Top Banner
Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij Sociologija: vrijednosti, identitet i društvene promjene u hrvatskome društvu Prosinac 2018.
52

Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij ... · 1Schwartz, Shalom H. (1992.), Universals in the content and structure of values: Theoretical advances and empirical tests

Dec 15, 2018

Download

Documents

ledieu
Welcome message from author
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
Page 1: Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij ... · 1Schwartz, Shalom H. (1992.), Universals in the content and structure of values: Theoretical advances and empirical tests

Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij Sociologija: vrijednosti, identitet i društvene promjene u hrvatskome društvu

Prosinac 2018.

Page 2: Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij ... · 1Schwartz, Shalom H. (1992.), Universals in the content and structure of values: Theoretical advances and empirical tests

2

1. UVOD

Sociologija je znanost koja, općenito govoreći, opisuje značajke društva, analizira djelovanje i postupanje društvenih aktera (pojedinaca i skupina), proučava veze njihova djelovanja i postupanja s društvenim strukturama i institucijama te traga za uzrocima društvenih promjena, za pokretačima i tendencijama njihove evolucije. U hrvatskome društvu u posljednjih dvadeset i pet godina dogodile su se mnoge radikalne promjene u odnosu na prethodno razdoblje. One nameću potrebu produbljenoga i sustavnoga proučavanja i valorizacije tih promjena kako pod vidikom „čiste“ sociološke znanosti tako i pod vidikom „primjene“ dobivenih spoznaja u politici, gospodarstvu, odgoju i obrazovanju, kulturi. U tome vidimo nužan i dostatan razlog za utemeljenje i provedbu Poslijediplomskoga sveučilišnog (doktorskoga) studija Sociologija: Vrijednosti, identitet i društvene promjene u hrvatskom društvu na Hrvatskome katoličkom sveučilištu. 1.1. Cilj Cilj poslijediplomskoga sveučilišnoga (doktorskoga) studija jest da sociolozi s njegovim uspješnim završetkom budu u posjedu potrebnih znanstvenih kompetencija za produbljeno i sustavno istraživanje, analiziranje i razumijevanje društvenih promjena u hrvatskome društvu. Studij bi, također, trebao osposobiti studente za uspješno znanstveno djelovanje u međunarodnim okvirima.

1.2. Programsko uporište poslijediplomskoga sveučilišnoga (doktorskoga) studija Vrijednosti i identitet Program poslijediplomskoga sveučilišnoga (doktorskoga) studija Sociologija: Vrijednosti, identitet i društvene promjene u hrvatskom društvu naslanja se na stav po kojem su vrijednosti i identitet društvenih sudionika osnova njihova djelovanja. Analitičko proučavanje sustava vrijednosti i identiteta te njihova utjecaja na životne prakse ljudi klasičan je sociološki zadatak i zacijelo jedno od preferencijalnih istraživačkih područja sociološke znanosti kako u sinkronoj tako i u dijakronoj perspektivi. Ta su proučavanja tradicionalna i u sociologiji primjereno definirana i to istraživački, teorijski i empirijski. U sociologiji postoje modeli i metode mjerenja fenomena vrijednosti i fenomena identiteta. Istraživački je izazov za sociologe upravo novi kontekst suvremenoga hrvatskoga društva koje valja istražiti u perspektivi stanja i konstituiranja vrijednosnih orijentacija i identiteta u njemu i to: a) Suvremeno hrvatsko društvo – Uspješna obrana od srpske i druge jugoslavenske agresije omogućila je političku samostalnost Hrvatske. Samostalnost je obuhvatila i promjenu društvenoga i političkoga uređenja zemlje: stanovnici Republike Hrvatske izabrali su demokraciju. Sintagma „demokratske promjene“ sažimlje širok splet događaja i vrijednosti. Pozivajući se na „demokratske promjene“, očigledno se referira na skup vrijednosti koje tvore demokraciju kao politički sustav ali koje vrijede i za čovjeka pojedinca, za društvo i za ustanove u kojima građani prepoznaju mjesta i jamstva ostvarivanja demokratskih vrijednosti: slobode i samoodređenja, društvene pravednosti i pravne države, suodgovornosti, rada, obrazovanja, kulture, blagostanja itd. Taj skup vrijednosti ovdje je samo ilustrativno spomenut, nije, dakako, stvoren ovim demokratskim promjenama. On se oblikovao u brojnim procesima „dugoga trajanja“ u zapadnim društvima, u njihovu hrvanju s različitim procesima autoritarnoga ili totalitarnoga korijena. Vrijednosti ne stoje same za sebe u nekome „području vrednota“, nego se oblikuju i realiziraju u spletu društvenih odnosa, navika, običaja i načina funkcioniranja društvenih ustanova i pojedinaca. Pritom važnu ulogu igraju ne samo tradicijske nego i nove društvene prakse, moralni imperativi te svjetonazorska (religijska i

Page 3: Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij ... · 1Schwartz, Shalom H. (1992.), Universals in the content and structure of values: Theoretical advances and empirical tests

3

sekularna) opredjeljenja i uvjerenja ljudi. Na to utječu brojni čimbenici materijalnoga blagostanja, širine naobrazbe, geopolitičke okolnosti i slični. Teorija univerzalnih sadržaja i strukture vrijednosti1 definira vrijednosti kao poželjne ciljeve, koje zauzimaju različite pozicije u hijerarhijskom poretku po njihovoj važnosti, razlikuju se prema tipu motivacijskoga cilja kojem su usmjerene i djeluju kao smjernice u čovjekovu životu. Vrijednosti i vrijednosne orijentacije trajno utječu na dosljednost ponašanja pojedinaca, njihovi su sadržaji društveno uvjetovani, karakteristični su za šire društvene grupe te su svojevrsni regulator ponašanja.2 U tome okviru treba potražiti odgovore na pitanja: koje su glavne vrijednosti u hrvatskom društvu, kako su one rangirane u svijesti i u ponašanju stanovnika, koje su sredine na djelu pri stvaranju i oblikovanju vrijednosti, koje su vrijednosti tipične za pojedine sredine i sl. Važno je utvrditi prisutnost tradicionalnih vrijednosti, baštinjenih iz prethodne epohe i naše dugostoljetne kulturne povijesti kao i nove vrijednosne orijentacije omogućene demokratskim promjenama; što se događalo i što se događa u slijedu koraka u nastojanju da se izgradi demokracija i pravna država, tržišna ekonomija i širenje prostora slobode; ulazak u Europsku uniju i „zalijepljenost“ za „komunistički Balkan“; utjecaj novih tehnika komuniciranja (uz tisak, radio i TV posebno još Internet, web2 itd.) ne samo na odgoj i na obrazovanje općenito nego napose na doživljavanje, usvajanje i/ili odbacivanje starih i novih vrijednosti; razlika između proklamiranih i „ispovijedanih“ vrijednosti i njihova faktičnog ostvarivanja u postupanju, u društvenoj praksi stanovnika i ustanova. Hrvatsko je društvo do 1990. godine neistraženo društvo u mnogim sferama društvenoga života. Upravo se sredinom 90-ih godina prošloga stoljeća u crkvenim institucijama pokreću opsežna istraživanja vrijednosti i religioznosti u Hrvatskoj i to: - Vjera i moral u Hrvatskoj (1997. godine pod vodstvom prof. dr. sc. Marijana Valkovića na Katoličkome bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu) - Aufbruch. Istraživanja sustava vrijednosti i religijskih orijentacija u 10 postkomunističkih zemalja (1997. godine pod vodstvom prof. dr. sc. Pere Aračića na Katoličkome bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, kasnije Sveučilišta u Osijeku) - Teološko fundiranje solidarnosti u hrvatskom društvu (pod vodstvom prof. dr. sc. Stjepana Balobana) - Pomirenje i oprost (2000. godine kao zajednički projekt Hrvatskoga Caritasa i Franjevačkoga instituta za kulturu mira) - Praćenje siromaštva u Hrvatskoj (2003. godine kao zajednički projekt Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve, Hrvatske biskupske konferencije i Hrvatskoga Caritasa) - Supsidirjarnost u hrvatskom društvu (2011. pod vodstvom prof. dr. sc. Stjepana Balobana na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu) - European Values Study (1999. godine prvi val, 2008. godine drugi val, 2017. godine priprema trećeg vala, pod vodstvom prof. dr. sc. Josipa Balobana) European Values Study najkompleksnije je istraživanje ove vrste na koje se pozivamo kao najsustavnije kontinuirano međunarodno istraživanje sustava vrijednosti i vrijednosnih orijentacija u Hrvatskoj. Samo istraživanje pokrenuto je 80-ih godina prošloga stoljeća u Leuvenu i Tilburgu, a u prvome valu sudjelovalo je desetak zapadnoeuropskih zemalja. Drugi krug istraživanja proveden 1990./91. godine uključio je i neke zemlje Južne i Istočne Europe. U treći krug istraživanja 1999. godine uključila se po prvi puta i Hrvatska. Četvrti krug proveden je 2008. godine i Hrvatska je sudjelovala po drugi puta i tako smo po prvi puta dobili priliku da kroz jedno longitudinalno istraživanje možemo snimiti trendove kretanja sustava vrijednosti i komparirati ih s ostatkom europskih društava. Za 2017. godinu planira se šesti val istraživanja (treći za Hrvatsku), što će Hrvatskoj omogućiti da dobije i treću mjernu točku, pa onda i mogućnost projiciranja trenda. U tome se istraživanju obrađuju teme: rada, politike, obitelji, religije, morala, socio-demografskih obilježja društva.

1Schwartz, Shalom H. (1992.), Universals in the content and structure of values: Theoretical advances and empirical tests in 20 countries. Advances in Experimental Social Psychology, Vol. 25, 1-65. 2 Detaljnije u: Ivana Ferić (2009.), Vrijednosti i vrijednosni sustavi: psihologijski pristup. Alinea, Zagreb.

Page 4: Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij ... · 1Schwartz, Shalom H. (1992.), Universals in the content and structure of values: Theoretical advances and empirical tests

4

Budući da su nastavnici koji će izvoditi nastavu na poslijediplomskome sveučilišnom (doktorskom) studiju ujedno i istraživači na projektu European Values Study, te da je Hrvatsko katoličko sveučilište (dalje u tekstu: Sveučilište) aktivno uključeno u realizaciju projekta, jamstvo je da će studenti poslijediplomskoga sveučilišnoga (doktorskoga) studija imati pristup bazama podataka iz kojih će moći izrađivati svoje zadatke na studiju koji se bavi upravo vrijednostima i identitetom, te konačno, da će moći koristiti ovu veliku europsku bazu podataka za izrade svojih disertacija jer sada će biti moguće kroz dvadeset godina u tri mjerene točke, istim instrumentom, analizirati trendove vrijednosnih orijentacija u Hrvatskoj ali i kompariranje istih s vrijednosnim orijentacijama u Europi. Dosadašnja istraživanja vrijednosti u Hrvatskoj i njihova komparacija s drugim europskim društvima pokazala su da se hrvatsko društvo može razumjeti kao relativno visoko religiozno, konzervativno društvo. S druge strane ono je također i postkomunističko društvo s niskom razinom socijalnoga kapitala i ostacima netransformiranoga institucionalnog sustava koji je bio izgrađen za kontrolu, a ne servis građana. Istraživanja i komparacije odnosa prema radu ukazuju da je odnos prema radu u Hrvatskoj više ekstrinzičan nego intrinzičan. Nadalje, obitelj se nadaje kao najvažnija institucija i vrijednost. Hrvati pokazuju relativno visoku razinu solidarnosti na mikro razini i znatno nižu na makro razini. Također je evidentna, posebice ukoliko se uspoređuje s drugim europskim zemljama, erozija povjerenja u institucije. Naime, Hrvatska prema posljednjim mjerenjima ima najniže povjerenje u institucije u Europi. Ovi rezultati opravdavaju pokretanje poslijediplomskoga sveučilišnoga (doktorskoga) studija koji će se usmjeriti na vrijednosti i identitet u Hrvatskoj. Taj studij može imati, kako fundamentalne, tako i praktično aplikativne znanstvene prinose. Dominantne vrijednosti u hrvatskome društvu (Josip Županov), uobličene u kulturni sustav, mogu predstavljati prepreke u njegovu razvoju. One nastaju i održavaju se spontano, nastaju tijekom dužeg vremenskog razdoblja, ali se isto tako sporo mijenjaju. One utječu na socijalni kapital koji uključuje društvene mreže, norme uzajamnosti i povjerenje. Međutim, socijalni kapital, s pripadajućim društvenim vrijednostima i normama koje se oslanjaju na kulturnu tradiciju, može biti pokretač društvenog i gospodarskog razvoja napose u slučaju nerazvijenih zemalja ili regija kroz koncept održivog razvoja 3 Time je ukratko naznačeno polje znanstvenoga interesa na ovome studiju. Njegovo ostvarivanje dobra je prilika i za provjeru i eventualno proširivanje ili kombiniranje interpretativnih koncepata kojima se s raznih strana pokušavalo i pokušava paradigmatično opisati stanje i mijene hrvatskog društva. Navodimo tri češće spominjana: polumodernost (Josip Županov), zakašnjela modernost (Ivan Rogić) i ubrzana sekularizacija (Željko Mardešić). Sva tri koncepta signaliziraju „preskok“ iz ruralnog predkomunističkoga društva, s minimalnim elementima građanskoga društva koje je komunizam spriječio u njegovu razvitku, u društvo kasne modernosti ili postmodernosti. Tu je od presudne važnosti opisivanje i analiza odgovarajućih procesa koji su ovdje prikazani – naprosto stoga da bismo uopće razumjeli što nam se događa i eventualno utvrdili i smjer razvitka. b) Vrijednosti – Iskustvo pokazuje da čovjek usvaja vrijednosti i veže se uz njih kada ga vrijednosti osvoje ili kada ga zahvate. Čini se da je taj (uvjetno rečeno) pasivni moment važniji od onoga koji se obično navodi kada se govori o vrijednostima i koji je aktivan: naime, kada se kaže da čovjek bira svoje vrijednosti. Na iskustvenoj razini i primarno gledano, mi ne izabiremo naše vrijednosti, nego se naši izbori (uvijek nešto biramo ili se opredjeljujemo) odvijaju ili događaju na temelju već usvojenih vrijednosti. Mi biramo ili izabiremo nešto jer nam se to „nešto“ pokazuje kao dobro (ili ga odbijamo kao loše), ali mi ne dolazimo do naših temeljnih saznanja o tome što je dobro ili loše pomoću naših odluka ili izbora, nego stoga što nas je nešto na neki način pogodilo, osvojilo, zahvatilo. U iskustvu vrijednosti, dakle, na primarnoj razini, čini se da prednost valja dati pasivnomu momentu pogođenosti i zahvaćenosti pred onim aktivnim izborom. I drugo iskustvo: osobe imaju u pravilu snažnu

