Pravo drutava uvod Sadraj predmeta statusni dio (ope odredbe ZTD, drutva osoba, drutva kapitala, statusne promjene, povezana drutva); steajni postupak
LITERATURA: BARBI, J., Pravo drutava, Knjiga prva - opi dio, Zagreb 1999.
BARBI, J., Pravo drutava, Knjiga druga drutva kapitala, Zagreb 2005.
BARBI, J., Pravo drutava, Knjiga trea drutva osoba, Zagreb 2002.
FILIPOVI V., V. Gorenc, Z. Slakoper, V. Brkani, Komentar Zakona o trgovakim drutvima, Zagreb 2004.
Zakon o trgovakim drutvima, redakcijski proieni tekst zakona s napomenama uz pojedine odredbe, Novi Informator, Zagreb 2006.
Steajni zakon (redakcijski proieni tekst) i podredni propisi, RRIF, Zagreb 2006.
PROPISI: Zakon o trgovakim drutvima, NN 111/93, 34/99, 52/00, 118/03
Zakon o sudskom registru, NN 1/95, 57/96, 45/99
Zakon o javnom biljenitvu, NN 78/93, 29/94
Steajni zakon, NN 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 197/03, 82/06
Zakon o obrtu, NN 77/93, 90/96, 64/01, 71/01, 49/03
Zakon o trgovini, NN 11/96, 75/99, 76/99, 62/01, 49/03, 103/03
Zakon o zatiti trinog natjecanja, NN 122/03
PRAVO DRUTAVA - pojam
2 naina ostvarenja suradnje vie osoba radi postizanja zajednikih interesa:
- na ugovornoj osnovi bez osnivanja posebnog pravnog subjekta (ortatvo, tajno drutvo)
- osnivanje pravnog subjekta s posebnim vlastitim ustrojem (trgovako drutvo)
Pravo drutava - pravo privatnopravnog udruivanja osoba nastalo pravnim poslom radi postizanja odreenog zajednikog cilja. Oblici drutava ortatvo, trgovaka drutva, tajno drutvo, drutvo za uzajamno osiguranje, zadruge
Pravo drutava - povijest
U rimskom pravu razlikovanje izmeu dviju vrsta udruivanja: universitas i societas
Universitas pravna osoba s vlastitom imovinom odvojenom od lanova koji ne odgovaraju za njezine obveze
Societas obvezni odnos samostalnih osoba bez pravne osobnosti (ortatvo) U 10. stoljeu pojava drutava osoba: commenda i compagnia
Commenda javlja se u Italiji u 10. st., drutvo koje nastaje na temelju ugovora kojim se imatelj kapitala (commendator) udruuje s poduzetnikom, pomorskim prijevoznikom ili trgovcem (tractator); podjela dobiti i gubitka; commenda je pretea komanditnog i tajnog drutva
Compagnia javlja se u Italiji u 13. st.; pretea javnog trgovakog drutva; nastaje kao obiteljska imovina nakon smrti trgovca kojom zajedniki upravljaju braa te se ona ne dijeli Pojava drutava kapitala u 13. stoljeu u Italiji
Pretee dionikih drutava su Britansko istonoindijska kompanija (1600. g.) i Nizozemsko-istonoindijska kompanija (1602. g.) koje nastaju radi eksploatacije kolonija na temelju kraljevskih koncesija (sustav oktroiranja) i s javnopravnim ovlatenjima; pojava dionikih drutava u pomorskoj trgovini, bankarstvu i osiguranju Francuska revolucija promie naela privatne autonomije i privatnog vlasnitva, uvodi se sloboda udruivanja radi ostvarenja poduzetnitva; potrebno odobrenje drave za stjecanje pravne osobnosti drutva (sustav koncesije)
Prva nacionalna kodifikacija trgovakog prava je francuski Code de commerce iz 1807. g. koji je prvi uredio pravni poloaj dionikog drutva (socit anonyme), prije njega na snazi Ordonnance sur le commerce iz 1673. g.
U Njemakoj se 1861. g. donosi Opi njemaki trgovaki zakonik, u Austriji se 1862. g donosi austrijski Trgovaki zakonik
U Njemakoj se 1892. g. donosi Zakon o drutvima s ogranienom odgovornou kojim se uvodi drutvo s ogranienom odgovornou, dionika drutva su bila ureena Zakonom o dionicama iz 1937. g., odnosno 1965. g.
U Francuskoj se 1867. g. donosi Zakon o dionikim drutvima, a 1925. g. Zakon o drutvima s ogranienom odgovornou; 1966. g. se donosi Zakon o trgovakim drutvima koji je sada inkorporiran u Trgovaki zakonik U Velikoj Britaniji na snazi Partnership Act iz 1890. i Companies Act iz 1985. (1989.) g.Pravo drutava povijesni razvoj u Hrvatskoj Pojava compagnia u Dalmaciji, Istri u 12. i 13. st.; statutarno pravo
Collegantia se iz Venecije proirila u Dalmaciji u pomorskom prijevozu; u Dubrovakom statutu iz 1272. g. ureena entega koja se primjenjivala u pomorskoj trgovini (trgovci, brodovlasnici i mornari); kunserbe (ribarstvo), karatisti (pomorski prijevoz)
U Dubrovniku se krajem 18. i poetkom 19. st. javljaju prva osiguravajua dionika drutva (1794., 1797. i 1803. g.)
Primjena austrijskog Trgovakog zakona od 1863. g. u Vojnoj Krajini, Dalmaciji i Istri, u Hrvatskoj i Slavoniji primjena hrvatskog Trgovakog zakona iz 1875. g.
Primjena hrvatskog Trgovakog zakona do 1948. g. u statusnim stvarima, odnosno 1978. u ugovornim odnosimaHrvatski Trgovaki zakon je ureivao javno trgovako drutvo, komanditno drutvo, dioniko drutvo, prigodno drutvo (ortatvo) i zadrugu
1948. g. Osnovni zakon o privatnim trgovakim radnjama ukida postojea trgovaka drutva
1976. g. donoenje Zakona o udruenom radu
1988. g. se donosi Zakon o poduzeima koji ponovo uvodi trgovaka drutva
1991. g. donosi se Zakon o pretvorbi drutvenih poduzea u dionika drutva i drutva s ogranienom odgovornou
1993. g. donesen Zakon o trgovakim drutvima koji je poeo primjenjivati od 1995. godine
Izmjene i dopune Zakona o trgovakim drutvima iz 2003. godinePravo drutava EU izvori
smjernice
prva (zatita lanova i drugih - publicitet)
druga (zatita lanova i drugih osnivanje drutva i temeljni kapital)
trea (spajanje d.d.)
esta (podjela d.d.)
jedanaesta (publicitet u svezi podrunica)
dvanaesta (d.o.o. s jednim lanom)
preuzimanjePravo drutava EU izvori II smjernice
etvrta raunovodstvena
sedma - raunovodstvena
osma revizorska
smjernice
3 poreznePravo drutava EU izvori III uredbe
o europskom gospodarskom interesnom udruenju
o europskoj zadruzi
o europskom drutvu (SE)
smjernice kojom se nadopunjuju uredbe u svezi sa suodluivanjem radnika
uredbe o primjeni meunarodnih raunovodstvenih standarda
Pravo drutava EU - prijedlozi Proposal for a Fourteenth European parliament and Council Directive on the transfer of the registered office of a company from one member state to another with a change of applicable law
COM (2003) 703(01)Proposal for a DIRECTIVE OF THE EUROPEAN PARLIAMENT AND OF THE COUNCIL on cross-border mergers of companies with share capital
Pravo drutava EU budui razvoj dva smjera
stvaranje uvjeta za puni razvoj unutarnjeg trita (prekogranino spajanje, premjetanje sjedita)
jaanje uloge lanova drutva, zatita vjerovnika, obavjetavanje javnosti
odgovornost uprave i nadzornog odbora
naknade lanovima uprave i nadzornog odbora
sutinsko ostvarivanje prava dioniara
uloga temeljnog kapitalacorporate governance system by which companies are run
system of matrix of responsibilities of directors by which companies are governed and controlled
is used to describe the system of rules and procedures employed in the conduct and control of listed companies corporate governance pravni i faktini okvir voenja poslova drutva i nadzora
unutarnji i vanjski okvir
unutarnji okvir
ustroj, uloga, ovlasti i zadae organa koji sudjeluju u voenju poslova drutva (uprave i nadzornog odbora) te njihov meusobni odnos
vanjski okvir
odnos organa voenja poslova drutva prema svim zainteresiranim skupinama (stakeholders); dioniari su vrlo vana, ali su samo jedna od zainteresiranih skupina
Pravni oblik trgovakog drutva
numerus clausus
odreena razina autonomije volje u ureenju drutva
vea je autonomija u unutarnjem ureenju, nego li u ureenju odnosa drutva prema treima
EU
stajalite ES:
obveza drava lanica da priznaju drutva i podrunice drutava, osnovanih po pravu drave lanice
izbor mjesta osnivanja (drave osnivanja, pravnog poretka po kojem e se osnovati) ne znai prijevarno zaobilaenje i zlouporabu prava
ogranienja su mogua samo ako bi to bilo u interesu javnog poretka
EU
posljedice
sloboda izbora najpovoljnijeg prava
niti drava koje primjenjuje teoriju stvarnog sjedita ne mogu osigurati primjenu vlastitog prava na drutva koja sutinski posluju na njenom terotoriju
konkurencija pravnih poredaka
EU
posljedice
migracija drutava /ulaganja u povoljniji pravni poredak
pseudo-foreign corporations
drave se trude stvoriti komparativne prednosti svojih zakonodavstava radi privlaenja ulaganja
npr. suodluivanje zaposlenih
zatita vjerovnika kroz institut temeljnog kapitala
zatita manjinskih lanova
Opi dio ZTD-a
Subjekti trgovakog prava
Trgovac pravna ili fizika osoba koja samostalno trajno obavlja gospodarsku djelatnost radi ostvarivanja dobiti, prometom robe i pruanjem usluga na tritu (l. 1. st. 1. ZTD) Trgovac pojedinac trgovako drutvo
Trgovac pojedinac fizika osoba koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost u skladu s propisima o obrtu i koja je upisana kao takva u sudski registar; -pretpostavka za stjecanje svojstva trgovca pojedinca jest odreeni iznos godinjeg prihoda (2.000.000,00 kn, odnosno 15.000.000,00 kn)
Trgovako drutvo - pravna osoba iji su osnivanje i ustroj odreeni ZTD-om
Drutva osoba javno trgovako drutvo, komanditno drutvo, gospodarsko interesno udruenje
Drutva kapitala dioniko drutvo, drutvo s ogranienom odgovornou
Trgovaka drutva stjeu svojstvo pravne osobe upisom u sudski registar, a gube ga brisanjem iz sudskog registraPREDDRUTVO
nastaje sklapanjem drutvenog ugovora, odnosno usvajanjem statuta i preuzimanjem svih dionica od strane osnivaa trgovakog drutva traje do upisa trgovakog drutva u sudski registar; prava steena u ime trgovakog drutva prije njegova upisa u sudski registar zajednika su nepodijeljena imovina osnivaa; za obveze koje se preuzmu u ime trgovakog drutva prije njegova upisa u sudski registar, odgovaraju onaj tko ih je preuzeo u ime drutva i osnivai (preuzme li ih vie osoba, one odgovaraju solidarno i neogranieno cijelom svojom imovinom)
PODRUNICA
trgovac pojedinac i trgovako drutvo mogu izvan sjedita imati podrunice u kojima obavljaju svoje djelatnosti.; podrunica se osniva odlukom koju donosi trgovac pojedinac ili nadleni organ trgovakog drutva u skladu s izjavom o osnivanju drutva ili drutvenim ugovorom, odnosno statutom drutva
podrunice nisu pravne osobe, ve njihovim poslovanjem prava i obveze stjee drutvo; podrunica posluje pod svojom tvrtkom i mora pri tome navesti svoje sjedite i sjedite osnivaa.
podrunica prestaje:
1. ako osniva donese odluku o prestanku podrunice,
2. ako osniva prestane postojati ili ako trgovac pojedinac bude izbrisan iz trgovakog registra.
