Top Banner
Povratak financijskih tržišta u normalu ili zatišje pred oluju? January 25, 2016 13:10 U posljednjih nekoliko dana došlo je do stabilizacije na gotovo svim najvažnijim financijskim tržištima. Dionice koje su gubile na vrijednosti gotovo mjesec dana porasle su nekoliko posto, a na valutama je također došlo do korekcije prethodnog kretanja. Američki SP500 indeks je nakon pada od 13% porastao 5% te se sada nalazi na razini na kojoj je bio u rujnu prošle godine, dok je njemački DAX nakon pada od 15% također nadoknadio 5% te se nalazi na razini iz listopada 2015. godine. Na valutnom tržištu, sigurna utočišta kao što su američki dolar i japanski jen, prestali su jačati te u zadnjim danima izgubili 1-2% vrijednosti u odnosu na većinu ostalih valuta, što ukazuje
77

Povratak financijskih tržišta u normalu ili zatišje pred oluju.doc

Apr 14, 2016

Download

Documents

Mersud
Welcome message from author
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
Page 1: Povratak financijskih tržišta u normalu ili zatišje pred oluju.doc

Povratak financijskih tržišta u normalu ili zatišje pred oluju?January 25, 2016 13:10

U posljednjih nekoliko dana došlo je do stabilizacije na gotovo svim najvažnijim financijskim tržištima. Dionice koje su gubile na vrijednosti gotovo mjesec dana porasle su nekoliko posto, a na valutama je također došlo do korekcije prethodnog kretanja.

Američki SP500 indeks je nakon pada od 13% porastao 5% te se sada nalazi na razini na kojoj je bio u rujnu prošle godine, dok je njemački DAX nakon pada od 15% također nadoknadio 5% te se nalazi na razini iz listopada 2015. godine.

Na valutnom tržištu, sigurna utočišta kao što su američki dolar i japanski jen, prestali su jačati te u zadnjim danima izgubili 1-2% vrijednosti u odnosu na većinu ostalih valuta, što ukazuje da je strah po pitanju gospodarske situacije splasnuo te se situacija normalizira.

Među valutama je u posljednje vrijeme jedina iznimka euro, koji se neuobičajeno dobro držao u odnosu na ostale valute s obzirom na paniku koja je vladala tržištima. Moguće je da je upravo radi toga Mario Draghi, guverner Europske centralne banke, prošli tjedan najavio mogućnost i razgovore o eventualnom dodatnom popuštanju monetarne politike u eurozoni,

Page 2: Povratak financijskih tržišta u normalu ili zatišje pred oluju.doc

kako bi spriječio daljnje jačanje europske valute. Na temelju ove vijesti euro je počeo slabiti te je izgledan nastavak slabljenja u idućim mjesecima.

Nakon neprestanog pada cijene nafte od početka godine, cijena crnog zlata u posljednja četiri dana počela naglo rasti te se sada nalazi čak 16% iznad dna dosegnutog sredinom prošlog tjedna. U trenutku pisanja analize cijena BRENT nafte na platformama Admiral Marketsa iznosi 32,03$ po barelu.

Za vrijeme panike na kineskoj burzi koja se počela širiti i na razvijena tržišta, pojavio se strah da su problemi u Kini mnogo veći nego kineska vlada želi priznati i da će uzrokovati značajno usporavanje kineskog ali i globalnog gospodarststva te možda čak neke zemlje ponovno baciti u recesiju. Ukoliko bi došlo do toga, pad na burzama bi se nastavio a trenutno smirivanje bi bilo samo zatišje pred oluju. Nagli pad cijene nafte je bio dodatan dokaz slabosti globalnog gospodarstva i išao u prilog takvom scenariju.

Analitičari Admiral Marketsa smatraju je s obzirom na trenutno dostupne informacije mogućnost globalne recesije iznimno niska. Kinesko gospodarstvo zaista usporava, no o rastu BDP-a od 6,8% godišnje gospodarstva na zapadu mogu samo sanjati. Sa usporavanjem rasta nužno će se dogoditi problemi kao što je pad na burzama ili odljev kapitala iz zemlje, no to neće dovesti do urušavanja cijelog gospodarstva. Kada su u pitanju razvijena gospodarstva, u SAD-u je situacija poprilično dobra – BDP raste umjerenim stopama, a stopa nezaposlenosti je niskih 5%. U Europi i Japanu situacija nije bajna, ali centralne banke pomno motre situaciju, te sa ovlastima koje su do prije par godina bile nezamislive, mogu značajno utjecati na situaciju i ublažiti ili u potpunosti spriječiti značajnije usporavanje gospodarske aktivnosti. Radi toga, značajniji pad cijena dionica i indeksa sa sadašnjih razina je malo vjerojatan te bi u toku godine indeksi kao što su SP500, DAX i NIKKEI trebali polagano rasti.

Na valutnom tržištu američki dolar bi trebao nastaviti jačati u odnosu na euro dok bi cijena nafte trebala početi rasti te u idućih nekoliko mjeseci barem na kratko dosegnuti cijenu od 40$ po barelu.

Besplatno online predavanje

Sve one koji žele saznati više o situaciji na tržištu i očekivanom kretanju vrijednosti najtrgovanijih financijskih instrumenata, Admiral Markets poziva na besplatno online predavanje koje će se održati u utorak (26.01.) u 18 sati. Prijaviti se možete putem ove stranice.

Za Admiral Markets:

Josip Kokanović, mag. oec.

(http://www.admiralmarkets.com.hr/analytics/fundamental-analysis/povratak-financijskih-trzista-u-normalu-ili-zatisje-pred-oluju

Page 3: Povratak financijskih tržišta u normalu ili zatišje pred oluju.doc

Može li Kina pobijediti u valutnom ratu?January 18, 2016 12:58

Gospodarska situacija u Kini više nije bajna. Spektakularni gospodarski rast polagano usporava i investitori na financijskim tržištima su u strahu da bi se usporavanje moglo proširiti na ostatak svijeta te možda čak uzrokovati novu globalnu recesiju.

Naime, na temelju usporavanja građevinskog sektora i neodrživog rasta cijena dionica na burzi u Shanghaiju, u drugom dijelu prošle godine počela je masovna rasprodaja dionica koja još uvijek traje. Od početka godine referentni indeks Shanghaijse burze pao je dodatnih 17% što je uzrokovalo značajni pad i na većini ostalih svjetskih burzi.

Kineski valuta - renminbi (yuan), slabi već dvije godine, a u trenutku pisanja analize na platformama Admiral Marketsa tečaj USD/CNY iznosi 6,5888 što je najslabiji tečaj CNY u posljednjih pet godina.

Panika na burzi na temelju koje je samo u prosincu iz Kine izvučeno preko 170 milijardi dolara stranog kapitala mogla bi dodatno usporiti gospodarski rast koji bi u zadnjem kvartalu 2015. godine trebao iznositi 6,9%. Službeni podatak o gospodarskom rastu biti će objavljen u noći sa ponedjeljka na utorak.

Page 4: Povratak financijskih tržišta u normalu ili zatišje pred oluju.doc

Budući da je maksimalni mogući gospodarski rast prioritet kineskih vlasti, centralna banka će poduzeti što god je potrebno ga se ubrza. Najjednostavniji način za kratkoročno poboljšanje gospodarske situacije jest povećanje izvoza koji je već desetljećima najvažniji motor gospodarskog rasta u Kini. Izvoz se može povećati slabljenjem valute što dovodi do situacije u kojoj su kineski proizvodi u inozemstvu jeftiniji, a strani proizvodi u Kini skuplji. Poticanje gospodarskog rasta na ovaj način naziva se valutni rat i posljednjih nekoliko godina praktički da nema važnije države koja su u njega nije uključila.

Dodatan razlog za slabljenje kineske valute je jačanje američkog dolara u odnosu na većinu drugih svjetskih valuta. Budući da je tečaj kineske valuta usko vezan za američki dolar, zajedno sa jačanjem dolara, jača i renminbi (yuan) što iz kineske perspektive trenutno nije poželjno.

Analitičari Admiral Marketsa smatraju da će kineska centralna banka, koja je već nekoliko puta u zadnjih godinu dana oslabila valutu, nastaviti sa istom praksom. Najizgledniji scenarij je dodatno slabljenje yuana od nekoliko posto u tijeku 2016. godine. No budući da svaka devalvacija bez obzira koliko mala bila uzrokuje paniku na financijskim tržištima, postoji mogućnost da Kineska narodna banka neće htjeti cijele godine biti u fokusu financijskih tržišta i smirivati ih, nego jednokratno devalvirati valutu za 10% ili više te jednim potezom pera značajno pomoći gospodarstvu.

Besplatno online predavanje

Sve one koji žele saznati više o situaciji na tržištu i očekivanom kretanju vrijednosti najtrgovanijih financijskih instrumenata, Admiral Markets poziva na besplatno online predavanje koje će se održati u utorak (19.01.) u 18 sati. Prijaviti se možete putem ove stranice.

Za Admiral Markets:

Josip Kokanović, mag. oec.

(http://www.admiralmarkets.com.hr/analytics/fundamental-analysis/moze-li-kina-pobijediti-u-valutnom-ratu

Cijena sirove nafte na svjetskim tržištima ne prestaje padati. Nakon pada od 27% u 2015. godini, cijena barela BRENT nafte od početka godine pala je dodatnih 12%, a u trenutku pisanja analize na platformama Admiral Marketsa iznosi 33,42$.

Budući da je barel nafte 159 litara, lako je izračunati da je cijena 1 litre sirove nafte približno 0,21 USD ili 1,50 kn. Po sadašnjoj cijeni, na benzinskim crpkama je čak i cijena benzina i dizela, u koju su uračunate trošarine, osjetno niža od cijene obične izvorske vode kojoj cijena nerijetko iznosi više od 10 kn po litri.

Page 5: Povratak financijskih tržišta u normalu ili zatišje pred oluju.doc

Vjerojatno postoje opravdani ekonomski razlozi za visoku cijenu vode, no što se događa sa naftom?

Glavni razlog naglog pada cijene crnog zlata je zaokret u politici Saudijske Arabije koja više ne želi smanjivati proizvodnju kada je cijena nafte niska kako bi umjetno stvorila nestašicu na temelju koje cijena ponovno počne rasti. Novi cilj Saudijske Arabije je uništiti proizvodnju u drugim zemljama kako bi zadržala visoki udio u ukupnoj globalnoj proizvodnji nafte sa kojim dolazi veliki utjecaj na cijenu u dugom roku.

No plan se ne odvija kako su ga Saudijci zajedno sa saveznicima u OPEC-u zamislili. Proizvodnja u drugim zemljama ne opada dovoljno brzo te je tržište i dalje prezasićeno naftom.

U takvoj situaciji su investitori i špekulanti na financijskim tržištima prepoznali priliku za ostvarivanje profita na dodatnom padu cijene i počeli masovno otvarati prodajne (short) ugovore na tržištima futuresa, opcija i ostalih financijskih izvedenica. Po posljednjim podacima sa amemričkog tržišta futuresa, broj sklopljenjih short ugovora je praktički rekordno visok, a neto broj kupovnih ugovora je najniži od 2010. godine što znači da mnogi veliki i ozbiljni ulagači očekuju nastavak pada cijene.

Analiitičari Admiral Marketsa smatraju da nije realno očekivati značajniji pad sa ove razine. Mnogi projekti pokrenuti zadnjih godina u naftnoj industriji su temeljeni na cijeni od približno 100$ po barelu, te se pri ovakvim cijenama jednostavno ne isplate. Ukoliko cijena uskoro ne poraste sa sadašnje razine, mnoge bušotine će biti zatvorene, a planirano pokretanje novih projekata biti će odgođeno ili otkazano. Iznimno velika špekulativna prodaja naftnih ugovora također ide u prilog skorašnjem rastu cijene, jer takvi ugovori mogu biti zatvoreni isključivo ponovnom kupnjom naftnih ugovora što će doprijeneti rastu cijene u budućnosti. Veća je vjerojatnost da će cijena nafte prije dosegnuti 50$ nego 20$ po barelu što su nedavno prognozirali u jednoj od najvećih američkih banaka.

Besplatno online predavanje

Sve one koji žele saznati više o situaciji na tržištu i očekivanom kretanju vrijednosti najtrgovanijih financijskih instrumenata, Admiral Markets poziva na besplatno online predavanje koje će se održati u utorak (12.01.) u 18 sati. Prijaviti se možete putem ove stranice.

Za Admiral Markets:

Josip Kokanović, mag. oec.

Analitičar

---------------------------------------

(http://www.admiralmarkets.com.hr/analytics/fundamental-analysis/kako-je-moguce-da-je-litra-benzina-jeftinija-od-litre-vode

Page 6: Povratak financijskih tržišta u normalu ili zatišje pred oluju.doc

U što investirati u 2016. godini?January 04, 2016 12:10

Nakon burne 2015. godine u kojoj je CHF naglo ojačao a cijena nafte pala dodatnih 25%, slijedi nam još jedna neizvjesna godina u kojoj su mogući značajni pomaci vrijednosti energenata, valuta, dionica i ostalih financijskih instrumenata.

Valute

Gospodarska situacija u najvažnijim gospodarstvima na svijetu se vjerojatno neće značajno promijeniti. Američko gospodarstvo rasti će umjerenim tempom dok će gospodarstva Kine, Japana i eurozone rasti sporije od očekivanja i želja gospodarstvenika i vlada navedenih zemalja. Radi toga će, za razliku od većine centralnih banaka koje će i dalje provoditi vrlo labavu monetarnu politiku, američka centralna banka u tijeku godine kamatne stope podići još nekoliko puta. To će vjerojatno uzrokovati dodatno jačanje američkog dolara u odnosu na većinu drugih valuta a pogotovo u odnosu na euro jer se nagađa da će Europska centralna banka morati dodatno spuštati već rekordno niske kamatne stope. Moguće je da će u tijeku godine američki dolar barem na kratko postati jači od eura.

Budući da je stopa inflacije u Švicarskoj vrlo niska te prijeti deflacija, moguće je da će švicarska centralna banka biti prisiljena agresivnije djelovati kako bi oslabila i dalje

Page 7: Povratak financijskih tržišta u normalu ili zatišje pred oluju.doc

precijenjeni CHF. Analitičari Admiral Marketsa smatraju da je naizgledniji scenarij kretanja tečaja CHF slabljenje od nekoliko posto.

Dionice

Nakon 2015. godine koju je američki SP500 indeks završio na istoj razini koju je počeo, vjerojatno nas očekuje dobra godina. Razlog izostanku rasta je bila prilagodba na prestanak ubizgavanja novca u financijski sustav i strah od posljedica prvog podizanja kamatnih stopa nakon gotovo cijelog desetljeća. No upravo je podizanje kamatnih stopa znak da je sada čak i pretjerano oprezna američka centralna banka uvjerena da je američko gospodarstvo u dobrom stanju te da će u ovoj godini situacija nastaviti popravljati. Na temelju toga očekuje se rast vrijednosti glavnih američkih indeksa od barem 5-10%. Dionice na razvijenim europskim tržištima bi mogle porasti za nijansu više na temelju labave monetarne politike u Europi.

Zlato

Sa nastavnom podizanja kamatnih stopa u SAD-u čuvanje vrijednosti u zlatu, koje ne donosi nikakav prinos, postajati će sve manje privlačno. Mnogi vlasnici zlata odlučivati će se na prodaju i ulaganje kapitala u druge investicijske klase što će vjerojatno uzrokovati pad cijene zlata sa sadašnjih 1074$ na ispod 1000$ po unci.

Nafta

Već nekoliko tjedana cijena BRENT nafte ne uspijeva pasti ispod razine od približno 35$ što možda ukazuje skori završetak padajućeg trenda. Za sada nafte na tržištu još uvijek ima previše te je uvijek moguć dodatan pad cijene od nekoliko posto, no investitori i špekulanti uvijek promatraju dugi rok te bi vrlo brzo mogli ponovno masovno kupovati naftu. Naime, na globalnoj razini proizvodni kapaciteti su samo nekoliko posto veći od trenutne potražnje koja iz godine u godinu stabilno raste. U takvoj situaciji pad kapitalnih ulaganja u nafte bušotine i ostalu infrastrukturu od 30% u 2015. godini i očekivani pad od dodatnih 20-30% u ovoj godini će prije ili kasije uzrokovati nestašicu te nagli rast cijene crnog zlata. Analitičari Admiral Marketsa smatraju da bi na temelju očekivane nestašice u budućnosti vrlo brzo moglo doći do značajnije kupnje naftnih ugovora što bi moglo uzrokovati rast cijene od čak nekoliko desetaka posto u tijeku godine.