3 Bušljeta Tonković, Anita (2015.), Održivi razvoj Središnje Like. Prinosi analizi ljudskog i socijalnog kapitala. Institut društvenih znanosti Ivo Pilar i Državni arhiv u Gospiću, Zagreb — Gospić.

Page 5: Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij ... · 1Schwartz, Shalom H. (1992.), Universals in the content and structure of values: Theoretical advances and empirical tests

5

vezanost uz neke svoje vrijednosti – i pritom nemaju osjećaj neslobode. Naprotiv, oni se pritom osjećaju usklađenima sa samima sobom, dominira osjećaj prisebnosti, svijest o potpunosti i istovjetnosti sa samima sobom. Vezanost za vrijednosti daje nam intenzivan osjećaj slobode. Na bazi tih iskustava možemo doći do poimanja vrijednosti i to uz pomoć razlikovanja vrijednosti od norme i želje. Ovo dvoje naime – norme i želje – u običnom se govoru često i nereflektirano vežu uz vrijednosti. Vrijednosti su „atraktivne“, one privlače, one pokreću na djelovanje u njihovu smjeru, one čovjeku daju ideju da nešto napravi pod njihovim vidikom te tako iskorakne preko samoga sebe u svome djelu. To može ići izravnim uvidom u samu vrijednost kao i uvidom u neki uzor u kojem čovjek vidi mjerodavno ostvaren lik neke ili nekih vrijednosti. Za razliku od vrijednosti, norme su „restriktivne“ (pravo, moral) i izriču se propisom, zapovijedi ili zabranom. One odredbeno ograničuju mogućnosti djelovanja, kako s obzirom na ciljeve, tako i s obzirom na sredstva realizacije ciljeva: neke su mogućnosti naložene, a neke druge zabranjene. U tome se smislu može reći da norme pretpostavljaju vrijednosti i temelje se na njima. Ukratko: Norme su preskriptivni ili direktivni izričaji o dužnosti ili obvezi (deontološka perspektiva), dok su vrijednosti evaluativni izričaji koji kažu što i kako nešto vrijedi kao cilj ili svrha djelovanja (teleološka perspektiva). Ekonomi i na ekonomiji orijentirani sociolozi, kada govore o „dobrima“, poistovjećuju vrijednosti i želje posredstvom pojma preferencije. U toj jezičnoj uporabi preferencija stanjuje i tendencijalno briše razliku između vrijednosti i želje. Nasuprot tomu valja inzistirati na razlučivanju: vrijednost nije faktična želja (tj. kada netko nešto želi) niti dugotrajna i stabilna želja, nego je predodžba onoga što je vrijedno da bude željeno, predodžba onog poželjnoga; odatle je razumljivo ljudsko iskustvo kolizije između želja i vrijednosti. K tomu vrijednosti nisu emocionalno neutralne predstave onoga poželjnog, nego su snažno emotivno nabijene predodžbe onoga što je vrijedno da bude željeno. Vrijednosti, dakle, vode želje, a ne obrnuto. Vrijednosti su, dakle, one koje daju smisao djelovanju i postupanju, one vode realizaciju djela. Odatle je razumljivo zašto gubitak vrijednosti predstavlja gubitak orijentira u životu te rezultira osjećajem besmislenosti. Jasno je i to da se vrijednosti ne tiču samo moralnog područja nego i svega onoga što može dati smisao čovjekovu opstanku, što ulazi u područje smisla čovjekove egzistencije. Na tome je tragu klasični rad E. Durkheima o samoubojstvu. Odatle i pojam anomija. Pod pojmom pak nastanka vrijednosti ne kanimo podastrijeti njihovu evolucijsku genealogiju, nego – s pozivom na Hansa Joasa4 – samo upozoriti na to da one za konkretnoga čovjeka nastaju u iskustvima socijalizacije (od rođenja do odrasle dobi) i u iskustvima „samousavršavanja“ (u odrasloj dobi). U procesu socijalizacije, a potom postupno svjesno i refleksivno, pojedinac usvaja i „rabi“ vrijednosti u djelovanju i postupanju – ili se pak od njih distancira kada ga pogađaju neke nove vrijednosti te ih on eventualno usvaja. To se događa u procesima primarne i sekundarne socijalizacije zahvaljujući primarnim i sekundarnim „drugima“. U odrasloj, pak, dobi nije više u pitanju tek proces socijalizacije nego autotranscendencije: riječ je o procesu u kojem odrastao čovjek stječe iskustvo da ga je neka vrijednost (ili set vrijednosti) pogodila, privukla ili osvojila i tako ponukala da ju prihvati i usvoji te time prekorači granice vlastitog postojanja i time promijeni temeljni sustav relacija i u njih utkanih vrijednosti u kojima je do tada živio. Sociološki pojam konverzije (obraćenja) izriče taj događaj koji može imati kako religiozni tako i sekularni značaj. Radi se samo o tome da u tom nadilaženju samoga sebe čovjek stječe novi identitet. Analogno se mogu promatrati i procesi nastanka vrijednosti u djelovanju kompleksnih društvenih sudionika (skupine, institucije, organizacije). Takvo shvaćanje vrijednosti daje nam neki početni uvid u njihovo moguće prenošenje. Od presudne je važnosti pritom personalna dimenzija: uzor, primjer ili svjedok koji iz uvjerenja postupa u skladu sa svojim usvojenim i proklamiranim vrijednostima. Na njemu se vidi kako to izgleda, živjeti u skladu s vrijednostima. Uz tu dimenziju svjedočenja neophodna je također stanovita institucionalna razina gdje se vidi koliko kolektivni sudionici poštuju stanovite

4 Die Enstehung der Werte, Frankfurt/M, Suhrkamp 62013 (1999), napose str. 227 i d.

Page 6: Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij ... · 1Schwartz, Shalom H. (1992.), Universals in the content and structure of values: Theoretical advances and empirical tests

6

vrijednosti i kako ih posreduju svojim novim članovima. Ustanove nose sa sobom i svoju vrijednosnu poruku (npr. stanje zgrada, stanje sanitarnih prostorija u školama…). Nadalje, vrijednosti se posreduju po odgovarajućim iskustvima koja svaki ionako stječe u društvenom životu ali i onima koja su u odgojno-obrazovnom procesu predviđena (npr. slobodni angažman u nekoj udruzi od općeg interesa…). Upozoriti je da školska pouka o vrijednostima (npr. o vrijednostima laičke države, vjeronauk i etika u školi…) sama po sebi ne može prenijeti vrijednosti; informacija o vrijednostima nije nipošto već formacija ličnosti u skladu s njima. Za to je neophodno ono troje upravo spomenuto kao i napuštanje iluzije da je odgojno-obrazovni proces u školama i na sveučilištima vrijednosno neutralan pa ga valja kompenzirati građanskim odgojem ili vjeronaukom. Sve što se uči nosi u sebi neku vrijednosnu dimenziju koju samom svojom pojavom i načinom poučavanja prenosi također onaj koji poučava. I konačno, ako postoje poteškoće u prenošenju vrijednosti, to zasigurno ne ovisi samo o eventualno neadekvatnim tehnikama prenošenja, nego i o artikulaciji vrijednosti – pa se nameće pitanje: je li način kako se vrijednosti prenose i kako se one artikuliraju uvjerljiv i vjerodostojan onima kojima se one prenose? c) Identitet – Identitet ne shvaćamo u smislu uloge, tj. specifičnih djelovanja i ponašanja koja se od pojedinca očekuju u društvu, niti u smislu skupa određenih značajki individualne osobnosti koje društvo očekuje da budu opažljive kod pojedinca. Identitet također ne shvaćamo kao sklop stabilnih i krutih svojstava i obilježja koja su imuna na izazov razlika drugog i drugačijeg, prisutnog u društvu. Za našu svrhu korisno je razlikovati identitet pojedinca i identitet kompleksnih društvenih sudionika. Najopćenitije rečeno, identitet pojedinca shvaćamo u smislu koherentno strukturirane cjelokupnosti nazora, shvaćanja i vrednovanja – koji nisu uvijek ni nužno izričito formulirani – i koji konstituiraju duhovni profil ljudskog bića kojemu se priznaje dubina („neizrecivost“), složenost i vrijednosna orijentacija u djelovanju i postupanju. U tom smislu shvaćen identitet je komunikativna struktura osobe, struktura koja se očituje u odnosu osobe prema samoj sebi i prema drugima različitima od nje (kreativna napetost ego-centričnosti i alo-centričnosti). Ukratko, identitet je komunikativna uobličenost osobe. U tome smislu uzet identitet treba razmotriti prema upravo spomenute dvije strane i to pod vidom njegova oblikovanja. Identitet stoji u odnosu i kao dinamička komunikacijska datost događa se u odnosu prema drugima (alocentrična strana identiteta). Njegovo stvaranje, oblikovanje i održavanje jest intersubjektivno: individuum nikad nije samo sam za sebe, nego on jest to samo ukoliko je u odnosu s određenim partnerima s kojima je u razgovoru i u interakciji, u smislu primarne i sekundarne socijalizacije. S te strane gledano oblikovanje identiteta sastoji se u uspostavljanju i održavanju otvorene komunikacije između osobe i njezinog svijeta: društva i prirode. Intersubjektivna odnosno društvena konstituiranost identiteta i strukture ličnosti ne smije voditi k podcjenjivanju razlike između socijaliziranih individuuma: ono zajedničko u „mi“-odnosima uvijek je također individualno iskušano i razumljeno, a naša združenost s drugima („mi“) zahtijeva da tragamo ne samo za našim individualnim samorazumijevanjem (što ide nekako samo po sebi) nego isto tako i za našim kolektivnim samorazumijevanjem. To se, pak, događa tako da se ide za lokalizacijom dobra: gdje je naše dobro i u čemu se ono sastoji? Taj komunikacijski napor traganja i nalaženja izražava se i posreduje u naraciji, u pripovijedanju. U korelaciji s tom, alocentričnom, stranom identiteta stoji njegova egocentrična strana – obje su neophodne. Tu se oblikovanje identiteta događa u procesu razlučivanja vrijednosti koje pojedinac usvaja ili ih je usvojio. S tim ide „ruku pod ruku“ pojedinčeva slobodno izabrana (ili baštinjena pa usvojena) društvena pripadnost koja je satkana od identifikacija i obveza te kao takva konstituira prostor u kojem pojedinac može odlučiti za što će se ili također protiv čega će se on zauzimati. Pripadnost tvori pozadinu pojedinčevih vrijednosnih stavova, izbora i opredjeljenja. Odatle je razvidno da je identitet za pojedinca visoko vrednovano dobro koje od njega zahtijeva da mu bude vjeran odnosno da upravo s obzirom na to dobro opravda svoje