-podrunica se upisuje u trgovake registre suda nadlenog po mjestu sjedita osnivaa i suda nadlenoga po mjestu sjedita podrunice; -prijavu za upis podrunice u sudski registar osniva podnosi sudu nadlenom po mjestu sjedita osnivaa; nakon upisa u sudski registar suda nadlenog po mjestu sjedita osnivaa, taj sud o tome po slubenoj dunosti izvjeuje registarski sud nadlean po mjestu sjedita podrunice radi njezina upisa u sudski registar tog suda
TVRTKA TRGOVAKOG DRUTVA Tvrtka - ime pod kojim trgovako drutvo posluje i pod kojim sudjeluje u pravnom prometu koje se odreuje izjavom o osnivanju drutva ili drutvenim ugovorom, odnosno statutom drutva
Tvrtka trgovakog drutva mora se jasno razlikovati od tvrtke drugog trgovca upisane u sudski registar kod istog registarskog sudaTvrtka trgovakog drutva i sve njene promjene upisuju se u sudski registar, na temelju prijave za upis promjene tvrtke koju podnosi uprava trgovakog drutva, odnosno lanovi koji upravljaju drutvom
Sadraj tvrtke
- tvrtka trgovakog drutva mora uz naznaku kojom se poblie obiljeava ime drutva sadravati naznaku predmeta poslovanja drutva, te rijei koje upuuju na oblik trgovakog drutva (j.t.d., k.d., d.d., d.o.o., g.i.u.; ako je lan u javnom trgovakom drutvu ili komplementar u komanditnom drutvu neko drutvo, u tvrtki se mora navesti tvrtka ili skraena tvrtka tog drutva; tvrtka trgovca pojedinca mora sadravati njegovo ime i prezime te oznaku t.p.
Podaci sadrani u tvrtki moraju biti istiniti te moraju biti distinktivni
Rije "Hrvatska", te njene izvedenice, zastava i grb Republike Hrvatske, mogu se unijeti u tvrtku samo uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske ili dravnog organa koga ona ovlasti;- imena, grbovi, zastave i drugi dravni amblemi drugih drava ili meunarodnih (meudravnih) organizacija, te slubeni znakovi za kontrolu i garanciju kvalitete mogu biti sadrani u tvrtki uz dozvolu nadlenog organa odgovarajue drave ili meunarodne (meudravne) organizacije, te u sluaju da su ti sastojci sadrani u tvrtki ili u imenu osnivaa koji se unose u tvrtku trgovakog drutva
U tvrtku se moe unijeti ime ili dio imena neke osobe samo uz njen pristanak, a ako je ta osoba umrla, uz pristanak njenih nasljednika, kao i ime ili dio imena neke povijesne ili druge znamenite osobe samo uz njen pristanak, a ako je ta osoba umrla samo ako ga se koristi na prikladan nain uz pristanak nasljednika Tvrtka i promjene u trgovakom drutvu trgovako drutvo nastavlja poslovati bez promjene tvrtke unato istupanju nekih lanova iz drutva ili pristupanju novih lanova u drutvo; trgovako drutvo nastavlja poslovati bez promjene tvrtke i ako lan drutva iji su ime ili tvrtka sadrani u tvrtki drutva, promijeni svoje ime ili tvrtke; u sluaju istupa iz drutva ili smrti lana drutva ije je ime sadrano u tvrtki, trgovako drutvo moe nastaviti poslovati pod istom tvrtkom, ako za to dade pristanak taj lan drutva, a ako je umro, njegovi nasljednici
Tvrtka trgovakoga drutva u steaju ili likvidaciji tvrtki drutva se dodaje oznaka "u steaju" ili "u likvidaciji", te se tako upisuje u sudski registar
Skraena tvrtka - trgovako drutvo moe upotrebljavati i skraenu tvrtku koja mora sadravati karakteristini dio tvrtke i naznaku oblika trgovakoga drutva; ona se upisuje u sudski registar Jezik tvrtke tvrtka trgovakog drutva mora biti na hrvatskom jeziku i latininom pismu; tvrtka moe sadravati pojedine strane rijei ako one ine ime, odnosno tvrtku lana drutva ili robni ili usluni ig lana zatien u RH, odnosno njegova drutva registriranog u RH, ili ako su uobiajene u hrvatskom jeziku, ili ako za njih nema odgovarajue rijei u hrvatskom jeziku, ili ako se radi o rijeima na mrtvom jeziku Upotreba tvrtke - tvrtku i skraenu tvrtku trgovako drutvo je duno upotrebljavati u obliku i sadraju u kojemu je upisana u trgovakom registru; tvrtka ili skraena tvrtka mora se istaknuti na poslovnim prostorijama trgovakog drutva;na poslovnom papiru trgovca (pismima, raunima i dr.) moraju se otisnuti njegova - tvrtka, sjedite, sud kod kojega je upisan u sudski registar i broj pod kojim je to uinjeno, tvrtka i sjedite pravnih osoba kod kojih se vode njegovi rauni i brojevi tih rauna (na poslovnom papiru drutva kapitala moraju se navesti iznos temeljnog kapitala drutva s naznakom je li u cijelosti uplaen, a ako nije, s naznakom koji dio toga kapitala nije uplaen i ukupan broj izdanih dionica, a izdaje li drutvo dionice s nominalnim iznosom ti iznosi ako se radi o poslovnom papiru dionikog drutva, prezime i najmanje poetno slovo imena lanove uprave drutva, a kod dionikog drutva i predsjednika nadzornog odbora; na poslovnom papiru javnog trgovakog drutva i komanditnog drutva moraju se otisnuti i imena svih lanova trgovakog drutva koji osobno odgovaraju za obveze drutva; na poslovnom papiru gospodarskog interesnog udruenja mora se navesti i podatak o skupnoj ovlasti za zastupanje, ako su lanovi uprave ovlateni tako zastupati udruenje)
Prijenos tvrtke - tvrtka trgovakog drutva moe se prenijeti na drugog samo zajedno s poduzeem ili s bitnim pretenim dijelom poduzeaNAELA: Naelo zakonitosti - sud e odbiti upis u sudski registar tvrtke koja nije u skladu s odredbama ZTD-a
Naelo iskljuivosti u isti sudski registar ne moe se upisati:
tvrtka koja je jednaka ranije upisanoj tvrtki ili tvrtka koja se jasno ne razlikuje od ranije upisane tvrtke na to sud pazi po slubenoj dunosti;- ako je u sudskom registru u koji treba upisati tvrtku podrunice takva tvrtka ve upisana, tvrtka podrunice mora sadravati dodatak kojim se osigurava da se ona jasno razlikuje od ve upisane tvrtke.
Naelo prvenstva - ako se sudu radi upisa u sudski registar prijave iste tvrtke ili tvrtke koje se meusobno jasno ne razlikuju, sud e upisati onu tvrtku koja je ranije prijavljena Zatita prava imatelja ranije prijavljene tvrtke - trgovac kome druga osoba upotrebom ili upisom iste ili sline tvrtke, koja je upisana u sudski registar istoga ili drugoga suda, vrijea njegova prava ili ugroava njegov poloaj u trinoj utakmici ili postoji opasnost da njegova prava i poloaj u trinoj utakmici budu povrijeeni, odnosno ugroeni ili se druga osoba upotrebom tvrtke nepovlasno koristi njegovim poslovnim ugledom ili ga prisvaja, moe tubom zahtijevati:
da druga osoba prestane upotrebljavati tu tvrtku, da se tvrtka te druge osobe izbrie iz trgovakog registra, te da ju se obvee da nadoknadi tetu priinjenu upotrebom tvrtke; tuba se podnosi sudu koii vodi sudski registar u koji je upisana tvrtka druge osobe, a moe se podnijeti u roku od tri godine od upisa druge tvrtke u sudski registar
Predmet poslovanja trgovakog drutva
Predmet poslovanja trgovakog drutva moe biti obavljanje svake doputene djelatnosti koja nije zakonom zabranjena ili nije suprotna moralu drutva; ako je zakonom propisano da trgovako drutvo moe poeti obavljati djelatnost ili djelatnosti koje ine predmet njegovoga poslovanja upisan u sudskom registru nakon to registarskom sudu podnese odluku nadlenog tijela kojom se utvruje da udovoljava tehnikim, zdravstvenim, ekolokim i drugim uvjetima propisanima za obavljanje te ili tih djelatnosti, ono ne smije poeti obavljati takvu djelatnost prije nego to registarskom sudu podnese takvu odluku; ako je zakonom za pojedine djelatnosti propisane da ih mogu obavljati samo odreeni oblici trgovakih drutava, te da se pojedine djelatnosti mogu obavljati samo na temelju suglasnosti, dozvole ili drugoga akta nadlenog tijela, takve djelatnosti mogu obavljati samo trgovaka drutva za koja je to zakonom odreeno, odnosno samo ako za to dobiju propisanu suglasnost, dozvolu ili drugi akt nadlenog tijela.
Predmet poslovanja trgovakog drutva utvruje se izjavom o osnivanju drutva ili drutvenim ugovorom, odnosno statutom trgovakog drutva te se upisuje u sudski registar naznakom djelatnosti koje ga ine Uinak upisa predmeta poslovanja drutva u sudski registar - trgovako drutvo moe obavljati djelatnosti upisane u sudskom registru; osim tih djelatnosti trgovako drutvo moe obavljati i druge djelatnosti koje slue obavljanju djelatnosti koja je upisana u sudski registar, ako se one u manjem opsegu ili uobiajeno obavljaju uz upisanu djelatnost; valjani su pravni poslovi koje trgovako drutvo sklopi s treim osobama izvan djelatnosti upisane u sudski registar (ultra vires doktrina)
Sjedite trgovakog drutva
Sjedite trgovakog drutva je mjesto u kojemu je uprava drutva i odakle se upravlja poslovima drutva ili mjesto u kojemu drutvo trajno obavlja svoju djelatnost, a odreeno je izjavom o osnivanju drutva ili drutvenim ugovorom, odnosno statutom drutva;- trgovako drutvo moe imati samo jedno sjedite te se ono upisuje u sudski registar Promjena sjedita - trgovako drutvo moe promijeniti sjedite na nain odreen izjavom o osnivanju drutva ili drutvenim ugovorom, odnosno statutom drutva; za prijenos sjedita trgovakoga drutva u inozemstvo potrebna je prethodna suglasnost Ministarstva financija; promjena sjedita trgovakog drutva upisuje se u sudski registar
Zastupanje trgovakog drutva
Vrste zastupanja trgovakog drutva:
1) zastupnici po zakonu
2) zastupnici po punomoi
3) punomonik po zaposlenju
4) prokura
5) trgovaka punomo
6) punomo trgovakom putniku
Zastupnici po zakonu - ovlast za zastupanje trgovakog drutva po zakonu imaju osobe koje su za pojedini oblik toga drutva odreene odredbama ZTD-a (komplementari, lanovi uprave); osobe koje zastupaju trgovako drutvo te ogranienja njihovih ovlasti ako djeluju prema treim osobama, upisuju se u sudski registar; na zastupnike po zakonu primjenjuje se ogranienje sklapanja ugovora sa samim sobom
Zastupnici po punomoi - zastupnik po zakonu trgovakog drutva moe dati punomo drugoj osobi; punomo se moe dati u granicama ovlasti zastupnika koje su upisane u sudskom registru; ako ZTD-om nije drugaije odreeno, punomo se daje sukladno odredbama propisa kojima se ureuju obvezni odnosi; na zastupnike po punomoi se primjenjuje ogranienje sklapanja ugovora sa samim sobom Punomonik po zaposlenju - osoba ija je dunost da kao radnik trgovakog drutva obavlja poslove koji po redovitom tijeku stvari ukljuuju i sklapanje odreenih ugovora, odnosno poduzimanje odreenih pravnih radnji, ovlatena je da kao punomonik drutva sklapa i te ugovore i poduzima te pravne radnje u granicama poslova koje obavlja; na punomonika po zaposlenju primjenjuje se ogranienje sklapanja ugovora sa samim sobom
Prokura
Prokura - prokura je trgovaka punomo iji su sadraj i opseg ovlasti odreeni ZTD-om; prokuru moe dati samo pravna i fizika osoba koja je trgovac u smislu ZTD-a; prokura se daje na nain predvien izjavom o osnivanju drutva ili drutvenim ugovorom, odnosno statutom trgovakog drutva i u u pisanom obliku Prokurist - prokura se moe dati svakoj punoljetnoj i potpuno poslovno sposobnoj osobi, bez obzira na dunost koju obnaa i poslove koje obavlja, izuzev ako to drugo nije predvieno izjavom o osnivanju drutva ili drutvenim ugovorom, odnosno statutom trgovakoga drutva; prokura se ne moe dati pravnoj osobi
POJEDINANA I SKUPNA PROKURA - prokura se moe dati jednoj ili vie osoba; ako je prokura dana dvjema ili vie osoba bez naznake da se radi o skupnoj prokuri, svaka od tih osoba je prokurist koji samostalno zastupa trgovako drutvo u granicama ovlasti utvrenih ZTD-om; prokura dana dvjema ili vie osoba smatrat e se skupnom prokurom samo ako je tako izriito naznaeno u prokuri; izjave volje ili pravne radnje koje uine skupni prokuristi proizvode pravne uinke samo ako ih uine svi skupni prokuristi zajedno.Bit e valjane izjave volje ili pravne radnje koje uini jedan od skupnih prokurista uz izriitu prethodnu suglasnost ili izriito naknadno odobrenje ostalih skupnih prokurista; izjava volje ili pravna radnja uinjena prema jednom prokuristi ima pravni uinak kao da je uinjena prema svima; znanje o pravno odlunim injenicama ili krivnja jednog skupnog prokuriste proizvodi pravne uinke za vlastodavca, bez obzira na znanje ili krivnju ostalih skupnih prokurista
Opseg ovlasti iz prokure prokurist moe sklapati sve ugovore i poduzimati sve pravne radnje u ime i za raun trgovakog drutva i zastupati ga u postupcima pred upravnim i drugim dravnim organima, ustanovama s javnopravnim ovlastima, te dravnim i izbranim sudovima; -
prokurist ne moe bez posebne ovlasti otuiti ni opteretiti nekretnine trgovakog drutva i ne moe davati izjave ni poduzimati pravne radnje kojima se zapoinje steajni postupak ili drugi postupak koji dovodi do prestanka drutva; prokurist ne moe davati punomo za sklapanje poslova drugim osobama
Ogranienje prokure ogranienje prokure koje nije predvieno ZTD-om nema uinka prema treim osobama, bez obzira na to je li trea osoba za njih znala ili morala znati; ogranienje prokure na poslovanje jedne ili vie podrunica ima uinka prema treim osobama samo ako je upisano u sudskom registru.