Besplatno online predavanje

Sve one koji žele saznati više o situaciji na tržištu i očekivanom kretanju vrijednosti najtrgovanijih financijskih instrumenata, Admiral Markets poziva na besplatno online predavanje koje će se održati u utorak (05.01.) u 18 sati. Prijaviti se možete putem ove stranice.

Za Admiral Markets:

Josip Kokanović, mag. oec.

Analitičar

(http://www.admiralmarkets.com.hr/analytics/fundamental-analysis/u-sto-investirati-u-2016-godini)

Page 8: Povratak financijskih tržišta u normalu ili zatišje pred oluju.doc

Hoće li cijena nafte pasti na 20$ po barelu?December 21, 2015 12:27

Cijena BRENT nafte je u ponedjeljak ujutro pala na najnižu razinu u posljednih 11 godina te u trenutku pisanja analize na platformama Admiral Marketsa iznosi 36,30$ po barelu.

Razlog strmoglavom padu sa 115$ na sadašnju cijenu u samo godinu i pol dana je radikalna promjena u politici Saudijske Arabije koja više ne želi cijenu nafte držati na najvišoj mogućoj razini nego želi povećati ili barem održati svoj udio u globalnoj proizvodnji te na taj način zadržati utjecaj na cijenu crnog zlata.

Visoka cijena nafte prošlih godina uzrokovala je pokretanje velikih projekata u naftnoj industriji diljem svijeta. Proizvodnja u Rusiji je ove godine rekordno visoka, a u SAD-u vrlo blizu rekordne razine čak i uz nagli pad cijene. Saudijci rušenjem cijene žele proizvodnju u drugim zemljama učiniti neisplativom što bi nužno dovelo do otkazivanja novih projekata i gašenja postojećih bušotina.

Page 9: Povratak financijskih tržišta u normalu ili zatišje pred oluju.doc

No naftna industrija u drugim zemljama je otpornija nego ne donedavno smatralo. Zamjenik ruskog ministra energetike je izjavio da će ruske nafte kompanije početi smanjivati proizvodnju tek kada cijena padne na 0$, čime je očito htio poručiti da Rusija ne planira smanjivati proizvodnju. Proizvodnja u SAD-u je također otpornija nego je itko očekivao. Iako je broj aktivnih bušotina značajno pao u posljednjih godinu dana, iz preostalih se vadi gotovo ista količina nafte kao i kada je cijena bila preko 100$ po barelu.

Upravo na temelju nepopuštanja niti jedne relevantne strane po pitanju proizvodnje, Goldman Sachs – jedna od najvećih američkih banaka, je dala svoju procjenu da bi cijena nafte mogla pasti na samo 20$ po barelu prije nego se trend okrene jer po toj cijeni ne samo da se ne isplati ulagati u nove projekte, nego se čak i na dobrom dijelu postojećih bušotina ostvaruje čisti gubitak, pa bi proizvođači bili prisiljeni gasiti proizvodnju.

Analitičari Admiral Marketsa smatraju da nije realno očekivati pad na tako nisku cijenu i da je dno vrlo blizu. Kada god na tržištima dođe do velikih promjena cijene, pojavljuju se nerealne prognoze koje se najčešće ne ostvare. Na početku financijske krize, kada je cijena nafte u jednom trenutku dosegnula 147$ po barelu, čak i mnogi ozbiljni analitičari i financijske institucije su davali prognoze o nastavku rasta u nedogled. Upravo je Goldman Sachs 2008. godine smatrao da je samo pitanje vremena kada će cijena nafte dosegnuti 200$ po barelu.

Naravno da je uvijek moguć pad od još nekoliko posto, no treba uzeti u obzir da će proizvodnja vrlo vjerojatno početi padati ako se cijena duže zadrži na ovim razinama, dok će sa svakim novim padom cijene potražnja od strane krajnjih potrošača rasti. Špekulanti na financijskim tržištima već sada drže rekordne količine prodajnih ugovora što znači da ponestaje onih koji špekulativnim aktivnostima mogu dodatno rušiti cijenu, a prije ili kasnije te prodajne pozicije će se morati zatvoriti kupnjom koja će doprinijeti rastu cijene u budućnosti. Treba imati na umu i da su globalni proizvodni kapaciteti trenutno samo 2% veći od ukupne potrošnje, što se lako može smanjiti radi političkih odluka, ratnih sukoba, terorističkih napada, havarija na naftovodima i sl., što bi uzrokovalo nestašicu na temelju koje bi cijena počela naglo rasti.

Na temelju svega navedenoga, najrealniji scenarij je vraćanje cijene nafte na 80$ po barelu do 2020. godine, što je službena prognoza Međunarodne energetske agencije (IEA).

Besplatno online predavanje

Sve one koji žele saznati više o situaciji na tržištu i očekivanom kretanju vrijednosti najtrgovanijih financijskih instrumenata, Admiral Markets poziva na besplatno online predavanje koje će se održati u utorak (22.12.) u 18 sati. Prijaviti se možete putem ove stranice.

Za Admiral Markets:

Josip Kokanović, mag. oec.

Analitičar

(http://www.admiralmarkets.com.hr/analytics/fundamental-analysis/hoce-li-cijena-nafte-pasti-na-20-po-barelu)

Page 10: Povratak financijskih tržišta u normalu ili zatišje pred oluju.doc

Središnje banke se rješavaju američkih državnih obveznica rekordnim tempom – Financijska tržišta strahuju od potpunog urušavanja piše: N.Babic

Prema najnovijim podacima koje su objavile američke Federalne Rezerve (FED) su samo u prvom tjednu 2016. strane središnje banke prodale američkih državnih obveznica u vrijednosti 12 milijardi dolara, a tijekom idućeg tjedna su se oslobodile još 34,5 milijardi dolara, što je "najgore početak godine ikada", prenosi Financijski Vjesnik.

Zbog ove prodaje je ukupan iznos američkih državnih obveznica u stranim središnjim bankama smanjen na 2 962 milijarde dolara, što je najniža razina od travnja 2015. godine.

Tjedni pad je bio najveći jer je Kina počela likvidirati svoje rezerve obveznica američkog duga još sredinom 2014. godine.

Page 11: Povratak financijskih tržišta u normalu ili zatišje pred oluju.doc

Kao što navodi Financijski Vjesnik,  trenutni trend "nije ništa čudno", jer su zbog visoke volatilnosti i krize u mnogim zemljama u razvoju središnje banke prisiljene prodavati imovinu u dolarima kako bi stabilizirale valutu ili svije burze.

Uloga Kine

Očito je da Kina, koja i dalje prodaje obveznice američke vlade, ima važnu ulogu u ovom dinamičnom procesu.

Mnogi ekonomisti ovako drastičan pad američkog duga u stranim bankama pripisuju isključivo prodaju imovine od strane Narodne banke Kine, ali je primjetno da su nju počele slijediti i druge azijske središnje banke.

Međutim, drugi stručnjaci tvrde da, iako se ne može podcjenjivati važnost postupaka Kine, trend prodaje obveznica slijede gotovo sve inozemne banke.

"To ima smisla, jer danas mnoge nacionalne valute gube vrijednost u odnosu na američki dolar i regulatori ih pokušavaju održati na prihvatljivoj razini", kaže članak.

Svjedočimo li "velikom šoku"?

U ovoj situaciji se postavlja pitanje koliko je aktivna prodaja američkih obveznica? Koliko dugo će trajati rezerve zemalja, a posebno Kine?

Neki ekonomisti tvrde da će trenutnim tempom većina stranih središnjih banaka svoju imovinu u dolarima prodati u samo tri mjeseca, a to će biti "veliki šok".

"S jedne strane imamo Kinu, koja troši mnogo novca kako bi obuzdala rekordan odljev kapitala, ali i dalje mora dopustiti vlastitoj valuti da slobodno pluta, što će samo pogoršati situaciju", objašnjava članak.

"S druge strane, nejasno je kako će to utjecati na američke Federalne Rezerve i profitabilnost američkog Ministarstva financija", zaključuje tekst.

Zanimljivo je da se Kina ubrzano počela rješavati dolara istovremeno kada je od Međunarodnog monetarnog fonda dobila potvrdu da će njena valuta biti dio košarice valuta i da će kineski juan imati "posebna prava vučenja"

Page 12: Povratak financijskih tržišta u normalu ili zatišje pred oluju.doc

koja su se ranije određivala na temelju dnevnog prosjeka srednjih vrijednosti četiriju svjetskih valuta – američkog dolara, eura, japanskog jena i britanske funte.

Kako prenosi The Wall Street Journal, samo u prosincu 2015. se Kina riješila 107 milijardi američkih dolara, a tijekom prošle godine je Narodna banka Kine ukupno umanjila dolarske rezerve za 512,7 milijardi dolara. Navodno se na taj korak Peking odlučio kako bi popravio štetu na burzama i zaštitio svoje gospodarstvo, ali s druge strane i dalje drži nisu vrijednost juana kako bi potaknuo izvoz.

S druge strane postoje i oni koji predviđaju skoro uvođenje zlatnog standarda u Kini, na što je Forbes upozoravao još u svibnju prošle godine.

Mark O'Byrne, stručnjak najveće svjetske kuće za prodaju i ulaganja u zlato i srebro GoldCore, izjavio je da ćemo ove godine u travnju znati stvarnu količinu zlata kojeg posjeduje Kina, ali i da se ruski predsjednik Vladimir Putin priprema za "savršenu ekonomsku oluju" koju je prije nekoliko godina, duboko u svojim hodnicima, osmislio FED.

"Peking već sada izračunava svoje cijene služeći se zlatom kao mjernom jedinicom. Ako se taj trend nastavi, sljedeći korak će biti uvođenje zlatnog kineskog standarda, što će u stvari biti stvaranje "azijskog Bretton Woodsa", što je isto kao i "ubojstvo" američkog dolara", potvrdio je Lawrence Williams, stručnjak za tržište plemenitih metala.

Forbes doduše scenarij zlatnog juana predviđa za Kinu, ali mnoge središnje banke diljem svijeta trpe pritisak jakog dolara, posebice one koje ovise o izvozu nafte, plina i drugih sirovina. Na primjer velike probleme s tečajem imaju Azerbejdžan i Kazahstan, Venezuela, Nigerija, Angola i mnoge druge zemlje.

Nakon vijesti da se američkih državnih obveznica rješavaju i druge središnje banke, ne samo Kina, pojavile su se informacije kako banke žele vratiti zlatni standard i urušiti tržište koje počiva na petrodolaru, koji im  samo opterećuje državne financije.

Čini se da je svijet već na rubu, a Kina i Rusija su izgleda bile samo inicijator ovog procesa.

Bill Holter je jedan od najboljih financijskih analitičara tvrdi "kako smo na samom ulazu u pakao", a prije tri dana je na praznik u spomen na Martina

Page 13: Povratak financijskih tržišta u normalu ili zatišje pred oluju.doc

Luthera Kinga, izjavio da ne zna kako će sutra otvoriti burzu na Wall Streetu.

"Amerika biti zemlja trećeg svijeta, a Kina ne, jer se Kina pripremila, dok smo mi predugo bili na godišnjem odmoru", rekao je Bill Holter.

Dakle, promjene se događaju takvim tempom da ih je čak teško pratiti, a za jednu sveobuhvatnu analizu bi se trebalo konzultirati s vrhunskim stručnjacima za monetarnu politiku. No, da će 2016. biti burna predviđa i Bloomberg, koji u prošli petak upozorava na nadolazeći "valutni rat".

U bliskoj budućnosti možemo očekivati globalni valutni rat, a jačanje jena i eura će stimulirati monetarnu politiku u  Japanu i Europi, prenosi Bloomberg.

Prošli tjedan je jen ojačao više nego ikad u odnosu na dolar. 11. siječnja je dolar u odnosu na jen na tokijskoj burzi pao na najnižu razinu od kolovoza 2015. godine, dok se osjeća napetost i u kineskom gospodarstvu. U međuvremenu je euro ojačao u odnosu na gotovo svih 16 glavnih valuta, a ovo je situacija koja bi mogla dovesti do valutnog rata, kaže Bloomberg.

Posebno zanimljiv osvrt je dao ruski analitičar Oleg Makarenko, koji podsjeća da je Vladimir Putin pozvao vladu da se pripremi za bilo koji razvoj situacije na burzama i tržištima roba. 

Što je Putin mislio pod tržištima roba je jasno, jer Rusija značajan dio novca dobiva od izvoza raznih sirovina, zbog čega je pad cijena nafte imao loš učinak na ruski proračun i trgovinsku bilancu.

"Ja ću ovdje napraviti digresiju, jer znam da proizvodnja nafte nije, primjerice, isto što i proizvodnja banana ili cipela. Za proizvodnju nafte je danas potrebna visoka i teška tehnologija, a ona je potrebna samo da se nafta fizički izvuče na površinu. No, to je samo pola posla. Trebamo našu naftu zaštitili od pohlepnih demokrata, a onda je profitabilno prodati za vlastitu valutu i za nju dobiti adekvatnu cijenu. Ako se tome doda činjenica da je nafta strateški i vrijedan izvor prihoda, jasno je da je proizvodnja nafte složen, ali isplativ i perspektivan posao. Međutim, do sada u Rusiji nismo tako dobro štitili naftu, kao što nas je naša vojska pouzdano štitila od humanitarnog bombardiranja", kaže Makarenko.

"No, što je još gore, naša tehnologija ozbiljno ovisi o onoj zapadnoj u ovom području, a u slučaju daljnjeg pogoršanja odnosa, proizvodnja će u

Page 14: Povratak financijskih tržišta u normalu ili zatišje pred oluju.doc

nekim područjima biti komplicirana. "Naftni rubalj" je samo početak de-dolarizacija, ali ipak ovaj proces nezaustavljivo napreduje. Međutim, do uspostave potpunog "naftnog rublja" ima još puno posla. S druge strane se sjećam da su svi pesimisti prije godinu dana uvjeravali javnost da je rublja čvrsto vezana za naftu, a tečaj se izračunavao prema formuli 3 600 rubalja po barelu. Da su bili u pravu, onda bi dolar danas vrijedio 120 rubalja, posebno ako uzmemo u obzir da barel nafte stoji oko 30 dolara i dalje pada. U stvari, dolar u ovom trenutku vrijedi 78 rubalja, a ne 120. A zašto? Iz prostog razloga što osim nafte izvozimo žitarice i metale, oružje i nuklearne elektrane. Imamo trgovinski suficit i ogromne valutne rezerve za crne dane. Jednako tako imamo i dobro razvijenu poljoprivrednu industriju, što nam omogućuje, ako bude potrebno, da smanjimo obim uvoza", tvrdi Makarenko u svom članku "Zbor pesimista".

Što se tiče Putinovog naputka da se pozorno prate cijene dionica i tržišta roba tržišta, iako je ruska vlada već počela raditi na tome, potrebno je skrenuti pozornost na činjenicu da treba biti spremna za bilo koji razvoj situacije na tržištima roba, tržištima kapitala, vrlo pažljivo odabrati trenutak i scenarij koji je najpovoljniji po rusku ekonomiju.

Na tržištima roba je opet sve jasno, a neki ugledni analitičari ukazuju da bi cijene nafte mogle pasti i na 16 dolara za barel, čak i niže. Moramo se pripremiti na to da će proračun dobiti manje novca, a vlada će morati ili trošiti rezerve ili brzo rezati ne tako važne troškove.

Ali zašto je Vladimir Putin pozvao vladu da obrati više pozornosti na burze?

"RTS i MICEX, rusko tržište dionica, je vrlo malo u odnosu na veličinu naše ekonomije. Ako sutra ruski indeksi padnu 10 puta, to nitko neće primijetiti, osim onih koji su uložili novac da bi se kockali. Tvrtke će raditi svoj posao kao i obično i ništa se u velikoj mjeri neće dogoditi", pojašnjava ruski analitičar.

Dakle, ruski predsjednik je mislio na inozemne burze, a kao što stoji u početku, a na njima je u tijeku pravi valutni rat. Strane burze stvarno mogu utjecati na stanje u Rusiji i to samo ako će strmoglave u ponor, čime će početi druga velika globalna kriza.