Page 7: Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij ... · 1Schwartz, Shalom H. (1992.), Universals in the content and structure of values: Theoretical advances and empirical tests

7

postupke i svoja opredjeljenja. Stoga valja reći da se identitet ne svodi na puku faktičnu datost, nego se pokazuje kao nešto što treba biti i ostati – pa makar i kroz promjene. Nadalje, identitet pojedinca odista je važan ako sadrži kvalitativna razlučivanja i omogućuje razlikovanja s obzirom na ciljeve i sredstva njihovih realizacija u postupanju; na tome temelju pojedinac može odrediti što je za nj važno, a što nije – u konačnici tko i kakav on hoće biti kao osoba. Tu je, dakako, uključeno razlučivanje između onoga što je faktično željeno i onoga što je vrijedno da bude željeno upravo pod vidikom identiteta. Interakcija između doživljene situacije, predrefleksnoga pojedinčeva iskustva, individualne artikulacije i kulturne zalihe obrazaca tumačenja iskustava i doživljaja vodi k usvajanju vrijednosti i oblikovanju pojedinčeva identiteta. Pritom se, dakako, teži usklađenosti tih momenata, ali ta usklađenost ne smije se misliti kao kruta jednom za vazda postignuta datost, nego je dinamična, „događajna“ i popraćena napetostima. Odatle je također jasno ovo: da bismo osjetili i znali tko smo mi, potrebna nam je neka predodžba o tome kako smo mi takvima postali i u kojem se smjeru krećemo. To je pak narativno posredovano u autobiografskome pripovijedanju. U tome je uključeno sljedeće: povezanost između oblikovanja identiteta i odnosa prema vrijednostima neophodna je i neodreciva za identitet. To je vidljivo e contrario: pri slomu pojedinčevoga vrijednosnog svijeta on ne može održati ili sačuvati svoj identitet (tj. samoga sebe) kao da se ništa nije dogodilo; i obrnuto: kriza njegova identiteta nužno pogađa i njegov vrijednosni svijet. To je uvjet za eventualnu izgradnju i oblikovanje novog identiteta. Identitet pojedinca, dakle, nije krut i stabilan splet svojstava i značajki, nedostupnih za izazov razlika, nego je osnova komunikativnog i konstruktivnog odnošenja pojedinca prema samome sebi i prema onome što njemu samom ne pripada (diferentno, drugo, drugi čovjek/ljudi). Stoga je identitet pretpostavka za stvaralački odnos i ophođenje s drugima i za etos diferencije koji uključuje vezanost pojedinca nečim neodrecivo vlastitim i istodobno osjećanje drugoga-diferentnog. Shvaćajući identitete kao izvore smisla pojedinačnih aktera i iskustva naroda u formi poistovjećivanja ili postavljanja izvan njega, Castells (1997) uz procese umrežavanja upravo fenomenologiju identiteta drži ključnom za suvremeno društvo. Razlikovni od uloga, identiteti organiziraju živote osoba, s time da „postaju identiteti samo onda kada i ako ih društveni akteri prisvoje i izgrade njihov smisao oko tog prisvajanja“ (1997: 17). Sačinjeni od raznovrsnih povijesnih, bioloških, vjerskih i inih materijala, identiteti se izgrađuju društvenim i kulturnim ukorijenjenostima pojedinaca, skupina i društava. Raspličući mrežu odnosa moći u kojoj egzistiraju različito interesni akteri, Castells (1997) razlučuje tri oblika i izvora izgradnje identiteta. To je legitimirajući identitet kojeg kontroliraju dominantne društvene institucije u svrhu uspostavljanja vlastite moći. Identitet otpora predstavljaju subjekti zakočeni strukturama dominacije, a koji grade alternativne mreže i logike otpora. Treći je projektni identitet zastupljen akterima koji izgradnjom novoga identiteta ciljaju transformaciji vlastitoga društvenog položaja te društvene strukture u cijelosti. Iako se navedeni identiteti mogu međusobno pretakati te ni jedan identitet nije po sebi napredan ili nazadan, u aktualnome društvenom trenutku Castells (1997) drži identitet otpora najvažnijim. Implementiranje suvremenih metoda istraživanja u sociologiji Drugo važno programsko uporište poslijediplomskoga sveučilišnog (doktorskog) studija očituje se u težnji implementiranja suvremenih metoda istraživanja u sociologiji i to kvantitativnih i kvalitativnih. U prvome redu, u području kvantitativnih metoda istraživanja težit će se prema praćenju, nadopunjavanju i rješavanja problema s kojima se susreću istraživači u korištenju kvantitativne metodologije. Ovo se s jedne strane odnosi na probleme korištenja novih tehnika kod prikupljanje odgovora i na probleme nemogućnosti uzrokovanja sve heterogenijih populacija. Problemi česte nemogućnosti uzorkovanja svih članova populacije kroz samo

Page 8: Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij ... · 1Schwartz, Shalom H. (1992.), Universals in the content and structure of values: Theoretical advances and empirical tests

8

jednu tehniku (npr. telefonska anketa ili online anketa) danas je sveprisutan problem te će se težiti ka implementaciji i usavršavanju kombiniranja različitih tehnika prikupljanja podataka u istom istraživanju uzimajući u obzir zadržavanje ili čak jačanje postojeće statističke snage. Ovakav pristup korištenja različitih izvora u istom istraživanju dovodi do drugoga važnog područja koji će se naglasiti tijekom studija, do korištenja raznih metodoloških i statističkih tehnika u području meta-analiza. Osim analize podataka jednoga istraživanja suvremeni trendovi naglašavaju korištenje podataka različitih istraživanja, odnosno potrebu za većim korištenjem tehnika iz područja meta-analiza. Također, osim agregiranja rezultata iz više različitih istraživanja sve je veća potreba za i preciznijom i detaljnom analizom povezanosti među različitim konstruktima. Tradicionalni statistički postupci postaju nedovoljni za dobivanje jasnijih uvida u povezanosti između različitih konstrukata. Ovo nas dovodi do trećeg važnog područja koje bi se naglašavalo u okviru kvantitativne metodologije, tj. do područja strukturalnoga modeliranja. U kvalitativnoj metodologiji naglasak će se staviti na implementaciji učestalo korištenih tehnika (npr. dubinskih intervjua, diskurzivnih analiza, sudionička opažanja i promatranja itd.) s dodatnim osjećajem za važnost subjektivnog u podacima prikupljenih istraživanjem. Posebni naglasak će se staviti na upoznavanje studenata sa suvremenim programima (QSR) za obradu velike količine tekstualnih i drugih vrsta podataka koji se dana učestalo koriste u kvalitativnoj analitici. Ipak, glavna težnja korištenja kvalitativne metodologije biti će u implementaciji različitih mixed methods modela kako bi se putem njih napravila sprega između kvantitativne i kvalitativne metodologije te ublažile nedostaci svake od njih. Osim navedenoga težnja je da se poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij od tradicionalnoga naglaska na istraživanje ponašanja, stavova i mišljenja ispitanika i sudionika usmjeri i na znanstvene spoznaje iz prirodnih znanosti koje utječu i na čovjekovo društveno ponašanje. Sukladno tomu planiramo razvijati nove metode mjerenja u društvenim istraživanjima i to uzimajući u obzir spoznaje drugih znanosti, u prvom redu onih prirodnih. Budući je Sveučilište s obilježjem katoličkoga sveučilišta potpisalo sporazume o suradnji s drugim katoličkim sveučilištima diljem svijeta od kojih navodimo: Università cattolica del Sacro Cuore (UCSC, Milano), Katoličko sveučilište Pázmány Péter (Budimpešta), Louvain itd., stvorena je pretpostavka realizacije studija uz prisutnost vrhunskih svjetskih znanstvenika u sociologiji. Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij zamišljen je tako da je studijski rad usredotočen na izradu disertacije. Studij se sastoji od 180 ECTS-a raspoređenih prema „klasičnomu modelu“: 20 ECTS-a određeno je za teorijski dio studija, 20 ECTS-a za individualni znanstveno-istraživački rad, a 140 ECTS-a za doktorske seminare, izlaganja na doktorskome kolokviju, radu u zborniku s doktorskoga kolokvija i za izradu same doktorske disertacije. Veliku ulogu u izvođenju poslijediplomskoga sveučilišnog studija pripada mentorima. Riječ je o mentorima/istraživačima koji pomažu studentima u definiranju predmeta interesa i odaberu za to prikladnu metodu rada. Ovaj je studij utemeljen na individualnoj izgradnji kurikuluma koji pretpostavlja aktivan angažman samih studenata. Takva je impostacija izuzetno važna također za aktualno hrvatsko društvo jer u sebi sadrži obilježja poduzetničkoga duha koji je nasušno potreban za pokretanje razvoja hrvatskoga društva u mnogim njegovim segmentima. Ovakvom impostacijom i provedbom doktorskoga studija nastoji se obrazovati znanstvenike i stručnjake koji će biti kompetentni u nizu društvenih djelatnosti te će se moći aktivno uključiti ne samo u analitičko proučavanje, nego i u konceptualizaciju razvitka hrvatskoga društva na razini primjene društvenih istraživanja te u izgradnji modernih životnih praksi. 1.3. Pokretanje studijskoga programa Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij Sociologija : Vrijednosti, identitet i društvene promjene u hrvatskome društvu pokreće se na temelju Prijedloga Stručnoga vijeća Odjela za sociologiju, Odbora za studije i Odluke Senata o donošenju Programa poslijediplomskoga

Page 9: Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij ... · 1Schwartz, Shalom H. (1992.), Universals in the content and structure of values: Theoretical advances and empirical tests

9

sveučilišnog (doktorskog) studija sociologije: Vrijednosti, identitet i društvene promjene u hrvatskom društvu, KLASA: 602-04/17-07/05, URBROJ: 498-05-17-27 od 6. lipnja 2017. godine. Poslijediplomski sveučilišni studiji Sociologija: vrijednosti, identitet i društvene promjene u hrvatskome društvu Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta izvodi se na osnovi Dopusnice izdane od Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, KLASA: UP/I-602-04/17-13/00017, URBROJ: 533-20-18-0006, od 3. siječnja 2018. godine. 2. STUDIJSKI PROGRAM 2.1. Naziv studija Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij Sociologija : vrijednosti, identitet i društvene promjene u hrvatskome društvu 2.2. Nositelj/izvođač studija Hrvatsko katoličko sveučilište 2.3. Tip studijskog programa Sveučilišni 2.4. Razina Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij 2.5. Znanstveno područje Društvene znanosti 2.6. Znanstveno polje Sociologija 2.7. Znanstvena grana Grana 5.05.01 sociološka teorija Grana 5.05.02 sociološka metodologija Grana 5.05.03 posebne sociologije

2.8. Uvjeti upisa na studij Uvjeti upisa pristupnika na poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij jesu:

završen diplomski sveučilišni studij sociologije s najmanje 120 ECTS bodova i stečeni akademski naziv magistar/magistra sociologije (mag. soc.)

završen studij sociologije i stečena titula diplomiranoga sociologa prije uvođenja Bolonjskoga sustava 2005. godine;

završen preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij ili poslijediplomski znanstveni magistarski studij prije uvođenja Bolonjskoga sustava 2005. godine iz područja drugih znanosti uz dodatne uvjete (razlikovni predmeti);

Page 10: Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij ... · 1Schwartz, Shalom H. (1992.), Universals in the content and structure of values: Theoretical advances and empirical tests

10

prosjek ocjena tijekom preddiplomske i diplomske razine studija ili tijekom studija od minimalno 3,5;

ukoliko je pristupnik ostvario prosjek ocjena na preddiplomskoj i diplomskoj razini ili tijekom studija manje od 3,5, pristupnik je dužan dostaviti dvije preporuke sveučilišnih nastavnika ili uglednih znanstvenika koji su upoznati s akademskim postignućima pristupnika, odnosno objavljen barem jedan znanstveni ili stručni rad u relevantnoj publikaciji, te priložiti dokaz znanstvene i stručne aktivnosti (izlaganje na stručnim i znanstvenim skupovima, sudjelovanje u stručnim i znanstvenim projektima, itd.) kojima pristupnici iskazuju motiviranost za upis na poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij sociologije i stručnu kompetentnost.