Sklapanje ugovora sa samim sobom - prokurist ne moe bez posebne ovlasti trgovakog drutva nastupati kao druga ugovorna strana i s drutvom sklapati ugovore u svoje ime i za svoj raun, u svoje ime a za raun drugih osoba, ili u ime i za raun drugih osoba.
Potpis prokuriste- Prokurist potpisuje trgovako drutvo svojim imenom i prezimenom, uz naznaku iz koje je vidljiv njegov poloaj prokuriste ili uz oznaku "p.p.".
Prijenos procure
- prokura nije prenosiva na drugu osobu; - nema pravnog uinka odredba o prokuri ili izjava trgovakog drutva kojom se prokurist ovlauje na prijenos prokure, kao ni izjava drutva kojom se prijenos prokure odobrava prethodno ili naknadnoOpoziv prokure prokura se moe u svako vrijeme opozvati, bez obzira na sadraj ugovora ili drugog pravnog posla na temelju kojega je dana; nitava je odredba ugovora kojom se trgovako drutvo odrie prava da opozove prokuru, kao i odredba kojom se pravo na opoziv prokure vezuje uz rok ili uz uvjet
Prokura trgovca pojedinca - trgovac pojedinac daje prokuru osobno i ovlast davanja prokure ne moe prenijeti na drugu osobu; prokura koju je dao trgovac pojedinac ne prestaje u sluaju smrti vlastodavca niti ako je vlastodavcu oduzeta ili ograniena poslovna sposobnost
Upis procure - davanje prokure i njezin opoziv upisuju se u sudski registar, te se prilae odluka o davanju odnosno opozivu prokure; u sudski registar upisuju se ime i prezime prokuriste; prema treim osobama koje nisu znale niti morale znati da je prokura opozvana opoziv prokure djeluje od dana upisa opoziva u sudski registar
TRGOVAKA PUNOMOPojam trgovake punomoi
- trgovaki punomonik je radnik u trgovakom drutvu ili druga osoba koju trgovac ovlasti da vodi cijelo ili dio njegovog poduzea; trgovaka punomo daje se u pisanom obliku
Ovlasti iz trgovake punomoi trgovaki punomonik ovlaten je sklapati sve ugovore i poduzimati sve pravne radnje koje su u prometu uobiajene pri voenju poduzea ili dijela poduzea na koje se odnosi njegova punomo ili koje su za to potrebne; trgovaki punomonik ne moe bez posebne ovlasti otuiti ni opteretiti nekretnine svoga vlastodavca, mjenino niti ekovno ga obvezati, preuzeti obveze iz jamstva, uzeti za njega zajam, nagoditi se niti voditi spor; ogranienja ovlasti trgovakog punomonika, osim onih prethodno navedenih, nemaju uinka prema treim osobama koje za njih nisu znale niti su morale znati; ogranienje za sklapanje ugovora sa samim sobom odnosi se i na trgovakog punomonika; bez izriitog ovlatenja vlastodavca trgovaki punomonik ne moe ovlasti iz punomoi prenijeti na drugu osobu
Punomo trgovakom putniku
Trgovac moe svome radniku ili drugoj osobi dati punomo kao trgovakom putniku u pisanom obliku Ovlasti iz punomoi trgovakom putniku - trgovaki putnik ovlaten je u ime i za raun vlastodavca sklapati ugovore o prodaji vlastodaveve robe, isporuivati robu, naplaivati cijenu iz tih ugovora, te primati izjave od kupaca glede robe koja je predmet ugovora to ga je trgovaki putnik sklopio za vlastodavca; trgovaki putnik ovlaten je u ime i za raun vlastodavca davati izjave i poduzimati druge pravne radnje radi ouvanja vlastodavevih prava iz ugovora to ga je sklopio u njegovo ime i za njegov raun; ogranienje ovlasti trgovakog putnika nema uinka prema treoj osobi koja za to nije znala niti morala znati; trgovaki putnik ne moe bez posebne ovlasti prodavati robu uz plaanje na poek ili u obrocima; ogranienje sklapanja ugovora sa samim sobom odnosi se i na trgovakog putnika
SUDSKI REGISTARPredmet upisa - trgovci i svi podaci odreeni ZTD-om te promjene tih podataka
Registar vode trgovaki sudovi; prijava za upis u sudski registar podnosi se trgovakom sudu nadlenom po mjestu sjedita trgovca
Ustroj i voenje registra te postupak u registarskim stvarima ureeni su Zakonom o sudskom registruNain upisa - upis u sudski registar obavlja se na temelju odluke registarskog suca, na temelju prijave za upis, a po slubenoj dunosti samo kada je to predvieno ZTD-om
Prijava za upis (l. 62. ZTD) Prijava za upis u sudski registar ili kojom se trai da se pohrane potpisi osoba ovlatenih za zastupanje podnosi se u obliku javno ovjerene isprave (ta forma nije potrebna ako se njome dostavljaju samo imena predsjednika i lanova nadzornog odbora, imena, odnosno tvrtke lanova drutva s ogranienom odgovornou i podaci o njihovim temeljnim ulozima i uplatama, takvu prijavu potpisuju osobe koje su po ZTD-u ovlatene podnijeti prijavu za upis u sudski registar); uz prijavu podnose se izvornici isprava na koje se poziva prijava ili njihovi ovjereni prijepisi, odnosno preslike; prijavu podnosi trgovac pojedinac osobno ili njegov prokurist, a moe je podnijeti i drugi punomonik koji ima javno ovjerenu punomo; prijave za upise trgovakoga drutva podnose za javno trgovako drutvo svi njegovi lanovi, za komanditno drutvo svi komplementari, za dioniko drutvo svi lanovi uprave i predsjednik nadzornog odbora a za drutvo s ogranienom odgovornou svi lanovi uprave, a ako ono ima nadzorni odbor i predsjednik toga odbora; prijava se podnosi se u roku od 15 dana od dana kada se ispune pretpostavke za upis koje su propisane ZTD-om
Objava upisa - upis u sudski registar trgovaki sud objavljuje u Narodnim novinama Javnost registra - svaka osoba moe:u radno vrijeme suda i u prisutnosti ovlatenog djelatnika suda obaviti uvid- u podatke upisane u registru, -u isprave na temelju kojih je obavljen upis -te u isprave pohranjene u registru, osim isprava glede kojih je zakonom iskljuena primjena naela javnosti registra,- moe dobiti ovjereni prijepis ili presliku podataka iz registra i isprava na temelju kojih je obavljen upis, kao i potvrde o stanju upisa za odreenoga trgovca; -sud ne smije od osobe koja trai uvid u registar i isprave, odnosno ovjereni prijepis ili presliku podataka iz registra i isprava zahtijevati da navede razlog ili svrhu radi koje to traiUinak upisa u registar (l. 66. ZTD) - nitko se ne moe pozivati na to da mu nisu poznati podaci upisani u sudskom registru koji su objavljeni na nain propisan ZTD-im ili aktima trgovakog drutva; trei se mogu pozivati na isprave i podatke koji nisu objavljeni, osim ako se za njihov uinak zahtijeva da ih se objavi; svaka osoba moe se pozvati na stanje upisa u registru glede pravno odlunih podataka i injenica koji se sukladno ZTD-u i drugim zakonima upisuju u sudski registar, osim one osobe kojoj se dokae da joj je bilo poznato da se stvarno stanje glede tih podataka razlikuje od stanja upisa u registru (u pogledu radnji poduzetih prije esnaestog dana nakon dana objave upisa treoj se osobi ne mogu suprotstaviti upisani podaci ni isprave iz objave ako dokae da za njih nije mogla znati); -osoba koja je u dobroj vjeri ne moe trpjeti tetu zbog toga to se glede pravno odlunih podataka i injenica pouzdala u stanje upisa u sudskom registru; -ako su podatak ili injenica koji se upisuju u sudski registar netono objavljeni, trei se moe pozvati na ono to je objavljeno, osim ako je znao da objavljeni podatak ili injenica ne odgovaraju onome to je upisano u sudskom registru; -za pravni promet koji se ostvaruje preko podrunice mjerodavni su podaci o njoj upisani u sudskom registru u kojem je ona upisana i koje objavi registarski sud
Registar je javna knjiga koja sadri podatke i isprave o subjektima upisa za koje je upis u registar propisan zakonom: 1) glavna knjiga registra je dio registra koji sadri podatke o subjektima upisa propisane zakonom; 2) zbirka isprava registra je dio registra koji sadri dokaze bitne za upis podataka o subjektima upisa u glavnu knjigu, druge dokaze dostavljene ili sastavljene u postupku upisa, te rjeenja doneseno u postupku upisa u registar; 3) registarski uloak je dio glavne knjige koji sadri podatke o jednom subjektu upisaRegistar se vodi u pisanom obliku i elektronikom obliku
U registar se upisuju sljedee vrste subjekata upisa: 1. javno trgovako drutvo; 2. komanditno drutvo; 3. gospodarsko interesno udruenje; 4. dioniko drutvo; 5. drutvo s ogranienom odgovornou; 6. trgovac pojedinac; 7. ustanova; 8. zajednica ustanova; 9. zadruge; 10. savez zadruga i 11. druge osobe za koje je upis propisan zakonomJavno trgovako drutvo, komanditno drutvo, tajno drutvo, gospodarsko interesno udruenjePojam javnog trgovakog drutva (L. 68 ZTD) - Javno trgovako drutvo je trgovako drutvo u koje se udruuju dvije ili vie fizikih ili pravnih osoba zbog trajnog obavljanja djelatnosti pod zajednikom tvrtkom, a svaki lan drutva odgovara vjerovnicima drutva neogranieno solidarno cijelom svojom imovinom
Supsidijarna primjena propisa ZOO-a o ortatvu na j.t.d. (l. 69. ZTD)
Prijava za upis u sudski registar (l. 70. ZTD) - prijava za upis mora sadravati: tvrtku, sjedite i predmet poslovanja drutva, ime i prezime i prebivalite, odnosno tvrtku i sjedite svakoga lana drutva imena osoba ovlatenih da zastupaju drutvo i njihove ovlasti; Prijavi se prilae ugovor o osnivanju drutva (drutveni ugovor); U sudski registar upisuju se i :
-promjene drutvenog ugovora, tvrtke i sjedita, predmeta poslovanja drutva, -stupanje novoga lana u drutvo,- prestanak lanstva u drutvu - promjene ovlasti za zastupanje drutva
Pravni odnosi izmeu lanova j.t.d.
Drutveni ugovor temeljni pravni akt drutva kojim se ureuju pravni odnosi izmeu lanova drutva; dispozitivnost odredbi ZTD-a o j.t.d.