Page 15: Povratak financijskih tržišta u normalu ili zatišje pred oluju.doc

Kako tvrdi Makarenko, ovo je prvi put, koliko se on sjeća, da je Putin pozvao vladu da prati američke burze. Situacija je vrlo intrigantna i čini se da ćemo u narednim tjednima svjedočiti uzbudljivoj drami.

George Soros je izjavio da se približava ekonomska kriza poput one iz 2008. godine:

Bank of Scotland, jedna od najvećih u svijetu, savjetovala je svojim klijentima da "prodaju sve".

Banke Societe General, također financijski div, ne isključuje mogućnost da će vrijednost dionica na američkim burzama pasti i do 75%.

To bi zaista bio rekord, jer su tijekom Velike recesije 2008.  cijene dionice pala "samo" dva puta, dok francuska banka sada predviđa kudikamo veći pad, a mnogi vjeruju da je to i dalje "optimistična prognoza".

Ovom zboru pesimista se pridružio i "proročanski duet" iz JP Morgana, dva analitičara hrvatskog podrijetla, Dubravko Lakoš-Bujas i Marko Kolanović, čije su se prognoze za 2015. obistinile sa zastrašujućom točnošću.

Dubravko Lakoš- Bujas je rekao da je strategija koja je prethodno funkcionirala, "kupiti na nižim razinama, jer će dionice sigurno rasti", prestala raditi. On je savršeno točno prorekao kretanje tržišta prema dnu.

Legendarni Marko Kolanović, koji je kao ugledni novinar Bloomberga dobio nadimak "Gandalf", istaknuo je da nedavni potezi Federalnih Rezervi mogu smanjiti vrijednosti nekih dionica ili čak uzrokovati potpuno urušavanje tržišta.

"Opet treba reći da svi spomenuti da analitičari govore o najvećim svjetskim međunarodnih bankama. No, sama činjenica da se uvelike govori o padu cijena dionica, i to iz vjerodostojnih izvora, sugerira da su američke burze već na samom rubu ponora. Držite se čvrsto. Najzanimljiviji događaji tek predstoje", zaključuje Makarenko.

Za kraj, samo kratko priopćenje koje možda potvrđuje da nas čeka "financijska i ekonomska oluja na globalnoj razini", a tko se pripremio – pripremio se. Naime, francuski predsjednik François Hollande je zbog nezaposlenosti u zemlji proglasio izvanredno stanje u ekonomiji, prenosi Le Figaro. Nešto slično, ali iz drugih razloga je u Venezueli prošli tjedan

Page 16: Povratak financijskih tržišta u normalu ili zatišje pred oluju.doc

učinio Nicolas Maduro, a sve latinoameričke valute trpe veliki pritisak jakog dolara i neizvjesnosti u globalnom gospodarstvu, prenosi Dinero en Imagen.

(http://www.altermainstreaminfo.com.hr/vijesti/sredisnje-banke-se-rjesavaju-americkih-drzavnih-obveznica-1061

"2016. će Peking uvesti kineski zlatni standard i tako ubiti dolar" piše: N.Babic

Mark O'Byrne, stručnjak najveće svjetske kuće za prodaju i ulaganja u zlato i srebro GoldCore, izjavio je da ćemo ove godine u travnju znati stvarnu količinu zlata kojeg posjeduje Kina. O'Byrne, izvršni direktor kompanije i jedan od glavnih posrednika u trgovini zlatom u svijetu, dao je svoju prognozu za narednih 12 mjeseci.

Page 17: Povratak financijskih tržišta u normalu ili zatišje pred oluju.doc

U intervjuu za Bloomberg ovog tjedna je rekao da ćemo 2016. svjedočiti temeljnim promjenama. Prema stručnjaku, povećanje kamatne stope, na što se odlučio američki FED, dovesti će do toga da će cijena zlata pasti i do 950 dolara za uncu.

Tijekom 2015. godine su zlatne rezerve Rusije dosegle svoj maksimum i uvećane su za 186 tona. Procjenjuje se da Rusija sada ima oko 1 393 tona zlata. Prema sadašnjoj vrijednosti ono vrijedi 48,3 milijarde dolara i čini 13% ukupnih svjetskih rezervi.

O'Byrne tvrdi kako se sada ruski predsjednik Vladimir Putin priprema za "savršenu ekonomsku oluju", koju je prije nekoliko godina, duboko u svojim hodnicima, osmislio FED.

"Rusija zlato vidi kao faktor nacionalne stabilnosti", objašnjava stručnjak.

Što se tiče Kine, tamo je u siječnju 2015. volumen zlatnih rezervi bio 1 054 tone, dok je u prosincu Narodna banka Kine službeno priopćila kako posjeduje 1 743 tone.

O'Byrne naglašava kako postoje razlozi za sumnjati da je ta brojka preniska i da je to zapravo samo jedna četvrtina od stvarnih zlatnih rezervi Kine.

"Najvjerojatnije u travnju 2016. godine će biti moguće znati stvarnu količinu kineskih zlatnih rezervi", objašnjava O'Byrne.

"Težište svjetskog tržišta zlata se kreće prema Kini", potvrdio je Lawrence Williams, stručnjak za tržište plemenitih metala.

"Peking već sada izračunava svoje cijene služeći se zlatom kao mjernom jedinicom. Ako se taj trend nastavi, sljedeći korak će biti uvođenje zlatnog kineskog standarda, što će u stvari biti stvaranje "azijskog Bretton Woodsa", što je isto kao i "ubojstvo" američkog dolara", zaključuje Lawrence Williams.

(http://www.altermainstreaminfo.com.hr/vijesti/2016-ce-peking-uvesti-kineski-zlatni-standard-1013)

Page 18: Povratak financijskih tržišta u normalu ili zatišje pred oluju.doc

MMF udovoljio zahtjevu Kine – Juan može biti dio košarice pričuvnih valuta piše:

Kina je u travnju ove godine službeno zatražila da juan bude dio MMF-ovih obračunskih valuta, što je prilično uznemirilo Sjedinjene Države, Europsku uniju, Japan i Veliku Britaniju. Naime, Peking je tada zatražio da mu se dodijele "posebna prava vučenja" (Special Drawing Rights), jer je smatrao da su okolnosti takve da se vrijednost SDR-a više ne može određivati samo na temelju dnevnog prosjeka srednjih vrijednosti četiriju svjetskih valuta – američkog dolara, eura, japanskog jena i britanske funte, što je inače praksa Međunarodnog monetarnog fonda.

Direktorica Međunarodnog monetarnog fonda, Christine Lagarde, tada izjavljuje da je uključivanje juana među "osnovne valute" MMF-a "pitanje vremena", a Koos Jansen za portal Bullionstar je izjavio da će se to dogoditi već tijekom ove godine.

Page 19: Povratak financijskih tržišta u normalu ili zatišje pred oluju.doc

Danas su iz sjedišta Međunarodnog monetarnog fonda analitičari u svom izvješću pozitivno odgovorili na pitanje o uključivanju kineskog juana u košaricu pričuvnih valuta.

"S tehničke strane sve ide prema planu, a nema ni očite političke prepreke. Stručno mišljenje dano u izvješću se slaže s uključivanjem kineskog juana u košaricu", piše Reuters i dodaje da končanu odluku mora donijeti Upravni odbor MMF-a.

Ruski Pogled citira Bloomberg i piše kako Peking već priprema "izjavu o pobjedi", jer je tijekom susreta s predstavnicima MMF-a dobio nedvosmislene signale.

Upravni odbor Međunarodnog monetarnog fonda je već raspravljao o aktualnoj valutnoj košarici za ovu godinu. Dakle, ako u studenom bude prihvaćena odluka o juanu, kineska valuta može biti dobiti "posebna prava vučenja" već u listopadu 2016. i tada će se vrijednost SDR-a, uz već obvezne valute - američki dolar, euro, funtu i jen –obračunavati i prema vrijednosti kineskog juana.

Prošli tjedan je Središnja banka Kine po prvi put pohranila u Londonu 5 milijardi juana (786 milijuna dolara) s prinosom od 3,1% i rokom dospijeća od jedne godine.

Kocka je bačena - Kina je službeno zatražila da yuan bude dio MMF-ovih obračunskih valuta

Američki dolar gubi status svjetske trgovinske valute – Kina je bila itekako ozbiljna

Kineska investicijska banka nakon zemalja EU privlači i američke azijske saveznike - "Obamina doktrina" na izdisaju

Analiza povijesne prekretnice s jedinim mogućim ishodom: Multipolarni svijet ili vječna hegemonija Sjedinjenih Država

De-dolarizacija svijeta ide dalje-Kina pokreće svoj ekvivalent SWIFT-u

De-dolarizacija ide dalje - Otvara se venezuelansko-ruska banka okrenuta skupini BRICS

Page 20: Povratak financijskih tržišta u normalu ili zatišje pred oluju.doc

Sve je spremno za kineski šah-mat američkom dolaru i novu svjetsku valutu

(http://www.altermainstreaminfo.com.hr/vijesti/mmf-udovoljio-zahtjevu-kine-juan-moze-784)

Vraća im se 50 milijardi dolara iz SAD-a, a očekuje i najmanje toliko u ulaganjima!

U Iranu se ne smiruje euforija nakon što su nakon 37 godina, u raznim formama i oblicima te pojačane nakon 2005., ukinute međunarodne gospodarske i financijske sankcije toj zemlji.

U Teheranu imaju velike planove za gospodarski prodor na svjetsko tržište pa je tako samo nekoliko sati prije objave ukidanja sankcija iz Irana došla vijest da će tamošnja avionska kompanija kupiti čak 114 Airbusa, a spominje se i stotinjak ruskih putničkih zrakoplova Superjet. “Nafta ne smije biti jedini izvor prihoda”, kažu nadobudno u Teheranu, a kao napete puške čekaju zrakoplovi puni voća, povrća i drugih prehrambenih proizvoda namijenjenih ruskom tržištu. Ti iranski proizvodi trebali bi na policama ruskih dućana zamijeniti dosad na tom tržištu prevladavajuće turske.

Sustav S-300Očekuje se da će biti realizirani i ugovori vrijedni više milijardi o isporuci ruskog naoružanja Iranu, poput proturaketnog sustava S-300. Osim toga, Teheran je već sebi zadao “plan” povećanja gospodarske proizvodnje na razinu od zavidnih osam posto.

Iran je već pozvao investitore te planiraju ulaganja i do 50 milijardi dolara. Uz to, očekuju da će u prvoj rundi doći i do 50 milijardi dolara, od procijenjenih više od 100 milijardi, koje su sve ove godine bila zamrznute u američkim bankama. Prema nekim informacijama, banke su sve ove godine uspješno vrtjele i oplođivale taj novac na svjetskim tržištima.

Uloga u regijiNeki američki analitičari izražavaju bojazan da bi Iran, s obzirom na aktivnu ulogu u bliskoistočnoj krizi i probleme u regiji, dobar dio tih sredstava mogao utrošiti za nabavu naoružanja. Iran je politički, ali i vojno angažiran na Bliskom istoku, potpomaže razne šijitske vojske u Iraku, Jemenu i Siriji.

Istu večer kada je objavljena “sretna vijest”, prvi tankeri s naftom krenuli su iz iranskih luka u Perzijskom zaljevu prema krajnjim korisnicima, a Iran već najavljuje da će tijekom godine povećati proizvodnju nafte na 1,1 milijun barela dnevno. Taj je podatak već dodatno srušio cijenu nafte na svjetskom tržištu te izazvao pad vrijednosti dionica mnogih, uglavnom ruskih, naftnih kompanija. Iran je do potpunog embarga na izvoz nafte u EU izvozio 25 posto svoje godišnje proizvodnje.

Page 21: Povratak financijskih tržišta u normalu ili zatišje pred oluju.doc

Kad je riječ o poslovanju u Iranu, Transparency International je prema indeksu korupcije uvrstio tu zemlju na 136. mjesto od 175 država, a prema indeksu lakoće vođenja biznisa na 118. mjesto od 189 zemalja.

I dalje crna listaTeheran već radi velike planove tako da im ni nove sankcije, koje im je SAD uveo zbog testiranja balističkih raketa, nisu pomutile slavlje. Doduše, dok se crni popis tvrtki i pojedinaca smanjuje sa 600 na 200, na novom crnom popisu Bijele kuće našlo se već 70 iranskih tvrtki kojima se onemogućava poslovanje sa Zapadom. No, to nije nova situacija za Iran.

Američki taociNaime, sankcije Iranu traju otkad je 1979. godine svrgnut šah Reza Pahlavi, a na vlast je došao ajatolah Homeini. Kada su studenti teheranskog sveučilišta upali u ambasadu SAD-a i uzeli 52 američka diplomata za taoce, sredstva koja je Iran imao na stranim računima su blokirana. Praktički je tada počela politika sankcija prema Iranu. Sankcije su pojačane nakon početka Iransko-iračkog rata, a 1987. godine je zabranjena bilo kakva trgovinska razmjena sa SAD-om.

Do jačanja sankcija ponovno je došlo 2005. godine jer je tadašnji iranski predsjednik Mahmud Ahmadinedžad obnovio program obogaćivanja urana, koji je bio zamrznuo njegov prethodnik Mohamed Hatami, ali bez ikakva učinka na normalizaciju odnosa sa Zapadom.

Iran je počeo svoj nuklearni program uz objašnjenje da je riječ samo o korištenju “nuklearnih potencijala u mirnodopske svrhe”, iako se u to malo vjerovalo. Teheran je sumnjičen da zapravo izrađuje atomsku bombu.

Dobar dio svjetske javnosti sada pozdravlja ukidanje sankcija, a jedini glas protiv dolazi iz Izraela.

zavladala je nova ‘Zlatna groznica’ u IranuNakon što je svijet službeno ukinuo ekonomske sankcije Iranu, međunarodne korporacije vraćaju se u tu zemlju, a strani mediji navalu na Iran opisuju kao “zlatnu groznicu”. Iranski predsjednik Hasan Rohani izjavio je u nedjelju da je 150 kompanija iz 50 zemalja, zainteresiranih za investiranje, nedavno posjetilo Iran.

Teheran je, tvrdi Reuters, postigao dogovor s francuskom kompanijom Airbus o kupnji 114 novih zrakoplova čija je vrijednost procijenjena na deset milijardi dolara.

Njemačka automobilska kompanija Daimler jučer je najavila da se što brže vraća proizvodnji u Iranu, zemlji u kojoj je prije sankcija godišnje prodavala 10.000 vozila.

Alstom, francuska kompanija za električnu energiju i željeznički promet, želi posao proširenja metroa u Teheranu i Mašhadu te elektrifikacije 1000 kilometara duge željezničke pruge

Page 22: Povratak financijskih tržišta u normalu ili zatišje pred oluju.doc

Teheran - Mašhad. Francuske kompanije Bouygues i Aéroports de Paris žele posao na gradnji drugog terminala međunarodnog aerodroma Imam Homeini u Teheranu.

Njemačka, Francuska i Italija na čelu su europskih gospodarstava koja žele povećati trgovinu s Iranom, koja trenutačno iznosi oko 7,6 milijardi eura, na 28 milijardi kolika je bila trgovinska razmjena prije sankcija.

Iran želi izgraditi dvije nuklearne elektrane uz pomoć KineIran bi želio izgraditi dvije nuklearne elektrane uz pomoć Kine, izjavio je u utorak čelnik Iranske agencije za nuklearnu energiju.

"Detalji će biti razmotreni na sastanku dvojice predsjednika u Teheranu", rekao je Ali Akbaar Salehi za novinsku agenciju IRNA-u misleći na predstojeći sastanak iranskog čelnika Hasana Rohanija i njegovog kineskog kolege Xia Jinpinga idućeg vikenda.

Nakon finalizacije nuklearnog sporazuma sa šest svjetskih sila prošlog vikenda u Beču i ukidanja sankcija Iranu, Teheran sada planira nuklearne projekte s međunarodnim partnerima.

Salehi je rekao da su osim Kine i Rusije, neke europske zemlje te Japan i Južna Koreja također zainteresirani za suradnju s Iranom u području nuklearne energije.

Po riječima Rohanija, Kina uživa privilegiranu poziciju u Iranu. "Mi nikada ne zaboravljamo prijatelje koji su bili uz nas čak i u lošim vremenima", kazao je.

