punomonik ovlauje da moe u ime i za raun zastupanog zakljuivati odreene poslove koji imaju poseban ekonomski znaaj za drutvo, i to: -Preuzimanje mjenine obvaze; -Zakljuivanje ugovora o licenci -Zakljuivanje poravnanja o izabranom sudu -Svako odricanje nekog prava zastupanog bez naknade. 3) poslovna punomo po zaposlenju; 4) punomo trgovakog putnika.
Prestanak punomostva Punomostvo moe prestati na vie naina i to: 1.voljom ugovornih strana i 2.nezavisno od njihove volje u sljedeim sluajevima:
a.- Zakljuenjem pravnog posla zbog koji je data punomo; b.- Istekom vremana za koje je punomo izdata; c.- Opozivom punomoi od zastupanog (vlastodavca), d.- Prestankom pravne osobe kao punomonika e.- Otvaranjem steaja nad punomonikom kao pravnom osobom ili nad zastupanim drutvom kao pravnim subjektom; f.- Otkazom punomonika g.- Smru punomonika ili gubitkom poslovne sposobosti. - Ugovor o punomostvu mora biti u pisanoj formi to je bitan konstitutivan uvjet za pravnu valjanost punomoi iz dva raloga: 1.- to moe doi do prevare lanog punomonika 2. to je pismena punomo uvjetovana propisanom frmom.(npr .za prodaju nekretnina ugovor o otuenju mora biti formalan tako i punomo mora biti pismena). -Punomo se moe dati poslovnosbosobnoj fizikoj osobi i pravnoj osobi koja je registrirana za zastupnike poslove.
8. Prokura -Prokura je najiri oblik trgovake punomoi, iji su sadraj i obim ovlatenja usmjereni na sveukupno poslovanje poslovnog subjekta. -Sadraj ovlatenja i ogranienja prokure iskljuivo su odreeni zakonom i on ne zavis i od volje trgovakog drutva , odnosno ne moe biti izmijenjen statutom ili ugovorom o osnivanju. -Izvan zakonskih ogranienja, prokurista je neogranien. -Zakonsko ogranienje odnosi se na: 1. raspolaganje nepokretnom imovinom( prodaja nekretnina drutva) 2.optereivanje nepokretne imovine drutva (stavljenje pod hipoteku) 3. Prokura se ne moe dati pravnoj osobi Prokurista ne moe vriti raspolaganje i optereivanje nepokretne imovine zastupanog, osim ako za to nije izriito i posebno ovlaten. Bitne karakteristike prokure u uporednom pravu i prema naem domaem pravu: - Ovlaenja prokuriste su iskluivo odreeni zakonom ; - Svako ogranienje prokure protivno zakonu je bez pravnog uinka prema treim osobama;
Pravila prokure Za davanje prokure vae slijedea pravila : -prokuru daje generalni direktor , odnosno uprava drutva i to u pisanoj
formi; -ne moe sadravati nikakva ogranienja zasnovana na statutu, ugovoru o osnivanju ili odluci organa drutva -poslovodstva; -prokura je neprenosiva, upisuje se u sudski registar i javno objavljuje u slubenom glasilu. - prokurator (prokurista) moe biti samo poslovno sposobno fiziko lice koje je struno i kod kojeg nepostoji konflikt interesa u odnosu na drutvo . -moe se dati uposlenoj i neuposlenoj osobi u drutvu. Za prestanak prokure vae opa pravila o prestanku punomoi, ukljuujui steaj i likvidaciju principala, kao i opoziv. Prestanak se upisuje u sudski registar i javno objavljuje. Vrste prokure Razlikuju se 2 vrste prokure: 1.Pojedinana (samostalna, individualna) i 2.Zajednika (kolektivna). 3.U uporednom pravu mogua je i njihova kombinacija.
Pojedinana (individualna) prokura postoji kad je data jednom ili vie lica, s tim to svaki od prokurista djeluje samostalno i ima puna ovlatenja koja prokura sadri po zakonu. - Kad je prokura data dvjema ili vie osoba bez oznake da je zajednika uvjek se pretpostavlja da je pojedinana prokura. Kod zajednike (kolektivne) prokure, pravni poslovi i radnje su punovani samo ako postoji saglasna volja svih prokurista . -Mora biti izriito oznaeno u pismenoj ispravi o davanju prokure da se radi o zajednikoj prokuri i tako registrovatise u sudu. Dakle, razlika izmeu ove dvije prokure je u nainu vrenja poslova prokuriste i pravnim uincima zajednike prokure.
Imovinska odgovornost PS -Osnov odgovornosti privrednih subjekata moe bit : - zakon (zakonska odgovornost) - ugovor (ugovorna odgovornost)i
- drugi osnovi nastanka obligacija (odgovornost za tetu, delikt, neosnovano bogaenje , poslovodstvo bez naloga).
-Graanskopravna odgovornost je imovinska odgovornost privrednog subjekta koja obuhvata ugovornu i vanugovornu odgovornost za civilne delikte kojima je prouzrokovana teta nekom drugom pravnom subjektu. Ugovorna odgovornost je imovinskopravne prirode jer je povreen ugovor na osnovu koga se stie prava i obaveza za ugovorne strane. ( npr. zbog neizvravanja ili neurednog izvravanja ugovornih obveza.) U naem pravu razlikujemo dvije vrste imovinske odgovornosti : 1.Odgovornost PS za sopstvene obveze 2.Odgovornost za obveze drugih subjekata
Odgovornost privrednog subjekta za sopstvene obaveze -Odgovornost poslovnog subjekta za vlastite obaveze zasnovana je na zakonu, ne moe se iskljuiti ili ograniiti autonomnim aktom poslovnog subjekta, a obuhvata cjelokupnu njegovu imovinu. Izuzetno, neki objekt i imovine privrednog subjekta u izvrnom postupku ne mogu bit i predmet individualnog izvrenja , jer se izuzimaju u cilju omoguavanja poslovanja drutva. Ovo ne vai za postupak steaja kao generalnog (opeg) izvrenja, kad se kompletna imovina , bez izuzetka, pretvara u steajnu masu.
Odgovornost za drugogPostoji nekoliko sluajeva kad poslovni subjekt (drutvo, holding) odgovara za obaveze ili radnje drugih lica zbog posebnog pravnog odnosa koji ima sa tim licem. Vrste odgovornosti za drugog Odgovornost za drugog po vrsti moe biti -solidarna i - supsidijarna, Po obimu moe biti: -ograniena - i neograniena.