Ulozi u drutvu ako nije drugaije ugovoreno, lanovi drutva moraju unijeti jednake uloge; kao ulog se moe unijeti novac, stvari, prava, rad i druge usluge ili dobra (vrijednost nenovanog uloga lanovi sporazumno odreuju u novcu); lan drutva nije duan povisiti prvobitno dogovoreni ulog, niti ga dopuniti ako se on smanji zbog gubitka drutva Naknada izdataka i tete ako lan drutva uini za drutvo trokove koji su potrebni za drutvo, ili ako neposredno zbog obavljanja poslova drutva drutvo mu je duno to nadoknaditi (pravo i na kamate); Pravo lana drutva na predujam na ime trokova koji su potrebni za obavljanje poslova drutva; lan mora drutvu bez odgaanja prenijeti sve koristi koje primi od treih osoba za voenje poslova drutva i koje ima od voenja poslova za drutvo.
Posljedice zakanjenja lan koji pravodobno ne uplati novani ulog ili koji novac primljen za drutvo ne preda na vrijeme drutvu ili koji za sebe neopravdano uzme novac drutva ili zakasni s unosom drugih uloga, duan je drutvu platiti zakonske zatezne kamate, (ako drutvenim ugovorom nisu ugovorene vie kamate), od dana kada je morao uplatiti ili unijeti ulog, kada je morao predati novac ili kada je neopravdano uzeo novac; drutvo moe postaviti zahtjev za naknadu vee tete
Pozornost lana u ispunjenju svojih obveza lan drutva je duan postupati s pozornou urednog i savjesnog gospodarstvenika Zabrana konkurencije lan drutva ne smije bez izriitog pristanka ostalih lanova voditi poslove koji ulaze u predmet poslovanja drutva, niti u nekom drugom trgovakom drutvu sudjelovati kao lan koji osobno odgovara (moe biti dioniar, lan d.o.o.); smatra se da je dan pristanak, ako je ostalim lanovima pri stupanju toga lana u drutvo bilo poznato da je on lan drugog drutva u kojemu osobno odgovara, a nije mu lanstvo u drutvu bilo izriito uvjetovano s time da u drugome drutvu napusti sudjelovanje kao lan koji osobno odgovara Posljedice nedoputene konkurencije - povrijedi li lan drutva zabranu konkurencije, drutvo moe od njega zahtijevati naknadu tete; umjesto naknade tete, drutvo moe zahtijevati od lana da on poslove koje je vodio u vlastito ime prizna kao poslove sklopljene za raun drutva, odnosno da drutvu preda sve to je primio od poslova koje je obavio za tui raun, ili da mu ustupi pravo na ono to bi trebao primiti iz takvog posla; o ostvarivanju prava drutva na naknadu tete odluuju ostali lanovi drutva; zahtjevi drutva zastaruju za 3 mjeseca od dana kada su ostali lanovi drutva saznali za povredu obveze zabrane konkurencije, a objektivni rok za zastaru iznosi 5 godina od dana uinjene povrede; ovim odredbama ne dira se u pravo ostalih lanova drutva da zahtijevaju prestanak drutva
Voenje poslova drutva - svaki lan drutva ima pravo i obvezu da vodi poslove drutva; ako je drutvenim ugovorom voenje poslova prenijeto na jednog ili na vie odreenih lanova drutva, ostali lanovi drutva su od toga iskljueni
Nain voenja poslova ako su svi lanovi drutva ili vie njih ovlateni voditi poslove drutva, svaki je od njih ovlaten da ih sam vodi (pojedinano posclovodstvo); ako se neki od lanova drutva koji su ovlateni voditi poslove drutva usprotivi poduzimanju neke radnje, ta se radnja ne moe poduzeti; ako je drutvenim ugovorom odreeno da lanovi drutva koji su ovlateni voditi poslove drutva to mogu initi samo skupno, za poduzimanje svakoga posla potrebna je, osim ako bi postojala opasnost od odgaanja, suglasnost svih ovlatenih lanova (skupno poslovodstvo) Odstupanje od uputa. Obveza izvjeivanja - drutvenim ugovorom moe se predvijeti da se lanovi drutva koji su ovlateni voditi poslove drutva moraju pridravati uputa koje daju ostali lanovi drutva; kada postoji ta obveza, lan drutva moe odstupiti od dobivenih uputa, ako s obzirom na okolnosti smatra da one nisu opravdane; u tom sluaju mora o tome izvijestiti ostale lanove drutva i priekati njihovu odluku; lan moe postupiti i bez obzira na primljene upute ako bi bilo tetno da se odgaa s poslom dok ostali lanovi ne donesu odluku i ako smatra da bi oni odobrili njegovo postupanje, kada bi im stvarno stanje bilo poznato; lan koji je ovlaten voditi poslove drutva duan je drutvu dati potrebne obavijesti, a kada se to od njega zatrai, izvijestiti o stanju poslova i poloiti raun o svome radu
Opseg ovlasti za voenje poslova. Prokura - ovlast za voenje poslova obuhvaa sve radnje koje se redovno poduzimaju u poslovanju drutva; za poduzimanje radnji koje prelaze okvir redovnog poslovanja potrebna je suglasnost svih lanova; za davanje prokure potrebna je suglasnost svih lanova ovlatenih da vode poslove drutva, osim ako bi postojala opasnost od odgaanja; prokuru moe opozvati svaki lan drutva koji ju je ovlaten podijeliti sam ili zajedno s drugim lanovima Oduzimanje ovlasti za voenje poslova - ako za to postoji vaan razlog, po tubi ostalih lanova drutva, sud e lanu zabraniti voenje poslova drutva; takav razlog postoji naroito u sluaju grube povrede obveze ili nesposobnosti lana da redovno vodi poslove drutva Otkazivanje ovlasti za voenje poslova drutva - lan se moe odrei ovlasti za voenje poslova drutva, ako za to postoji vaan razlog (on se ne moe unaprijed odrei tog prava); lan se moe odrei ovlasti za voenje poslova drutva samo tako da za to dade otkazni rok koji ostalim lanovima omoguava da poduzmu sve ono to je potrebno za daljnje voenje poslova, osim ako postoji opravdani razlog za to da se toga ovlatenja odrekne i prije isteka takvog roka; odrekne li se lan ovlasti za voenje poslova drutva bez opravdanog razloga, duan je drutvu nadoknaditi tetu koja mu uslijed toga nastane
Pravo na obavijetenost - svaki se lan moe, pa i kada je iskljuen od voenja poslova drutva, osobno obavijestiti o poslovima drutva, pregledati knjige i obaviti uvid u dokumentaciju, te za sebe sastaviti godinja financijska izvjea; pravo na obavijetenost ne moe se iskljuiti ni ograniiti, ako postoji razlog za pretpostavku da se poslovi drutva ne vode poteno ni uredno
Donoenje odluka za donoenje odluka drutva potrebna je suglasnost svih lanova ovlatenih da sudjeluju u odluivanju; ako je drutvenim ugovorom utvreno da se odluke donose veinom glasova, u sumnji se veina rauna prema broju lanovaRaun dobiti i gubitka - krajem svake poslovne godine utvruje se raun dobiti i gubitka na temelju kojeg se svakom lanu izraunava njegov udio u dobiti ili u gubitku, srazmjerno njegovome udjelu u drutvu Udio u dobiti i gubitku - jedna treina dobiti tekue godine dijeli se na lanove drutva tako da svakome od njih pripadne dio koji odgovara njegovome udjelu u kapitalu drutva; pri izraunavanju udjela u dobiti koji lanu pripada sukladno njegovom udjelu, ulozi koje je lan tijekom poslovne godine unio u drutvo raunaju se u srazmjeru s vremenom koje je proteklo od uplate; -ako je lan u poslovnoj godini smanjio svoj udio u kapitalu, uraunava se tako smanjeni udio u srazmjeru s vremenom koje je proteklo od uinjenoga smanjenja; preostali dio dobiti tekue godine (preostale dvije treine), kao i gubitak u toku poslovne godine, dijele se na lanove drutva na jednake dijelove (per capita); ako drutveni ugovor sadrava odredbu koja se razlikuje od zakonom ureene podjele preostale 2/3 dobiti, ali se njome ureuje samo udio u dobiti ili samo udio u gubitku, u sumnji se smatra da ona vrijedi i za dobit i za gubitak Zabrana smanjenja udjela u kapitalu drutva - lan drutva ne moe bez suglasnosti ostalih lanova smanjiti svoj udio u kapitalu drutva Vraanje zajmova - na drutvo u kojemu nijedan lan nije fizika osoba na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe ZTD-a o zajmu kojim se nadomjeta kapital (l. 408. ZTD) tako da ono to se odnosi na lana drutva s ogranienom odgovornou vrijedi za lana javnog trgovakog drutva; to ne vrijedi, ako je neki od lanova drutva javno trgovako drutvo ili komanditno drutvo u kojima je fizika osoba lan koji osobno odgovara za obveze drutva
Pravni odnosi lanova j.t.d. prema treima
Zabrana raspolaganja lana svojim udjelom - lan drutva ne moe bez suglasnosti ostalih lanova raspolagati svojim udjelom u drutvu Zastupanje drutva - svaki lan je ovlaten zastupati drutvo, ako drutvenim ugovorom nije iskljuen od zastupanja; drutvenim ugovorom moe se odrediti da svi lanovi ili vie njih mogu zastupati drutvo samo skupno; lanovi ovlateni za skupno zastupanje mogu ovlastiti pojedine izmeu sebe da u ime drutva poduzimaju odreene poslove ili odreene vrste poslova; za izjavu volje treih prema drutvu dovoljno je da je ona izjavljena jednom od lanova ovlatenih da skupno zastupaju drutvo; drutvenim ugovorom moe se odrediti da su lanovi drutva, kada vie njih ne djeluje skupno, ovlateni zastupati drutvo samo zajedno s prokuristom
Opseg ovlasti za zastupanje lan drutva moe sklapati pravne poslove i poduzimati pravne radnje pred -sudom i izvan njega s time da moe otuiti i opteretiti nekretnine te dati i opozvati prokuru;
-ogranienje ovlasti za zastupanje ne djeluje prema treima
Oduzimanje ovlasti za zastupanje po tubi ostalih lanova sud e lanu drutva zabraniti zastupanje ako za to postoji vaan razlog; vanim razlogom naroito se smatra teka povreda obveza ili nesposobnost lana da uredno zastupa drutvo
Osobna odgovornost lanova - za obveze drutva svaki lan odgovara vjerovnicima cijelom svojom imovinom i solidarno s ostalim lanovima drutva; sporazum lanova drutva glede njihove odgovornosti za obveze drutva koji je suprotan neogranienoj i solidarnoj odgovornosti nema uinka prema treima Prigovor i prijeboj - ako vjerovnik drutva zahtijeva od lana da mu ispuni obvezu drutva, lan drutva mu moe staviti prigovore koje moe istai drutvo i svoje osobne prigovore; lan drutva moe odbiti da vjerovniku ispuni obvezu, ako drutvo ima pravo pobijati valjanost pravnog posla iz kojega proizlazi obveza ije ispunjenje vjerovnik trai; lan ima to pravo i onda ako se vjerovnikova trabina moe podmiriti prijebojem s dospjelim trabinama drutva
Odgovornost novog lana - tko pristupi ve postojeem drutvu odgovara kao i ostali postojei lanovi za obveze drutva nastale prije njegovoga pristupanja drutvu; drugaiji sporazum lanova drutva glede njihove odgovornosti nema uinka prema treima Prestanak drutva i istupanje lanova iz drutva Razlozi za prestanak j.t.d.:
1. istek vremena za koje je osnovano,
2. odluka lanova drutva,
3. pravomona odluka suda kojom se utvruje da je upis drutva u sudski registar bio nezakonit,
4. steaj drutva,
5. smrt, odnosno prestanak nekoga od lanova drutva, ako to drugo ne proizlazi iz drutvenog ugovora,
6. otvaranje steaja nad nekim od lanova drutva,
7. otkaz nekoga od lanova drutva ili njegovoga vjerovnika,
8. pravomona odluka suda. Otkaz lana - ako je drutvo osnovano na neodreeno vrijeme svaki lan drutva moe otkazati drutveni ugovor samo s posljednjim danom poslovne godine uz otkazni rok od najmanje est mjeseci koji mora istei do toga dana; nitav je svaki sporazum kojim se iskljuuje pravo lana drutva da otkae ugovor ili kojim mu se oteava to pravo