Najavio je da bi se bilateralne veze s Kinom trebale dodatno pojačati na predstojećem predsjedničkom summitu.

(http://www.jutarnji.hr/sto-znaci-skidanje-sankcija-iranu-teheran-se-vraca-50-milijardi-dolara-iz-sad-a--a-ocekuje-i-najmanje-toliko-u-ulaganjima-/1501664)

Naftno tržište

Rekordan pad cijene nafte - ispod 30 dolara po barelu

Cijene nafte na svjetskim tržištima pale su prošle sedmice više od 10 posto, pa su po prvi puta nakon 12 godina ispod 30 dolara po barelu. Daljnji pad cijena nafte ne može se isključiti pa ekonomisti smatraju da je cijena od 25 dolara po barelu sasvim moguća,Piše: PoligonBa

Page 23: Povratak financijskih tržišta u normalu ili zatišje pred oluju.doc

Daljnji pad cijena nafte ne može se isključiti. Cijena od 25 dolara po barelu sasvim je moguća,

Na londonskom je tržištu cijena barela u petak iznosila 28,94 dolara, što je oko 13 posto manje nego sedam dana prije, a u jednom je trenutku zaronila na samo 28,82 dolara, najnižu razinu od februara 2004. godine.

Na američkom je tržištu, pak, cijena barela u petak iznosila 29,42 dolara, a skliznula je i na 29,13 dolara, najnižu razinu od studenoga 2003. godine.

Daljnji pad cijena nafte ne može se isključiti. Cijena od 25 dolara po barelu sasvim je moguća, no ne i puno ispod toga, kaže Carsten Fritsch, analitičar Commerzbanke.

Tako je nastavljen oštar pad cijena nafte u ovoj godini, pa su u samo 14 dana izgubile više od 20 posto. U posljednjih 18 mjeseci, otkako je počeo trend pada, cijena nafte pala je s više od 100 dolara na manje od 30 dolara po barelu, a pojedini analitičari kažu da bi mogla i dodatno pasti.

Pad cijena nafte posljedica je slabosti potražnje zbog usporavanja rasta globalne ekonomije, prije svega kineske, najvećeg svjetskog potrošača sirovina.

S druge strane, proizvodnja je i dalje visoka jer se najveći svjetski proizvođači ne uspijevaju dogovoriti o smanjenju proizvodnje kako bi podržali cijene. Uz to, cijene su nafte pod pritiskom zbog visokog tečaja dolara jer se očekuje da će američka središnja banka Fed u ovoj godini nastaviti povećavati ključne kamatne stope, nakon što ih je u prosincu povećala po prvi puta od 2006. godine.

Daljnji pad cijena nafte moguć je zbog toga što su Iranu ukinute sankcije, pa bi izvoz 'crnog zlata' te zemlje mogao dodatno povećati neravnotežu između ponude i potražnje.    

(http://www.poligon.ba/novost/41710/rekordan-pad-cijene-nafte-ispod-30-dolara-po-barelu

Osnaženi Iran vs. paranoična Saudijska Arabija

Nakon punih 35 godina međunarodna je zajednica ukinula sankcije Iranu. Dr. sc. Dario Kuntić analizira odnose Teherana i Rijada koji su nedavno prekinuli diplomatske i trgovinske veze, te kako će se eskalacija sukoba na Bliskom istoku odraziti na turbulentno tržište nafte.

Page 24: Povratak financijskih tržišta u normalu ili zatišje pred oluju.doc

Piše: Dario Kuntić*, Banka.hr 

Smaknuće uglednog šijitskog klerika i disidenta Nimra al-Nimra rezultiralo je revoltom šijitske zajednice diljem Bliskog istoka i nasilnim prosvjedima tijekom kojih je devastirano saudijsko veleposlanstvo u Teheranu i konzulat u Mashadu. Rijad je odgovorio prekidom diplomatskih odnosa i na svoju stranu privukao sunitske saveznike, od kojih su Bahrain i Sudan prekinuli službene kanale komunikacije s Teheranom, Kuvajt opozvao svog veleposlanika, a Ujedinjeni Arapski Emirati diplomatske odnose proglasili suzdržanima. Na izvanrednoj sjednici Arapske lige ministri vanjskih poslova optužili su Teheran za miješanje u poslove bliskoistočnih država i potkopavanje regionalne sigurnosti.

Teheran je uzvratio prekidom trgovinskih veza s Rijadom i hodočasnicima zabranio odlazak u Meku. Vrhovni iranski vjerski vođa Ali Khamenei zaprijetio je Saudijcima da će ih snaći „božja osveta“, a Iranska revolucionarna garda im je poručila da ih čeka „oštra osveta“. Šijitske zajednice u Bahreinu i Pakistanu inicirale su ulične prosvjede i sukobe, dok su šijitske milicije u Iraku i Libanonu pozvale na napade na Saudijsku Arabiju. Irački premijer Haider al-Abadi osudio je smaknuće i upozorio na posljedice po regionalnu sigurnost.

 

Demonstracija moći novog kralja

Saudijska Arabija se na smaknuće šijitskog klerika odlučila iz unutarnjih i vanjskopolitičkih razloga. Al-Nimr je za saudijski dvor predstavljao opasnost od unutarnjeg šijitskog bunta kojega potiče Iran. Istog je dana diljem Saudijske Arabije pogubljeno 47 osoba, od čega četiri šijita i 46 sunita osuđenih za suradnju s terorističkom grupom al-Qa’idom. Kralj je time podanicima dao do znanja da neposluh neće dozvoliti ni većinskim sunitima niti uvelike manjinskim šijitima. Bila je to čista demonstracija moći novog kralja koji nastoji konsolidirati vlast i prikriti slabosti autokratske države.

Page 25: Povratak financijskih tržišta u normalu ili zatišje pred oluju.doc

Okrutna demonstracija moći kralju je također poslužila kao upozorenje onima koji bi se zbog povećanja poreza i rezanja poticaja za gorivo mogli odlučiti na javne prosvjede i ulične nemire. Saudijski dvor je nepopularne mjere za krpanje proračuna bio prisiljen uvesti zbog proračunskog deficita uzrokovanog niskim cijenama nafte i velikom državnom potrošnjom. Umjesto da amortizira domaće nezadovoljstvo smanjenjem ovisnosti saudijske ekonomije o prevrtljivom naftnom tržištu, prebacivanjem poreznog utega sa srednje klase na najbogatije, političkom liberalizacijom i okončanjem diskriminacije šijita, saudijski dvor se poslužio zastrašivanjem i fundamentalizmom.

Obračun sa šijitskim disidentima kralju je također poslužio kakao bi udovoljio sektaškim radikalima, uključujući vjersku elitu, tvrdolinijaškim religijskim učenjacima i sudstvu. Saudijski dvor se potpaljivanjem sunitskog sektaštva poslužio i kako bi osigurao podršku agresivnijoj i ratobornijoj saudijskoj vanjskoj politici. Potvrđuje to i saudijski vojni angažman u Siriji i Jemenu koji je ništa drugo do posrednički rat između Rijada i Teherana. U Siriji je Rijad potpomogao uspostavu Osvajačke vojske, saveza pobunjeničkih skupina koje se bori protiv sirijskog režima. Osvajačku vojsku sačinjavaju grupe sunitskih pobunjenika koje uz poneke umjerene skupine uglavnom okupljaju militantne islamiste poput al-Qa’idine podružnice al-Nusre.

Teheran zajedno sa šijitskom libanonskom organizacijom Hezbollah u Siriji vojno pomaže režim Bashara al-Asada koji uživa podršku sirijske šijitske frakcije Alavita. U Jemenu se saudijska vojska uključila u građanski rat kako bi zračnim udarima pomogla vladinim snagama u borbi protiv grupa lojalnih bivšem predsjedniku i šijitskih pobunjenika Houthi koji također uživaju podršku Irana. Ratne operacije ne donose željene rezultate te se Rijad egzekucijom šijitskog klerika poslužio kao sredstvom za jačanjem ideološke potpore ratnoj kampanji.

Sukobe u Siriji i Jemenu bit će teško okončati bez sporazuma između Rijada i Teherana. Budući da Saudijska Arabija i Iran odbijaju diplomatske kontakte, bilo kakvi pregovori o smirivanju sukoba čine se nemogući. Štoviše, nasilje se može samo pogoršati. A od toga može profitirati samo takozvana Islamska država i druge skupine militantnih islamista.

 

Korijeni sukoba

Sukob između Irana i Saudijske Arabije ukorijenjen je u povijesnom razdoru na šijite i sunite, no uglavnom se radi o borbi za političku prevlast nad Bliskim istokom koja je počela Iranskom revolucijom iz 1979. Obje zemlje iskorištavaju sektaške razlike za političku korist. Sektaški razdor služi im kao pomoćno sredstvo za poticanje antagonizma prema suprotnoj strani u cilju ostvarenja političkih ciljeva. U tome obje sile imaju puno iskustva. Sirija je očiti primjer kako se pobuna protiv autokratskog režima može pretvoriti u sektaški sukob i posrednički rat.

Pokazuje to i primjer Iraka gdje je pad Sadama Huseina stvorio politički vakuum kojega Saudijska Arabija i Iran nastoje ispuniti. Budući da su obje države teokracije, Saudijska Arabija se postavila kao zaštitnica sunita, a Iran kao zaštitnik šijita. Budući da u Iraku šijiti tvore većinu, Iran je tu činjenicu pokušao okrenuti u svoju korist. Podrškom tvrdolinijaškim šijitskim grupama pokušao je proširiti svoje interese i suprotstaviti se sunitskom bloku predvođenom Saudijskom Arabijom. Također je izvršio pritisak na novu iračku vladu da se

Page 26: Povratak financijskih tržišta u normalu ili zatišje pred oluju.doc

povinuje iranskim interesima koji su izjednačeni s interesima šijita. Politika podjele produbila je sektaški animozitet i rezultirala fragmentacijom države koja je zemlju bacila još dublje u kaos i omogućila uspon takozvane Islamske države.

Borba za geopolitički utjecaj Rijada i Teherana jedan je od glavnih razloga podjele Bliskog istoka. Saudijska Arabija i Iran se u slabim državama pokušavaju postaviti kao pokrovitelji i zaštitnici svojih vjerskih frakcija kako bi ojačale svoj utjecaj. Sektaštvo im služi samo kao sredstvo za postizanje tog cilja. No taj je proces polučio ozbiljne posljedice po regionalnu sigurnost i stabilnost jer su se političke stranke, milicije, terorističke grupe podijelile po frakcijama i krenule se nasilno obračunavati. Danas je to politička realnost diljem Bliskog istoka, posebice vidljiva u Iraku, Siriji i Jemenu.

Smaknućem šijitskog klerika osuđenog za špijunažu i trojice šijita osuđenih za terorizam čini se da Saudijska Arabija namjerno provocira šijitski i perzijski Iran kako bi zauzela čelnu poziciju u sunitsko-arapskom bloku. Saudijska Arabija u Iranu vidi izravnog neprijatelja i konkurenta za regionalnu prevlast. Rijad s pravom strahuje da Teheran namjerava učvrstiti veze između šijita u regiji kako bi ugrozio dosadašnju sunitsku dominaciju. Rijad i Teheran međusobno suparništvo smatraju igrom nulte sume (zero-sum game) u kojoj dobitak jednog od sudionika predstavlja rezultat ekvivalentnog gubitka drugog sudionika. Saudijci i Iranci drže da svako njihovo jačanje utjecaja, stjecanje kontrole u regiji i bliža suradnja sa zapadnim silama predstavljaju gubitak za drugu stranu.

 

Paranoični scenarij, uspon Irana i uloga Sjedinjenih Država

Dugogodišnji rivalitet između Rijada i Teherana dobio je zamah prošlogodišnjim sklapanjem sporazuma između Irana i zapadnih sila oko ograničavanja iranskog nuklearnog programa. Rijad i njegovi sunitski saveznici su uvjereni da će sporazum Iranu omogućiti veći izvoz nafte i time veću zaradu koju će Teheran iskoristiti za širenje regionalnog utjecajana njihovu štetu. Saudijska Arabija također strahuje da će sporazum otvoriti vrata normalizaciji odnosa između Irana i Zapada, posebno Sjedinjenih Država. Saudijski dvor također strahuje da će otvaranje Irana Zapadu značiti bližu suradnju između Washingtona i Teherana, odnosno da bi Sjedinjene Države mogle napustiti Saudijsku Arabiju i tradicionalne američke arapske saveznike u Perzijskom zaljevu.

Takav paranoični scenarij teško da ima uporišta u realnosti jer Saudijska Arabija je jedan od ključnih oslonaca američke bliskoistočne politike. Upravo je blisko savezništvo između Washingtona i Rijada osiguralo da saudijska monarhija preživi nacionalističke i socijalističke izazove u drugoj polovici prošlog stoljeća i održi se na vlasti. U konačnici, proiranske grupe i militantne skupine su uz osude i pozive na odmazdu protiv Saudijske Arabije za smaknuće al-Nimra optužili i Sjedinjene Države.

Poziv proiranskih oružanih skupina na oružane akcije protiv Saudijske Arabije i njezinih interesa sastavni su dio iranske strategije pružanja podrške šijitskim saveznicima. Teheran se trudi iskoristiti posljednju krizu kako bi ojačao državnu ideologiju, proširio svoj utjecaj među šijitima i demonstrirao svoju moć u projiciranju sile. Činjenica da šijitske oružane skupine jednoglasno pozivaju na odmazdu protiv Saudijske Arabije demonstrira jačanje iranske moći i utjecaja te uspostavu šijitskog proiranskog bloka voljnog poslužiti se nasiljem u korist

Page 27: Povratak financijskih tržišta u normalu ili zatišje pred oluju.doc

iranskih geopolitičkih ciljeva. U tom se smislu može očekivati intenziviranje kriznih žarišta koja uključuju Bahrein i samu Saudijsku Arabiju.

 

Zapaljivi Bahrein

Šijiti u Bahreinu kao i šijiti u Saudijskoj Arabiji već dugo trpe diskriminaciju od strane vladajućih sunita. Situacija u Bahreinu ima većeg potencijala za eskalaciju jer ondje manjinski suniti vladaju nad većinskim šijitima. Vladajuća sunitska monarhija odbija provesti tražene reforme te se od izbijanja Arapskog proljeća 2011. suočava s nasilnim prosvjedima politički i društveno podređenih šijita. Bahreinska monarhija je blisko povezana sa saudijskom vladajućom kućom koja joj je vojno pomogla u gušenju prosvjeda za vrijeme Arapskog proljeća. Bahrein je ponovo postao poprište nasilnih protuvladinih prosvjeda nakon smaknuća šijitskog klerika koji je bio žestoki kritičar saudijske intervencije.

Osim toga, šijiti iz Bahreina imaju tradicionalno čvrste veze sa šijitima iz susjedne Saudijske Arabije, odnosno njezine Istočne provincije koja je bila i dom pogubljenog klerika. U toj provinciji šijiti predstavljaju većinu, ali unatoč tome trpe od raznih oblika marginalizacije. Regija je stoga posebno osjetljiva na potpaljivanje sektaških sukoba. Osjećaj represije šijita od strane sunita u oba slučaja predstavlja dobitnu kombinaciju za Iran. Što će se šijiti više osjećati potlačeni, to će utjecaj Irana kao njihovog deklariranog partnera, pokrovitelja i zaštitnika rasti.

Jedna od iračkih militantnih grupa izravno je zaprijetila vojnim akcijama upravo u Istočnoj provinciji. Kao meta napada označena je rafinerija Ras Tanura u važnoj saudijskoj luci na obalama Perzijskog zaljeva. Istočna provincija predstavljavitalno ekonomsko čvorište Saudijske Arabije i područje u kojemu kraljevina crpi najviše nafte. Saudijska naftna postrojenja u tom su području posebno ranjiva na sabotaže. Napadi na saudijsku naftnu infrastrukturu predstavljali bi značajnu opasnost po saudijsku ekonomiju i vrlo lako bi mogli uzdrmati prevrtljivo naftno tržište.