Ako drugaije nije izriito navedeno u aktu na kome se odgovornost zasniva , zakonska pretpostavka je da se radi o neogranienoj solidarnoj odgovornosti. Solidarna odgovornost znai svi dunici odgovaraju istovremeno i bezuslovno, s tim da sepotraivanje povjerioca moe naplatiti samo jednom. Solidarna odgovornost se ustanovljava zakonomili ugovorom izmeu solidarnih dunika i upisuje u javni ili sudski registar, kako bi se trea lica moglaupoznati da solidarnost postoji.Zakonska solidarna odgovornost postoji kod lanova d.n.o. i komplementara u komanditnom drutvu. Svaki solidarni dunik moe prema povjeriocu isticati objektivne prigovore, kao to su: - prigovor dospjelosti (da obaveza nije dospjela), -prigovor zastarjelost i, -prigovor kompenzacije, -prigovor nitavosti obaveze, -te prigovor da povjerilac nije izvrio uzajamnu obavezu. Solidarna odgovornost za drugog ustvari je solidarno jemstvo. Povjerilac moe traiti izvrenje obaveze od svih solidarnih dunika , ali za svakog posebno mora izdejstvovati izvrni naslov. Supsidijarna odgovornost po svojoj pravnoj prirodi je obino jemstvo. Uspostavlja se ugovorom. Povjerilac je ovlaten da isplatu svog potraivanja zatrai od jemca samo ako se nije uspio naplatit i od glavnog dunika.
Odgovornost lanova kod drutva lica Svaki lan odnosno i komplementar u kd za obaveze drutva odgovaraju neogranieno solidarno cjelokupnom svojom imovinom. lanovi drutava kapitala po pravilu ne odgovaraju za obaveze drutva. Izuzetno, u sluaju zloupotrebe, dioniar u dd, vlasnik udjela u doo i komanditor u kd e odgovarati za obaveze drutva u slijedeim sluajevima: - kada koriste drutva za ostvarenje linog cilja , koji nije kompatibilan sa ciljem drutva; - kad upravljaju imovinom drutva kao svojom imovinom; - kad koriste drutvo za prevaru ili oteenje svojih povjerilaca; - kad utiu na smanjenje imovine drutva u svoju korist ili u korist treih lica, ili utiu da drutvo preuzme obaveze, za koje znaju ili moraju znati da ih drutvo nije u mogunosti ispuniti. Pored ovoga, komanditor moe odgovarati kao komplementar za obaveze drutva koje neovlateno zasnovao u ime drutva.
OSTALE ODGOVORNOSTI Odgovornost za drugog kod statusnih promjena i oblika drutva zasniva se na zakonu po principu univerzalne sukcesije. (sukcesori preuzimaju sva prava i obaveze prethodnika). -Odgovornost za obaveze kod promjene oblika drutva se ne mijenja obzirom da ne dolazi do likvidacije , ve samo do promjene oblika postojeeg drutva koje zadrava iste lanove i imovinu. -Odgovornost kontrolnog za supsidijarno drutvo postoji u sluaju da su obaveze supsidijarnog drutva nastale izvrenjem obavezujuih instrukcija kontrolnog drutva. Odgovornost je neograniena solidarna. -Odgovornost za tetu koju prouzrokuje organ i zaposleni u drutvu. Drutvo odgovara za tetu koju uzrokuju njegovi organi treim licima usljed namjere ili krajnje nepanje.
Statusne promjene privrednog subjekta -Statusne promjene predstavljaju izmjene u ekonomskom i pravnom identitetu subjekata, to ima odraza u pravnom prometu. Ovim promjenama dolazi do stvaranja veih ili manjih subjekata, jer se spajaju odnosno pripajaju, ili se cijepaju imovine postojeih pravnih lica. -Osnovne vrste statusnih promjena su: 1. spajanje 2. pripajanje 3. podjelaVrste statusnih promjena 1. Spajanjem dolazi do prestanka 2 ili vie drutava, od kojih nastaje jedno novo drutvo. Bitno je naglasiti da se drutva kapitala ne mogu spajati sa drutvima lica. Osnovna pitanja koja se pri spajanju postavljaju jesu zatita lanova i zatita povjerilaca . Na zatitu lanova primjenjiva su pravila o zatiti manjine lan ili dioniar koji je glasao protiv odluke o spajanju imao bi pravo od drutva zahtijevati da otkupi njegov udio po trinoj cijeni. Zatita povjerilaca ostvaruje se tako to je propisano odvojeno upravljanje imovinom spojenih drutava, sve do namirenja povjer ilaca ili njihovog obezbjeenja. 2. Pripajanje je mnogo ee u praksi. Ovdje se jedno ili vie drutava pripaja nekom drugom drutvu. Pripojena drutva prestaju postojati, a njihov pravni sljednik je drutvo kome su se pripojila. Drutva kapitala se ne mogu pripajati drutvu lica i obrnuto. Ako dolazi do pripajanja razliitih oblika drutva (npr.doo se pripaja dd-u), prvenstveno se moraju primijeniti pravila o transformaciji organizacijskih oblika drutva. Zatita dioniara i povjerilaca ostvaruje se na isti nain kao kod spajanja. 3. Podjela ili cijepanje je statusna promjena u kojoj od jednog drutva nastaje vie novih manjih drutava. Drutvo koje se dijeli prestaje postojati, a nastala drutva su njegovi univerzalni sukcesori. Novonastala drutva po zakonu odgovaraju neogranieno solidarno za obaveze svog pravnog prethodnika. Pravno je mogue podijeliti svaki oblik drutva na 2 ili vie novih drutava u istom ili drugom obliku.
Prestanak privrednih subjekata -U ekonomskom smislu, prestanak znai da je subjekat prestao obavljati poslovnu djelatnost. U pravnom smislu prestanak oznaava gubitak pravnog subjektiviteta, bez obzira na to da li je imovina tog subjekta i dalje u funkciji ili ne. Po naem pozitivnom pravu, privredni subjekti mogu prestati: - istekom vremena za koje je drutvo osnovano; - statusnom promjenom (spajanje, pripajanje, podjela); - okonanjem steajnog postupka i postupka redovne likvidacije; - prestankom na osnovu sudske odluke; - odlukom lanova, odnosno skuptine drutva
Steaj privrednog subjekta Steaj je zakonom utvreni postupak po kome se imovina prezaduenog poslovnog subjekta (steajnog dunika) povjerava posebnim organima , imenovanim od suda, koji unovavaju imovinu (steajna masa) radi namirenja njegovih povjerilaca.