Prestanak na temelju odluke suda - po tubi nekog od lanova drutva sud e, ako za to postoji vaan razlog, donijeti odluku da drutvo prestane prije isteka vremena za koje je osnovano, odnosno, ako vrijeme njegovog trajanja nije odreeno, da ono prestane i bez otkaza; vaan razlog naroito postoji ako koji od drugih lanova drutva s nakanom ili grubom nepanjom povrijedi neku svoju bitnu obvezu ili ako ispunjenje takve obveze ili svrhe drutva postane nemogue ili se ta svrha ve postigne; nitav je sporazum kojim se iskljuuje ili ograniava pravo lana da tubom zahtijeva prestanak drutva; tuba se podnosi protiv svih ostalih lanova drutva
Drutvo za vrijeme trajanja ivota lana. Preutno nastavljanje drutva - na drutvo koje se osnuje tako da traje za vrijeme trajanja ivota nekog od lanova ili na odreeno vrijeme pa preutno nastavi s radom, na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe ZTD-a o otkazu lana i prestanku drutva na temelju odluke suda
Otkaz vjerovnika lana drutva zbog trabine prema lanu - vjerovnik lana drutva koji u posljednjih est mjeseci bezuspjeno pokua provesti ovrhu nad pokretnom imovinom lana drutva i na temelju ovrne isprave zaplijeni njegov udio u drutvu i prenese zahtjev za isplatom onoga to bi lanu pripalo iz drutva nakon to ono prestane, moe otkazati drutveni ugovor est mjeseci prije kraja poslovne godine, bez obzira na to je li drutvo osnovano na odreeno ili na neodreeno vrijeme; vjerovnik moe od drutva zahtijevati samo ono to bi lanu pripalo nakon prestanka drutva
Ovlast lana koji je u dobroj vjeri za voenje poslova drutva - ako drutvo ne prestane otkazom nego na neki drugi nain, lan drutva je ovlaten voditi poslove drutva sve dok ne sazna ili dok ne bi morao saznati da je drutvo prestalo Smrt ili prestanak lana i steaj lana - kada drutvo prestane zbog smrti nekog od lanova, njegov nasljednik mora ostale lanove bez odgaanja izvijestiti o smrti lana i, ako postoji opasnost zbog odgaanja, mora nastaviti s poslovima ostavitelja sve dotle dok ostali lanovi zajedno s njime ne odrede neto drugo; Ostali lanovi duni su na isti nain privremeno nastaviti s obavljanjem poslova koji su im povjereni (smatra se da drutvo i dalje postoji); Tako se postupa i u sluaju prestanka drutva zbog otvaranja steaja nad lanom drutva
Nastavljanje drutva nakon istupanja lana - kada je drutvenim ugovorom odreeno da e se u sluaju ako lan otkae taj ugovor ili umre ili se nad njime otvori steaj, drutvo nastaviti s ostalim lanovima, iz drutva istupa lan kod kojega nastupe takve okolnosti u vrijeme kada bi, da nema odredaba drutvenoga ugovora, drutvo prestalo
Posljedice istupanja lana iz drutva i odgovornost za obveze drutva - udio lana koji istupa iz drutva prirasta ostalim lanovima; predmeti koje je lan koji istupi iz drutva dao drutvu na uporabu moraju mu se vratiti (lan ne moe traiti naknadu tete za sluajno unitenje, oteenje ili smanjenje vrijednosti tih predmeta); lanu koji je istupio iz drutva isplauje se u novcu ono to bi on primio na temelju obrauna koji bi se napravio kada bi u vrijeme njegova istupanja drutvo prestalo postojati (vrijednost imovine drutva utvruje se slubenom procjenom); ako vrijednost imovine drutva nije dostatna za to da se pokriju dugovi drutva i udjeli lanova u kapitalu drutva, lan koji je istupio iz drutva mora drutvu platiti dio nepokrivenog iznosa, srazmjerno njegovom sudjelovanju u gubitku drutva; lan koji je istupio iz drutva odgovara vjerovnicima za obveze drutva nastale do upisa njegova istupanja iz drutva u sudski registar
Sudjelovanje lana koji je istupio iz drutva u poslovima koji nisu zavreni - lan koji je istupio iz drutva sudjeluje u dobiti i u gubitku iz poslova koji u vrijeme njegova istupanja jo nisu bili zavreni; drutvo je ovlateno zavriti poslove onako kako smatra da je to najprimjerenije; lan koji je istupio iz drutva moe na kraju svake poslovne godine zahtijevati da se napravi obraun o poslovima zavrenim u toj godini, da mu se isplati ono to mu iz toga pripada i da ga se izvijesti o stanju poslova koji jo nisu zavreni
Nastavljanje drutva s nasljednicima - ako je drutvenim ugovorom utvreno da e se drutvo u sluaju smrti lana nastaviti s njegovim nasljednicima svaki nasljednik moe svoje sudjelovanje u drutvu uvjetovati time da mu se na temelju dotadanjeg udjela u dobiti prizna poloaj komanditora i dio uloga ostavitelja koji mu pripada prizna kao njegov komanditni ulog u drutvu; ako ostali lanovi ne prihvate prijedlog nasljednika za preoblikovanjem u k.d., on moe zahtijevati da istupi iz drutva bez obveze da za to dade otkazni rok; nasljednici mogu navedena prava ostvariti u roku od tri mjeseca od dana pravomonosti odluke o nasljeivanju (ako nasljednik nije poslovno sposoban, a nije mu imenovan zakonski zastupnik, taj rok poinje tei od kada mu se postavi zastupnik, odnosno od kada stekne poslovnu sposobnost);- ako u navedenom roku nasljednik istupi iz drutva, ili u tome roku drutvo prestane ili nasljednik stekne svojstvo komanditora, odgovara za do tada nastale obveze drutva samo po propisima graanskog prava o odgovornosti nasljednika za dugove ostavitelja; primjenu ovih odredbi ne moe se iskljuiti drutvenim ugovorom; u sluaju da nasljednik svoj ostanak u drutvu uvjetuje s time da mu se prizna poloaj komanditora, njegov se udio u dobiti moe odrediti drugaije od onoga kako je to bilo ureeno s ostaviteljem.
Iskljuenje lana umjesto prestanka drutva sudskim otkazom - nastupi li kod lana neka od okolnosti zbog koje bi ostali lanovi drutva imali pravo tubom zahtijevati da drutvo prestane, sud e po tubi tih lanova donijeti odluku da se lan iskljui iz drutva; za podjelu imovine izmeu drutva i iskljuenoga lana odluno je stanje imovine drutva u vrijeme podizanja tube kojom se trai da se lan iskljui iz drutva.
Istupanje lana umjesto prestanka drutva zbog otkaza vjerovnika - poslui li se vjerovnik lana drutva pravom na otkaz zbog trabine prema lanu, ostali lanovi mogu, na temelju njihove prethodne odluke, izjaviti vjerovniku da drutvo izmeu tih lanova ostaje (tada sa zavretkom poslovne godine lan dunik istupa iz drutva);- ova odredba primjenjuju se i u sluaju kada se nad lanom drutva otvori steaj s time da se izjava o otkazu daje steajnom upravitelju, a steajni dunik s danom otvaranja steajnog postupka istupa iz drutva
Preuzimanje poslova drutva bez provoenja likvidacije - ako se drutvo sastoji od samo dva lana, pa u osobi jednoga od njih nastupi razlog za iskljuenje, zbog kojega bi, kada bi drutvo imalo vei broj lanova bilo doputeno njegovo iskljuenje iz drutva, sud moe drugoga lana po njegovoj tubi ovlastiti da preuzme poslove drutva s aktivom i pasivom bez da se provede likvidacija drutva; Poslui li se vjerovnik jednog od dva lana svojim pravom na otkaz, ili se nad jednim od dva lana otvori steaj, drugi lan ima pravo da bez provoenja likvidacije preuzme drutvo; za obraun i diobu na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe kojima se ureuje istupanje lana iz drutva Prijava za upis nastanka razloga za prestanak drutva u sudski registar - sudu se podnosi prijava za upis nastanka razloga za prestanak drutva u sudski registar, osim ako ono prestaje zbog toga to se nad njime provodi steajni postupak; isto vrijedi za istupanje i iskljuenje lana iz drutva; ima li smrt lana za posljedicu prestanak drutva ili istupanje iz drutva, prijavu se moe podnijeti sudu, a da u tome ne sudjeluju nasljednici koje su u podnoenju prijave sprijeile posebne zapreke; prestane li drutvo odlukom suda, prijavu moe podnijeti svaki lan drutva Nastavljanje drutva nakon steaja - kada drutvo prestaje steajem nad njime, ali se s vjerovnicima sklopi prisilna nagodba ili se na zahtjev steajnog dunika steaj obustavi, lanovi mogu odluiti da nastave drutvo; sudu se mora podnijeti prijava za upis nastavljanja drutva u sudski registar.
LIKVIDACIJA Trenutak pokretanja likvidacije - nakon nastanka razloga za prestanak drutva provodi se likvidacija: ako lanovi ne dogovore drugaiji nain obrauna i podjele ili se nad drutvom ne otvori steaj; ako drutvo prestane zbog otkaza kojeg izjavi vjerovnik nekoga od lanova ili zbog toga to je nad nekim od lanova drutva otvoren steaj, likvidacija se ne mora provesti samo ako se s time suglasi vjerovnik ili steajni upravitelj Imenovanje likvidatora likvidaciju provode svi lanovi drutva kao likvidatori, ako odlukom lanova ili drutvenim ugovorom nije odreeno da je provedu pojedini lanovi drutva ili druge osobe (vie nasljednika jednog lana drutva moraju imenovati zajednikog zastupnika); Na prijedlog neke od tih osoba likvidatore moe zbog vanih razloga imenovati sud na ijem je podruju sjedite drutva (sud moe imenovati likvidatorima osobe koje nisu lanovi drutva); ako je nad nekim od lanova drutva otvoren steaj, na mjesto toga lana stupa steajni upravitelj
Opoziv likvidatora - likvidatori se opozivaju jednoglasnom odlukom osoba koje su ih imenovale; iz vanih razloga likvidatore moe na prijedlog nekog od sudionika opozvati i sud
Prijava za upis likvidatora u sudski registar - zajedno s prijavom za upis nastanka razloga za prestanak drutva sudu se podnosi prijava za upis likvidatora u sudski registar (isto i za promjenu likvidatora ili njihovih ovlatenja za zastupanje); upis likvidatora koje imenuje sud i upis sudskog opoziva likvidatora provode se po slubenoj dunosti.
Poslovi likvidatora - likvidatori moraju zavriti tekue poslove, naplatiti trabine drutva, unoviti preostalu imovinu i podmiriti vjerovnike; radi dovrenja poslova koji su u tijeku oni mogu sklapati i nove poslove; u granicama svog poslovnog djelovanja likvidatori zastupaju drutvo
Skupno zastupanje - postoji li vie likvidatora, oni radnje koje se tiu likvidacije obavljaju skupno, ako se ne odredi da ih mogu poduzeti pojedinano (takva se odluka upisuje u sudski registar);- likvidatori mogu ovlastiti nekoga izmeu njih da obavi odreene poslove ili odreene vrste poslova
Neogranienost ovlasti - ogranienje ovlasti likvidatora bez pravnog je uinka prema treima Vezanost likvidatora odlukama onih koji su ih imenovali - likvidatori, bez obzira na to tko ih je imenovao, moraju postupati po odlukama koje glede voenja poslova drutva jednoglasno donesu osobe koje su ih imenovale Tvrtka i potpisivanje - likvidatori se moraju potpisivati tako da uz tvrtku drutva navedu naznaku "u likvidaciji Financijska izvjea - likvidatori moraju sastaviti financijska izvjea na poetku i po zavretku likvidacije
Vraanje stvari lanovima se moraju vratiti svari koje su oni dali drutvu na koritenje; lanovi ne mogu zahtijevati naknadu tete za sluajnu propast, oteenje ili smanjenje vrijednosti stvari Podjela imovine drutva nakon to se podmire dugovi drutva, likvidatori moraju preostalu imovinu podijeliti lanovima srazmjerno njihovim udjelima u kapitalu drutva to se utvruje na temelju konanih financijskih izvjea; za vrijeme trajanja likvidacije, ako nije potreban za podmirenje vjerovnika, novac se moe privremeno podijeliti; moraju se zadrati iznosi koji su potrebni za pokrie jo nedospjelih ili spornih obveza, kao i za osiguranje iznosa koji pripadaju lanovima za konanu podjelu; ako izmeu lanova drutva doe do spora oko podjele imovine drutva, likvidatori e odgoditi diobu sve dok se spor ne okona.