 

Proizvodnja nafte još nije ugrožena

Unatoč bliskoistočnim diplomatskim turbulencijama, naftna tržišta do sada nisu zabilježila ozbiljnije pomake. Zbog panične reakcije trgovaca na prekid diplomatskih odnosa Rijada s Teheranom burze u Aziji, Europi i Sjedinjenim Državama inicijalno jesu reagirale rastom cijene barela. Međutim, u samo nekoliko sati cijena nafte se stabilizirala na niskih 33 dolara. Velike naftne zalihe amortizirale su rast tenzija u geopolitički tradicionalno osjetljivoj regiji. Zasićenost tržišta naftom nadovezala se na industrijsku stagnaciju u Aziji i usporen gospodarski rast u Kini koji su se pokazali kao čvrsto jamstvo da svjetska tržišta neće u dogledno vrijeme biti u stanju progutati naftne zalihe.

Urušavanje službenih diplomatskih kanala između šijitskog i sunitskog bloka nije ugrozilo proizvodnju nafte ni u jednoj zemlji. Štoviše, Rijad unatoč niskoj cijeni inzistira na zadržavanju postojećih proizvodnih kvota kako bi zadržala udio na tržištu. Teheran se pak sprema na povećanje naftne proizvodnje kako bi iskoristio ukidanje međunarodnih sankcija

Page 28: Povratak financijskih tržišta u normalu ili zatišje pred oluju.doc

koje je uslijedilo nakon postignutog sporazuma oko ograničavanja iranskog nuklearnog programa.

Zaoštravanje tenzija između Irana i Saudijske Arabije ugrožava regionalnu stabilnost, ali za sada ne i dotok nafte na svjetska tržišta. Situacija bi se značajno promijenila da diplomatske tenzije i posrednički ratovi prerastu u izravan konflikt i poremete proizvodnju i isporuku nafte. Dnevna proizvodnja nafte na Bliskom istoku u 2014. godini iznosila je gotovo 28 milijuna barela, što je oko 30 posto svjetske proizvodnje. Saudijska Arabija s proizvodnjom većom od 11,6 milijuna barela dnevno daleko je najveći proizvođač. Drugi su Ujedinjeni Arapski Emirati s 3,5 milijuna barela, a na trećem mjestu Iran s 3,4 milijuna. S obzirom na visoki udjel bliskoistočne nafte u svjetskom tržištu, izvjesno je da bi burze reagirale rastom cijene barela koju bi odredio intenzitet sukoba.

Prekid diplomatskih kontakata između Rijada i Teherana dodatno će zamrsiti ionako složene odnose u regiji i potpomoći mobilizaciji šijitskih i sunitskih militantnih grupa. Takav scenarij mogao bi rezultirati eskalacijom nasilja i širim konfliktom između dva bloka. Ako dvije vodeće i vojno najjače muslimanske države u regiji ne pronađu načina za otvaranje komunikacijskih kanala i postizanje kompromisa, izvjesno je da će Bliski istok naredno desetljeće dočekati u potpunoj destabilizaciji.

(*Autor je analitičar na području međunarodnih odnosa, sigurnosti i diplomacije)

Dnevnik.ba

(http://www.dnevnik.ba/news-magazin/analiza/osnazeni-iran-vs-paranoicna-saudijska-arabija)

Početna Vijesti

Financije

Biznis

Projekti

Webshop

Multimedija

Magazin

Osnaženi Iran vs. paranoična Saudijska Arabija: Novi krug kaosa

Page 29: Povratak financijskih tržišta u normalu ili zatišje pred oluju.doc

23inShare

Nakon punih 35 godina međunarodna je zajednica ukinula sankcije Iranu. Dr. sc. Dario Kuntić analizira odnose Teherana i Rijada koji su nedavno prekinuli diplomatske i trgovinske veze, te kako će se eskalacija sukoba na Bliskom istoku odraziti na turbulentno tržište nafte

Dario Kuntić Objavljeno 12.03, 18.01.2016.

Autor je analitičar na području međunarodnih odnosa, sigurnosti i diplomacije

Smaknuće uglednog šijitskog klerika i disidenta Nimra al-Nimra rezultiralo je revoltom šijitske zajednice diljem Bliskog istoka i nasilnim prosvjedima tijekom kojih je devastirano saudijsko veleposlanstvo u Teheranu i konzulat u Mashadu. Rijad je odgovorio prekidom diplomatskih odnosa i na svoju stranu privukao sunitske saveznike, od kojih su Bahrain i Sudan prekinuli službene kanale komunikacije s Teheranom, Kuvajt opozvao svog veleposlanika, a Ujedinjeni Arapski Emirati diplomatske odnose proglasili suzdržanima. Na izvanrednoj sjednici Arapske lige ministri vanjskih poslova optužili su Teheran za miješanje u poslove bliskoistočnih država i potkopavanje regionalne sigurnosti.

Page 30: Povratak financijskih tržišta u normalu ili zatišje pred oluju.doc

Teheran je uzvratio prekidom trgovinskih veza s Rijadom i hodočasnicima zabranio odlazak u Meku. Vrhovni iranski vjerski vođa Ali Khamenei zaprijetio je Saudijcima da će ih snaći „božja osveta“, a Iranska revolucionarna garda im je poručila da ih čeka „oštra osveta“. Šijitske zajednice u Bahreinu i Pakistanu inicirale su ulične prosvjede i sukobe, dok su šijitske milicije u Iraku i Libanonu pozvale na napade na Saudijsku Arabiju. Irački premijer Haider al-Abadi osudio je smaknuće i upozorio na posljedice po regionalnu sigurnost.

Demonstracija moći novog kralja

Saudijska Arabija se na smaknuće šijitskog klerika odlučila iz unutarnjih i vanjskopolitičkih razloga. Al-Nimr je za saudijski dvor predstavljao opasnost od unutarnjeg šijitskog bunta kojega potiče Iran. Istog je dana diljem Saudijske Arabije pogubljeno 47 osoba, od čega četiri šijita i 46 sunita osuđenih za suradnju s terorističkom grupom al-Qa'idom. Kralj je time podanicima dao do znanja da neposluh neće dozvoliti ni većinskim sunitima niti uvelike manjinskim šijitima. Bila je to čista demonstracija moći novog kralja koji nastoji konsolidirati vlast i prikriti slabosti autokratske države. Okrutna demonstracija moći kralju je također poslužila kao upozorenje onima koji bi se zbog povećanja poreza i rezanja poticaja za gorivo mogli odlučiti na javne prosvjede i ulične nemire. Saudijski dvor je nepopularne mjere za krpanje proračuna bio prisiljen uvesti zbog proračunskog deficita uzrokovanog niskim cijenama nafte i velikom državnom potrošnjom. Umjesto da amortizira domaće nezadovoljstvo smanjenjem ovisnosti saudijske ekonomije o prevrtljivom naftnom tržištu, prebacivanjem poreznog utega sa srednje klase na najbogatije, političkom liberalizacijom i okončanjem diskriminacije šijita, saudijski dvor se poslužio zastrašivanjem i fundamentalizmom. Obračun sa šijitskim disidentima kralju je također poslužio kakao bi udovoljio sektaškim radikalima, uključujući vjersku elitu, tvrdolinijaškim religijskim učenjacima i sudstvu. Saudijski dvor se potpaljivanjem sunitskog sektaštva poslužio i kako bi osigurao podršku agresivnijoj i ratobornijoj saudijskoj vanjskoj politici. Potvrđuje to i saudijski vojni angažman u Siriji i Jemenu koji je ništa drugo do posrednički rat između Rijada i Teherana. U Siriji je Rijad potpomogao uspostavu Osvajačke vojske, saveza pobunjeničkih skupina koje se bori protiv sirijskog režima. Osvajačku vojsku sačinjavaju grupe sunitskih pobunjenika koje uz poneke umjerene skupine uglavnom okupljaju militantne islamiste poput al-Qa'idine podružnice al-Nusre. Teheran zajedno sa šijitskom libanonskom organizacijom Hezbollah u Siriji vojno pomaže režim Bashara al-Asada koji uživa podršku sirijske šijitske frakcije Alavita. U Jemenu se saudijska vojska uključila u građanski rat kako bi zračnim udarima pomogla vladinim snagama u borbi protiv grupa lojalnih bivšem predsjedniku i šijitskih pobunjenika Houthi koji također uživaju podršku Irana. Ratne operacije ne donose željene rezultate te se Rijad egzekucijom šijitskog klerika poslužio kao sredstvom za jačanjem ideološke potpore ratnoj kampanji. Sukobe u Siriji i Jemenu bit će teško okončati bez sporazuma između Rijada i Teherana. Budući da Saudijska Arabija i Iran odbijaju diplomatske kontakte, bilo kakvi pregovori o smirivanju sukoba čine se nemogući. Štoviše, nasilje se može samo pogoršati. A od toga može profitirati samo takozvana Islamska država i druge skupine militantnih islamista.

Page 31: Povratak financijskih tržišta u normalu ili zatišje pred oluju.doc

Korijeni sukoba Sukob između Irana i Saudijske Arabije ukorijenjen je u povijesnom razdoru na šijite i sunite, no uglavnom se radi o borbi za političku prevlast nad Bliskim istokom koja je počela Iranskom revolucijom iz 1979. Obje zemlje iskorištavaju sektaške razlike za političku korist. Sektaški razdor služi im kao pomoćno sredstvo za poticanje antagonizma prema suprotnoj strani u cilju ostvarenja političkih ciljeva. U tome obje sile imaju puno iskustva. Sirija je očiti primjer kako se pobuna protiv autokratskog režima može pretvoriti u sektaški sukob i posrednički rat. Pokazuje to i primjer Iraka gdje je pad Sadama Huseina stvorio politički vakuum kojega Saudijska Arabija i Iran nastoje ispuniti. Budući da su obje države teokracije, Saudijska Arabija se postavila kao zaštitnica sunita, a Iran kao zaštitnik šijita. Budući da u Iraku šijiti tvore većinu, Iran je tu činjenicu pokušao okrenuti u svoju korist. Podrškom tvrdolinijaškim šijitskim grupama pokušao je proširiti svoje interese i suprotstaviti se sunitskom bloku predvođenom Saudijskom Arabijom. Također je izvršio pritisak na novu iračku vladu da se povinuje iranskim interesima koji su izjednačeni s interesima šijita. Politika podjele produbila je sektaški animozitet i rezultirala fragmentacijom države koja je zemlju bacila još dublje u kaos i omogućila uspon takozvane Islamske države. Borba za geopolitički utjecaj Rijada i Teherana jedan je od glavnih razloga podjele Bliskog istoka. Saudijska Arabija i Iran se u slabim državama pokušavaju postaviti kao pokrovitelji i zaštitnici svojih vjerskih frakcija kako bi ojačale svoj utjecaj. Sektaštvo im služi samo kao sredstvo za postizanje tog cilja. No taj je proces polučio ozbiljne posljedice po regionalnu sigurnost i stabilnost jer su se političke stranke, milicije, terorističke grupe podijelile po frakcijama i krenule se nasilno obračunavati. Danas je to politička realnost diljem Bliskog istoka, posebice vidljiva u Iraku, Siriji i Jemenu.

Page 32: Povratak financijskih tržišta u normalu ili zatišje pred oluju.doc

Smaknućem šijitskog klerika osuđenog za špijunažu i trojice šijita osuđenih za terorizam čini se da Saudijska Arabija namjerno provocira šijitski i perzijski Iran kako bi zauzela čelnu poziciju u sunitsko-arapskom bloku. Saudijska Arabija u Iranu vidi izravnog neprijatelja i konkurenta za regionalnu prevlast. Rijad s pravom strahuje da Teheran namjerava učvrstiti veze između šijita u regiji kako bi ugrozio dosadašnju sunitsku dominaciju. Rijad i Teheran međusobno suparništvo smatraju igrom nulte sume (zero-sum game) u kojoj dobitak jednog od sudionika predstavlja rezultat ekvivalentnog gubitka drugog sudionika. Saudijci i Iranci drže da svako njihovo jačanje utjecaja, stjecanje kontrole u regiji i bliža suradnja sa zapadnim silama predstavljaju gubitak za drugu stranu.

Paranoični scenarij, uspon Irana i uloga Sjedinjenih Država Dugogodišnji rivalitet između Rijada i Teherana dobio je zamah prošlogodišnjim sklapanjem sporazuma između Irana i zapadnih sila oko ograničavanja iranskog nuklearnog programa. Rijad i njegovi sunitski saveznici su uvjereni da će sporazum Iranu omogućiti veći izvoz nafte i time veću zaradu koju će Teheran iskoristiti za širenje regionalnog utjecaja na njihovu štetu. Saudijska Arabija također strahuje da će sporazum otvoriti vrata normalizaciji odnosa između Irana i Zapada, posebno Sjedinjenih Država. Saudijski dvor također strahuje da će otvaranje Irana Zapadu značiti bližu suradnju između Washingtona i Teherana, odnosno da bi Sjedinjene Države mogle napustiti Saudijsku Arabiju i tradicionalne američke arapske saveznike u Perzijskom zaljevu.

Page 33: Povratak financijskih tržišta u normalu ili zatišje pred oluju.doc

Takav paranoični scenarij teško da ima uporišta u realnosti jer Saudijska Arabija je jedan od ključnih oslonaca američke bliskoistočne politike. Upravo je blisko savezništvo između Washingtona i Rijada osiguralo da saudijska monarhija preživi nacionalističke i socijalističke izazove u drugoj polovici prošlog stoljeća i održi se na vlasti. U konačnici, proiranske grupe i militantne skupine su uz osude i pozive na odmazdu protiv Saudijske Arabije za smaknuće al-Nimra optužili i Sjedinjene Države. Poziv proiranskih oružanih skupina na oružane akcije protiv Saudijske Arabije i njezinih interesa sastavni su dio iranske strategije pružanja podrške šijitskim saveznicima. Teheran se trudi iskoristiti posljednju krizu kako bi ojačao državnu ideologiju, proširio svoj utjecaj među šijitima i demonstrirao svoju moć u projiciranju sile. Činjenica da šijitske oružane skupine jednoglasno pozivaju na odmazdu protiv Saudijske Arabije demonstrira jačanje iranske moći i utjecaja te uspostavu šijitskog proiranskog bloka voljnog poslužiti se nasiljem u korist iranskih geopolitičkih ciljeva. U tom se smislu može očekivati intenziviranje kriznih žarišta koja uključuju Bahrein i samu Saudijsku Arabiju.

Zapaljivi Bahrein Šijiti u Bahreinu kao i šijiti u Saudijskoj Arabiji već dugo trpe diskriminaciju od strane vladajućih sunita. Situacija u Bahreinu ima većeg potencijala za eskalaciju jer ondje manjinski suniti vladaju nad većinskim šijitima. Vladajuća sunitska monarhija odbija provesti tražene reforme te se od izbijanja Arapskog proljeća 2011. suočava s nasilnim prosvjedima politički i društveno podređenih šijita. Bahreinska monarhija je blisko povezana sa saudijskom vladajućom kućom koja joj je vojno pomogla u gušenju prosvjeda za vrijeme Arapskog proljeća. Bahrein je ponovo postao poprište nasilnih protuvladinih prosvjeda nakon smaknuća šijitskog klerika koji je bio žestoki kritičar saudijske intervencije.

Osim toga, šijiti iz Bahreina imaju tradicionalno čvrste veze sa šijitima iz susjedne Saudijske Arabije, odnosno njezine Istočne provincije koja je bila i dom pogubljenog klerika. U toj provinciji šijiti predstavljaju većinu, ali unatoč tome trpe od raznih oblika marginalizacije. Regija je stoga posebno osjetljiva na potpaljivanje sektaških sukoba. Osjećaj represije šijita od strane sunita u oba slučaja predstavlja dobitnu kombinaciju za Iran. Što će se šijiti više osjećati potlačeni, to će utjecaj Irana kao njihovog deklariranog partnera, pokrovitelja i zaštitnika rasti. Jedna od iračkih militantnih grupa izravno je zaprijetila vojnim akcijama upravo u Istočnoj provinciji. Kao meta napada označena je rafinerija Ras Tanura u važnoj saudijskoj luci na obalama Perzijskog zaljeva. Istočna provincija predstavlja vitalno ekonomsko čvorište Saudijske Arabije i područje u kojemu kraljevina crpi najviše nafte. Saudijska naftna postrojenja u tom su području posebno ranjiva na sabotaže. Napadi na saudijsku naftnu infrastrukturu predstavljali bi značajnu opasnost po saudijsku ekonomiju i vrlo lako bi mogli uzdrmati prevrtljivo naftno tržište.