Naela steajnog postupka su: 1. Naelo ravnopravnosti ( jednakosti) povjerilaca podrazumijeva njihov ravnopravan i jednak tretman, to iskljuuje naelo prior tempore potior iure. Svi povjerioci se srazmjerno namiruju iz steajne mase, po isplatnim redovima. Izuzetak od ovog naela postoji kod razlunih i izlunih povjerilaca. 2. Naelo univerzalnosti podrazumijeva da steajnu masu cini cjelokupna dunikova imovina, bez obzira na to gdje se nalazi u trenutku otvaranja steaja. 3. Naelo unovenja imovine steajnog dunika sva imovina steajnog dunika se unovava putem steajnog upravnika, po pravilu putem javne prodaje. 4. Naelo ogranienja steajnog dunika podrazumijeva nemogunost raspolaganja imovinom steajnog dunika, a u cilju zatite i odravanja postojee imovine steajnog dunika. Sva dunikova prava i ovlatenja se ex lege prenose na organe steajnog postupka. 5. Naelo atrakcije sastoji se u tome to steajni sud u svoju nadlenost pr ivlai sve druge sporove koji nastanu u vezi sa steajnim postupkom, u kojima je dunik aktivno ili pasivno legitimisan. 6. Naelo ekonominosti se ogleda u hitnosti postupka, kao i injenicama da se ne moe traiti povrat u prijanje stanje zbog proputanja rokova ili roita, ne moe se podnositi prijedlog za ponavljanje postupka niti izjaviti revizija.
Steajni postupak Steajni postupak se pokree pismenim prijedlogom steajnog dunika ili bilo kojeg povjerioca koji ima pravni interes. U sluaju insolventnosti pravnog lica, njegov zakonski zastupnik je ex lege duan da podnese prijedlog za pokretanje steajnog postupka u roku od 30 dana od nastupa insolventnosti.
Subjekt i nad ijom imovinom se moe pokrenuti steajni postupak su: a) Svi privrednopravni subjekti sa pravnim subjektivitetom; b) Dunik pojedinac, tj.lan d.n.o. ili komplementar u komanditnom drutvu; c) Javnopravni subjekt i (javna preduzea)
Razlog za pokretanje steajnog postupka je insolventnost dunika. Ona postoji u slijedeim sluajevima: 1. Ako je trajnije nesposoban za plaanje smatra se da nesposobnost za plaanje postoji ako dunik u periodu od 30 dana neprekidno ne izmiruje svoje dospjele novane obaveze. injenica da dunik izmiruje neke od obaveza ne znai da je sposoban za plaanje; 2. Zbog oekivane insolventnost i za budue obaveze. Iz ovog razloga prijedlog za pokretanje postupka moe podnijeti samo steajni dunik.
Nadlenost za steajni postupak -Nadlean je kantonalni sud na ijem podruju je sjedite steajnog dunika. Steajni postupak vodi sudija pojedinac (steajni sudija) , koji po slubenoj dunosti provodi sve radnje. Postupak je hitan i dvostepen. -Po albi u drugostepenom postupku odluuje vijee od trojice sudija. -Zbog kratkih rokova i ekonominost i postupanja, u steajnom postupku nije doputen povrat u prijanje stanje, obnova postupka niti izjavljivanje revizije.
Organi steajnog postupka Organi steajnog postupka su: 1. Steajni sudija 2. Privremeni steajni upravnik 3. Steajni upravnik 4. Skuptina povjerilaca 5. Privremeni odbor povjerilaca 6. Odbor povjerilaca
Steajni upravnik Steajni upravnik je organ steajnog postupka kojeg imenuje steajni sudija rjeenjem o ot varanju stecajnog postupka. Prava i obaveze steajnog upravnika su: - da stupi u posjed imovine koja ini steajnu masu, upravlja imovinom i po mogunost i nastavi poslovanje do izvjetajnog roita ako to nema tetnih posljedica za povjerioce, te da unovi imovinu steajnog dunika u skladu sa odlukom skuptine steajnih povjerilaca; - da na osnovu rjeenja o otvaranju steajnog postupka izuzme vane pokretne stvari i dokumentaciju steajnog dunika i da sve to posebno pohrani i sauva; - da u roku od 45 dana od imenovanja detaljno popie steajnu masu i popis preda steajnom sudiji. - da izvri popis svih povjerilaca na osnovu dokumentacije steajnog dunika; - da vodi poslovne knjige, saini poetni bilans i o tome izvijesti nadlene organe
Skuptina povjerilaca -Skuptina povjerilaca se sastoji od svih povjerilaca steajnog dunika. Prvu skuptinu saziva steajni sudija odlukom o otvaranju steajnog postupka. Ostale se sazivaju na zahtjev steajnog upravnika, odbora povjerilaca ili najmanje 5 povjerilaca koji zajedno predstavljaju najmanje 1/5 prijavljenih potraivanja. Pravo glasa u skuptini povjerilaca imaju povjerioci koji su svoja potraivanja prijavili steajnom sudu, a koja nije osporio steajni upravnik ili neko od povjerilaca sa pravom glasa. -Povjerioci niih isplatnih redova nemaju pravo glasa u skuptini. -Skuptinom rukovodi steajni sudija.
Odbor povjerilaca -Skuptina povjerilaca bira odbor povjerilaca, u kome moraju biti zastupljene sve strukture povjerilaca oni sa najviim potraivanjima, oni sa malim potraivanjima, izluni povjerioci, kao i predstavnik zaposlenika steajnog dunika. Odbor se sastoji od neparnog broja povjerilaca, najvie 7. Prvu sjednicu odbora saziva steajni sudija, a na sjednici se bira predsjednik odbora. Odluke se donose prostom vecinom, a ako su glasovi podijeljeni odluuje steajni sudija. Odbor povjerilaca vri kontrolu rada steajnog upravnika i ima pravo od njega traiti podnoenje izvjetaja i polaganje rauna, a nadlean je i da daje saglasnost za vanije pravne radnje steajnog upravnika. Ako odbor nije izabran, ove nadlenost i pripadaju skuptini povjerilaca ili steajnom sudiji.Pojam steajne mase Steajna masa obuhvata cjelokupnu imovinu steajnog dunika u vrijeme otvaranja steajnog postupka , kao i imovinu koju dunik eventualno stekne tokom postupka. Prije steajnih povjerilaca, iz steajne mase se isplauju trokovi steajnog postupka i dugovi steajne mase. U dugove steajne mase spadaju obaveze koje nastanu radnjama steajnog upravnika.
