Mr.sc. Olga Magaš, dipl.ing.arh. Kolegij: OSNOVE PROJEKTIRANJA II Tematska jedinica: POSLOVNE ZGRADE
Mr.sc. Olga Magaš, dipl.ing.arh.
Kolegij:
OSNOVE PROJEKTIRANJA II
Tematska jedinica:
POSLOVNE ZGRADE
Osnove teorije arhitekture
• Autoriteti u arhitekturi proizlaze iz biološke strukture čovjeka i imanentnih zakonitosti vezanih uz osjetila vida, sluha, dodira, mirisa….
• Autoritet smjera (kretanje prema naprijed - vid )
• Autoritet ritma i euritmije (muzika)
• Autoritet simetrije (čovjek simetrično biće)
• Autoritet statike (ravnoteže)
• Autoritet dinamike (barokna porculanska figura na prstima jedne noge)
• Autoritet lebdjenja (obrnuta piramida)
Arhitektura formira i oblikuje prostor prema nekim načelima
-arhitektonskim konceptima
1. Prostorni koncept arhitektonskog djela čini:
- Autoritet totalnog prostora (sve što nas okružuje, što možemo obuhvatiti osjetilima – Trsatska gradina s “beskonačnim” pogledima uokolo ili rudarski tunel ispod zemlje)
- Autoritet međuodnosa dimenzija djela i totalnog prostora (mala kuća u stoljetnoj šumi, “ogromna” četverokatnica u naselju jednokatnica).
- Autoritet žarišta interesa (vertikala zvonika liburnijskih i istarskih kaštela, naglašena hotizontala ispred visoke planine, parterni drugačije oblikovani objekt između staklenih nebodera – Muzej Guggenheim New York)
2. Proporcionalni koncept čini:
- Autoritet sila koje omogućuju stvaranje djela (na Zemji je dominantna sila teža što stvara pojam nosivog i nosećeg (stup i greda) kao autoriteta statike u određenom proporcijskom omjeru koji je čovjeku imanentna svojina, ali i pojam lebdećeg, .
- Autoritet međuodnosa ploha i volumena djela.
3. Oblikovno – strukturalni koncept čini:
- Autoritet materijala od kojeg je djelo napravljeno (kameni stup i greda naspram čeličnom, rešetkastom nosaču ili čeličnom užetu visećih konstrukcija)
- Autoritet dvojne relevantnosti forme (cjelina kao dio, dio kao cjelina u ovisnosti o tehnologiji i vremenu izvedbe)
KLASIČNI DVOTRAKT
• SMJEERNICE ZA PROJEKTIRANJE:
• PREDAVAONICE 1,9 m2/osobi
• ČITAONICE 4,6 m2/osobi
• Bruto 9,3 m2/osobi
• Hodnik min š = 160 (uredi), 180 cm
• STUBIŠTA min širina kraka 110, max 150 ili veća s međuogradom
min širina gazišta 26 cm (ili prema propisu), max visina 18 cm (ili
drugo), visina ograde min 110, kod nebodera 120.
• PROTUPOŽARNA ZAŠTITA
• Ytong – negorivi materijal:
• 10 cm – 90 min, 12,5 cm - 1,20 min, 15 cm – 180 min
stol za računalo s
ormarićem za odlaganje
DUBINA
PROSTORIJA
SISTEM UZDUŽNIH NOSIVIH ZIDOVA
POVIJESNE VIŠEKATNE ZGRADE STAMBENE I JAVNE NAMIJENE
S DRVENIM GREDNIKOM
SUVREMENE ZGRADE ARMIRANO-BETONSKE KONSTRUKCIJE
SISTEM POPREČNIH NOSIVIH ZIDOVA
NAJČEŠĆA PRIMJENA ZA STAMBENE ZGRADE
MJEŠOVITI SISTEM UZDUŽNIH I POPREČNIH ZIDOVA
KRIŽNO-ARMIRANE STROPNE PLOČE
SISTEM UZDUŽNIH NOSIVIH ZIDOVA – KLASIČNI DVOTRAKT
KOMBINIRANI SISTEM – ZIDOVI I STUPOVI
SKELETNE KONSTRUKCIJE ukrućenje a.b. jezgrom i a.b. zidovima
kod čeličnih konstrukcija dijagonalnim štapovima
STROPOVI S GREDAMA:
1. S pločama po kraćem rasponu,
2. S kontinuiranim pločama
3. S križnoarmiranim pločama
SKELETNA KONSTRUKCIJA S UNUTARNJIM ILI VANJSKIM JEZGRAMA ZA UKRUĆENJE
I KONTINUIRANOM MODULARNOM MREŽOM (6,0 x 6,0 ; 8,0x8,0 m ili drugo)
stupovi
jezgra
Fasadna konstrukcija
može biti :
- uvučena ispred stupova
- između stupova (stupovi
se obavezno moraju
toplinski izolirati)
- ispred stupova
zbog kontinuirane
toplinske izolacije
staklena fasada, ispred nosive skeletne konstrukcije
KLASIČNI DVOTRAKT
MODIFIKACIJA
KLASIČNOG DVOTRAKTA TIPOLOGIJA POSLOVNIH ZGRADA
ZGRADE S KLASIČNIM RASPOREDOM PROSTORIJA (UREDI) I JEZGROM S
PRATEĆIM SADRŽAJIMA (VERTIKALNE KOMUNIKACIJE, SANITARIJE, SPREMIŠTA),
JEDNOTRAKT
Kombinirana rješenja
NEBODERI
Skeletna konstrukcija + kruta jezgra
Tlocrtni
oblici
nebodera
skleletne
konstrukcije
s jezgrom
HELMUTH JAHN
JAMASAKI
TWINS slikano 1986.
NY
SOMA, PHILIP JONSON, MICHAEL GRAVES
NEBODERI S CENTRALNOM I DECENTRALIZIRANIM JEZGRAMA
I VISEĆOM KONSTRUKCIJOM
centralna jezgra s rešetkastim
križnim nosačima na krovu
na kojima vise stupovi
decentralizirane jezgre s rešetkastim
ili lučnim nosačima na etažama
na kojima vise stupovi
Veliki poslovno trgovački centar s decentraliziranim jezgrama; jednom glavnom s
dizalima i 3 sekundarne s protupožarnim stubištima i jednim dizalom
BANKA U MINNEAPOLISU USA s dvije jezgre,
dvostrukom spojenom krovnom rešetkom na kojoj visi skelet katova s lučnim ojačanjem
te središnjom vanjskom jezgrom s protupožarnim stubištem.
dizala, stubišta
instalacije
krovna rešetka
Upravna zgrada pošte Ljubljana, kruta jezgra i 2 čelična stupa koji vise na krovnoj rešetki
RICHARD ROGERS, LOYD LONDON 1986
6 jezgri s
vertikalnim
komunikacijama,
instalacijama i
sanitarijama
na fasadi
Skeletni
sistem s
fasadnim
stupovima i
8 središnjih
stupova
RICHARD ROGERS
Chanel 4 London
NORMAN
FOSTER
SHANGHAI
BANK
HONGKONG
1979-86
NORMAN
FOSTER
SHANGHAI
BANK
HONGKONG
1979-86
NORMAN FOSTER
RENAULT CENTAR
FRANK GARY - GUGENHEIM BILBAO