Uvjeti za stjecanje akademskoga stupnja doktora znanosti izvan poslijediplomskoga sveučilišnoga (doktorskoga) studija Pristupnici koji su već ostvarili značajna znanstvena dostignuća mogu prijaviti disertaciju i steći akademski stupanj doktora znanosti izvan poslijediplomskoga sveučilišnog (doktorskog) studija sukladno Pravilniku o poslijediplomskome studiju u kojemu se propisuju uvjeti i način za stjecanje akademskoga stupnja doktora znanosti izvan upisanoga poslijediplomskog sveučilišnog (doktorskog) studija. O zahtjevu pristupnika odlučuje Senat na temelju prijedloga Vijeća poslijediplomskoga sveučilišnoga studija. 2.9. Trajanje studija Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij traje tri (3) godine, odnosno šest (6) semestara. 2.10. Ukupan broj ECTS bodova Najmanje 180 ECTS bodova

2.11. Akademski naziv koji se stječe završetkom studija Doktor znanosti Znanstveno područje: Društvene znanosti Znanstveno polje: Sociologija

Page 11: Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij ... · 1Schwartz, Shalom H. (1992.), Universals in the content and structure of values: Theoretical advances and empirical tests

11

3. OPIS PROGRAMA

R. br. Nositelj Predmet ECTS 1.

sem

esta

r

1. Gordan Črpić Vrijednosti i identitet u sociologijskoj tradiciji 5

2. Vlado Šakić Suvremeni pristupi identitetu u društvenim znanostima

5

3. Stjepan Kušar Vrijednosti, dobra i dobro 5

4. Izborni predmet 5

5. Jasna Ćurković Nimac

Doktorski seminar 1 10

Ukupno 1. semestar 30

2. s

emes

tar 1.

Jasna Ćurković Nimac

Doktorski seminar 2 15

2. Samostalni znanstveno-istraživački i nastavni rad 15

Ukupno 2. semestar 30

Ukupno 1. godina 60

3. s

emes

tar

1. Izlaganje na doktorskom kolokviju 5

2. Rad u zborniku s doktorskoga kolokvija 10

3. Jasna Ćurković Nimac

Doktorski seminar 3 15

Ukupno 3. semestar 30

4. s

emes

tar 1. Samostalni znanstveno-istraživački i nastavni rad 5

2. Izrada doktorske disertacije 25

Ukupno 4. semestar 30

Ukupno 2. godina 60

5. s

emes

tar

1. Izrada doktorske disertacije 30

Ukupno 5. semestar 30

6. s

emes

tar

1. Izrada doktorske disertacije 30

Ukupno 6. semestar 30

Ukupno 3. godina 60

Ukupno studij 180

Predmeti 20

Znanstveno-istraživački i nastavni rad 20

Doktorski seminari i doktorat 140

UKUPNO ECTS-a 180

Page 12: Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij ... · 1Schwartz, Shalom H. (1992.), Universals in the content and structure of values: Theoretical advances and empirical tests

12

3.1. Opis predmeta

Opće informacije

Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Gordan Črpić

Naziv predmeta Vrijednosti u sociologijskoj tradiciji

Studijski program Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij Sociologija: vrijednosti, identitet i društvene promjene u hrvatskom društvu

Status predmeta Obvezatan

Godina 1.

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave

ECTS koeficijent opterećenja studenata

5

Broj sati (P+V+S) 12+0+0

1. OPIS PREDMETA 1.1. Ciljevi predmeta

Osposobiti studente za razumijevanje teorijskih koncepata povezanih s vrijednostima u sociologiji i njihovih praktičnih primjena u analizama suvremenih društava s posebnim osvrtom na hrvatsko društvo.

1.2. Uvjeti za upis predmeta

Nema

1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet

Studenti će biti sposobni: - Razviti sposobnost postavljanja istraživačkog pitanja -Razumjeti teorijske koncepte povezane s vrijednostima u sociologiji -Analizirati društvene procese na kojima se temelje vrijednosti i identitet -Vrednovati prednosti i nedostatke analiza temeljenih na takvim teorijskim konceptima -Primijeniti stečene spoznaje u vlastitom projektu

1.4. Sadržaj predmeta

U teorijskom dijelu studenti će se upoznati s teorijskim konceptima i istraživanjima vrijednosti kroz slijedeće teme: -Povijesni uvid u istraživanja vrijednosti u sociologiji -Suvremeni pristupi istraživanju vrijednosti u sociologiji -Primjena spoznaja na analizu suvremenih društava

1.5. Vrste izvođenja nastave

predavanja

seminari i radionice

vježbe

obrazovanje na daljinu

terenska nastava

samostalni zadaci

multimedija i mreža

laboratorij mentorski

rad ostalo:

konzultacije

1.6. Komentari

Page 13: Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij ... · 1Schwartz, Shalom H. (1992.), Universals in the content and structure of values: Theoretical advances and empirical tests

13

1.7. Obveze studenata Studenti su dužni pohađati predavanja, usvojiti spoznaje iz predavanja i propisane literature, aktivno se postaviti prema analizi i istraživanju procesa na kojima se razvijaju vrijednosti u društvu, biti sposobni obaviti samostalno istraživanje povezano s vrijednostima i identitetom - Studenti su dužni pohađati predavanje i aktivno sudjelovati u nastavi te na osnovu iščitane (obvezne i preporučene) literature u zadanom terminu predati pismeni rad. - U pismenom radu student povezuje temu kolegija (vrijednosti u sociologijskoj tradiciji) s temom vlastite doktorske disertacije. - Student samostalno osmišljava naslov i sadržaj pismenog rada. - Pismeni rad se piše u formi eseja s potrebnom strukturom (uvod; teorijska razrada teme- teorije, pojmovi, istraživački zaključci; smjernice za buduće radove i istraživanja; zaključak uz osobni kritički osvrt; popis literature). - Pismeni rad treba uključivati minimalno pet (5) priloženih jedinica obavezne literature. Poželjno je korištenje dopunske literature kao i jedinica literature predloženih od strane studenta, a u poveznici s temom doktorske disertacije. – Pismeni rad treba sadržavati do petnaest (15) kartica teksta uz standardne akademske propozicije (Times New Roman; font 12; prored 1,5). - Tijekom pripreme pismenog rada student se može konzultirati s predmetnim nositeljem no, očekuje se samostalan i kontinuiran rad.

Aktivno sudjelovanje u raspravama te izrada i prezentacija seminarskoga rada na temelju recentne literature iz područja.

1.8. Praćenje rada studenata

Pohađanje nastave

1 Aktivnost u nastavi

1 Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

Usmeni ispit Esej 3 Istraživanje

Projekt Kontinuirana provjera znanja

Referat Praktični rad

Portfolio

1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Rad studenta ocjenjuje se pismenim ispitom

1.10. Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)

- Boudon, R. (2001). The origin of values: Sociology and philosophy of beliefs. New Brunswick and London: Transaction Publishers. - Črpić, G., Čurković Nimac, J., Tanjić, Ž. (2016) Vjersko uvjerenje i moralno ponašanje. Teorijska rasprava i empirijska analiza o utjecaju religije na moral u hrvatskom kontekstu. Zagreb : Kršćanska sadašnjost i Hrvatsko katoličko sveučilište. - Ferić, I., & others. (2007). Univerzalnost sadržaja i strukture vrijednosti: Podaci iz Hrvatske. Društvena istraživanja-Časopis za opća društvena pitanja, (1–2), 3–26. - Gecas, V. (2008), The Ebb and Flow of Sociological Interest in Values. Sociological Forum, 23: 344–350. - Hitlin, S., & Piliavin, J. A. (2004). Values: Reviving a Dormant Concept. Annual Review of Sociology, 30(1), 359–393. - Schwartz, Shalom H, Cieciuch, Jan, Vecchione, Michele, Davidov, Eldad, Fischer, Ronald, Beierlein, Constanze. https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/22823292

Page 14: Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij ... · 1Schwartz, Shalom H. (1992.), Universals in the content and structure of values: Theoretical advances and empirical tests

14

- Sztompka, P. (2007). The return to values in recent sociological theory. Polish Sociological Review, (3 (159), 247-261. - Wuthnow, R. (2008). The Sociological Study of Values. Sociological Forum, 23(2), 333–343.

1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)

Baloban, J., Nikodem, K., Zrinščak, S. (2014) Vrednote u Hrvatskoj i u Europi: komparativna analiza : Kršćanska sadašnjost i Katolički bogoslovni fakultet. Baloban, J. (2005) U potrazi za identitetom : komparativna studija vrednota : Hrvatska i Europa. Zagreb : Golden marketing - Tehnička knjiga. Ferić, I. (2009), Vrijednosti i vrijednosni sustavi: psihologijski pristup. Zagreb : Alinea. Joas, H. (2000). The genesis of values. University of Chicago Press. Ramos, Alic, ... Konty, Mark. (2012). Refining the theory of basic individual values. American Psychological Association. Swidler, A. (1986). Culture in action: Symbols and strategies. American sociological review, 273–286. Sztompka, P. (1999) Trust: A Sociological Theory. Cambridge : Cambridge University Press.

1.12. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu

Naslov Broj primjeraka

Broj studenata

1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i

kompetencija

Način praćenja kvalitete na predmetu osigurat će se kroz ustrojeni sustav praćenja kvalitete studija

Page 15: Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij ... · 1Schwartz, Shalom H. (1992.), Universals in the content and structure of values: Theoretical advances and empirical tests

15

Opće informacije

Nositelj predmeta prof. dr. sc. Vlado Šakić

Suradnik na

predmetu doc. dr. sc. Ivana Vrselja

Naziv predmeta Suvremeni pristupi identitetu u društvenim znanostima

Studijski program Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij Sociologija: vrijednosti, identitet i društvene promjene u hrvatskom društvu

Status predmeta Obvezatan

Godina 1.

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave

ECTS koeficijent opterećenja studenata

5

Broj sati (P+V+S) 12+0+0

1. OPIS PREDMETA a. Ciljevi predmeta

Osposobiti studente za razumijevanje teorijskih koncepata povezanih s identitetom i njihovih praktičnih primjena u analizama suvremenih društava s posebnim osvrtom na hrvatsko društvo

b. Uvjeti za upis predmeta

c. Očekivani ishodi učenja za predmet

Studenti će biti sposobni: -Razumjeti teorijske koncepte povezane s identitetom -Analizirati društvene procese povezane s identitetom -Vrednovati prednosti i nedostatke analiza temeljenih na takvim teorijskim konceptima -Primijeniti stečene spoznaje u vlastitom projektu

d. Sadržaj predmeta

U teorijskom dijelu studenti će se upoznati s teorijskim konceptima i istraživanjima identiteta kroz slijedeće teme: -Povijesni uvid u istraživanja identiteta u društvenim znanostima -Suvremeni pristupi istraživanju identiteta-opći uvid -Tipovi i sastavnice identiteta -Odnos vrijednosti - kultura – identitet -Primjena spoznaja na analizu suvremenih društava -Dvojbe i budućnost u istraživanjima identiteta

Page 16: Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij ... · 1Schwartz, Shalom H. (1992.), Universals in the content and structure of values: Theoretical advances and empirical tests

16

e. Vrste izvođenja nastave

predavanja seminari i

radionice vježbe

obrazovanje na daljinu

terenska nastava

samostalni zadaci

multimedija i mreža

laboratorij mentorski

rad ostalo:

konzultacije

f. Komentari

g. Obveze studenata Studenti su dužni pohađati predavanja, usvojiti spoznaje iz predavanja i propisane literature,aktivno se postaviti prema analizi i istraživanju procesa na kojima se razvija identitet u društvu, biti sposobni obaviti samostalno istraživanje povezano s identitetom

Aktivno sudjelovanje u raspravama te izrada i prezentacija seminarskoga rada na temelju recentne literature iz područja.

h. Praćenje rada studenata

Pohađanje nastave

1 Aktivnost u nastavi

Seminarski rad

1 Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

1 Usmeni ispit Esej 1 Istraživanje

Projekt 1 Kontinuirana provjera znanja

Referat Praktični rad

i. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Rad studenta ocjenjuje se usmenim i pismenim ispitom

j. Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)

Worchel, S., Morales, F., Paez, D., Deschamps, J-C.(1998): Social Identity-Intenational perspectives, Sage Publishing. Capozza, D., Brown, R., (2000): Social Identity Processes-Trends in Theory and Research, Sage Publishing. Elliot, A., Gay, P, (2009): Identity in Question, Sage Publication. Burke, P. J., Stets, J. E. (2009):Identity Theory, Oxford University Press Jenkins,R.(2014), Social identity.New York:Routledge. Šakić, V. (2009): Suvremeni pristupi identitetu s posebnim osvrtom na nacionalni identitet, Biblioteka Zbornici, Identitet Like: korijeni i razvitak, knjiga I., str. 17-32, Zagreb-Gospić, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar – Područni centar Gospić

k. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)