Isplatni redovi steajnih povjerilacaSteajni povjerioci rangiraju se u isplatne redove, zavisno od vrste njihovih potraivanja (trabina). Povjerioci kasnijeg isplatnog reda mogu se isplatiti tek poto se u cijelosti isplate povjerioci prethodnog isplatnog reda. -Isplata povjerilaca iz slobodnih sredstava steajne mase vri se po slijedeem redoslijedu: 1) Prvi isplatni red obuhvata steajne povjerioce viih isplatnih redova u koje spadaju isplate prije ostalih potrativanja: a) Izmirenje potraivanja koja je za vrijeme privremen uprave zasnovao privremeni stecajni upravnik ili stecajni dutnik uz njegovu saglasnost b) Izmirenje cjelokupnih potraivanja zaposlenih radnika do visine zakonom utvrene najnie plate, doprinosa po osnovu rada i naknada ukupne tete zbog prijevremenog prestanka radnog odnosa i teta zbog povreda na radu. Ovo se pravo odnosi samo na radnike koji su ostali u radnom odnosu nakon otvaranja steaja. c) potraivanja iz trajnih obligacionih odnosa, ako je tako dogovorio privremeni steajni upravnik. U suprotnom, ta potraivanja spadaju u drugi (opi) isplatni red. 2) Steajni povjerioci opeg isplatnog reda ovdje spadaju povjerioci koji imaju osnovan imovinski zahtjev prema steajnom duniku u vrijeme otvaranja steajnog postupka; 3) Steajni povjerioci niih isplatnih redova. Ovdje spadaju: a) Kamate na potraivanja steajnih povjerilaca koje teku od otvaranja steajnog postupka; b) Trokovi koji su pojedinim steajnim povjeriocima nastali njihovim ueem u steajnom postupku; c) Novane kazne, prekrajne novane kazne i naknade imovinske tete; d) Potraivanja koja se odnose na neku besplatnu obavezu steajnog dunika; e) Potraivanja koja se odnose na vraanje zajma.
Izluni i razluni povjerioci -Izluni povjerioci su povjerioci koji imaju izluno pravo nad odreenim stvarima koje su se u trenutku otvaranja steaja zatekle kod steajnog dunika na koritenju po nekom pravnom osnovu. To mogu bit i pokretne i nepokretne stvari. One su ustvar i vlasnitvo izlunih povjerilaca. Novac ne moe biti predmet izlunog zahtjeva. Izluno pravo se moe ostvariti najranije nakon odranog izvjetajnog roita. Ako je stvar ije se izluenje trai neophodna za nastavak poslovanja steajnog dunika, steajni upravnik moe zahtijevati da se izluenje odgodi za 90 dana od izvjetajnog roita, a uz saglasnost steajnog sudije za jo 90 dana. -Razluni povjerioci. Razluno pravo je pravo povjerioca ije je obezbijeeno potraivanje postojalo najkasnije 60 dana prije otvaranja steajnog postupka. Obezbjeenje se moe sastojati u hipoteci, zalogu na pokretnim stvarima ili potraivanjima, te pravu retencije. Iz imovine steajnog dunika se formira posebna steajna masa za namirenje ovih povjerilaca.
Faze steajnog postupka 1.Prethodni postupak 2.Otvaranje steajnog postupka 3.Prijavljivanje i ispitivanje trabina 4.Unovavanje imovine steajnog dunika 5.Namirenje steajnih povjerilaca diobom steajne mase 6.Zakljuivanje steajnog postupka 7.Reorganizacija steajnog dunika
Prethodni postupak -Prethodni postupak je prva faza koja poinje podnoenjem prijedloga za pokretanje steajnog postupka. -Cilj prethodnog postupka, koji se pokree na osnovu valjanog prijedloga, jeste utvrivanje ekonomsko-finansijskog stanja dunika, odnosno da li postoje uslovi za otvaranje steaja, kao i ouvanje budue steajne mase. -Primarni zadaci privremenog steajnog upravnika su da preduzme mjere osiguranja imovine kod osiguravajueg drutva, da ispita da li postoje razlozi za otvaranje steaja, da li ce imovina steajnog dunika moi pokriti trokove postupka i da li se poslovanje steajnog dunika moe nastavit i bez tetnih posljedica za buduu steajnu masu. -Na osnovu izvjetaja privremenog steajnog upravnika, steajni sudija zakazuje roite radi utvrivanja da li postoje uslovi za otvaranje steajnog postupka. Na roite se pozivaju predlaga, steajni dunik, privremeni steajni upravnik i ako je to potrebno, vjetak. -Na osnovu utvrenih injenica donosi se rjeenje kojim se otvara steaj ili postupak obustavlja.
Otvaranje steajnog postupka Steajno vijee donosi odluku o otvaranju steaja u formi rjeenja koje sadri: firmu i sjedite steajnog dunika, ime steajnog upravnika i datum i sat otvaranja steajnog postupka. Rjeenjem se povjerioci pozivaju da u roku od 30 dana prijave svoja potraivanja steajnom sudu i da steajnog upravnika obavijeste o postojeem ili traenom obezbjeenju svojih potraivanja. Istovremeno se dunici steajnog dunika pozivaju da izvre svoje obaveze prema steajnom duniku. Rjeenje se objavljuje u slubenom glasilu entiteta, a dostavlja se predlagau, steajnom duniku i javnom tuiocu. injenica otvaranja steaja se upisuje u javne knjige (sudski registar, zemljine knjige i registar prava industrijske svojine).