Podmirenje rauna izmedu lanova drutva - ako imovina drutva nije dostatna za to da se pokriju obveze drutva i isplate udjeli u kapitalu drutva, lanovi drutva moraju nadoknaditi manjak u srazmjeru u kojemu su duni pokriti gubitak drutva; ako se od nekoga lana ne moe naplatiti iznos koji bi on morao platiti, ostali lanovi moraju snositi manjak u navedenom srazmjeru
Meusobni odnosi i odnosi prema treima - do okonanja likvidacije u pogledu pravnih odnosa izmeu dotadanjih lanova i drutva prema treima primjenjuju se odredbe ZTD-a osim ako iz odredaba o likvidaciji ili iz svrhe likvidacije ne proizlazi to drugo
Prijava za upis prestanka drutva u sudski registar. uvanje poslovnih knjiga - po okonanju likvidacije likvidatori moraju podnijeti prijavu sudu za upis brisanja drutva iz trgovakog registra; drutvo prestaje brisanjem iz trgovakog registra; poslovne knjige i dokumentaciju drutva likvidatori e predati na uvanje sudu na ijem podruju se nalazi sjedite drutva; lanovi i njihovi nasljednici imaju pravo uvida u poslovne knjige i u dokumentaciju drutva i mogu se njima koristiti Zastara zahtjevi prema lanu drutva s naslova odgovornosti za obveze zastaruju za pet godina od prestanka drutva ili od izlaska lana iz drutva, ako trabina prema drutvu ne zastaruje u kraem roku; zastara poinje tei prvog narednog dana od dana u kojemu su prestanak drutva ili prestanak lanstva u drutvu upisani u sudski registar; ako vjerovnikova trabina prema drutvu dospijeva nakon navedenog upisa, zastara poinje tei od dana dospjelosti; prekid zastare prema drutvu koje je prestalo djeluje i prema lanovima drutva koji su to bili u asu prestanka drutva
Pojam komanditnog drutva
- komanditno drutvo je trgovako drutvo u koje se udruuju dvije ili vie osoba radi trajnog obavljanja djelatnosti pod zajednikom tvrtkom od kojih najmanje jedna odgovara za obveze drutva solidarno i neogranieno cijelom svojom imovinom (komplementar), a najmanje jedna odgovara za obveze drutva samo do iznosa odreenog imovinskog uloga u drutvo (komanditor) Supsidijarna primjena odredbi o j.t.d. - Ako odredbama o k.d. ZTD-a nije drugaije odreeno, na komanditno drutvo primjenjuju se odredbe ZTD-a kojima se ureuje j.t.d.
Osnivanje i upis u sudski registar drutvo se osniva drutvenim ugovorom; njime se moraju odrediti lan ili lanovi drutva koji imaju poloaj komplementara kao i lan ili lanovi drutva koji imaju poloaj komanditora; osim podataka koji se upisuju za j.t.d. u sudski registar upisuju se i podaci o komanditorima i visini uloga svakoga od njih; prilikom objave upisa drutva objavljuje se samo broj komanditora, a ne i njihova imena i ulozi u drutvo Pravni odnosi izmeu lanova k.d. Sloboda ugovaranja - svi odnosi izmeu lanova drutva ureuju se drutvenim ugovorom; dispozitivnost odredbi ZTD-a Upravljanje drutvom - drutvom upravljaju komplementari, dok komanditori nisu ovlateni upravljati poslovima drutva; komanditor se ne moe usprotiviti odlukama ni postupcima komplementara, osim odlukama i postupcima koji se odnose ili se poduzimaju izvan granica redovnog poslovanja drutva
Pravo nadzora - komanditor ima pravo zahtijevali da mu se predaju prijepis ili preslika godinjih financijskih izvjea drutva radi povjere njihove ispravnosti, te da mu se u tu svrhu dozvoli uvid u poslovne knjige drutva; kada postoji opravdani razlog, sud e na zahtjev komanditora u svako doba naloiti drutvu da komanditoru i izvan navedenih sluajeva priopi financijska izvjea drutva u pisanom obliku, te da mu dade druga razjanjenja i omogui uvid u poslovne knjige drutva i u druge isprave; komanditor nema pravo na obavijetenost koju uivaju komplementari koji su iskljueni od voenja poslova
Zabrana konkurencije - na komanditore se ne primjenjuje zabrana konkurencije Udio u dobiti i u gubitku podjela dobiti i sudjelovanje u gubitku kao i u j.t.d. i za komplementare i za komanditore; dobit tekue godine pripisuje se komanditorovom ulogu u kapital drutva sve dok on ne dosegne iznos koji se drutvenim ugovorom obvezao uplatiti kao svoj ulog; u snoenju gubitka nastalog poslovanjem drutva komanditor sudjeluje samo do visine svoga udjela u kapitalu drutva, a i s neuplaenim dijelom iznosa koji se drutvenim ugovorom obvezao uplatiti kao svoj ulog; ako drutvenim ugovorom nije to drugo ugovoreno, udio svakoga lana drutva u dijelu dobiti koji prelazi 1/3 koja se dijeli prema veliini udjela (preostale 2/3), kao i udio u snoenju gubitka, utvruje se u omjeru udjela koji odgovara konkretnim okolnostima Isplata dobiti - udio u dobiti isplauje se komanditoru u roku odreenom u drutvenom ugovoru ili odlukom komplementara, ako taj rok nije odreen ugovorom; kada o roku za isplatu dobiti odluuju komplementari, taj rok za komanditore ne moe biti dulji od 60 dana raunajui od dana usvajanja finanacijskih izvjea drutva; komanditor nema pravo na isplatu udjela u dobiti sve dok mu je na temelju sudjelovanja u snoenju gubitka drutva udio u kapitalu drutva smanjen ispod iznosa koji se ugovorom o osnivanju drutva obvezao uplatiti kao svoj ulog; ako drutvo kasnije u poslovanju iskae gubitak, komanditor nije duan vratiti dobit koja mu je ranije bila isplaena. Pravni odnosi drutva i lanova drutva prema treim osobama Zastupanje - komanditor nije ovlaten zastupati drutvo; iznimno se komanditoru moe odlukom svih komplementara dati prokura i trgovaka punomo Odgovornost komanditora - komanditor ne odgovara za obveze drutva ako je u cjelini uplatio ulog na koji se obvezao drutvenim ugovorom; ako komanditor ne uplati u cjelini ulog na koji se obvezao drutvenim ugovorom, odgovara vjerovnicima drutva neposredno i solidarno s ostalim lanovima drutva do visine ugovorenog uloga umanjenog za uplaeni dio; u odnosu prema vjerovnicima drutva mjerodavan je iznos komanditorovog uloga koji je upisan u sudskom registru, osim ako se na uobiajeni nain ne objavi ili drutvo vjerovnicima na drugi nain ne priopi da je taj ulog vei; odredba ugovora izmeu lanova drutva kojom se komanditor oslobaa obveze uplate svoga uloga ili mu se ta obveza odlae nema uinka prema vjerovnicima drutva; ako se komanditoru isplati njegov ulog, to prema vjerovnicima drutva djeluje kao da ulog nije uplaen, kao i u sluaju kada komanditor sudjeluje u podjeli dobiti za vrijeme dok je njegov uplaeni udio u kapitalu drutva zbog gubitka smanjen; komanditor nije duan vratiti iznose koje je na temelju usvojenih godinjih financijskih izvjea primio u dobroj vjeri kao udio u dobiti drutva; u odnosu prema vjerovnicima drutva u kojemu nijedan od komplementara nije fizika osoba, smatra se da komanditor nije uplatio ulog na koji se obvezao drutvenim ugovorom, ako drutvo u komplementarima dri udjele (to ne vrijedi u sluaju ako je komplementar j.t.d. ili k.d. u kojima je lan koji osobno odgovara za obveze drutva fizika osoba
Odgovornost novog lana drutva - osoba koja u svojstvu komanditora kasnije postane lanom komanditnog drutva, odgovara i za one obveze koje je drutvo preuzelo prije njenog pristupa drutvu. Smanjenje uloga. Prijava za upis promjene uloga u sudski registar - prema vjerovnicima drutva bez uinka je smanjenje uloga komanditora sve dok se to ne upie u sudski registar; smanjenje ne djeluje prema vjerovnicima drutva ija su trabine ve bila nastala u vrijeme upisa smanjenja uloga u sudski registar; svi lanovi drutva moraju sudu podnijeti prijavu za upis poveanja i smanjenja uloga u sudski registar Vraanje zajmova - u drutvu u kojemu nijedan od komplementara nije fizika osoba na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe o zajmu kojim se nadomjeta temeljni kapital tako da ono to se odnosi na lana drutva s ogranienom odgovornou vrijedi za lanove komanditnog drutva koji osobno odgovaraju i za komanditore; to se ne primjenjuje ako su lanovi drutva koji osobno odgovaraju j.t.d. ili k.d. kod kojih je lan koji osobno odgovara fizika osoba Smrt ili prestanak komanditora - smrt ili prestanak komanditora koji je pravna osoba ne dovodi do prestanka drutva TAJNO DRUTVO Pojam - Tajno drutvo nastaje ugovorom kojim jedna osoba (tajni lan) ulae neku imovinsku vrijednost u poduzee druge osobe (poduzetnika), te na temelju toga uloga stjee pravo sudjelovanja u dobiti i u gubitku poduzetnika; ulog tajnoga lana ulazi u imovinu poduzetnika, te se moe sastojati u novcu, stvarima i pravima ija se vrijednost moe izraziti u novcu; tajno drutvo nije pravna osoba i nema tvrtku (u tvrtku poduzetnika ne mogu se unijeti ime ni tvrtka tajnog lana); poduzetnik nastupa u pravnom prometu i iskljuivi je nositelj svih prava i obveza Odnosi izmeu poduzetnika i tajnog lana odnosi izmeu poduzetnika i tajnog lana ureuju se ugovorom; na odnose izmeu poduzetnika i tajnog lana drutva primjenjuju se supsidijarno propisi kojima se ureuju obvezni odnosi o ortatvu
Pravo nadzora tajnog lana - tajni lan ima pravo zahtijevati da mu se preda prijepis godinjih financijskih izvjea radi provjere njihove ispravnosti, da mu se u tu svrhu dozvoli uvid u poslovne knjige i dadu potrebna razjanjenja; kada za to postoji opravdani razlog, sud e na zahtjev tajnog lana u svako doba naloiti poduzetniku da tajnom lanu priopi financijska izvjea drutva u pisanom obliku, te da mu dade druga razjanjenja i omogui uvid u poslovne knjige drutva i u druge isprave; -pravo nadzora tajnog lana ne moe se ugovorom iskljuiti ni ograniiti
Dobit i gubitak udio poduzetnikovog poduzea u dobiti i u gubitku iskazanom poslovanjem tajnog drutva odreuje se ugovorom; ako udio tajnog lana u dobiti i u gubitku nije odreen ugovorom, smatrat e se da je ugovoren udio koji je primjeren konkretnim okolnostima; ugovorom o tajnom drutvu moe se iskljuiti obveza tajnog lana da snosi gubitak iskazan poslovanjem poduzetnikovog poduzea; ugovorom se ne moe iskljuiti pravo tajnoga lana na udio u dobiti; ako nije to drugo ugovoreno, tajni lan istim udjelom sudjeluje i u gubitku i u dobiti ostvarenoj poslovanjem poduzetnikovog poduzea
Raun dobiti i gubitka - na kraju poslovne godine utvruje se dobit ili gubitak poduzetnikovog poduzea, te se tajnom lanu isplauje njegov udio u dobiti; tajni lan sudjeluje u gubitku poduzetnikovog poduzea samo do iznosa uplaenog uloga, odnosno do visine uloga koji se obvezao uplatiti na temelju ugovora o tajnom drutvu; za iznos gubitka iskazanoga poslovanjem poduzetnikovog poduzea smanjuje se ulog tajnoga lana; u sluaju gubitka iskazanoga u poslovanju poduzetnikovog poduzea, tajni lan nije duan vratiti dobit koja mu je ranije bila isplaena, ali e se njegov udio u dobiti pripisati njegovome ulogu ako je taj zbog gubitka bio smanjen, i to sve dok se ne dosegne iznos koji se tajni lan obvezao uplatiti kao ulog u tajno drutvo; ako nije drugaije ugovoreno, iznosi obraunate dobiti koje tajni lan nije naplatio ne poveavaju njegov ulog preko iznosa koji se obvezao uplatiti na temelju ugovora o tajnom drutvu Smrt tajnog lana - smrt tajnog lana ne dovodi do prestanka drutva Sluajevi prestanka drutva razlozi prestanka:
1. protek vremena na koji je sklopljen ugovor o tajnome drutvu,
2. ostvarivanje cilja zbog kojega je sklopljen ugovor o tajnome drutvu ili ako ostvarivanje toga cilja postane nemogue, bez obzira na to je li ugovor sklopljen na odreeno ili na neodreeno vrijeme,
3. smrt ili prestanak poduzetnika koji je pravna osoba,
4. ako poduzetnik prestane obavljati gospodarsku djelatnost,
5. otvaranje steajnog postupka nad poduzetnikom ili nad tajnim lanom Otkaz ugovora na otkaz ugovora o tajnom drutvu primjenjuju se odredbe o otkazu drutvnog ugovora j.t.d.; svaki lan drutva moe bez otkaznog roka otkazati ugovor o tajnom drutvu i kada je on sklopljen na odreeno vrijeme, ako za to postoji vaan razlog
Obraun i dovretak zapoetih poslova - u sluaju prestanka drutva poduzetnik i tajni lan sastavit e obraun, te e poduzetnik tajnome lanu isplatiti njegov ulog zajedno s pripadajuom a jo neisplaenom dobiti; ako ulog tajnog lana nije bio uplaen u cjelini, ili ako je bio smanjen zbog gubitka tajnom lanu isplatit e se dobit u dijelu u kojemu prelazi iznos uloga na koji se tajni lan obvezao ugovorom o tajnom drutvu; ulog i udio u dobiti tajnome lanu isplauju se u novcu, izuzev ako ugovorom o tajnome drutvu nije to drugo odreeno; poslovi koji nisu bili dovreni u asu prestanka drutva, dovrit e se u skladu s ugovorom o tajnom drutvu i odredbama ZTD-a
Prava tajnog lana u sluaju steaja poduzetnika - u sluaju steaja poduzetnika, tajni lan drutva ima glede prava na povrat svoga uloga poloaj steajnog vjerovnika, ali samo u odnosu na onaj dio uloga koji prelazi iznos njegovoga udjela u gubitku; tajni lan duan je u steajnu masu uplatiti ulog na koji se obvezao ugovorom, ali samo u dijelu u kojemu ga ve nije uplatio i u dijelu u kojemu sudjeluje u snoenju gubitka iskazanoga poslovanjem poduzetnikovog poduzea
Pojam gospodarskog interesnog udruenja
Pojam - gospodarsko interesno udruenje (udruenje) je pravna osoba koju osnivaju dvije ili vie fizikih i pravnih osoba da bi olakale i promicale obavljanje gospodarskih djelatnosti koje ine predmete njihova poslovanja te da bi poboljale ili poveale njihov uinak ali tako da ta pravna osoba za sebe ne stjee dobit; -g.i.u. se osniva bez temeljnog kapitala;- djelatnost udruenja mora biti u vezi s gospodarskim djelatnostima njegovih lanova kao pomona djelatnost njihovim djelatnostima; -prava lanova ne mogu se izraziti vrijednosnim papirima; -drugaija odredba ugovora o osnivanju ili odluka lanova udruenja je nitava; -supsidijarna primjena odredbi ZTD-a o j.t.d.