Proizvodnja nafte još nije ugrožena Unatoč bliskoistočnim diplomatskim turbulencijama, naftna tržišta do sada nisu zabilježila ozbiljnije pomake. Zbog panične reakcije trgovaca na prekid diplomatskih odnosa Rijada s Teheranom burze u Aziji, Europi i Sjedinjenim Državama inicijalno jesu reagirale rastom cijene barela. Međutim, u samo nekoliko sati cijena nafte se stabilizirala na niskih 33 dolara. Velike naftne zalihe amortizirale su rast

Page 34: Povratak financijskih tržišta u normalu ili zatišje pred oluju.doc

tenzija u geopolitički tradicionalno osjetljivoj regiji. Zasićenost tržišta naftom nadovezala se na industrijsku stagnaciju u Aziji i usporen gospodarski rast u Kini koji su se pokazali kao čvrsto jamstvo da svjetska tržišta neće u dogledno vrijeme biti u stanju progutati naftne zalihe. Urušavanje službenih diplomatskih kanala između šijitskog i sunitskog bloka nije ugrozilo proizvodnju nafte ni u jednoj zemlji. Štoviše, Rijad unatoč niskoj cijeni inzistira na zadržavanju postojećih proizvodnih kvota kako bi zadržala udio na tržištu. Teheran se pak sprema na povećanje naftne proizvodnje kako bi iskoristio ukidanje međunarodnih sankcija koje je uslijedilo nakon postignutog sporazuma oko ograničavanja iranskog nuklearnog programa. Zaoštravanje tenzija između Irana i Saudijske Arabije ugrožava regionalnu stabilnost, ali za sada ne i dotok nafte na svjetska tržišta. Situacija bi se značajno promijenila da diplomatske tenzije i posrednički ratovi prerastu u izravan konflikt i poremete proizvodnju i isporuku nafte. Dnevna proizvodnja nafte na Bliskom istoku u 2014. godini iznosila je gotovo 28 milijuna barela, što je oko 30 posto svjetske proizvodnje. Saudijska Arabija s proizvodnjom većom od 11,6 milijuna barela dnevno daleko je najveći proizvođač. Drugi su Ujedinjeni Arapski Emirati s 3,5 milijuna barela, a na trećem mjestu Iran s 3,4 milijuna. S obzirom na visoki udjel bliskoistočne nafte u svjetskom tržištu, izvjesno je da bi burze reagirale rastom cijene barela koju bi odredio intenzitet sukoba. Prekid diplomatskih kontakata između Rijada i Teherana dodatno će zamrsiti ionako složene odnose u regiji i potpomoći mobilizaciji šijitskih i sunitskih militantnih grupa. Takav scenarij mogao bi rezultirati eskalacijom nasilja i širim konfliktom između dva bloka. Ako dvije vodeće i vojno najjače muslimanske države u regiji ne pronađu načina za otvaranje komunikacijskih kanala i postizanje kompromisa, izvjesno je da će Bliski istok naredno desetljeće dočekati u potpunoj destabilizaciji.

(http://www.banka.hr/komentari-i-analize/osnazeni-iran-vs-paranoicna-saudijska-arabija-novi-krug-kaosa)

Rast potražnje za naftomOd ljeta važan utjecaj na cijene sirove nafte imala su kretanja na financijskim tržištima, odnosno sklonost preuzimanju rizika kod investitora. Međutim, od kraja studenog ključan utjecaj ipak imaju fundamenti. Tako su dobri makroekonomski pokazatelji, posebno u SAD-u, i niže temperature od očekivanih, rezultirale rastom potražnje i cijene sirove nafte. Cijena nafte tipa WTI s jednomjesečnom isporukom na burzi u New Yorku u prosincu je porasla iznad 91 dolar po barelu, što je najviša razina u posljednje dvije godine. Posljedično, Međunarodna organizacija za energiju (IEA), revidirala je na više očekivanu potražnju za naftom u ovoj i sljedećoj godini. Očekivana potražnja za ovu godinu tako je revidirana za 130 kb/d pa se očekuje da će iznositi 87,4 mb/d (+2,9% u odnosu na 2009.), dok je za sljedeću godinu revidirana za 260 kb/d, čime raste na 88,8 mb/d (+1,5% u odnosu na 2010.). Optimističnije prognoze posljedica su prije svega rasta potražnje u SAD-u i na azijskim tržištima u razvoju, na što su upućivali i makroekonomski pokazatelji za treće tromjesečje. U studenom je ukupna svjetska proizvodnja nafte porasla za 400 kb/d na 88,1 mb/d, što je povijesno najviša razina proizvodnje. Rast je posljedica prije

Page 35: Povratak financijskih tržišta u normalu ili zatišje pred oluju.doc

svega intenziviranja proizvodnje zemalja izvan OPEC-a koje čine polovicu ukupnog godišnjeg rasta proizvodnje. Kao i obično, u prosincu IEA iznosi i srednjoročne prognoze, koje se blago razlikuju od zadnjih objavljenih u lipnju, i to na više. Tako se očekuje da će proizvodnja nafte u idućih pet godina porasti s 91,4 mb/d na 98 mb/d, uglavnom zbog rasta proizvodnje zemalja izvan OPEC-a, pri čemu bi se rast u razdoblju od 2011. do 2015. trebao bitno usporiti u odnosu na 2010. u skladu s usporavanjem rasta potražnje za naftom. Naime, uz pretpostavku prosječnog godišnjeg rasta BDP-a od 4,5% godišnje (u razdoblju od 2010. do 2015.), svjetska potražnja za naftom trebala bi rasti prosječno 1,3% godišnje (u razdoblju od 2010. do 2015.), pri čemu bi potražnja razvijenih zemalja trebala padati. Zbog sve manje ovisnosti razvijenih gospodarstava o nafti, njihova potražnja bi trebala nastaviti padati pa će rast potražnje za naftom proizlaziti iz razvoja tržišta u razvoju, posebno kineskog. Ipak, treba reći da će rast kineskog gospodarstva, a time i potražnje za naftom u sljedećoj godini biti ograničen borbom središnje banke protiv jačanja inflatornih pritisaka.

(http://www.orkis.hr/Rast-potraznje-za-naftom)

Rusija, Kina i Iran će politički i strateški definisati novu sliku svijeta

Objavljeno : prije 1 dan / Urednik: Ermin Kadic / Broj pregleda : 299 / Komentara (0)

Saradnja između Rusije, Irana i Kine signalizira stvaranje novog svjetskog saveza koji bi bio u mogućnosti ponovo definisati globalno stanje u svijetu i politički i strateški, a nedavni događaji u odnosima između tri zemlje mogu

Page 36: Povratak financijskih tržišta u normalu ili zatišje pred oluju.doc

biti mnogo značajniji nego što većina shvata, tvrdi američki istraživački novinar Karol Gould.

Nedavni razvoj odnosa između Rusije, Irana i Kine, odmah nakon ublažavanja

anti-iranskih sankcija, može biti važniji i značajniji nego što ljudi zapravo shvataju,

rekao je  američki istraživački novinar Carol Gould za iranski informativni kanal

Press TV.

Gould je za iranski kanal Press TV rekao da misli na nedavnu dvodnevnu posjetu

kineskog predsjednika Ksi Jinpinga Teheranu i ishod njegovog putovanja, odmah

nakon ublažavanja sankcija Iranu.

Jinping je prvi međunarodni lider koji je posetio Iran nakon što su trgovinska

ograničenja uklonjena i koji je sklopio 17 ugovora za saradnju u područjima kao

što su energetika, trgovina i industrija.

Dvije zemlje također su se složile da povećaju bilateralnu trgovinu više od 10 puta

na 600 milijardi dolara u narednoj deceniji.

Osim toga, Jinping je potpisao zajedničku izjavu sa predsjednikom Hasanom

Ruhanijem o podršci iranskog zahtjeva za punopravno članstvo u Organizaciji

Šangaj (SCO), koju zagovaraju Rusija i Kina.

Page 37: Povratak financijskih tržišta u normalu ili zatišje pred oluju.doc

Teheran traži punopravno članstvo u SCO još od 2008. godine, ali zbog

međunarodnih sankcija nije bio u mogućnosti da ga dobije. Sada, iranska vlada

kaže da će jedan od njenih prioriteta biti da dobiju punopravno članstvo.

Rusija je također za jačanje veza s Iranom nakon što je postignut međunarodni

nuklearni sporazum. Dvije zemlje potpisale su sporazum o ublažavanju

postupaka putovanja između dvije zemlje počevši od februara.

Nakon povratka u decembru, ruski ministar trgovine i industrije Denis Manturov

rekao je tokom posjete Teheranu da je "Rusija zainteresovana za dijalog sa

Iranom o potencijalnoj saradnji u vazduhoplovstvu, brodogradnji, energetici,

poljoprivredi i trgovini, metalurgiji, farmaceutskoj i drugim industrijama".

Gould ističe da je ovo strateško usklađivanje utemeljeno na trgovini, a ne na

vojnoj moći, a to je sigurno pozitivna strana ovog novog svjetskog saveza.

Takođe, istakao je, to bi moglo biti vrlo korisno za Kinu.

"Kini treba pomoć u ovom trenutku, njena ekonomija raste prebrzo, a tržišta u

Evropi, SAD-u i Velikoj Britaniji ne proizvode više prihode za Kinu, jer te zemlje

imaju puno problema", istakao je on dodajući da u situaciji kada neke zapadne

Page 38: Povratak financijskih tržišta u normalu ili zatišje pred oluju.doc

banke mogu ponovo oslabiti, slično kao 2008. godine, takva saradnja može biti

vrlo korisna.

(http://www.globalcir.com/vest/4591)

REKORDNO NIZAK NIVO Nafta jeftinija od mlijeka i vodeObjava: 25.1.2016 / 08:46Autor: Manager.ba/nezavisne.com

0Vezani članciKako je moguće da je litra benzina jeftinija od litre vode? NAJISPLATIVIJA ULAGANJA U 2015: Njemačke dionice, švicarski franak i američki dolar Zbog jeftine nafte poskupljuje voda u Saudijskoj Arabiji Goldman Sachs: Nafta će biti jeftinija sljedećih 15 godina, mogla bi pasti na 20 dolara Kako je flaširana voda postala moderna nafta? Tagovicijena mlijeko nafta voda

Page 39: Povratak financijskih tržišta u normalu ili zatišje pred oluju.doc

Cijena sirove nafte trenutno se nalazi na rekordno niskom nivou od oko 30 dolara za barel.

Ako uzmemo u obzir da je jedan barel oko 159 litara, dolazimo do zaključka da je barel nafte trenutno jeftiniji čak i od vode (31 dolar) i mlijeka (100 dolara) u maloprodaji.

Prema velikim investicijskim bankama s Wall Streeta, kao što su JP Morgan i Goldman Sachs, cijena sirove nafte može pasti i na 20 dolara po barelu.

FXLider, svima koji su zainteresiratni da trguju cijenom sirove nafte na svjetskoj burzi i iskoriste trenutne prilike na tržištu za eventualnu zaradu, daje besplatnih 50 eura za trgovanje.

Besplatnih 50 eura za trgovanje možete preuzeti ovdje.

Prekomjerna zasićenost tržišta naftom će se dodatno pogoršati povratkom Irana na globalno tržište, nakon što su sankcije zapadnih zemalja ukinute ranije ovog mjeseca. Analitičari tvrde da bi izvoz nafte ove države vrlo brzo mogao dostići 500.000 barela, čime se povećava strah od dodatnog povećanja zaliha, a smanjenja potražnje.

Pored toga, MMF je smanjio prognoze rasta globalne ekonomije, i to treći put u manje od godinu dana, ukazujući na naglo usporavanje rasta ekonomije Kine, čime je i smanjena potražnja za naftom, a time izvršen dodatni pritisak na cijenu.

Međunarodna agencija za energiju, koja savjetuje industrijalizirane države oko energetske politike, upozorila je da globalno tržište nafte može ostati izuzetno zasićeno i tijekom 2016. godine.

Page 40: Povratak financijskih tržišta u normalu ili zatišje pred oluju.doc

(http://manager.ba/clanak/rekordno-nizak-nivo-nafta-jeftinija-od-mlijeka-i-vode)

Rasprodaja crnog zlata

Cijena nafte početkom 2016. najniža je u posljednjih 12 godina. Razlog tome je, između ostalih, i nafta kojom je Saudijska Arabija preplavila tržište. No, eksperti su uvjereni da će se tržište samo korigovati.

Cijene nafte više ne padaju, već počinju ponovo da rastu, stoji na na monitoru njujorške NYMEX berze sirovina koji s pažnjom posmatraju Džefri Grosman (Jeffrey Grossmann) i njegove kolege. Grosman, koji je već decenijama u ovom poslu, kaže: "Posao s naftom je uvijek bio žestoko težak". Ali, ovaj put je, kaže, drugačije.

U prvim danima 2016. cijena nafte je pala na 30 dolara po barelu. U međuvremenu je litar mlijeka treće klase na berzi sirovina u Čikagu duplo skuplji nego ista količina nafte. To je bio takav pad vrijednosti s kojim niko nije računao. Čak i iskusni berzanski vukovi kao što je Grosman. "Ciejne su padale previše brzo", kaže Grosman. Još prije finansijske krize se strahovalo da bi potražnja mogla da bude prekomjerna, kazao je Antoan Half (Antoine Halff) sa Kolumbija univerziteta u Njujorku. "I mnogi su se onda upustili u rat za resurse."

Page 41: Povratak financijskih tržišta u normalu ili zatišje pred oluju.doc

SAD frakingom pokrivaju svoje potrebe, no uzrokuju i pad cijena nafte

Razlog neravnoteži

Razlozi za ovu neproporcionalnost na svjetskom tržištu su višestruki. Potražnja sada stagnira, čak i u zemljama u ubrzanom ekonomskom razvoju poput Kine. Amerika je pak zahvaljujući frakingu došla do ogromnih količina nafte tako da ne mora više da uvozi. Potrošnja nafte će u ovoj godini slabije da raste nego 2015, procjena je Međunarodne agencije za energiju; prošle godine je to bilo 1,3 a ove bi trebalo da bude 1,7 procenata.

I bum nafte dobijene iz škriljca u Sjedinjenim Državama u svemu tom igra određenu ulogu. Razvojem novih tehnologija crpe se nove količine što do prije nekoliko godina nije bilo moguće. Dobijanje nafte iz škriljca frakingom je još uvijek skupo, ali bi moglo uskoro i da pojeftini. Istovremeno je konkurencija sve veća. "Nafta iz škriljca bi mogla da osigura Americi konkurentnost", kaže Mark Mils sa Instituta Menhetn.

Razlog zašto se konkurencija toliko zaoštrila je u Saudijskoj Arabiji. Ova kraljevima je drugi po veličini proizvođač nafte i preplavila je tržište ovom sirovinom. U početku se borila protiv frakinga samo da bi Iranu otežala pristup tržišu. Protekle godine Iran je na tržište dnevno plasirao između 300.000 i 600.000 barela nafte.

Page 42: Povratak financijskih tržišta u normalu ili zatišje pred oluju.doc

Saudijska Arabija svojom ogromnom potrošnjom ruši cijene na svjetskom tržištu

Sa padom cijena padaju i marže. Britanski naftni koncern BP računa s tim da će zbog svakog dolara, koliko opadne cijena nafte, godišnji dobitak opadati za 500 miliona dolara. Posljedice su otpuštanja. 100.000 do 250.000 zaposlenih u naftnoj industriji otpušteno je u posljednjih 18 mjeseci. Prije svih su, što se tiče Amerike, u Teksasu, Lujzijani, Sjevernoj Dakoti i Aljasci posljedice katastrofalne. Ove zemlje se najviše finansiraju od ubiranja poreza u naftnoj industriji.

Kalkulacije Saudijaca

Negativno kretanje konjukture bi se moglo zaustaviti smanjenjem količine vađenja nafte. Ali, tu nedostaje povjerenje u Saudijsku Arabiju, jer ta zemlja će bezobzirno da brani svoje učešće na tržištu u odnosu na Iran; tako barem misle mnogi u Evropi i Americi. Ali, Antoan Half ne vjeruje da se iza toga krije politička strategija. "Odluka da prodaje sve više nafte je racionalna", kaže on. Jer, ako cijena nafte pada onda se mora prodati veća količina kako bi se nadomjestila zarada.