Pravne posljedice steajnog postupka 1.Prenoenje prava upravljanja i raspolganja na steajnog upravnika 2.Pravne posljedice na potraivanja steajnih povjerilaca 3.Razvrgnue imovinske zajednice i preuzimanje sudskih i arbitranih sporova 4.Pravne posljedice zabrane prinudnog izvrenja i obezbjeenja 5.Pravne posljedice na ispunjenje pravnih poslova 6.Pravne posljedice na teretne ugovore zakljuene prije otvaranja steaja 7.Pravne posljedice na mogunost zakljuivanja novih ugovora i jednostrane pravne poslove 8.Pravne posljedice na ugovore o zakupu na nekretninama 9.Pravne posljedice steaja na ugovore o radu 10.Pravne posljedice na raune i firmu steajnog dunika 11.Kompenzacija u steajnom postupku.
Statusne promjene privrednog subjekta -Statusne promjene predstavljaju izmjene u ekonomskom i pravnom identitetu subjekata, to ima odraza u pravnom prometu. Ovim promjenama dolazi do stvaranja veih ili manjih subjekata, jer se spajaju odnosno pripajaju, ili se cijepaju imovine postojeih pravnih lica. -Osnovne vrste statusnih promjena su: 1. spajanje 2. pripajanje 3. podjela
Vrste statusnih promjena 1. Spajanjem dolazi do prestanka 2 ili vie drutava, od kojih nastaje jedno novo drutvo. Bitno je naglasiti da se drutva kapitala ne mogu spajati sa drutvima lica. Osnovna pitanja koja se pri spajanju postavljaju jesu zatita lanova i zatita povjerilaca . Na zatitu lanova primjenjiva su pravila o zatiti manjine lan ili dioniar koji je glasao protiv odluke o spajanju imao bi pravo od drutva zahtijevati da otkupi njegov udio po trinoj cijeni. Zatita povjerilaca ostvaruje se tako to je propisano odvojeno upravljanje imovinom spojenih drutava, sve do namirenja povjer ilaca ili njihovog obezbjeenja. 2. Pripajanje je mnogo ee u praksi. Ovdje se jedno ili vie drutava pripaja nekom drugom drutvu. Pripojena drutva prestaju postojati, a njihov pravni sljednik je drutvo kome su se pripojila. Drutva kapitala se ne mogu pripajati drutvu lica i obrnuto. Ako dolazi do pripajanja razliitih oblika drutva (npr.doo se pripaja dd-u), prvenstveno se moraju primijeniti pravila o transformaciji organizacijskih oblika drutva. Zatita dioniara i povjerilaca ostvaruje se na isti nain kao kod spajanja. 3. Podjela ili cijepanje je statusna promjena u kojoj od jednog drutva nastaje vie novih manjih drutava. Drutvo koje se dijeli prestaje postojati, a nastala drutva su njegovi univerzalni sukcesori. Novonastala drutva po zakonu odgovaraju neogranieno solidarno za obaveze svog pravnog prethodnika. Pravno je mogue podijeliti svaki oblik drutva na 2 ili vie novih drutava u istom ili drugom obliku.
Prestanak privrednih subjekata -U ekonomskom smislu, prestanak znai da je subjekat prestao obavljati poslovnu djelatnost. U pravnom smislu prestanak oznaava gubitak pravnog subjektiviteta, bez obzira na to da li je imovina tog subjekta i dalje u funkciji ili ne. Po naem pozitivnom pravu, privredni subjekti mogu prestati: - istekom vremena za koje je drutvo osnovano; - statusnom promjenom (spajanje, pripajanje, podjela); - okonanjem steajnog postupka i postupka redovne likvidacije; - prestankom na osnovu sudske odluke; - odlukom lanova, odnosno skuptine drutva
Steaj privrednog subjekta Steaj je zakonom utvreni postupak po kome se imovina prezaduenog poslovnog subjekta (steajnog dunika) povjerava posebnim organima , imenovanim od suda, koji unovavaju imovinu (steajna masa) radi namirenja njegovih povjerilaca. Naela steajnog postupka su: 1. Naelo ravnopravnosti ( jednakosti) povjerilaca podrazumijeva njihov ravnopravan i jednak tretman, to iskljuuje naelo prior tempore potior iure. Svi povjerioci se srazmjerno namiruju iz steajne mase, po isplatnim redovima. Izuzetak od ovog naela postoji kod razlunih i izlunih povjerilaca. 2. Naelo univerzalnosti podrazumijeva da steajnu masu cini cjelokupna dunikova imovina, bez obzira na to gdje se nalazi u trenutku otvaranja steaja. 3. Naelo unovenja imovine steajnog dunika sva imovina steajnog dunika se unovava putem steajnog upravnika, po pravilu putem javne prodaje. 4. Naelo ogranienja steajnog dunika podrazumijeva nemogunost raspolaganja imovinom steajnog dunika, a u cilju zatite i odravanja postojee imovine steajnog dunika. Sva dunikova prava i ovlatenja se ex lege prenose na organe steajnog postupka. 5. Naelo atrakcije sastoji se u tome to steajni sud u svoju nadlenost privlai sve druge sporove koji nastanu u vezi sa steajnim postupkom, u kojima je dunik aktivno ili pasivno legitimisan. 6. Naelo ekonominosti se ogleda u hitnosti postupka, kao i injenicama da se ne moe traiti povrat u prijanje stanje zbog proputanja rokova ili roita, ne moe se podnositi prijedlog za ponavljanje postupka niti izjaviti revizija.
Steajni postupak Steajni postupak se pokree pismenim prijedlogom steajnog dunika ili bilo kojeg povjerioca koji ima pravni interes. U sluaju insolventnosti pravnog lica, njegov zakonski zastupnik je ex lege duan da podnese prijedlog za pokretanje steajnog postupka u roku od 30 dana od nastupa insolventnosti. Subjekt i nad ijom imovinom se moe pokrenuti steajni postupak su: a) Svi privrednopravni subjekti sa pravnim subjektivitetom; b) Dunik pojedinac, tj.lan d.n.o. ili komplementar u komanditnom drutvu; c) Javnopravni subjekt i (javna preduzea)
Razlog za pokretanje steajnog postupka je insolventnost dunika. Ona postoji u slijedeim sluajevima: 1. Ako je trajnije nesposoban za plaanje smatra se da nesposobnost za plaanje postoji ako dunik u periodu od 30 dana neprekidno ne izmiruje svoje dospjele novane obaveze. injenica da dunik izmiruje neke od obaveza ne znai da je sposoban za plaanje; 2. Zbog oekivane insolventnost i za budue obaveze. Iz ovog razloga prijedlog za pokretanje postupka moe podnijeti samo steajni dunik.