Predmet poslovanja - predmet poslovanja udruenja mora biti u svezi s gospodarskim djelatnostima koje obavljaju lanovi udruenja s time da uz to moe obavljati samo pomonu djelatnost; udruenje ne moe: 1. ostvarivati neposredne ni posredne ovlasti voenja ni nadzora nad djelovanjem poduzea njegovih lanova, drugih drutava i fizikih osoba; 2. neposredno ni posredno drati dionice ili udjele u poduzeima lanova; ono to ne moe initi ni u drugim poduzeima izuzev kada je to potrebno radi ostvarenja cilja udruenja ali samo za raun lanova; 3. biti lanom drugog udruenja; 4. pribavljati sredstava na tritu kapitala
lanovi udruenja - lanovi udruenja mogu biti osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost; u njega se mogu ulaniti i osobe koje se bave slobodnim zanimanjima ureenim posebnim propisima
Ugovor o osnivanju - ugovor o osnivanju udruenja sklapa se u obliku javnobiljenike isprave i mora sadravati: 1. tvrtku udruenja; 2. sjedite udruenja; 3. predmet poslovanja zbog kojega se udruenje osniva; 4. tvrtku, odnosno ime i prezime, pravni oblik, sjedite, odnosno prebivalite lanova udruenja te registar i broj pod kojim su u tome registru upisani; 5. vrijeme trajanja udruenja ako se ono ne osniva na neodreeno vrijeme; podaci iz ugovora i njihove izmjene imaju uinak prema treima od dana objave
Prijava za upis u sudski registar - udruenje se upisuje u sudski registar suda na ijem se podruju nalazi sjedite udruenja navedeno u ugovoru o osnivanju; prijava za upis mora pored podataka iz ugovora o osnivanju sadravati i imena i prezimena lanova uprave, njihove jedinstvene matine brojeve graana, prebivalite i ovlatenje za zastupanje udruenja; prijavu za upis udruenja i za sve promjene upisa u sudski registar podnose svi lanovi uprave udruenja, a za upis okonanja likvidacije udruenja svi likvidatori; prijavi se prilau i odgovarajue odluke; objave upisa u NN
Postupanje u ime udruenja prije upisa u sudski registar - na prava i obveze koje se prije upisa udruenja u sudski registar steknu ili preuzmu u ime udruenja primjenjuju se odredbe o preddrutvu
Odgovornost lanova udruenja za obveze - lanovi udruenja odgovaraju za obveze udruenja neogranieno cijelom svojom imovinom; do okonanja likvidacije udruenja vjerovnik moe po svome izboru zahtijevati ispunjenje obveze lanova udruenja od svakoga lana udruenja, ako prethodno u pisanom obliku pozove udruenje da podmiri svoju obvezu a ono to ne uini ni u primjerenome roku po primitku poziva; novi lan udruenja odgovara i za obveze udruenja koje su nastale prije njegova pristupanja udruenju; klauzulom sadranom u ugovoru o osnivanju ili odredbom u pravnom aktu kojim se novog lana prima u udruenje moe ga se osloboditi od odgovornosti za obveze g.i.u., koje ima uinka prema treima samo ako je objavljeno
Podjela dobiti i snoenje izdataka udruenja - dobit ostvarena obavljanjem djelatnosti udruenja jest dobit lanova i dijeli se meu njima u omjeru odreenom ugovorom o osnivanju udruenja, a ako o tome u njemu nema odredaba, na jednake dijelove; iznos za koji izdaci prelaze prihode udruenja treba da snose njegovi lanovi u omjeru koji je predvien ugovorom o osnivanju, a ako o tome u njemu nema odredaba, na jednake dijelove
Ustupanje udjela u udruenju - svaki lan udruenja moe djelomino ili u cjelini ustupiti svoj udio u udruenju drugom lanu ili treoj osobi; ustupanje je mogue samo ako se s time suglase svi ostali lanovi udruenja; lan udruenja moe svoje sudjelovanje u udruenju koristiti za davanje osiguranja, ali samo onda ako se s time sloe svi ostali lanovi udruenja, osim ako ugovor o osnivanju udruenja ne odreuje to drugo; onaj kome je dano osiguranje ne moe na temelju toga postati lanom udruenja
Primanje novog lana - o primanju novog lana jednoglasno odluuju svi lanovi udruenja
Otkaz lana - lan moe otkazati lanstvo u udruenju po odredbama sadranim u ugovoru o osnivanju udruenja, a ako u njemu o tome nema odredaba, uz suglasnost svih ostalih lanova udruenja; svaki lan moe otkazati lanstvo iz vanog razloga. Iskljuenje lana - lana se moe iskljuiti iz udruenja iz razloga sadranih u ugovoru o osnivanju udruenja a u svakome sluaju onda ako grubo povrijedi svoje obveze, ako prouzroi teke smetnje u radu udruenja ili ako postoji opasnost da e te smetnje prouzroiti; lana se moe po tubi veine ostalih lanova udruenja iskljuiti odlukom suda, osim ako ugovor o osnivanju udruenja ne odreuje neto drugo Istupanje lana - lan istupa iz udruenja: u sluaju smrti, ako vie ne obavlja gospodarsku djelatnost, ako lanstvo otkae njegov vjerovnik ili ako je nad njime otvoren steajni postupak; ako lan umre, njegovi nasljednici ne mogu naslijediti lanstvo, osim pod uvjetima predvienim ugovorom o osnivanju udruenja, a ako u njemu o tome nema odredaba, samo uz suglasnost svih ostalih lanova; im lan istupi iz udruenja, uprava udruenja o tome izvjeuje ostale lanove, a registarskom sudu mora podnijeti prijavu za upis istupanja lana u sudski registar; nakon istupanja lana udruenje i dalje postoji, i to pod uvjetima predvienima u ugovoru o osnivanju ili odreenima jednoglasnom odlukom preostalih lanova, ako ugovorom o osnivanju nije drugaije odreeno Prava i obveze lana koji je izaao iz udruenja - izae li lan iz udruenja, osim u sluaju ustupanja udjela, njegova prava i obveze u odnosu na udruenje odreuju se na temelju stanja imovine udruenja kakvo je bilo u vrijeme njegova izlaska iz udruenja; vrijednost prava i obveza lana ne moe se unaprijed odrediti u paualnom iznosu Odgovornost lana koji je izaao iz udruenja - lan koji izae iz udruenja odgovara za obveze udruenja koje su nastale prije njegova izlaska iz udruenja.
Organi udruenja - organe udruenja ine lanovi koji djeluju zajedno i uprava koja se sastoji od jednog ili vie lanova; ugovorom o osnivanju mogu se predvidjeti drugi organi, kao i njihove ovlasti; lanovi udruenja koji djeluju kao organ mogu donositi sve odluke koje su potrebne za ostvarenje predmeta poslovanja udruenja
Odluivanje - svaki lan ima jedan glas; ugovorom o osnivanju udruenja moe se odreenim lanovima dati i vie glasova pod uvjetom da jedan lan ne moe sam imati veinu glasova; u taksativno navedenim sluajevima odluke se donose samo jednoglasno; u svim ostalim sluajevima ugovorom o osnivanju mogu se predvidjeti uvjeti koji se moraju ispuniti za odluivanje i veina koja je potrebna za donoenje svih ili odreenih odluka (ako u ugovoru o tome nema odredaba odluke se donose jednoglasno); na poticaj lana uprave ili na zahtjev lana udruenja lan odnosno lanovi uprave duni su se posavjetovati sa lanovima udruenja kako bi donijeli odluku
Pravo na obavjetavanje - svaki lan ima pravo da od uprave trai obavjetenja o poslovima udruenja te pravo uvida u poslovne knjige i u dokumentaciju udruenja
Voenje poslova - poslove udruenja vode jedna ili vie fizikih osoba koje se u upravu udruenja imenuju ugovorom o osnivanju ili odlukom lanova; u ugovoru o osnivanju udruenja, a ako u njemu o tome nema odredaba jednoglasno donesenom odlukom svih lanova, postavljaju se uvjeti za imenovanje i opoziv lanova uprave i odreuju njihove ovlasti
Zastupanje udruenja - udruenje prema treima zastupa samo osoba koja ini upravu udruenja, a ako ih je vie, svaka od njih; lan uprave obvezuje udruenje prema treima ako djeluje u njegovo ime i onda ako poduzima radnje koje prelaze okvir predmeta poslovanja udruenja, osim ako udruenje dokae da je trei znao ili da mu prema okolnostima nije moglo ostati nepoznato da je radnja poduzeta izvan predmeta poslovanja; prema treima se ne moe isticati ogranienje ovlasti lana uprave sadrano u ugovoru o osnivanju ili u odluci lanova udruenja ak i ako je objavljeno; ugovorom o osnivanju moe se predvidjeti da udruenje zastupaju samo skupno dva ili vie lanova uprave Duna pozornost i odgovornost lanova uprave - lanovi uprave moraju u voenju poslova pokazati pozornost urednog i savjesnog voditelja poslova te uvati poslovne tajne; lanovi uprave solidarno su odgovorni udruenju za tetu koju mu prouzroe povredom svojih obveza, te snose teret dokaza da su postupali s pozornou urednog i savjesnog voditelja poslova; zahtjevi za naknadu tete zastaruju za pet godina; na lanove uprave se primjenjuje zabrana konkurencije
Prestanak udruenja odlukom lanova - lanovi mogu donijeti odluku o prestanku udruenja koja se donosi jednoglasno, osim ako ugovorom o osnivanju nije drugaije odreeno; oni tu odluku moraju donijeti ako je: 1. isteklo vrijeme trajanja odreeno ugovorom o osnivanju ili je nastupio neki drugi razlog koji je u njemu predvien za prestanak udruenja ili
2.ako je ostvaren predmet poslovanja udruenja ili ga se vie ne moe ostvariti; ako lanovi udruenja u roku od tri mjeseca od isteka vremena trajanja udruenja ne donesu odluku o prestanku udruenja, svaki lan moe zatraiti da sud donese takvu odluku; lanovi moraju donijeti odluku o prestanku udruenja ako ono vie ne zadovoljava uvjete koji su ZTD-om propisani za njegovo postojanje; nakon prestanka udruenja odlukom lanova, uprava udruenja mora podnijeti prijavu za upis prestanka udruenja; tako moe postupiti i svaki lan udruenja Prestanak udruenja odlukom suda - po tubi svakoga lana udruenja, ili tree osobe koja za to ima pravni interes, ili nadlene vlasti, mjesno nadleni sud, ako vie nisu ispunjenji zakonski uvjeti za djelovanje g.i.u., mora donijeti odluku o prestanku udruenja, osim ako se uinjeni nedostatak ne otkloni prije nego to se ta odluka donese; po tubi svakog lana sud moe donijeti odluku o tome da udruenje prestaje zbog vanog razloga.