Lawler, S. (2014), Identity – Sociological Perspectives, Second edition, Polity Press Abrams,D.-Hogg,M.A.(1999),Social Identity and Social Cognition. Oxford:Blackwell Publishers. Casttels, M (2010),The Power of Identity, Wiley - Blackwell Franc, R., Ivičić, I., Šakić, V.(2009): Oblici domoljublja i izraženost hrvatskog nacionalnog identiteta, Društvena istraživanja, str. 393-417, Zagreb, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar

Page 17: Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij ... · 1Schwartz, Shalom H. (1992.), Universals in the content and structure of values: Theoretical advances and empirical tests

17

Hofstede, G. (2001), Cultures's consequences: Comparing values, behaviors, institutions and organizations across nations. London: Sage Publication Šakić,V.(2001):Ima li hrvatska modernu elitu – sociopsihologijski pogled. U D.Čengić, I.Rogić, (Ured.)Upravljačke elite i modernizacija, Zagreb:Institut društvenih znanosti Ivo Pilar Cifrić, I., Nikodem, K. (2007): Relacijski identiteti. Socijalni identitet i relacijske dimenzije, Društvena istraživanja, str. 331-358, Zagreb, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar Reicher, S., Hopkins, N. (2001): Self and Nation, London, Sage Publications Šakić, V., Franc, R., Ivičić, I., Maričić, J. (2009): Važnost sastavnica socijalnog identiteta: Sličnosti i razlike stanovnika Like i Pokuplja sa stanovnicima ostalih hrvatskih regija, Biblioteka Zbornici, Identitet Like: korijeni i razvitak, knjiga II., str. 115-126, Šakić,V., (1997): Načelo Vukovar, Zagreb, Otvoreno sveučilište.

l. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu

Naslov Broj primjeraka Broj studenata

m. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija

Način praćenja kvalitete na predmetu osigurat ce se kroz ustrojeni sustav praćenja kvalitete studija

Page 18: Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij ... · 1Schwartz, Shalom H. (1992.), Universals in the content and structure of values: Theoretical advances and empirical tests

18

Opće informacije

Nositelj predmeta dr. sc. Stjepan Kušar, red. prof.

Suradnik na

predmetu -

Naziv predmeta Vrijednosti, dobra i dobro

Studijski program Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij Sociologija:

vrijednosti, identitet i društvene promjene u hrvatskom društvu

Status predmeta Obvezatan

Godina Prva

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave

ECTS koeficijent opterećenja studenata

5

Broj sati (P+V+S) 12

2. OPIS PREDMETA

1.14. Ciljevi predmeta

Istražiti genealogiju, sadržaj i unutrašnju dijalektiku pojma vrijednosti: „vrijednost“ kao slaba verzija „dobra“. Razvidjeti mogućnost definiranja „vrijednosti“ i nemogućnost definiranja „dobra“. Dovidjeti mogućnost „jake“ verzije „dobra“ ili: kako naći pristup „dobru“ koje izmiče definiranju.

1.15. Uvjeti za upis predmeta

Nema.

1.16. Očekivani ishodi učenja za predmet

Postići jasnoću pojmova „vrijednosti“ i „dobra“ u njihovoj povezanosti i razlikovanju. Samostalno analizirati i interpretirati tekstove u kojima se tematizira tematika „vrijednosti“ i „dobra“. Uočavanje dometa i granica sociologijskog pristupa „vrijednostima“ i njihovu istraživanju.

1.17. Sadržaj predmeta

Pitanje o odnosu „vrijednosti“ i „dobra“ kao nezaobilazno pitanje. Uvid u jezičnu uporabu termina „vrijednost“, „dobra“ i „dobro“. Transformacija „dobra“ u „vrijednost“ ili genealogija „vrijednosti“ kao „slabog dobra“ i njezina invazija u suvremeni društveni, politički i kulturalni diskurs. I. Kant ili moral bez „dobra“ ili „dobro“ bez morala. F. Nietzsche ili vrjednovanje koje je vrjednije od „vrijednosti“. G.E. Moore ili dobro kao „conceptus primus“ koji izmiče definiranju. Platon ili „pravednost“ i ideja „dobra“. Konvertibilnost „bića“ (ens) i „dobra“ (bonum) ili problematična uvjerljivost stava da „biće“ i „dobro“ znače isto. Treba li nam – i ako da, zašto – „jaka“ verzija „dobra“?

1.18. Vrste izvođenja nastave X predavanja

samostalni zadaci

Page 19: Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij ... · 1Schwartz, Shalom H. (1992.), Universals in the content and structure of values: Theoretical advances and empirical tests

19

X seminari i radionice

vježbe

obrazovanje na daljinu

terenska nastava

multimedija i mreža

laboratorij

mentorski rad

ostalo: konzultacije

1.19. Komentari 4 x po 2 sata predavanja i 4 x po 1 sat seminara

1.20. Obveze studenata

- Studenti su dužni pohađati predavanje i aktivno sudjelovati u nastavi te na osnovu iščitane (obvezne i preporučene) literature u zadanom terminu predati pismeni rad. - Student samostalno osmišljava naslov i sadržaj pismenog rada. - Pismeni rad se piše u formi eseja s potrebnom strukturom (uvod; teorijska razrada teme- teorije, pojmovi, istraživački zaključci; smjernice za buduće radove i istraživanja; zaključak uz osobni kritički osvrt; popis literature). - Pismeni rad treba uključivati barem dvije (2) priložene jedinice obavezne literature i jednu iz dopunske literature. Poželjno je također korištenje jedinica literature predloženih od strane studenta, a u poveznici s temom doktorske disertacije. – Pismeni rad treba sadržavati do petnaest (15) kartica teksta uz standardne akademske propozicije (Times New Roman; font 12; prored 1,5). - Tijekom izrade eseja preporuča se studentu konyultacija s nastavnikom.

1.21. Praćenje5 rada studenata

Pohađanje nastave

1 Aktivnost u nastavi

1 Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

Usmeni ispit Esej 3 Istraživanje

Projekt Kontinuirana provjera znanja

Referat Praktični rad

Portfolio

1.22. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

1.23. Obvezatna literatura

Aristotel, (1992). Nikomahova etika. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada (I. i X. knjiga) Foot, Ph. (2001). Natural goodnes. Oxford: Clarendon Press Joas, H. (1999). Die Entstehung der Werte. Frankfurt: Suhrkamp =Joas, H. (2000). The genesis of values. University of Chicago Press) Nietzsche, F. (2002). S onu stranu dobra i zla: Predigra filozofiji budućnosti. Zagreb: AGM Bauman, Z. (2009). Postmoderna etika. Zagreb: AGM

1.24. Dopunska literatura

5 VAŽNO: Uz svaki od načina praćenja rada studenata treba unijeti odgovarajući udio u ECTS bodovima pojedinih aktivnosti tako da ukupni broj ECTS

bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta. Prazna polja možete upotrijebiti za dodatne aktivnosti.

Page 20: Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij ... · 1Schwartz, Shalom H. (1992.), Universals in the content and structure of values: Theoretical advances and empirical tests

20

Baudrillard, J. (2006). Inteligencija zla ili Pakt lucidnosti. Zagreb: Naklada Ljevak Beck, U. (2001). Rizično društvo. U susret novoj moderni. Beograd: Filip Višnjić Barbarić, D. (1998). Ideja dobra u Platonovoj Politei. Zagreb: Demetra Barbić, J. (ur.) (2012). Vrijednosti suvremenog društva: Hrvatska u XXI. stoljeću: Okrugli stol održan 20. ožujka 2012. u palači Akademije u Zagrebu. Zagreb: HAZU Moore, G.E. (2009). Principia etica. Zagreb: KruZak Pieper, J. (1983). Die Wirklichkeit und das Gute. München: Kösel

1.25. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu

Naslov Broj primjeraka Broj studenata

1.26. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i

kompetencija

Page 21: Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij ... · 1Schwartz, Shalom H. (1992.), Universals in the content and structure of values: Theoretical advances and empirical tests

21

Opće informacije

Nositelj predmeta prof. dr. sc. Anka Mišetić

Naziv predmeta Kultura, identitet i hrvatski krajolici

Studijski program Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij Sociologija:

vrijednosti, identitet i društvene promjene u hrvatskome društvu

Status predmeta Izborni

Godina 1.

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave

ECTS koeficijent opterećenja studenata

5

Broj sati (P+V+S) 12

3. OPIS PREDMETA

1.27. Ciljevi predmeta

Cilj predmeta je upoznati studente sa sociološkim i antropološkim konceptima krajolika, kulturnom i identitetskom osnovom transformacija krajolika, te osposobiti studente za analiziranje transformacija hrvatskih krajolika u svjetlu društvenih vrijednosti, procesa i odnosa.

1.28. Uvjeti za upis predmeta

Nema

1.29. Očekivani ishodi učenja za predmet

- Studenti će moći definirati pojam krajolika i kulturnog krajolika. - Studenti će moći razlikovati specifičnosti pojedinih tipova kulturnog krajolika. - Studenti će moći objasniti vrijednosni aspekt transformacije krajolika. - Studenti će moći analizirati transformacije krajolika u povezanosti s društvenim

vrijednostima, odnosima i identitetima.

1.30. Sadržaj predmeta

1. Prostor-okoliš, kultura-priroda, mjesto – nemjesto. 2. Pojam krajolika i kulturnog krajolika. Definicije. Tiplologije. 3. Krajolik kao socio-prostorni fenomen. 4. Vrijednosna osnova transformacije krajolika. 5. Društveni identiteti i reprezentacija u krajolicima. 6. Krajolik i modernizacija. 7. Industrijski krajolik. 8. Postmoderni/postindustrijski krajolik. 9. Krajolik i tehnologija. 10. Krajolici i društvo rizika. 11. Krajolici turizma i dokolice. 12. Virtualni krajolici. 13. Baštinski krajolici. 14. Krajolici i zaborav/zaboravljeni krajolici. 15. Položaj krajolika u sustavu kulture.

a. Vrste izvođenja nastave samostalni

zadaci

Page 22: Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij ... · 1Schwartz, Shalom H. (1992.), Universals in the content and structure of values: Theoretical advances and empirical tests

22

predavanja

seminari i radionice

vježbe

obrazovanje na daljinu

terenska nastava

multimedija i mreža

laboratorij mentorski

rad ostalo

___________________

b. Komentari

c. Obveze studenata

Pohađanje predavanja, izrada i prezentacija seminarskih zadataka, pismeni ispit.

d. Praćenje6 rada studenata

Pohađanje nastave

1.0

Aktivnost u nastavi

2.0

Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

2.0

Usmeni ispit

Esej

Istraživanje

Projekt

Kontinuirana provjera znanja

Referat

Praktični rad

Portfolio

e. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Aktivnosti u nastavi, samostalni zadaci i pismeni ispit.

f. Obvezatna literatura

John R. Stilgoe (2015) What is Landscape?, MIT Press

Christophe Girot, Dora Imhof (2016) Thinking the Contemporary Landscape, Princeton

Architectural Press

Rogić, Ivan, (2015.) O tri načina vrjednovanja prostora u hrvatskom društvu // Prvih 30

godina Zavoda za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije / Črnjar, Mladen (ur.).

Rijeka : Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije, Str. 109-116.

Čaldarović, Ognjen (2006.) Konceptualizacija prirode kao vrijednosti javnog dobra i aspekti

njene valorizacije. // Revija za sociologiju. 37

Dumbović Bilušić, Biserka (2015.) Krajolik kao kulturno naslijeđe : metode prepoznavanja,

vrjednovanja i zaštite kulturnih krajolika Hrvatske, Ministarstvo kulture RH, Uprava za

zaštitu kulturne baštine, Zagreb

6 VAŽNO: Uz svaki od načina praćenja rada studenata treba unijeti odgovarajući udio u ECTS bodovima pojedinih aktivnosti tako da ukupni broj ECTS

bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta. Prazna polja možete upotrijebiti za dodatne aktivnosti.

Page 23: Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij ... · 1Schwartz, Shalom H. (1992.), Universals in the content and structure of values: Theoretical advances and empirical tests

23

Ursić, S., Mišetić, R., Mišetić, A. (2017) How to preserve landscape quality – second home

paradox, Procedia - Social and Behavioral Sciences.