No, bez obzira da li se radi o taktici ili tržišnoj ravnoteži - rezultat je isti. Mali konkurenti su istjerani s tržišta. Antoan Half je uvjeren da će se tržište na duže staze samo korigovati. I Saudijska Arabija jednako trpi zbog niskih cijena nafte kao i druge zemlje OPEC-a. I Džefri Grosman je uvjeren da se dostigla najniža tačka. "Gledali smo sve gore od gorih vijesti na tržištu", kazao je on. Ali, sada se već za koji dolar krenulo na gore. Trenutna cijena nafte mu daje za pravo - tako su u četvrtak 21.1. porasle po prvi put iznad 30 dolara po barelu.

(http://www.dw.com/bs/rasprodaja-crnog-zlata/a-19007154

Page 43: Povratak financijskih tržišta u normalu ili zatišje pred oluju.doc

Nafta kao oružje

Kad se problemi kod kuće razvijaju u smjeru krize, onda se valja „zakačiti“ s neprijateljem. I u Saudijskoj Arabiji sigurno znaju za tu maksimu. A problemi u zemlji su ogromni – i to zbog pada cijene nafte.

Više od 80% državnih prihoda Saudijske Arabije kojom vladaju despoti su prihodi od prodaje nafte. Budući da je cijena nafte od sredine 2014. pala za više od 60 posto, državni proračun Saudijske Arabije je završio u „crvenom“. Kako je objavilo Ministarstvo financija u Rijadu, minus je za proteklu godinu iznosio gotovo 90 milijardi eura.

Nije to bila prva godina u minusu, a sigurno ni zadnja. U idućih pet godina će rezerve Saudijske Arabije biti potrošene ukoliko se nešto ne dogodi, upozorava Međunarodni monetarni fond (MMF). Njegova šefica Christine Lagarde nedavno je rekla da su zbog pada cijene nafte reforme neizbježne: „Rast mora snažnije doći iz sektora privatne ekonomije, a manje iz državnog sektora.“

Visoki troškovi održavanja moći

Udio državnih izdataka u saudijskom BDP-u u protekloj je godini po računici MMF-a viši od 50%. Godinu dana ranije je iznosio 40,8%. Pozadina cijele priče je da cijene nafte nastavljaju padati, a troškovi saudijske socijalne države i dalje rastu.

Oko deset posto svih Saudijaca zaposleni su kao državni službenici, a plaće su visoke. Izdašnim subvencijama za vodu, struju i benzin režim si je do sada „kupovao“ naklonost građana. Oslanjanje na cijene energije (i naftu) „guta“ godišnje gotovo osminu bruto domaćeg proizvoda. Zbog toga MMF zahtijeva „rezanje“ subvencija.

Page 44: Povratak financijskih tržišta u normalu ili zatišje pred oluju.doc

I doista, vlada u Rijadu je nekoliko dana prije masovnih pogubljenja početkom ove godine, donijela prve konkretne mjere. Cijene nekih vrsta benzina su povećane za 50%. Diskutira se i o uvođenju poreza na dodanu vrijednost.

Pogođena i njemačka poduzeća

Posljedice novog kursa bi mogla najviše osjetiti inozemna poduzeća koja su do sada dobro zarađivala na ekspanziji u Saudijskoj Arabiji. Samo podzemna željeznica koju se gradi ispod glavnog grada Rijada, trebala bi koštati više od 18 milijardi eura. U projekt je uključena i njemačka tvrtka Herrenknecht, čije bušilice probijaju tunele. U okviru mjera štednje trebali bi se smanjiti i izdaci za velike građevinske projekte. Mediji pišu o tome da se neke račune ne podmiruje već šest mjeseci i da se iznova pregovara o uvjetima realizacije nekih projekata.

Njemačko gospodarstvo sve u svemu nije pretjerano jako angažirano u Saudijskoj Arabiji. „U bilanci ukupnog njemačkog izvoza na Saudijsku Arabiju otpada samo 0,8%“, kazao je nedavno Jörg Krämer, glavni ekonomist Commerzbanka, za list Frankfurter Allgemeinen Zeitung. U 2014. Nijemci su u Saudijsku Arabiju izvezli roba i usluga u vrijednosti od oko devet milijardi eura.

Rafinerija nafte u Saudijskoj Arabiji

Konflikt se zaoštrava

Kako bi svoj državni proračun opet „poravnala“, Saudijskoj je Arabiji po računici MMF-a potrebna cijena nafte od najmanje 82 dolara po barelu. Trenutno se cijena barela kreće oko 40 dolara.

Page 45: Povratak financijskih tržišta u normalu ili zatišje pred oluju.doc

Za to su pak suodgovorni i saudijski vladari. „Saudijska Arabija cijenu nafte koristi kao oružje“, smatra Patrick Artus iz francuske banke Natixis. Protivnik Saudijaca je Iran, koji se s Rijadom upustio u sve krvaviji konflikt oko regionalne dominacije. Nakon što su ukinute sankcije protiv Teherana, sukob između Saudijske Arabije i Irana zaoštrava se i za pregovaračkim stolom naftnog kartela OPEC-a.

Konflikt u OPEC-u

Moćni Saudijci se naime već duže vrijeme prilično tvrdokorno odupiru zahtjevima za smanjenjem količine nafte koju eksploatiraju članice OPEC-a, i to bez obzira na cijene u padu. Kalkulacija Rijada: niskim cijenama nafte „poraziti“ nove proizvođače nafte iz SAD-a i natjerati ih na povlačenje s tržišta. Njihova skupa tehnika frackinga nije isplativa ako su cijene nafte u svijetu niske. Do sada računica Rijada nije „upalila“, a zbog niskih cijena nafte pate sve članice OPEC-a. I zbog toga Iran u okviru OPEC-a odlučno zahtijeva redukciju eksploatacije. Do sada bez uspjeha, i to zbog velikog utjecaja Saudijske Arabije među članicama kartela. Rijad je međutim i sam sve dublje u problemima zbog pada cijene barela. Regionalni konflikt između Saudijske Arabije i Irana mogao bi na koncu destabilizirati i cijeli OPEC.

(http://www.dw.com/bs/nafta-kao-oru%C5%BEje/a-18959154

Dvostruki diplomatski udarac koji ima težinu

Zvaničnim danom implementacije Ugovora o nuklearnom naoružanju ukinute su međunarodne sankcije protiv Irana. Ipak politička dimenzija bi mogla biti još važnija.

Page 46: Povratak financijskih tržišta u normalu ili zatišje pred oluju.doc

"Istorijski dan" za SAD i iransko-američke odnose. Na ovaj način su brojni američki komentatori označili diplomatski dvostruki udarac: Zvaničnu implementaciju sporazuma o nukleranom naoružanju i istodobno oslobađanje četiri američka građanina, među njima i dopisnika Washington Posta iz Irana, Jazona Resaina.

Pionirska promjena

Američki šef diplomacije John Kerry je proslavio implementaciju označivši je "sjajnim i ogromnim napretkom" koji je ponovo dokazao "moć diplomatije". Svijet je ovim postao sigurniji, rekao je Kerry i prigovorio svima onima koji su bili skeptični i naveo kako se mora priznati da je Iran održao riječ. Osim toga Kerry je rekao da puštanje na slobodu četvero Amerikanaca ne bi bilo moguće bez pregovora o nuklearnom naoružanju Teherana.

John Kerry smatra da je svijet sada sigurniji

Page 47: Povratak financijskih tržišta u normalu ili zatišje pred oluju.doc

Konačna implementacija Sporazuma u nukleranom naoružanju sa Iranom je važan korak čiji efekt se skoro ne može precijeniti. Već i samo ukidanje sankcija nakon toliko mnogo godina političke i ekonomske blokade predstavlja pionirsku promjenu. Milijarde dolara iranske imovine koje će sada korak po korak biti oslobađane će vodstvu u Teheranu dati hitno potreban finansijski prostor za djelovanje. SAD će pažljivo promatrati da li iransko vodstvo taj novac koristi za podsticaj domaće privrede ili pak za financiranje terora i rata u regionu.

Politička dimenzija

Određivanje dana implemetacije u Sporazumu o nuklearnom naoružanju bio je izraz dubokog nepovjerenja između SAD-a i Irana. Tek nakon što je Iran provjereno demontirao svoja atomska postrojenja, što je propisano u ugovoru, trebale su na dan implementacije biti ukinute sve ekonomske sankcije podignute zbog iranskog atomskog programa. To su u Beču svečano najavili ministri vanjskih poslova dvije zemlje John Kerry i Dschawad Sarif.

Ipak vjerojatno još važnija od ekonomskih konsekvenci je politička dimenzija ovog koraka. Ovim je - iako samo bojažljivo - izgrađeno novo povjerenje između SAD i Irana. To bi moglo biti od najvećeg značaja jer Amerikanci s pravom smatraju da Iran drži u svojim rukama ključ za rješenje brojnih regionalnih konflikata: u Siriji, Iraku, Jemenu, u borbi protiv "Islamske države", u Libanu i u "tradicionalnom" blikskoistočnom konfliktu između Izraela i Palestinaca. Kerry je u svojoj izjavi izrazio umjereni optimizam da se Iran može ponašati samo konstruktivno.

Federica Mogherini i Mohammed Dschawad Sarif su najavili implementaciju sporazuma

I dalje veliko nepovjerenje

Ipak zemlja je gledano iz ugla svih vanjskopolitičkih eksperata još uvijek daleko od toga da postane partner SAD-a sa kojim se može računati. Nepovjerenje je i dalje veliko - i opravdano. Nedavno otkriveno iransko testiranje balističkih raketa je najnoviji dokaz za to. Kandidatkinja Demokratske stranke za predsjedničku utrku na američkim izborima Hilary Clinton zbog toga je zatražila da se protiv Irana podignu nove snakcije.

Ministar vanjskih poslova Kerry je na svojoj press konferenciji podsjetio na to da će nakon implementacije ugovora biti uvedeni dodatni mehanizmi kontrole koji će Iranu jedanostavno onemogućiti da "vara". Inspektori Međunarodne agencije za atomsku energiju IAEA će od sada moći vršiti kontrolu bez prethodne najave. Iran je to prihvatio u ugovoru.

Page 48: Povratak financijskih tržišta u normalu ili zatišje pred oluju.doc

Kao što se drugačije teško moglo i očekivati većina kritičara u SAD nije zadovoljna. Paul Ryan, vođa republikanske većine u Senatu i glasnogovornik Predstavničkog doma, osudio je ugovor navodeći da nije djelotvoran. On je rekao da će stoga američki poslanici "uraditi sve" kako bi spriječili da Iran postane atomska sila. Ryan je ponovio strahovanje da će Iran nakon ukidanja sankcija milijarde koristiti da sponzorira terorizam. Donald Trump, Ted Cruz, Marco Rubio i drugi republikanski kandidati za predsjednika argumentiraju na sličan način.

U intervjuu za DW Lawrence Haas iz American Foreign Policy Council kritizira ugovor kao "nerazuman i neoprostiv". On kaže da ovaj ugovor pravi od regiona i svijeta "daleko opasnije mjesto" nego do sada. Haas, vanjskopolitički savjetnik bivšeg demokratskog zamjenika predsjednika Al Gorea, kaže: "Obama prebacuje problem svom nasljedniku i SAD u cjelini." Tako Haas odgovara na argumentaciju zagovornika ugovora koji navode da je njime u najmanju ruku dobijeno na vremenu i da je Iran odvraćen da u narednih 15 godina proizvede nuklearno oružje.

Paul Ryan je skeptičan

Potvrda za Obamu

Ipak gledano iz ugla predsjednika Baracka Obame korak implementacije sporazuma je potvrda njegove ustrajnosti da unatoč svojim republikanskim huškačima, ali i sumnjama u dijelu vlastite stranke ostane na ovom kursu. Ono što nije poznato svima i što se previđa i u ovoj polemičkoj predizbornoj kampanji je sljedeće: Još su njegovi prethodnici Bill Clinton i George W. Bush tokom svog mandata pokušavali postići sporazum sa Iranom. Ni jedan od njih u tome nije uspio. Obama se ponovo odvažio i pobijedio. To je dokaz da Obamin vanjskopolitički credo, njegova vjera u razum i diplomatiju ponovo ubiru plodove.

Ostale sankcije ostaju

Naravno na dan implementacije ni izdaleka nisu ukinute sve sankcije. One, koje su podignute protiv Irana zbog povreda ljudskih prava i podržavanja terorizma, ostaju.

Zbog toga trpe prije svega američke kompanije. I dok je Airbus upravo obznanio veliki posao sa Irancima, postojeća regulativa i dalje ne dozvoljava američkim firmama poslovanje sa Iranom. Iznimka se odnosi samo na zamjenske dijelove za avione, životne namirnice i tepihe.

(http://www.dw.com/bs/dvostruki-diplomatski-udarac-koji-ima-te%C5%BEinu/a-18985526)

Page 49: Povratak financijskih tržišta u normalu ili zatišje pred oluju.doc

Crno se piše najvećim proizvođačima crnog zlataCijena nafte na međunarodnom tržištu pala je ispod 28 američkih dolara po barelu, što je najniži iznos u posljednjih 12 godina, još od novembra 2003. godine. Globalno tržište nafte izgubilo je više od petine svoje vrijednosti već od početka godine, a vrijednost ovog energenta je u proteklih 18 mjeseci pala čak za 70 posto. Pojedini analitičari očekuju i dalji pad tokom 2016. godine. U ovom broju donosimo priču o uzrocima devalvacije cijena “crnog zlata” i implikacijama koje pojeftinjenje ovog resursa može imati na svjetsku ekonomiju

Piše: Ilijas Lagumdžić. Objavljeno : 25-01-2016 07:00h

0inShare

Prije nego se pozabavimo samim uzrocima pada cijena nafte, vrijedi istaći da ovaj trend pogoduje zemljama čije su ekonomije ovisne o njenom uvozu, ili još bolje rečeno, zemljama koje naftu ne proizvode. U takve zemlje spada i Bosna i Hercegovina. Ovakva situacija zasigurno predstavlja veliku dobit za bh. ekonomiju i priliku za njen razvoj – osim direktne koristi za građane u vidu niskih cijena goriva, dodatno će profitirati bh. privrednici čiji će smanjeni troškovi transporta olakšati plasman roba i usluga unutar i izvan granica BiH, a pozitivne efekte će osjetiti i sama država. Samo smanjenje vrijednosti inputa uvoza nafte i naftnih derivata pozitivno će se odraziti na bruto domaći proizvod, a povećanjem potrošnje i rastom prihoda te uvođenjem novih nameta osigurat će se dodatno punjenje budžeta na svim nivoima u BiH.

Posmatrajući globalno, možemo zaključiti da dvanaestogodišnji minimum cijene ovog energenta kreira povoljne ekonomske trendove za zemlje uvoznice, ali i razdoblje

Page 50: Povratak financijskih tržišta u normalu ili zatišje pred oluju.doc

nestabilnosti za zemlje koje su proizvođači, prije svega za članice OPEC-a (Organizacija zemalja izvoznica nafte) koje će se suočiti sa značajnim padom prihoda i neočekivanim deficitima u narednom periodu.

Uzroci pada cijena nafte

Nije jednostavno objasniti ovakav pad cijena nafte u nekoliko rečenica. Prosto posmatrajući, do ovakvog stanja došlo je iznenadnim porastom ponude energenta nafte na svjetskom tržištu, što je bilo praćeno istovremenim smanjenjem potražnje. Cijene nafte su u gotovo konstantnom padu od jula 2014. godine, a najveća odlika ovog perioda je postepeno usporavanje kineske ekonomije. Kina je, kao jedan od najvećih uvoznika sirove nafte na svijetu, došla u poziciju da joj količine koje je u periodu velikog ekonomskog buma nabavljala, odjednom više nisu bile potrebne. Svjetska je ponuda ostala na istom nivou ili je čak povećana, a tržište koje bi usisalo toliku količinu nafte više jednostavno nije postojalo. Naravno, čak bi i prosječan student ekonomije, u nekom uproštenom modelu svjetske ekonomije, jednostavno smanjio ponudu i tako dostigao cjenovni balans koji bi odgovarao proizvođačima. I taj bi student bio upravu da nije ekonomija jedne zemlje uvijek usko vezana za politiku te zemlje.