Nadlenost za steajni postupak -Nadlean je kantonalni sud na ijem podruju je sjedite steajnog dunika. -Steajni postupak vodi sudija pojedinac (steajni sudija) , koji po slubenoj dunosti provodi sve radnje. - Postupak je hitan i dvostepen. -Po albi u drugostepenom postupku odluuje vijee od trojice sudija. -Zbog kratkih rokova i ekonominost i postupanja, u steajnom postupku nije doputen: a). povrat u prijanje stanje, b) obnova postupka i c). izjavljivanje revizije.
Organi steajnog postupka Organi steajnog postupka su: 1. Steajni sudac /Sud/ 2. Privremeni steajni upravnik 3. Steajni upravnik 4. Skuptina povjerilaca 5. Privremeni odbor povjerilaca 6. Odbor povjerilaca- fakultativni organ
Steajni upravnik Steajni upravnik je organ steajnog postupka kojeg imenuje steajni sudija rjeenjem o ot varanju stecajnog postupka. Prava i obaveze steajnog upravnika su: - da stupi u posjed imovine koja ini steajnu masu, upravlja imovinom i po mogunost i nastavi poslovanje do izvjetajnog roita ako to nema tetnih posljedica za povjerioce, te da unovi imovinu steajnog dunika u skladu sa odlukom skuptine steajnih povjerilaca; - da na osnovu rjeenja o otvaranju steajnog postupka izuzme vane pokretne stvari i dokumentaciju steajnog dunika i da sve to posebno pohrani i sauva; - da u roku od 45 dana od imenovanja detaljno popie steajnu masu i popis preda steajnom sudiji. - da izvri popis svih povjerilaca na osnovu dokumentacije steajnog dunika; - da vodi poslovne knjige, saini poetni bilans i o tome izvijesti nadlene organe
Skuptina povjerilaca -Skuptina povjerilaca se sastoji od svih povjerilaca steajnog dunika.
-Prvu skuptinu saziva steajni sudija odlukom o otvaranju steajnog postupka.
-Ostale se sazivaju na zahtjev steajnog upravnika, odbora povjerilaca ili najmanje 5 povjerilaca koji zajedno predstavljaju najmanje 1/5 prijavljenih potraivanja. -Pravo glasa u skuptini povjerilaca imaju povjerioci koji su svoja potraivanja prijavili steajnom sudu, a koja nije osporio steajni upravnik ili neko od povjerilaca sa pravom glasa.
-Povjerioci niih isplatnih redova nemaju pravo glasa u skuptini. -Skuptinom rukovodi steajni sudac
Odbor povjerilaca -Skuptina povjerilaca bira odbor povjerilaca, u kome moraju biti zastupljene sve strukture povjerilaca oni sa najviim potraivanjima, oni sa malim potraivanjima, izluni povjerioci, kao i predstavnik zaposlenika steajnog dunika. - Odbor se sastoji od neparnog broja povjerilaca, najvie 7. - Prvu sjednicu odbora saziva steajni sudija, a na sjednici se bira predsjednik odbora. - Odluke se donose prostom vecinom, a ako su glasovi podijeljeni odluuje steajni sudija. -Odbor povjerilaca ima nadlenost da: a).vri kontrolu rada steajnog upravnika i ima pravo od njega traiti podnoenje izvjetaja i polaganje rauna, b). daje saglasnost za vanije pravne radnje steajnog upravnika. Ako odbor nije izabran, ove nadlenost i pripadaju skuptini povjerilaca ili steajnom sucu.
Steajna masa i rasporeivanje povjerilaca Pojam steajne mase Steajna masa obuhvata cjelokupnu imovinu steajnog dunika u vrijeme otvaranja steajnog postupka , kao i imovinu koju dunik eventualno stekne tokom postupka. Prije steajnih povjerilaca, iz steajne mase se isplauju trokovi steajnog postupka i dugovi steajne mase. U dugove steajne mase spadaju obaveze koje nastanu radnjama steajnog upravnika.
Isplatni redovi steajnih povjerilaca Steajni povjerioci rangiraju se u isplatne redove, zavisno od vrste njihovih potraivanja (trabina). Povjerioci kasnijeg isplatnog reda mogu se isplatiti tek poto se u cijelosti isplate povjerioci prethodnog isplatnog reda. -Isplata povjerilaca iz slobodnih sredstava steajne mase vri se po slijedeem redoslijedu: 1)Prvi isplatni red obuhvata steajne povjerioce viih isplatnih redova u koje spadaju isplate prije ostalih potrativanja: a) Izmirenje potraivanja koja je za vrijeme privremen uprave zasnovao privremeni stecajni upravnik ili stecajni dutnik uz njegovu saglasnost b) Izmirenje cjelokupnih potraivanja zaposlenih radnika do visine zakonom utvrene najnie plate, doprinosa po osnovu rada i naknada ukupne tete zbog prijevremenog prestanka radnog odnosa i teta zbog povreda na radu. Ovo se pravo odnosi samo na radnike koji su ostali u radnom odnosu nakon otvaranja steaja. c) potraivanja iz trajnih obligacionih odnosa, ako je tako dogovorio privremeni steajni upravnik. U suprotnom, ta potraivanja spadaju u drugi (opi) isplatni red.2) Steajni povjerioci opeg isplatnog reda ovdje spadaju povjerioci koji imaju osnovan imovinski zahtjev prema steajnom duniku u vrijeme otvaranja steajnog postupka; 3) Steajni povjerioci niih isplatnih redova. Ovdje spadaju: a) Kamate na potraivanja steajnih povjerilaca koje teku od otvaranja steajnog postupka; b) Trokovi koji su pojedinim steajnim povjeriocima nastali njihovim ueem u steajnom postupku; c) Novane kazne, prekrajne novane kazne i naknade imovinske tete; d) Potraivanja koja se odnose na neku besplatnu obavezu steajnog dunika; e) Potraivanja koja se odnose na vraanje zajma.
Izluni i razluni povjerioci -Izluni povjerioci su povjerioci koji imaju izluno pravo nad odreenim stvarima koje su se u trenutku otvaranja steaja zatekle kod steajnog dunika na koritenju po nekom pravnom osnovu. - To mogu bit i pokretne i nepokretne stvari. One su ustvar i vlasnitvo izlunih povjerilaca. Novac ne moe biti predmet izlunog zahtjeva. - Izluno pravo se moe ostvariti najranije nakon odranog izvjetajnog roita. Ako je stvar ije se izluenje trai neophodna za nastavak poslovanja steajnog dunika, steajni upravnik moe zahtijevati da se izluenje odgodi za 90 dana od izvjetajnog roita, a uz saglasnost steajnog sudije za jo 90 dana.