***(2017.) Urbano-ruralne veze, Hrvatski zavod za prostorni razvoj, Zagreb

g. Dopunska literatura

***(1999.a) Krajolik, Sadržajna i metodska podloga krajobrazne osnove Hrvatske,

Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja – Zavod za prostorno

planiranje, Agronomski fakultet Sveučilista u Zagrebu – Zavod za bilje i krajobraznu

arhitekturu, Zagreb

P. Donadieu et M. Périgord (2005) Clés pour le paysage, Ophrys, Collection Géophrys, Gap.

Raffaele Milani (2009), The Art of the Landscape Paperback, McGill-Queen's University

Press

*** (1995.a), Cultural Landscape of Universal Value, Gustav Fischer Verlag Jena, UNESCO,

Stuttgart

*** (2000.a), The European Landscape Convention, Firenze

h. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno

pohađaju nastavu na predmetu Naslov Broj primjeraka Broj studenata

i. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija

Page 24: Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij ... · 1Schwartz, Shalom H. (1992.), Universals in the content and structure of values: Theoretical advances and empirical tests

24

Opće informacije

Nositelj predmeta doc. dr. sc. Ivan Balabanić

Naziv predmeta Znanost i istraživanje u sveučilišnom kontekstu

Studijski program Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij Sociologija: vrijednosti, identitet i društvene promjene u hrvatskome društvu

Status predmeta Izborni

Godina 1.

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave

ECTS koeficijent opterećenja studenata

5

Broj sati (P+V+S) 30

4. OPIS PREDMETA

1.31. Ciljevi predmeta

Istraživanjem se može nazvati postupak prikupljanja i analize podataka iz realnoga života kojemu je cilj dolaženje do nekih novih, još nepoznatih informacija. Moguće je govoriti o znanstvenim i neznanstveni istraživanjima, odnosno o postupcima prikupljanja i analize podataka koji se temelje na primjeni znanstveno-istraživačke metodologije i onima koja se provode nesustavno i nekontrolirano, bez primjene takvih metoda. Cilj kolegija: je upoznati studente s pojmovima i karakteristikama istraživanja utemeljenog na znanstveno-istraživačkoj metodologiji i s metodama koje se koriste u istraživanju društvenih fenomena.

1.32. Uvjeti za upis predmeta

Nema

1.33. Očekivani ishodi učenja za predmet

1. Moći opisati metode istraživanja u društvenim znanostima; 2. Steći sposobnost usporedbe različitih metode istraživanja s obzirom na njihove prednosti i nedostatke; 3. Prepoznati različite pristupe kvalitativne i kvantitativne metodologije istraživanja; 4. Kritički čitati znanstvene radove u kojima su korištene različite metode istraživanja; 5. Izabrati odgovarajuću metodu pri planiranju i provođenju vlastitog istraživanja. 6. Biti u mogućnosti provesti vlastito istraživanje od faze konceptualizacije do same realizacije. 7. Osposobiti za povezivanje teorijskih sadržaja s empirijskim podacima

1.34. Sadržaj predmeta

Znanstvena istraživanja u odnosu na druga istraživanja; Metode istraživanja u društvenim

znanostima; Usporediti različite metode istraživanja s obzirom na njihove prednosti i

nedostatke; Prepoznati različite pristupe kvalitativne i kvantitativne metodologije

istraživanja; Faze istraživanja; Uzorak i populacija; Metoda ankete; Metoda analize sadržaja;

metoda intervjua; Analiza i obrada podataka; Istraživački izvještaj; Metrijska svojstva

instrumenata.

Studenti će se osposobiti sa samostalnu provedbu svih fazi istraživačkog procesa:

Page 25: Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij ... · 1Schwartz, Shalom H. (1992.), Universals in the content and structure of values: Theoretical advances and empirical tests

25

1.35. Vrste izvođenja nastave

predavanja

seminari i radionice

vježbe

obrazovanje na daljinu

terenska nastava

samostalni zadaci

multimedija i mreža

laboratorij mentorski

rad ostalo

___________________

1.36. Komentari

1.37. Obveze studenata

Pohađanje nastave, pisanje seminara na zadanu temu i izrada nacrta istraživanja.

1.38. Praćenje7 rada studenata

Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Seminarski rad

2 Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

Usmeni ispit

Esej

Istraživanje 3.0

Projekt

Kontinuirana provjera znanja

Referat

Praktični rad

Portfolio

1.39. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Aktivnost na nastavi 10 % Seminarski radovi 30% Predstavljanje protokola istraživanja (izrada istraživačkog nacrta) 60%

1.40. Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)

Lamza Posavec, V. (2004), Metode društvenih istraživanja, Zagreb: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar Milas, G. (2005), Metodologija istraživanja u psihologiji i drugim društvenim znanostima, Jastrebarsko: Naklada Slap Creswell, J. W. (2014), Research Design: Qualitative, Quantitative, and Mixed Methods Approaches, Los Angeles: SAGE Publications.

1.41. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)

Henn, M. et al. (2006), A Sort Introduction to Social Research, London: SAGE Publications. Kuhn, TS. (2002). Struktura znanstvenih revolucija. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk. Miles, M.B. i Huberman, A.M. (1994.) Qualitative data analysis. Thousand Oaks (CA): Sage.

7 VAŽNO: Uz svaki od načina praćenja rada studenata treba unijeti odgovarajući udio u ECTS bodovima pojedinih aktivnosti tako da ukupni broj ECTS

bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta. Prazna polja možete upotrijebiti za dodatne aktivnosti.

Page 26: Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij ... · 1Schwartz, Shalom H. (1992.), Universals in the content and structure of values: Theoretical advances and empirical tests

26

Tkalac Verčič, A. (2013), Priručnik za metodologiju istraživačkog rada u društvenim istraživanjima, Zagreb: M.E.P. do.o.

1.42. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu

Naslov Broj primjeraka Broj studenata

1.43. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija

Osmišljavanje i izrada nacrta istraživanja; osvrt na metodologiju društvenih istraživanja kroz seminare.

Page 27: Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij ... · 1Schwartz, Shalom H. (1992.), Universals in the content and structure of values: Theoretical advances and empirical tests

27

Opće informacije

Nositelj predmeta izv. prof. dr. sc. Roko Mišetić

Suradnik na

predmetu doc. dr. sc. Mario Bara

Naziv predmeta Stanovništvo i starenje

Studijski program Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij Sociologija:

vrijednosti, identitet i društvene promjene u hrvatskome društvu

Status predmeta Izborni

Godina 1.

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave

ECTS koeficijent opterećenja studenata

5

Broj sati (P+V+S) 12

5. OPIS PREDMETA

1.44. Ciljevi predmeta

Upoznati studente s temeljnim suvremenim demografskim globalnim procesom – starenjem stanovništva te njegovim posljedicama na društvo u cjelini (na području rada, zdravstva, socijalnih politika, obrazovanja i dr.). Pojava i njene posljedice promatraju se kako na globalnoj, svjetskoj razini, tako i u specifičnom europskom i hrvatskom kontekstu.

1.45. Uvjeti za upis predmeta

Nema.

1.46. Očekivani ishodi učenja za predmet

Prepoznati ulogu i značaj starenja stanovništva u suvremenom društvu. Diskutirati o društvenim procesima uvjetovanim starenjem stanovništva. Objasniti ulogu starenja stanovništva u razvoju društvenih pojava i procesa. Analizirati modele rješenja određenih društvenih problema proizašlih kao posljedica starenja stanovništva.

1.47. Sadržaj predmeta

Starenje stanovništva: temeljni globalni demografski proces. Migracije i starenje stanovništva. Starenje stanovništva i ekonomska pitanja. Starenje stanovništva i promjene u zdravstvu, obrazovanju i profesionalnoj strukturi. Starenje stanovništva, društvene teorije starenja, društveni odnosi, društvene uloge, diferencijacija i diskriminacija na temelju dobi.

1.48. Vrste izvođenja nastave

predavanja

seminari i radionice

vježbe

obrazovanje na daljinu

terenska nastava

samostalni zadaci

multimedija i mreža

laboratorij

Page 28: Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij ... · 1Schwartz, Shalom H. (1992.), Universals in the content and structure of values: Theoretical advances and empirical tests

28

mentorski rad

ostalo: konzultacije

1.49. Komentari

1.50. Obveze studenata

Aktivno sudjelovanje u raspravama te izrada i prezentacija seminarskoga rada na temelju recentne literature iz područja.

1.51. Praćenje8 rada studenata

Pohađanje nastave

1,0 Aktivnost u nastavi

Seminarski rad

2,0 Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

Usmeni ispit

2,0 Esej

Istraživanje

Projekt

Kontinuirana provjera znanja

Referat

Praktični rad

Portfolio

1.52. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Ocjenjuje se usmeni ispit i seminarski rad.

1.53. Obvezatna literatura

Bengtson, V., Settersten, R. (ur.) (2016). Handbook of Theories of Aging. New Yourk: Springer; Settersten, R. Jr. Jacqueline, A. (ur.) (2011). Handbook of Sociology of Aging. New York: Springer; Légaré, J. (2006). Economic, Social, and Cultural Consequences of the Aging of the Population, u: Caselli, G., Vallin, J. i Wunsch, G. (ur.) Demography: Analysis and Synthesis, Academic Press; Uhlenberg, P. (ur.) (2009). International Handbook of Population Aging. New York: Springer; Wertheimer Baletić, A. (2004). Depopulacija i starenje stanovništva – temeljni demografski procesi u Hrvatskoj. Demografska istraživanja, god. 13, br.4-5, str. 631-651.

1.54. Dopunska literatura

Alho, J. M. (2008). Migration, fertility and aging in stable populations, Demography, 45 (3), str. 641–650. Bass, S. i Caro, F. (2001). Productive aging. A Conceptual Framework. U: Nancy Morrow-Howell, James Hinterlong i Michael Sherraden (ur.) Productive aging. Concepts and Challenges. Baltimore & London: The Johns Hopkins University Press: str. 37-78.

8 VAŽNO: Uz svaki od načina praćenja rada studenata treba unijeti odgovarajući udio u ECTS bodovima pojedinih aktivnosti tako da ukupni broj ECTS

bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta. Prazna polja možete upotrijebiti za dodatne aktivnosti.

Page 29: Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij ... · 1Schwartz, Shalom H. (1992.), Universals in the content and structure of values: Theoretical advances and empirical tests

29

Boudiny, K. (2013). ‘Active Ageing’. From Empty Rhetoric to Efective Policy Tool. Ageing and Society 33(6), str. 1077–1098. Breton, D., Condon, S., Marie, C.-V. i Temporal, F. (2009).The challenges of population ageing and migration in the French overseas départements, Population & Societies, 460, str. 1-4. Bucher, S. (2012). Aspects of the phenomenon of demographic population ageing in Czekia and Slovakia: Time and regional dimensions, Human Geographies – Journal of Studies and Research in Human Geography, 6.1, str. 25-33. Dimovski, V. i Žnidaršič, J. (2007). Ekonomski vidiki staranja prebivalstva v Sloveniji: Kako ublažiti posledice s pristopom aktivnega staranja, Kakovostna starost, 10 (1), str. 2-15. Hoff, A. (2008). Population ageing in Central and Eastern Europe as an outcome of the socio-economic trasition to capitalism, Socialinis Darbas, 7(2), str. 14-25. McCrory, G., O’Neill, N., Ijpelaar, J. i Marshall, D. (2011). The Demography of Ageing and Future Policy Impacts: a Northern Ireland Perspective, Journal of the Statistical & Social Inquiry Society of Ireland, 40, str. 197-223. Nancu., D. V., Guran-Nica, L. i Persu, M. (2010).Demographic ageing in Romania's rural area, Human Geographies – Journal of Studies and Research in Human Geography, 4.1, str. 33-42. Nejašmić, I. i Toskić, A. (2013). Starenje stanovništva u Hrvatskoj – sadašnje stanje i perspektive, Hrvatski geografski glasnik, 75/1, str. 89 –110. Podgorelec, S i Klempić, S. (2007). Starenje i neformalna skrb o starim osobama u Hrvatskoj, Migracijske i etničke teme, 23 (1-2), str. 111–134. Winkelmann-Gleed, A. (2011). Demographic change and implications for workforce ageing in europe, Contemporary Readings in Law and Social Justice, 3(1), str. 62–81. Despot Lučanin, J. (2003). Iskustvo starenja. Doprinos teoriji starenja. Zagreb: Naklada Slap.