Najveći svjetski proizvođači nafte, Saudijska Arabija, Sjedinjene Američke Države i Rusija, odbijaju smanjiti svoju proizvodnju. Dok SAD na svjetskom tržištu ne igra nikakvu značajnu ulogu kao proizvođač, s obzirom na to da svoju naftu koriste isključivo za pokrivanje vlastitog tržišta i ne izvoze je, druge dvije zemlje iskorištavaju novonastalu poziciju za eliminiranje konkurenata. Nije jednako teško podnositi ovakvu situaciju oko izvoza nafte jednoj Saudijskoj Arabiji i jednoj Nigeriji. Saudijska Arabija je već na početku u velikoj prednosti zbog iskorištavanja ekonomije obima, pa padanje cijena može mnogo duže trpjeti a i dalje pozitivno poslovati. Nigerija pak (kao primjer jedne od zemalja koje su najviše pogođene smanjenjem cijena) nema taj luksuz.

Sve dodatno komplicira povratak Irana na tržište nakon ukidanja sankcija, što možemo očekivati već početkom sljedećeg mjeseca, a što će dodatno opteretiti tržište sa novih gotovo milion barela dnevno (prema USEIA, Iran posjeduje četvrte najveće rezerve ovog energenta u svijetu). Trenutno na tržištu postoje viškovi od oko dva do dva i po miliona barela dnevno, a Iran će ih uvećati za oko 50 posto, što će dodatno sniziti cijene nafte. Nakon objave Teherana o ulasku na tržište protekle sedmice, došlo je do novog pada cijena od 2,7 posto, te kraha na najznačajnijim svjetskim berzama.

Prezasićenost tržišta uzrokovala je međusobno neslaganje unutar članica OPEC-a, gdje četiri vodeće članice s Bliskog istoka predvođene Saudijskom Arabijom nastoje iskoristiti situaciju da bi ojačale svoj status i oslabile položaj, kako ostalih devet članica tako i zemalja izvoznica izvan OPEC-a. Najmoćnije države OPEC-a – Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt i Katar su se opredijelili za dalji nastavak proizvodnje uprkos direktnoj šteti koju ova odluka donosi ostalim članicama poput Venecuele, koju je već zadesila snažna ekonomska kriza.

Te zemlje su se odlučile za ovaj korak zbog velikih količina rezervi nafte koje posjeduju, te enormnih prihoda prikupljenih u protekloj deceniji, a koji su se akumulirali u rezervama budžeta i velikih saudijskih kompanija poput “Saudi Aramcoa”. Prema najavama ministra Saudijske Arabije za naftu Alija el-Naimija, nesuglasice između članica se neće tako brzo

Page 51: Povratak financijskih tržišta u normalu ili zatišje pred oluju.doc

riješiti. Također, jačanje američkog dolara, koji predstavlja sredstvo za trgovanje sirovom naftom u svijetu, prema analitičarima “Morgan Stanleya”, može spustiti cijene čak i do 20 dolara po barelu. Implozija finansijskog balona na kineskim berzama i pad reprezentativnog indeksa Shanghai Shenzhen 300 uzrokovali su niz ekonomskih poteškoća u svijetu i doveli do smanjenja potražnje za naftom.

Reakcija berzi

Od najave ulaska Irana na tržište nafte sa novih 500.000–1.000.000 barela dnevno došlo je do kraha na najvećim svjets Niske cijene na svjetskom tržištu natjerale su velike kompanije da smanje investicije za istraživanje nafte i plina na području cijelog svijeta. Nažalost, posljedice ovakvog pristupa globalnih korporacija osjetit će i Bosna i Hercegovina. Naime, Shell je već najavio obustavljanje istraživanja i eksploatiranja zaliha nafte i plina na području FBiH kim berzama. Investitori su ovakav nastavak hiperprodukcije nafte dočekali u strahu, te je protekla sedmica obilježena padom najznačajnijih reprezentativnih indeksa svjetskih berzi. Tako su na Wall Streetu pojedini indeksi iskazali gubitak vrijednosti čak i do tri posto. Zabilježen je pad indeksa Dow Jones za 2,45 posto, NASDAQ-a za 2,2 posto, S&P500 za 2,2 posto, te CHEVRON-a za 2,7 posto. Japanske berze zabilježile su najveći pad u posljednjih godinu, a tržišta vrijednosnih papira u Evropi, nakon ohrabrujućeg početka godine, osjetila su turbulencije – FTSE 100 je pao za 0,2 posto, DAX za 0,3 posto, IBEX za 0,7 posto.

Veliki pad doživjele su i berze zemalja Zaljeva, gdje je saudijski Tadawul indeks pao za čak šest posto. Poput ostalih zemalja proizvođača, i ruska berza je znatno pogođena trenutnom situacijom, a situaciju dodatno otežava činjenica da je ruska nacionalna valuta rublja izgubila oko pet posto vrijednosti od početka 2016 godine. Svjetske berze trenutno su u periodu nestabilnosti, nakon drastičnog pada indeksa Shanghai Shenzhen 300, a kriza s prezasićenošću naftom je samo dodatno pogoršala stanje na najprometnijim berzama.

Ekonomski efekti na građane u BiH

Iako cijene nafte u svijetu izazivaju zabrinutost zbog moguće lančane reakcije i uzrokovanja nove ekonomske krize, u manjim zemljama se te posljedice teško mogu osjetiti u ovom trenutku. Pad cijena nafte već je trebao donijeti pojeftinjenje mnogih proizvoda i usluga, međutim svjedočimo činjenici da građani neće osjetiti takve efekte s obzirom na to da trgovci u BiH ovakvo pojeftinjenje pretvaraju u vlastiti ekstra profit. S obzirom na to da je evidentno da je FBiH iscrpila finansijske izvore za dalju izgradnju koridora 5C, možemo očekivati da će Vlada FBiH iskoristiti novonastalu situaciju za uvođenje novih nameta u vidu povećanja akciza na gorivo već u narednim mjesecima. Prema najavama Ministarstva komunikacija i prometa FBiH, akcize će se sa 10 povećati na 20 feninga.

Shell odlazi iz BiH

Niske cijene na svjetskom tržištu natjerale su velike kompanije da smanje investicije za istraživanje nafte i plina na području cijelog svijeta. Nažalost, posljedice ovakvog pristupa globalnih korporacija osjetit će i Bosna i Hercegovina. Naime, Shell je već najavio obustavljanje istraživanja i eksploatiranja zaliha nafte i plina na području FBiH, a ova odluka je od holandskog naftnog giganta već dostavljena Vladi FBiH. Ministarstvo industrije,

Page 52: Povratak financijskih tržišta u normalu ili zatišje pred oluju.doc

energetike i rudarstva, zajedno s Vladom FBiH usvojilo je zaključak da se u saradnji s Federalnim zavodom za geologiju sačini plan aktivnosti za nastavak projekta istraživanja i eksploatacije nafte i plina u FBiH.

Buduće prognoze

Trenutno je svjetsko tržište preplavljeno viškom od 2,5 miliona barela nafte dnevno, a sigurno je da će sukobi i nemogućnost dogovora velikih svjetskih sila proizvođača zadržati niske cijene neko vrijeme. U zavisnosti od toga koliko će najveći proizvođači u igri za kontrolom tržišta uspjeti održati ovakvo stanje i hiperprodukciju, 2017. godinu bismo mogli dočekati s cijenom od 25 do 40 dolara po barelu. Bosna i Hercegovina ima jednu od najnižih prosječnih cijena goriva u Evropi, a u sljedećim mjesecima možemo očekivati povećanje akciza na gorivo u FBiH sa 10 na 20 feninga, s ciljem osiguravanja sredstava za nastavak izgradnje dionica na koridoru 5C.

Cijene dizela u BiH pale i do 1,26 KM po litru

U protekloj sedmici cijena goriva u BiH je oscilirala, prateći trend pada cijena nafte na međunarodnom tržištu, ali i u zavisnosti od politike kompanija vlasnica benzinskih stanica koje su, određujući različitu stopu profita, postavljale različite cijene. Tako smo mogli svjedočiti činjenici da su potrošači u istoj državi, istom kantonu, čak i istoj kompaniji, ali na različitoj lokaciji znali plaćati i do 40 feninga skuplju cijenu goriva oporezovanog istim nametima. Najniža cijena prošle sedmice zabilježena je u Ljubuškom i iznosila je 1,26 KM po litru dizela.

Trend pada cijena nafte ne prati nužno i pad cijene goriva. Konačna cijena goriva za krajnje potrošače ovisi o akcizama, odnosno nametima od države, iznosima marže rafinerija te iznosima poreza u zemljama. Zemlje proizvođači, ali i zemlje s višim životnim standardom, u pravilu imaju više cijene goriva od siromašnijih država uvoznica. Od zemalja u regionu BiH ima najnižu prosječnu cijenu po litru benzina 95, te zajedno s Makedonijom ima najnižu prosječnu cijenu po litru dizela. Najviše cijene goriva u regiji plaćaju stanovnici Slovenije. Najviše cijene goriva u Evropi plaćaju stanovnici Italije, Velike Britanije i Švedske, dok najniže cijene imaju Rusi, čiji stanovnici gorivo plaćaju po prosječnoj cijeni od svega 0,44 eura po litru dizela, odnosno 0,46 po litru benzina.

(http://novovrijeme.ba/drastican-pad-cijena-nafte-crno-se-pise-najvecim-proizvodjacima-crnog-zlata/)

Page 53: Povratak financijskih tržišta u normalu ili zatišje pred oluju.doc

Početna / TRŽIŠTE KAPITALA, VIJESTI IZ SVIJETA

Wall Street oštro pao, Fed razočaraoјан 28. 2016. 09:34 Objavljeno u TRŽIŠTE KAPITALA, VIJESTI IZ SVIJETA

NJUJORK, Na Wall Streetu su u srijedu, nakon vrlo nestabilnog trgovanja, cijene akcija oštro pale zbog slabih poslovnih rezultata nekoliko vodećih kompanija i nedovoljno jasne poruke Feda o daljim planovima u vezi kamatnih stopa.

Dow Jones oslabio je 222 boda, ili 1,38 odsto, na 15.944 boda, dok je S&P 500 skliznuo 1,09 odsto, na 1.882 boda, a Nasdaq indeks 2,18 odsto, na 4.468 bodova.

Na Wall Streetu je u srijedu nastavljeno nestabilno trgovanje, pa su na početku sastanka indeksi znatno pali zbog slabijih nego što se očekivalo kvartalnih poslovnih rezultata i procjena Applea i Boeinga.

No, kasnije su indeksi nadoknadili sve gubitke, zahvaljujući skoku cijena nafte nakon vijesti da Rusija razgovara s OPEC-om o mogućem smanjenju proizvodnje kako bi se suzio jaz između ponude i potražnje te tako podržale cijene ‘crnog zlata’.

Na londonskom je tržištu cijena barela juče skočila 4,1 odsto, na 33,10 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 2,7 odsto, na 32,35 dolara.

Međutim, pred kraj trgovanja cijene su akcija ponovno oštro pale jer su ulagače razočarale poruke čelnika američke centralne banke nakon njihove dvodnevne sjednice.

Page 54: Povratak financijskih tržišta u normalu ili zatišje pred oluju.doc

Doduše, Fed je, kao što se očekivalo, ostavio ključne kamatne stope nepromijenjene, no nije jasno najavio da će usporiti tempo povećanja cijene novca u ovoj godini, čemu su se ulagači nadali.

Fed je poručio da pažljivo prati razvoj situacije u globalnoj ekonomiji i na finansijskim tržištima te da je američka ekonomija i dalje na putu umjerenog rasta.

„Čini se da čelnici Feda nisu impresionirani događajima na tržištima i da je to nedovoljno da bi promijenili planove. Zbog toga je tržište palo“, kaže Stephen Massocca, direktor u Wedbush Equity Management.

Kada je u decembru po prvi put od 2006. godine povećao kamate, Fed je signalizovao da bi u ovoj godini mogao još u četiri navrata povećati cijenu novca.

Ulagači su se nadali da će s jučerašnje sjednice Fed jasnije poručiti da namjerava usporiti tempo povećanja cijene novca, no kako to nije učinio, uslijedio je pad cijena akcija.

Pritom je osam od 10 sektora S&P 500 indeksa izgubilo na vrijednosti, a najviše su, 2,5 odsto, pale cijene akcija u tehnološkom sektoru.

U tom je sektoru najviše, 6,5 odsto, potonula cijena akcije Applea jer taj tehnološki div procjenjuje da će mu prihodi i prodaja iPhonea u tekućem tromjesečju pasti u odnosu na isti lanjski period.

Još je oštrije, gotovo 9 odsto, potonula cijena Boeinga jer ulagače nisu impresionirali kvartalni poslovni rezultati najvećeg svjetskog proizvođača aviona.

S obzirom na dosad objavljene poslovne izvještaje, analitičari u anketi Reutersa procjenjuju se da je dobit kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u četvrtom kvartalu prošle godine pala 4,9 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.

To znači da prijeti recesija zarada jer se zbog niskih cijena nafte, slabljenja kineske ekonomije i visokog kursa dolara očekuje pad zarada drugo tromjesečje zaredom.

Na evropskim su berzama, pak, cijene akcija juče porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 1,33 odsto, na 5.990 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,59 odsto, na 9.880 bodova, a pariški CAC 0,54 odsto, na 4.380 bodova. Hina

(http://www.capital.ba/wall-street-ostro-pao-fed-razocarao/)

CRNO ZLATO IDE U BESCJENJE Kako je moguće da je benzin jeftiniji od vode?16. siječnja 2016.

Page 55: Povratak financijskih tržišta u normalu ili zatišje pred oluju.doc

Cijena sirove nafte na svjetskim tržištima ne prestaje padati. Nakon pada od 27 posto u 2015. godini, cijena barela BRENT nafte od početka godine pala je dodatnih 12 posto.

Budući da je barel nafte 159 litara, lako je izračunati da je cijena 1 litre sirove nafte približno 0,21 dolara. Po sadašnjoj cijeni, na benzinskim pumpama je čak i cijena benzina i dizela, u koju su uračunate trošarine, osjetno niža od cijene obične izvorske vode.

Glavni razlog naglog pada cijene crnog zlata je zaokret u politici Saudijske Arabije koja više ne želi smanjivati proizvodnju kada je cijena nafte niska kako bi stvorila nestašicu na temelju koje cijena ponovo počinje rasti.

Novi cilj Saudijske Arabije je uništiti proizvodnju u drugim zemljama kako bi zadržala visoki udio u ukupnoj globalnoj proizvodnji nafte s kojim dolazi veliki utjecaj na cijenu u dugom roku.

No, plan se ne odvija kako su ga Saudijci zajedno sa saveznicima u OPEC-u zamislili. Proizvodnja u drugim zemljama ne opada dovoljno brzo te je tržište i dalje prezasićeno naftom.

U takvoj situaciji su investitori i špekulanti na finansijskim tržištima prepoznali priliku za ostvarivanje profita na dodatnom padu cijene i počeli masovno otvarati prodajne (short) ugovore na tržištima futuresa, opcija i ostalih financijskih izvedenica.

Po posljednjim podacima s američkog tržišta futuresa, broj sklopljenjih short ugovora je praktično rekordno visok, a neto broj kupovnih ugovora je najniži od 2010. godine što znači da mnogi veliki i ozbiljni ulagači očekuju nastavak pada cijene.

Analiitičari Admiral Marketsa smatraju da nije realno očekivati značajniji pad s ove razine.

Mnogi projekti pokrenuti posljednih godina u naftnoj industriji su temeljeni na cijeni od približno 100 dolara po barelu te se pri ovakvim cijenama jednostavno ne isplate.

Ukoliko cijena uskoro ne poraste, mnoge bušotine će biti zatvorene, a planirano pokretanje novih projekata bit će odloženo ili otkazano.

Velika špekulativna prodaja naftnih ugovora također ide u prilog skorašnjem rastu cijene, jer takvi ugovori mogu biti zatvoreni isključivo ponovnom kupovinom naftnih ugovora, što će doprinijeti rastu cijene u budućnosti, prenosi danas.hr.

(http://javno.ba/crno-zlato-ide-u-bescjenje-kako-je-moguce-da-je-benzin-jeftiniji-od-vode/)