Razluni povjerioci. Razluno pravo je pravo povjerioca ije je obezbijeeno potraivanje postojalo najkasnije 60 dana prije otvaranja steajnog postupka. Obezbjeenje se moe sastojati u: - hipoteci, -zalogu na pokretnim stvarima ili potraivanjima, - te pravu retencije.
Iz imovine steajnog dunika se formira posebna steajna masa za namirenje ovih povjerilaca.
Faze steajnog postupka 1.Prethodni postupak 2.Otvaranje steajnog postupka 3.Prijavljivanje i ispitivanje trabina 4.Unovavanje imovine steajnog dunika 5.Namirenje steajnih povjerilaca diobom steajne mase 6.Zakljuivanje steajnog postupka 7.Reorganizacija steajnog dunika
Prethodni postupak -Prethodni postupak je prva faza koja poinje podnoenjem prijedloga za pokretanje steajnog postupka. -Cilj prethodnog postupka, koji se pokree na osnovu valjanog prijedloga, jeste utvrivanje ekonomsko-finansijskog stanja dunika, odnosno da li postoje uslovi za otvaranje steaja, kao i ouvanje budue steajne mase. -Primarni zadaci privremenog steajnog upravnika su da preduzme mjere osiguranja imovine kod osiguravajueg drutva, da ispita da li postoje razlozi za otvaranje steaja, da li ce imovina steajnog dunika moi pokriti trokove postupka i da li se poslovanje steajnog dunika moe nastavit i bez tetnih posljedica za buduu steajnu masu. -Na osnovu izvjetaja privremenog steajnog upravnika, steajni sudija zakazuje roite radi utvrivanja da li postoje uslovi za otvaranje steajnog postupka. Na roite se pozivaju predlaga, steajni dunik, privremeni steajni upravnik i ako je to potrebno, vjetak. -Na osnovu utvrenih injenica donosi se rjeenje kojim se otvara steaj ili postupak obustavlja.
Otvaranje steajnog postupka Steajni sud donosi odluku o otvaranju steaja u formi rjeenja koje sadri: 1.firmu i sjedite steajnog dunika, 2. ime steajnog upravnika i 3. datum i sat otvaranja steajnog postupka. - Rjeenjem se povjerioci pozivaju da u roku od 30 dana prijave svoja potraivanja steajnom sudu i da steajnog upravnika obavijeste o postojeem ili traenom obezbjeenju svojih potraivanja. Istovremeno se dunici steajnog dunika pozivaju da izvre svoje obaveze prema steajnom duniku. Rjeenje se objavljuje u slubenom glasilu entiteta, a dostavlja se predlagau, steajnom duniku i javnom tuiocu. injenica otvaranja steaja se upisuje u javne knjige (sudski registar, zemljine knjige i registar prava industrijske svojine).
Pravne posljedice steajnog postupka 1.Prenoenje prava upravljanja i raspolganja na steajnog upravnika 2.Pravne posljedice na potraivanja steajnih povjerilaca 3.Razvrgnue imovinske zajednice i preuzimanje sudskih i arbitranih sporova 4.Pravne posljedice zabrane prinudnog izvrenja i obezbjeenja 5.Pravne posljedice na ispunjenje pravnih poslova 6.Pravne posljedice na teretne ugovore zakljuene prije otvaranja steaja 7.Pravne posljedice na mogunost zakljuivanja novih ugovora i jednostrane pravne poslove 8.Pravne posljedice na ugovore o zakupu na nekretninama 9.Pravne posljedice steaja na ugovore o radu 10.Pravne posljedice na raune i firmu steajnog dunika 11.Kompenzacija u steajnom postupku.
Pobijanje pravnih radnji steajnog dunika -Predmet pobijanja su pravne radnje stecajnog dutnika ucinjene prije otvaranja steajnog postupka, a koje su imale uticaja na smanjenje imovine steajnog dunika i povredu naela ravnomjernog namirenja povjerilaca (npr.isplata zastarjelog duga, kompenzacija potraivanja koja se ne mogu prebiti i sl). -Da bi bile predmetom pobijanja, radnje moraju bit i uinjene nakon podnoenja prijedloga za otvaranje steajnog postupka ili u posljednjih 6 mjeseci prije podnoenja tog prijedloga, a pod uslovom da je povjerilac znao ili morao znati za insolventnost dunika. -Paulijanska tuba moe se podnijeti u prekluzivnom roku od 2 godine od dana otvaranja steajnog postupka.
Pravno dejstvo pobijanja: - Usvajanjem tubenog zahtjeva, sud ne ponitava pravni posao vec oglaava da je on bez dejstva prema steajnoj masi. - Posljedica je da je protivnik pobijanja duan u steajnu masu vratiti sve imovinske koristi koje je stekao na osnovu pobojne radnje. - On e za propast ili oteenje stvari odgovarati kao nesavjestan posjednik. - Pravni sukcesor saugovaraa u pobojnoj radnji odgovarao bi kao savjesni posjednik, pod uslovom da je bio savjestan. Ako protivnik pobijanja vrati ono to je stekao pobojnom radnjom, svoje potraivanje na protiv inidbu moe ostvariti kao steajni povjerilac.
Prijavljivanje i ispitivanje potraivanja povjerilaca -Povjerioci svoja potraivanja prijavljuju pismeno, navodei iznos i pravni osnov potraivanja, svoj naziv i sjedite, te broj iro rauna. Prijavljena potraivanja ispituje steajni sudija na posebnom roitu zakazanom u roku od 30 dana od dana otvaranja steajnog postupka. Povjerioci koji nisu blagovremeno prijavili potraivanja, mogu to uiniti naknadno, najkasnije 3 mjeseca od prvog ispitnog roita, i predloiti zakazivanje posebnog ispitnog roita pod uslovom da uplate predujam za pokrie trokova tog roita. -Ako je na roitu za utvrivanje potraivanja steajni upravnik osporio neka potraivanja, povjerilac se upuuje na parnicu. Rok za pokretanje parnice je 30 dana od dana odravanja ispitnog rocita. Radi se o prekluzivnom roku.