1.55. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu

Naslov Broj primjeraka Broj studenata

1.56. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija

Page 30: Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij ... · 1Schwartz, Shalom H. (1992.), Universals in the content and structure of values: Theoretical advances and empirical tests

30

Opis predmeta

1. OPIS PREDMETA

1.1. Ciljevi predmeta

S obzirom na činjenicu da je jezik društvena kategorija, društvena je strana jezika iznimno važna. Nakon što se studenti susretnu s pojedinim jezičnim pojavnim oblicima kojima se služi hrvatski narod te s njihovim značajkama, upoznaju se s bitnim odnosima između jezika i društva, odnosno ukazuje se na povezanost između jezične i društvene strukture te na uzročne odnose u jednome i drugome smjeru.

1.2. Uvjeti za upis predmeta

Nema.

1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet

Definirati i povezati termine jezik, društvo, kultura. Razlikovati i opisati odabrane jezične oblike kojima se služi hrvatski narod. Ovladati temeljnim sociolingvističkim pojmovima. Razumjeti i objasniti odnose između jezika i određenih društvenih kategorija. Razlikovati jezične promjene, osobito one izazvane društvenim utjecajima.

1.4. Sadržaj predmeta

Jezik, društvo, kultura. Hrvatski jezik – zbir jezičnih pojavnih oblika koje rabi hrvatski narod. Mjesni govori. Urbani govori. Standardni jezik. Raslojavanje jezika. Temeljni sociolingvistički pojmovi. Jezik i društvene varijable. Jezik i socijalni status. Jezik i rod. Jezik i identitet. Jezična politika. Jezik i mediji. Jezici u kontaktu. Jezične promjene.

1.5. Vrste izvođenja nastave

predavanja

seminari i radionice

vježbe

obrazovanje na daljinu

samostalni zadatci

multimedija i mreža

laboratorij

Opće informacije

Nositelj predmeta doc. dr. sc. Filip Galović

Suradnik na predmetu

Naziv predmeta Jezik u društvenome kontekstu

Studijski program Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij Sociologija: vrijednosti, identitet i društvene promjene u hrvatskome društvu

Status predmeta Izborni

Godina 1.

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave

ECTS koeficijent opterećenja studenata

5

Broj sati (P+V+S) 12

Page 31: Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij ... · 1Schwartz, Shalom H. (1992.), Universals in the content and structure of values: Theoretical advances and empirical tests

31

terenska nastava

mentorski rad

ostalo: konzultacije

1.6. Komentari

1.7. Obveze studenata

Pohađanje nastave, čitanje tekstova i aktivno sudjelovanje u raspravama, izrada seminarskoga rada.

1.8. Praćenje rada studenata

Pohađanje nastave

1 Aktivnost u nastavi

1 Seminarski rad

2 Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

Usmeni ispit

1 Esej

Istraživanje

Projekt

Kontinuirana provjera znanja

Referat

Praktični rad

Portfolio

1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Aktivnost na nastavi, seminarski rad, usmeni ispit.

1.10. Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)

Radovanović, Milorad (2003). Sociolingvistika. Sremski Karlovci – Novi sad: Izdavačka

knjižarnica Zorana Stojanovića.

Trudgill, Peter (2000). Sociolinguistics: An Introduction to Language and Society. London:

Penguin books.

1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)

Brozović, Dalibor (1996). „Sociolingvistika prema genetskoj i tipološkoj lingvistici“.

Suvremena lingvistika 22/41–42: 87–94.

Bugarski, Ranko (2005). Jezik i kultura. Beograd: Biblioteka XX vek.

Bugarski, Ranko (1986). Jezik u društvu. Beograd: Prosveta.

Bugarski, Ranko et al. (ur.) (1976). Jezik u društvenoj sredini. Zbornik radova sa konferencije 'Jezik

i društvo'. Novi Sad: Društvo za primenjenu lingvistiku Jugoslavije.

Downes, William (1998). Language and Society. Cambridge: Cambridge University press.

Ferguson, Charles Albert (1983). „Diglosija“. Argumenti 6/1–2: 179–186.

Fishman, Joshua (1978). Sociologija jezika. Sarajevo: Svjetlost.

Galović, Filip (2016). Hrvatska dijalektologija. (interna skripta)

Granić, Jagoda (ur.) (2006). Jezik i mediji – jedan jezik: više svjetova. Zagreb – Split: Hrvatsko

društvo za primijenjenu lingvistiku. (odabrani radovi)

Granić, Jagoda (ur.) (2009). Jezična politika i jezična stvarnost. Zagreb: Hrvatsko društvo za

primijenjenu lingvistiku. (odabrani radovi)

Jutronić, Dunja (1985). „Aspekti socijalne ili urbane dijalektologije“. Radovi Filozofskog

fakulteta u Zadru 24: 29–38.

Page 32: Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij ... · 1Schwartz, Shalom H. (1992.), Universals in the content and structure of values: Theoretical advances and empirical tests

32

Jutronić-Tihomirović, Dunja (1989). „Međudijalekatsko sporazumijevanje i utjecaj

standarda na dijalekte“. Naše teme 33/4: 701–702.

Paoletti, Isabella (2011). „Sociolinguistics“. Sociopedia.isa. (dostupno na mreži:

www.sagepub. net/isa/resources/pdf/Sociolinguistics.pdf)

Peti-Stantić, Anita et al. (ur.) (2014). Standardni jezici i sociolekti u 21. stoljeću. Zagreb:

Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku. (odabrani radovi)

Sočanac, Lelija i dr. (2005). Hrvatski jezik u dodiru s europskim jezicima. Zagreb: Nakladni

zavod Globus.

Stolac, Dijana et al. (ur.) (2005). Jezik u društvenoj interakciji. Zagreb – Rijeka: Hrvatsko

društvo za primijenjenu lingvistiku. (odabrani radovi)

Škiljan, Dubravko (2002). Govor nacije. Jezik, nacija, Hrvati. Zagreb: Golden marketing.

Wardhaugh, Ronald (2010). An Introduction to Sociolinguistics. (6th edn). Oxford: Blackwell.

Turk, Marija (2006). „Hrvatski u kontaktu tijekom 20. stoljeća“. U: Hrvatski jezik u XX.

stoljeću, 423–448. Ur. Samardžija Marko; Pranjković, Ivo. Zagreb: Matica hrvatska.

1.12. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu

Naslov Broj primjeraka Broj studenata

1.3. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija

Page 33: Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij ... · 1Schwartz, Shalom H. (1992.), Universals in the content and structure of values: Theoretical advances and empirical tests

33

Opće informacije

Nositelj predmeta izv. prof. dr. sc. Luka Šešo

Naziv predmeta Tradicijska i popularna kultura

Studijski program Poslijediplomski sveučilišni studij Sociologija: vrijednosti, identitet i društvene promjene u hrvatskome društvu

Status predmeta izborni

Godina 1.

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave

ECTS koeficijent opterećenja studenata 5

Broj sati (P+V+S) 12

6. OPIS PREDMETA

1.57. Ciljevi predmeta

Cilj predmeta je detektirati promjene u hrvatskoj kulturi i identitetu posljednjih stotinjak godina. Obrađujući suvremene teorijske i metodološke konstrukte, ali i one starije, čija rehabilitacija daje nova značenja u modernim društvenim i kulturnim kontekstima, studenti će steći uvid u slojevitost kulturnih promjena, vrijednosti i identiteta.

1.58. Uvjeti za upis predmeta

Nema

1.59. Očekivani ishodi učenja za predmet

Definirati osnovne pojmove: „narodna“/tradicijska kultura, popularna kultura, kulturna promjena. Diskutirati o društvenim procesima modernizacije, globalizacije, popularizacije i komodifikacije kulture. Sažeti glavne ideje kulturno povijesne teorije, funkcionalizma, strukturalizma, post-strukturalizma, postmodernizma i teorija o identitetu. Demonstrirati stečena znanja s kolegija u radu uz pomoć vlastitog istraživanja. Predložiti vlastiti pristup istraživanju identiteta u suvremenom društvu.

1.60. Sadržaj predmeta

Predmet obrađuje odnos prema kulturi i društvu prvenstveno u okrilju hrvatske etnologije i kulturne antropologije. Razmatra se pojam narod i narodna kultura na kraju 19. stoljeća i transformacija tih vrijednosti tijekom 20. i početkom 21. stoljeća; uspoređuju se teorijski pravci i odnos prema čovjeku i njegovoj kulturi u međuratnom razdoblju te se razmatraju promjene nakon Drugog svjetskog rata kada dolazi do snažnog razvoja popularne kulture. Raspravlja se o formiranjima identiteta na temelju vrijednosti tradicijske kulture te se prate promjene i fluidnost identiteta kroz nove modernizacijske, potrošačke, političke i globalizacijske procese koji dovode do pomaka čovjekova fokusa s tradicijske ka popularnoj kulturi. Ovisno o znanstvenim i istraživačkim preferencijama kandidata, očekuje se provedba vlastitog istraživanja dogovorene teme tijekom koje će kandidat primijeniti stečena znanja i kompetencije.

1.61. Vrste izvođenja nastave

predavanja

seminari i radionice

vježbe

obrazovanje na daljinu

terenska nastava

samostalni zadaci

multimedija i mreža

laboratorij

mentorski rad

Page 34: Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij ... · 1Schwartz, Shalom H. (1992.), Universals in the content and structure of values: Theoretical advances and empirical tests

34

ostalo vlastito istraživanje

1.62. Komentari

1.63. Obveze studenata

Pohađanje nastave, čitanje tekstova, izrada dnevnika čitanja, završni rad nakon provedenog vlastitog istraživanja

1.64. Praćenje9 rada studenata

Pohađanje nastave

0,5 Aktivnost u nastavi

0,5 Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

Usmeni ispit Esej Istraživanje i završni rad

3,0

Projekt Kontinuirana provjera znanja

Referat Praktični rad

Portfolio dnevnik čitanja

1,0

1.65. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Dnevnik čitanja 40% Završni rad temeljen na vlastitom istraživanju 60%

1.66. Obvezatna literatura

U. Beck, Što je globalizacija? Zagreb 2003.; E. Hobsbawm i R. Terence, ur. The Invention of Tradition,

Cambridge 1983.; U. Özkirimli, Theories of Nationalism: A Critical Introduction, New York 2010.; D.

Rihtman–Auguštin, Etnologija i etnomit, Zagreb 2001; J. Storey, Cultural Theory and Popular Culture:

An Introduction, London 2009.; N. Švob–Đokić, "Kulturni opstanak, nestanak ili transformacija", u:

Kultura/multikultura (ur. N. Švob–Đokić), Zagreb 2010., str. 15.–47.; I. Tomić-Koludrović, Pomak

prema modernosti, Zagreb 2015.

1.67. Dopunska literatura

J. Baudrillard, The Consumer Society. Myths and Structures. London 1970.; E. Gellner, Postmodernizam,

razum i religija, Zagreb 2000.; J. Grbić, Identitet, jezik, razvoj, Zagreb 1994.; H. Hromadžić,

Konzumerizam : potreba, životni stil, ideologija, Zagreb 2008.; D. Rihtman-Auguštin, Struktura

tradicijskog mišljenja, Zagreb 1984; R. Sennett, Kultura novog kapitalizma. Beograd 2007.; R. Sennett,

Nestanak javnog čovjeka, Zagreb 2015.; R. Vučetić, Koka Kola socijalizam, Beograd 2012.

1.68. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu

Naslov Broj primjeraka Broj studenata

1.69. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija

9 VAŽNO: Uz svaki od načina praćenja rada studenata treba unijeti odgovarajući udio u ECTS bodovima pojedinih aktivnosti tako da ukupni broj ECTS

bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta. Prazna polja možete upotrijebiti za dodatne aktivnosti.

Page 35: Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij ... · 1Schwartz, Shalom H. (1992.), Universals in the content and structure of values: Theoretical advances and empirical tests

35

Opće informacije

Nositelj predmeta Izv. prof. dr. sc. Jasna Ćurković Nimac

Naziv predmeta Doktorski seminar 1

Studijski program Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij Sociologija: vrijednosti, identitet i društvene promjene u hrvatskome društvu

Status predmeta Obvezatan

Godina 1.

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave

ECTS koeficijent opterećenja studenata

10

Broj sati (P+V+S) 10+0+0

1. OPIS PREDMETA

1.1. Ciljevi predmeta

Cilj je predmeta upoznati studente s osnovama metodologije pisanja sinopsisa i doktorske disertacije te im pojasniti sistematizacija znanstvenih radova. Studenti će biti upoznati s profesorima mentorima, koje odabiru do kraja semestra kao i okvirnu temu disertacije. Na mjesečnim susretima studenti predstavljaju vlastiti tijek istraživanja te sučeljavaju mišljenja s voditeljem seminara i ostalim kolegama. Također, studentima se omogućuje susret s doktorandima ostalih doktorskih studija iz područja društvenih znanosti koji su u završnoj fazi izrade disertacije, kao i s doktorima znanosti koji su tek obranili doktorat, kako bi podijelili vlastita iskustva u izradi disertacije.