Likvidacija - prestanak dovodi do likvidacije udruenja; likvidaciju provode lanovi uprave udruenja, ako se to ugovorom o osnivanju udruenja ili odlukom lanova ne povjeri drugim osobama; do okonanja likvidacije udruenje ima pravnu i poslovnu sposobnost.
Dioniko drutvo pojam, dionice
Pojam dionikog drutva
Dioniko drutvo je trgovako drutvo u kojemu lanovi (dioniari) sudjeluju s ulozima u temeljnom kapitalu podijeljenom na dionice; dioniko drutvo moe imati i samo jednog dioniara
Osnivai - osnivai drutva su dioniari koji usvoje statut; kod sukcesivnog osnivanja osnivai su i dioniari iji ulozi nisu u novcu, iako ne sudjeluju u usvajanju statuta; statut drutva mora usvojiti najmanje jedna osoba
Temeljni kapital - temeljni kapital i dionice, osim onih bez nominalnog iznosa moraju glasiti na nominalne iznose izraene u kunama; najnii iznos temeljnog kapitala je 200.000,00 kuna
Najnii nominalni iznos dionica - drutvo moe izdati dionice s nominalnim iznosom ili dionice bez tog iznosa;
- nominalni iznos dionice ne moe biti manji od 10,00 kuna.; -nitava je dionica iji je nominalni iznos manji od 10,00 kuna (izdavatelji takvih dionica solidarno odgovaraju imateljima za tetu koja im je priinjena izdavanjem dionica); - nominalni iznosi dionica koji su vei od 10,00 kuna lanka moraju glasiti na iznose koji su viekratnici iznos od 10,00 kuna; -dionice bez nominalnog iznosa sudjeluju u temeljnom kapitalu drutva u jednakom dijelu; -iznos temeljnog kapitala koji otpada na jednu dionicu ne moe biti manji od 10,00 kuna; - udio u temeljnom kapitalu odreuje se kod dionica s nominalnim iznosom odnosom njihova nominalnog iznosa i nominalnog iznosa tog kapitala, a kod dionica bez nominalnog iznosa brojem dionica; -dionica je nedjeljivaIznos za koji se izdaju dionice - dionice se ne mogu izdati za iznos koji je manji od najnieg iznosa temeljnoga kapitala;
-dionice se ne mogu izdati za iznos koji je nii od nominalnog iznosa, odnosno iznosa temeljnog kapitala koji otpada na pojedinu dionicu bez nominalnog iznosa (al pari); - doputeno je izdavanje dionica za vii iznos od dijela temeljnog kapitala koji na njih otpada (super pari)
Dionice
Vrste dionica s obzirom na koga glase - dionice mogu glasiti na donositelja ili na ime; - dionica mora glasiti na ime ako se izdaje prije uplate punog iznosa za koji se izdaje te kada se izdaje kao nematerijalizirani vrijednosni papir; -iznos djelomine uplate mora se naznaiti na ispravi o dionici, a ako se dionica izdaje kao nematerijalizirani vrijednosni papir, upisati na raunu vrijednosnih papira u kompjutorskom sustavu Sredinje depozitarne agencije na kome je dionica elektroniki zapisana; - u statutu drutva moe se odrediti da se dioniaru na njegov zahtjev dionica koja glasi na ime zamijeni za dionicu koja glasi na donositelja ili obratno Privremenice - dioniarima se prije potpune uplate dionica mogu izdati potvrde o udjelima (privremenice) koje moraju glasiti na ime; na privremenice primjenjuju se odredbe o najniem nominalnom iznosu dionice
Vrste dionica s obzirom na sadraj prava - po sadraju prava koja daju dionice mogu biti redovne i povlatene dionice; redovne dionice su dionice koje imatelju daju: 1. pravo glasa u glavnoj skuptini drutva, 2. pravo na isplatu dijela dobiti drutva (dividenda), 3. pravo na isplatu dijela ostatka likvidacijske, odnosno steajne mase drutva;
povlatene dionice su dionice koje imatelju daju neka povlatena prava, npr. pravo na dividendu u unaprijed utvrenom novanom iznosu ili u postotku od nominalnog iznosa dionice, pravo prvenstva pri isplati dividende, isplati ostatka likvidacijske, odnosno steajne mase i druga prava u skladu sa zakonom i statutom drutva Povlatena dionica moe biti kumulativna i participativna dionica; kumulativna povlatena dionica daje imatelju dionice, u skladu s odlukom o izdavanju dionica, pravo naplate kumuliranih neisplaenih dividendi prije isplate dividendi imateljima redovnih dionica; participativna povlatena dionica daje imatelju dionice, u skladu s odlukom o izdavanju dionica, pravo da pored odreene dividende naplati i dividendu koja pripada imateljima redovnih dionica Rodovi dionica - dionice koje daju ista prava ine rod dionica
Pravo glasa - svaka dionica daje pravo glasa u skuptini drutva; bez prava glasa mogu se izdati samo povlatene dionice, ali ukupni iznos temeljnog kapitala koji se odnosi na takve dionice ne moe prei polovinu iznosa temeljnog kapitala drutva; zabranjeno je izdavanje dionica koje za isti iznos temeljnog kapitala koji se na njih odnosi daju razliito pravo glasa u skuptini drutva Sastojci dionice - dionica koja nije izdana u nematerijaliziranom obliku mora imati sljedee sastojke: 1. oznaku da je dionica i njezin nominalni iznos ako drutvo izdaje dionice s nominalnim iznosom, 2. oznaku vrste i roda dionice, 3. tvrtku i sjedite izdavatelja dionice, 4. tvrtku, odnosno ime osobe na koju glasi dionica na ime ili naznaku da glasi na donositelja, 5. datum izdavanja i broj dionice, 6. faksimil potpisa statutom ovlatenih osoba izdavatelja dionice; -dionice izdane u nematerijaliziranom obliku ne sadre broj ni faksimil potpisa ovlatene osobe izdavatelja
Dijelovi isprave o dionici - isprava o dionici sastoji se od tri dijela:1. plat dionice - mora sadravati sve sastojke propisane ZTD-om za dionicu; 2. kuponski arak za naplatu dividendi; svaki kupon za naplatu dividende mora sadravati ove sastojke: a) redni broj kupona za naplatu dividende,b) broj dionice na koju se kupon odnosi na temelju koje se isplauje dividenda, c) tvrtku izdavatelja dionice, d) faksimil potpisa statutom ovlatenih osoba izdavatelja dionice;
3. talon s kojim imatelj dionice ostvaruje pravo na nove kuponske arke ako su iskoriteni svi kuponi za isplatu dividende; talon mora sadravati broj dionice na koju se odnosi
Odluka o izdavanju dionica - odluku o izdavanju dionica donose glavna skuptina ili osnivai drutva u skladu sa statutom; odlukom o izdavanju dionica utvruju se: 1. tvrtka izdavatelja dionica, 2. ukupni iznos na koji se izdaju dionice i broj dionica, 3. nominalni iznosi dionica, ako se izdaju dionice s nominalnim iznosom, 4. oznaka da dionice glase na donositelja ili na ime, 5. izdaju li se uz izdavanje isprava o dionici ili kao nematerijalizirani vrijednosni papiri, 6. vrijeme upisa dionica, 7. nain upisa dionica, 8. kod koga se, u kojem roku i na koji nain uplauju dionice, 9. u kojemu se roku vraaju uplaena sredstva ako se odustane od izdavanja dionica, 10. vrsta i rod dionica, 11. redoslijed ostvarenja prvenstva iz povlatenih dionica ako se one izdaju u vie serija; Pod uvjetima propisanim Zakonom o tritu vrijdnosnih papira, statutom drutva se odreuje da drutvo izdaje isprave o dionicama ili dionice u nematerijaliziranom obliku
Nematerijalizirani vrijednosni papiri (l. 124-133. ZTVP) - nematerijalizirani vrijednosni papir je elektroniki zapis na raunu vrijednosnih papira u kompjutorskom sustavu sredinje depozitarne agencije kojim se njegov izdavatelj obvezuje vlasniku ispuniti obvezu sadranu u nematerijaliziranom vrijednosnom papiru; u javnoj ponudi mogu se izdavati samo nematerijalizirani vrijednosni papiri; nematerijalizirani vrijednosni papiri koji unutar iste vrste i istog roda daju ista prava u pravnom prometu su zamjenjivi bez ogranienja, tako da bilo koja obveza moe biti ispunjena prijenosom bilo kojeg vrijednosnog papira iste vrste i istog roda, pa vjerovnik ne moe potraivati pojedinano odreene nematerijalizirane vrijednosne papire.
Na raunima nematerijaliziranih vrijednosnih papira vode se podaci o vrstama, rodovima, koliinama, stvarnim pravima i nosiocima tih prava, ogranienjima stvarnih prava, te povijesti upisa nematerijaliziranih vrijednosnih papira; raun nematerijaliziranih vrijednosnih papira moe glasiti na jednu osobu, na vie osoba koje mogu biti vlasnici, odnosno suvlasnici nematerijaliziranih vrijednosnih papira (zajedniki raun) i na banku skrbnika
Bitni sastojci nematerijaliziranog vrijednosnog papira - iznimno od odredbi opih i posebnih zakona kojima se propisuju bitni sastojci pojedinih vrsta vrijednosnih papira, kada ti vrijednosni papiri imaju oblik nematerijaliziranoga vrijednosnog papira tada ne sadre serijski i kontrolni broj, niti potpise ovlatenih osoba.
Kome pripada pravo iz vrijednosnog papira - potraivanje iz nematerijaliziranog vrijednosnog papira pripada njegovom vlasniku; vlasnik nematerijaliziranog vrijednosnog papira je osoba na ije ime glasi raun vrijednosnih papira kod sredinje depozitarne agencije na kojem je ubiljeen nematerijalizirani vrijednosni papir; iznimno, kada banka skrbnik dri nematerijalizirane vrijednosne papire za tui raun, odvojeno od vlastite imovine, vlasnikom tih nematerijaliziranih vrijednosnih papira smatra se osoba za koju ih skrbnik dri
Vlasnitvo nematerijaliziranih vrijednosnih papira - vlasnitvo i prava koja proizlaze iz nematerijaliziranog vrijednosnog papira stjeu se njegovim prijenosom s rauna nematerijaliziranih vrijednosnih papira prenositelja, na raun nematerijaliziranih vrijednosnih papira stjecatelja,- na temelju valjanog pravnog posla kojemu je cilj stjecanje vlasnitva, - odluke suda, odnosno druge nadlene vlasti,- nasljeivanja - na temelju zakona; Vlasnitvo i prava koja proizlaze iz nematerijaliziranog vrijednosnog papira stjeu se u trenutku njegova upisa na raun nematerijaliziranih vrijednosnih papira stjecatelja ili banke skrbnika koja dri nematerijalizirani vrijednosni papir za raun stjecatelja; isto vrijedi i za prestanak vlasnitva.
Zalono pravo na nematerijaliziranim vrijednosnim papirima - zalono pravo na nematerijaliziranom vrijednosnom papiru stjee se odgovarajuim upisom tog prava na raunu nematerijaliziranih vrijednosnih papira na temelju valjanoga pravnog posla, sudske odluke ili zakona; -neovisno o pravnom temelju prestanka, zalono pravo na nematerijaliziranom vrijednosnom papiru prestaje u trenutku njegovog brisanja
Prijeboj, namira i preknjibe nematerijaliziranih vrijednosnih papira - prijenos vlasnitva nematerijaliziranog vrijednosnog papira na temelju transakcije sklopljene na burzi ili ureenom javnom tritu provodi se u postupku prijeboja i namire;- stjecanje i prestanak vlasnitva i drugih prava nad nematerijaliziranim vrijednosnim papirom na temelju valjanih pravnih poslova sklopljenih izvan burze i ureenoga javnog trita, na temelju odluke suda, odnosno druge nadlene vlasti, nasljeivanja i na temelju zakona provodi se odgovarajuim upisima u elektronike zapise u postupku preknjibi