Unovavanje imovine steajnog dunika Steajni upravnik na ispitnom roitu obavlja sljedee radnje: 1- podnosi izvjetaj o ekonomskom stanju steajnog dunika i uzrocima takvog stanja, 2. da je miljenje da li postoji mogunost da se poslovanje steajnog dunika nastavi djelimino ili u potpunost i, 3. predlae reorganizaciju st.dunika tj.da li postoje mogunost oporavka i sanacije i podnosi prijedlog za reorganizaciju steajnog dunika. -Nakon ovog izvjetaja, skuptina povjerilaca na izvjetajnom roitu donosi odluku da li e steajni dunik : -obustaviti ili privremeno nastaviti poslovanje, -te odluiti o nainu i uvjetima unovavanja imovine dunika.
-Stvari se prvenstveno unovavaju javnom prodajom, a u sluaju neuspjeha mogua je i neposredna pogodba.
Namirenje steajnih povjerilaca i dioba steajne mase -Prije diobe steajni upravnik sainjava diobeni popis potraivanja povjerilaca koja se uzimaju u obzir prilikom diobe steajne mase. - Diobeni popis sa unovenim iznosom diobene mase stavlja se na uvid uesnicima u steajnom postupku u steajnom sudu, a objavljuje se i u sredstvima informisanja. - Uesnici u steajnom postupku imaju pravo prigovora na popis u roku od 8 dana. -Za glavnu diobu odrava se posebno roite. -Na roite se pozivaju steajni upravnik i povjerioci sa kojima steajni sudija raspravlja o pr ijedlogu diobe steajne mase. -Na roitu se prijedlog diobe moe mijenjati ili dopunjavati, a nakon toga sudija daje saglasnost na prijedlog diobe i steajni upravnik izvrava diobu isplatom povjerilaca.
Zakljuivanje steajnog postupka -Nakon glavne diobe steajni sudija donos i rjeenje o zakljuivanju steajnog postupka koje se objavljuje u slubenom glasilu entiteta. Po pravosnanost i rjeenja po slubenoj dunosti se vri brisanje steajnog dunika iz registra. -U sluaju obustave postupka iz registra se brie zabiljeba firma u steaju.
Reorganizacija steajnog dunika -Reorganizacija steajnog dunika je institut koji je uveden umjesto prinudnog poravnanja u steajnom postupku. Reorganizacijom se steajni dunik sanira i nastavlja poslovanje pod posebnim nadzorom. Reorganizacija je mogua nakon otvaranja steajnog postupka, pa do zavrnog roita za diobu steajne mase i u takvom sluaju se ne vri unovavanje imovine niti raspodjela steajne mase. Reorganizacije st.dunika se provodi institutom steajnog plana plana reorganizacije. Steajni plan se sastoji od dva djela : 1.Pripremne osnove- ovaj dio sadri mjere koje su poduzete prije otvaraja steaja i koje e se poduzeti nakon otvaranja steaja u cilju zatite i ostvarenja prava svih uesnika u postupkusteaja. 2. Osnove za sprovoenje plana. Sadri mjere i uvjete za promjenu poloaja steajnog dunika o drugih uesnika u postupku.
Steajni plan -plan reorganizacije Steajni plan za reorganizaciju dunika sudu moe podnijeti : -steajni dunik, istovremeno sa prijedlogom za otvaranje steajnog postupka, i - steajni upravnik a nakon otvaranja steajnog postupka Planom se moe predloiti :
- da se steajnom duniku ostavi sva ili dio njegove imovine, - da se sva ili dio imovine proda, - da se izvri konverzija potraivanja u uloge ili u kredit, - da se smanje ili odgode isplate obaveza, - da e neko preuzeti jemstvo ili dat i drugo obezbjeenje za ispunjenje obaveza steajnog dunika - emitovati nove dionice itd. Zakon o steajnom postupku F BIH propisuje 13 mjera koje se mogu predloiti u steajnom planu. Nakon pravomonosti rjeenja o prihvatanju(potvrivanju steajnog plana ,steajni sud donosu rjeenje o zakljuivanju steajnog postupka. U sluaju usvajanja steajnog plana za reorganizaciju steajnog dunika ne provodi se unovenje (prodaje) imovine niti raspodjela imovine steajnog dunika.
Sekundarni i meunarodni steaj -Sekundarni steaj. Da bi se rijeio problem imovine steajnog dunika koja se nalazi u inostranstvu i nije obuhvaena provedenim steajnim postupkom, donesena je Evropska konvencija o nekim meunarodnim aspektima bankrotstva (steaja) privrednih subjekata. Prema ovoj konvenciji, injenica otvaranja primarnog steaja u jednoj zemlji lanici, daje mogunost da se isti subjekt proglasi insolventnim u svakoj drugoj dravi lanici. Dakle, pokree se sekundarni steaj u inostranstvu, i to bez obzira da li je dunik solventan u drugoj dravi.
Meunarodni steaj. Meunarodni steajni postupak se provodi po pravu drave u kojoj je steajni postupak pokrenut. Kolizionim normama regulisana je iskljuiva meunarodna nadetnost sudova u entitetima BiH za provoenje steajnog postupka u slijedeim sluajevima: a) Ako je sjedite dunika u BiH; b) Ako je sredite poslovanja subjekta u inostranstvu, a sjedite registrovano u BiH, pod uslovom da se prema pravu drave kojoj je sredite poslovanja ne moe otvoriti steajni postupak; c) Ako je sjedite u inostranstvu, a sredite poslovanja u BiH.
Likvidacija privrednih subjekata -Likvidacija je nain prestanka solventnog poslovnog subjekta po zakonom utvrenom postupku i usljed postojanja zakonom utvrenih razloga. Ti razlozi su slijedei: 1. ako je rjeenjem nadlenog organa poslovnom subjektu izreena trajna mjera zabrane rada ili obavljanja djelatnosti 2. ako je pravosnanom sudskom odlukom utvrena nitavost upisa u sudski registar; 3. ako je protekao rok na koji je osnovano privredno drutvo; 4. zbog provedenih statusnih promjena; 5. kad ne postoje zakonski uslovi za dalje postojanje drutva u obliku u kome je registrovano. -Organi likvidacionog postupka su likvidacioni sudija i likvidator. Pravni poloaj i ovlatenja likvi