1.2. Uvjeti za upis predmeta

Nema

1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet

Izdvojiti glavne značajke različitih modela izrade doktorata. Prepoznati ulogu i značaj autorskog znanstvenog rada. Samostalno koristiti i pretraživati znanstvene baze podataka. Izvijestiti o tijeku istraživanja teme za doktorsku disertaciju.

1.4. Sadržaj predmeta

Što znači pisati autorski rad i kako postati autor? Različiti modeli doktorata. Zamišljanje radnje kao cjeline. Planiranje radnje kao cjeline: makrostruktura. Pretraživanje baze podataka. Sistematizacija znanstvenih radova.

1.5. Vrste izvođenja nastave

x predavanja x seminari i radionice

vježbe

obrazovanje na daljinu

terenska nastava

x samostalni zadaci

multimedija i mreža

laboratorij x mentorski rad

ostalo ___________________

1.6. Komentari

1.7. Obveze studenata

Page 36: Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij ... · 1Schwartz, Shalom H. (1992.), Universals in the content and structure of values: Theoretical advances and empirical tests

36

Pohađanje nastave, čitanje tekstova, rad na odabiru teme za disertaciju i predstavljanje rezultata istraživanja

1.8. Praćenje rada studenata

Pohađanje nastave

2 Aktivnost u nastavi

2 Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

Usmeni ispit

Esej Istraživanje

Projekt 6

Kontinuirana provjera znanja

Referat Praktični rad

Portfolio

1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Aktivnost na nastavi 40 % Predstavljanje odabrane teme za disertaciju i tijeka istraživanja 60 %

a. Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)

Dunleavy, Patrick (2007). Kako napisati disertaciju. Kako planirati, skicirati, pisati i dovršiti doktorsku disertaciju. Zagreb: Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Buchberger, Iva (2012) Kritičko mišljenje. Priručnik kritičkog mišljenja, slušanja, čitanja i pisanja. Rijeka: Udruga za razvoj visokog školstva Universitas.

b. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)

Becker, Howard S. (2007). Writing for social scientists: how to start and finish your thesis, book, or article. Chicago, London: The University of Chicago Press. Oraić Tolić, Dubravka (2011). Akademsko pismo. Zagreb: Naklada Ljevak. Silobrčić, Vlatko (2003). Kako sastaviti, objaviti i ocijeniti znanstveno djelo. Zagreb: Medicinska zaklada. Zelenika, Ratko (2000). Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela. Rijeka: Ekonomski fakultet u Rijeci.

c. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu

Naslov Broj primjeraka Broj studenata

d. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija

Page 37: Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij ... · 1Schwartz, Shalom H. (1992.), Universals in the content and structure of values: Theoretical advances and empirical tests

37

Opće informacije

Nositelj predmeta Izv. prof. dr. sc. Jasna Ćurković Nimac

Naziv predmeta Doktorski seminar 2

Studijski program Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij Sociologija: vrijednosti, identitet i društvene promjene u hrvatskome društvu

Status predmeta Obvezatan

Godina 1.

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave

ECTS koeficijent opterećenja studenata

15

Broj sati (P+V+S) 0+0+0

1. OPIS PREDMETA

1.1. Ciljevi predmeta

Cilj je kolegija u prvom redu omogućiti individualni rad doktoranda s mentorom. Doktorand će u radu s mentorom biti upućen kako da jasno artikulira i postavlja ciljeve, hipoteze i metodu doktorskog istraživanja. Također, student je angažiran u pronalasku detaljne bibliografije vezane uz temu disertacije kao i njenom predstavljanju ostalim polaznicima Seminara. Osim individualnog rada s mentorom, kolegij predviđa i zajedničke mjesečne susrete i diskusije s voditeljem seminara, a studenti će biti upoznati s mikrostrukturom pisanja disertacije tj. efikasnim organiziranjem poglavlja kao i upravljanjem procesom pisanja, načelima prezentiranja podataka, postupanja s tablicama i grafikonima i sl. Također, doktorand će biti upoznat s obvezom pisanja preglednog znanstvenog rada tijekom trećeg semestra, kao i uključivanjem u rad projekata koji će se odvijati na Sveučilištu. Kolegij će biti zaključen izradom nacrta doktorske disertacije.

1.2. Uvjeti za upis predmeta

Odslušan i položen Doktorski seminar 1

1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet

Samostalno izraditi nacrt disertacije. Izdvojiti glavne značajke mikrostrukture jednog znanstvenog rada. Ocijeniti primjenjivost dosadašnje europske prakse pisanja disertacija i ukazati na moguće nedostatke. Samostalno se služiti prikupljenom znanstvenom literaturom za disertaciju. Opisati tijek razvoja nastanka znanstvenog članka od njegova nacrta do predavanja uredništvu znanstvenog časopisa. Izvijestiti o tijeku vlastitog istraživanja za disertaciju. Objasniti načela dobrog prezentiranja podataka i izrade tablica i grafikona.

1.4. Sadržaj predmeta

Organiziranje poglavlja ili članka: mikrostruktura. Pisati jasno: pitanja stila i upućivanja na literaturu. Razvijanje teksta i upravljanje procesom pisanja. Načela dobrog prezentiranja podataka. Postupanje s tablicama i izrada grafikona. Pisanje i predaja članaka za časopis.

1.5. Vrste izvođenja nastave

x predavanja seminari i radionice

vježbe

x samostalni zadaci

multimedija i mreža

laboratorij

Page 38: Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij ... · 1Schwartz, Shalom H. (1992.), Universals in the content and structure of values: Theoretical advances and empirical tests

38

obrazovanje na daljinu

terenska nastava

x mentorski rad ostalo

_________

1.6. Komentari

1.7. Obveze studenata

Pohađanje nastave, čitanje tekstova, rad na odabiru teme za disertaciju i predstavljanje rezultata istraživanja

1.8. Praćenje rada studenata

Pohađanje nastave

2 Aktivnost u nastavi

2 Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

Usmeni ispit Esej Istraživanje

Projekt 11 Kontinuirana provjera znanja

Referat Praktični rad

1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Aktivnost na nastavi 30 % Predstavljanje nacrta disertacije 70 %

1.10. Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)

Dunleavy, Patrick (2007). Kako napisati disertaciju. Kako planirati, skicirati, pisati i dovršiti doktorsku disertaciju. Zagreb: Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Silobrčić, Vlatko (2003). Kako sastaviti, objaviti i ocijeniti znanstveno djelo. Zagreb: Medicinska zaklada. Becker, Howard S. (2007). Writing for social scientists: how to start and finish your thesis, book, or article. Chicago, London: The University of Chicago Press.

1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)

Zelenika, Ratko (2000). i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela. Rijeka: Ekonomski fakultet u Rijeci. Oraić Tolić, Dubravka (2011). Akademsko pismo. Zagreb: Naklada Ljevak. Zelenika, Ratko (2000). Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela. Rijeka: Ekonomski fakultet u Rijeci. Buchberger, Iva (2012). Kritičko mišljenje. Priručnik kritičkog mišljenja, slušanja, čitanja i pisanja. Rijeka: Udruga za razvoj visokog školstva Universitas.

1.12. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu

Naslov Broj primjeraka

Broj studenata

1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija

Page 39: Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij ... · 1Schwartz, Shalom H. (1992.), Universals in the content and structure of values: Theoretical advances and empirical tests

39

Opće informacije

Nositelj predmeta Izv. prof. dr. sc. Jasna Ćurković Nimac

Naziv predmeta Doktorski seminar 3

Studijski program Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij Sociologija: vrijednosti, identitet i društvene promjene u hrvatskome društvu

Status predmeta Obvezatan

Godina 1.

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave

ECTS koeficijent opterećenja studenata

15

Broj sati (P+V+S) 0+0+0

1. OPIS PREDMETA

1.1. Ciljevi predmeta

Cilj ovog kolegija je individualni rad doktoranda s mentorom na izradi sinopsisa disertacije koji se na kraju kolegija zaključuje obranom istoga. Također, prati se doktorandov progres u izradi znanstvenog rada, razjašnjavaju konkretna pitanja vezana uz akademsko pismo, teoretske i metodološke prijepore, upućuje na literaturu te ostale aktivnosti koje bi doktorand mogao poduzeti za izradu znanstvenog rada te za daljnji rad na izradi doktorske disertacije. Naglašava se važnost izrade preglednog rada koji će biti svojevrsni model za izradu disertacije. Daju se konkretne upute o organizaciji doktorskog kolokvija te objavi rada u zborniku.

1.2. Uvjeti za upis predmeta

Odslušan i položen Doktorski seminar 2

1.3. Očekivani ishodi učenja za predmet

Samostalno izraditi sinopsis disertacije. Samostalno izraditi pregledni znanstveni rad. Samostalno se koristiti literaturom u izradi sinopsisa i preglednog rada. Demonstrirati stečena znanja s kolegija kroz izradu sinopsisa disertacije koji se predstavlja na doktorskom kolegiju.

1.4. Sadržaj predmeta

Izrada sinopsisa disertacije uz stalni nadzor i individualne susrete s mentorom.

1.5. Vrste izvođenja nastave

predavanja seminari i radionice

vježbe

obrazovanje na daljinu

terenska nastava

x samostalni zadaci

multimedija i mreža

laboratorij x mentorski rad

ostalo ___________________

1.6. Komentari

1.7. Obveze studenata

Page 40: Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij ... · 1Schwartz, Shalom H. (1992.), Universals in the content and structure of values: Theoretical advances and empirical tests

40

Čitanje tekstova, rad na pisanju sinopsisa disertacije, redoviti susreti s mentorom, rad na pisanju znanstvenog preglednog rada

1.8. Praćenje rada studenata

Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

Usmeni ispit

Esej Istraživanje 4

Projekt 11

Kontinuirana provjera znanja

Referat Praktični rad

Portfolio

1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Predstavljanje sinopsisa disertacije 80 % Pisanje preglednog rada 20 %

1.10. Obvezatna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)

Silobrčić, Vlatko (2003) Kako sastaviti, objaviti i ocijeniti znanstveno djelo. Zagreb: Medicinska zaklada. Zelenika, Ratko (2000) Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela. Rijeka: Ekonomski fakultet u Rijeci.

1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)

Oraić Tolić, Dubravka (2011). Akademsko pismo. Zagreb: Naklada Ljevak. Buchberger, Iva (2012). Kritičko mišljenje. Priručnik kritičkog mišljenja, slušanja, čitanja i pisanja. Rijeka: Udruga za razvoj visokog školstva Universitas. Dunleavy, Patrick (2007). Kako napisati disertaciju. Kako planirati, skicirati, pisati i dovršiti doktorsku disertaciju. Zagreb: Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Becker, Howard S. (2007). Writing for social scientists: how to start and finish your thesis, book, or article. Chicago, London: The University of Chicago Press.

1.12. Broj primjeraka obvezatne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu

Naslov Broj primjeraka Broj studenata

1.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija

Page 41: Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij ... · 1Schwartz, Shalom H. (1992.), Universals in the content and structure of values: Theoretical advances and empirical tests

41

3.2. Struktura studija, ritam studiranja i uvjeti za upis studenata u sljedeći semestar i uvjeti za upis pojedinog predmeta ili skupine predmeta Obvezni i izborni predmeti Obvezni predmeti planirani su kao teorijski predmeti i sadržani su u 1. semestru studija. Ukupna bodovna vrijednost iznosi 15 ECTS bodova. Studenti tijekom studija odabiru jedan izborni predmet u bodovnoj vrijednosti od 5 ECTS bodova. Izvođenje izbornih predmeta moguće je i kroz konzultativni model nastave ovisno o broju prijavljenih studenata. Doktorski seminari Studenti prva tri semestra pohađaju i tri doktorska seminara u bodovnoj vrijednosti od ukupno 40 ECTS bodova. Svrha doktorskih seminara je, kroz mentorski rad, studentima omogućiti lakši odabir disertacijske teme, metoda, te uvođenje studenata u pisanje i obranu sinopsisa disertacije. Doktorski seminar I U 1. semestru Doktorski seminar I izvodi se radi predstavljanja i upoznavanja s nastavnicima mentorima koji će biti na raspolaganju studentima u izradi disertacije. Zadatak je doktoranada da kroz semestar odaberu mentora kao i okvirnu temu disertacije. Osim toga, tijekom 1. semestra, u fazi preciziranja teme i područja istraživanja, nastavnik (nositelj) će voditi i moderirati doktorski seminar I na mjesečnim susretima, gdje doktorandi predstavljaju tijek istraživanja, te se sučeljavaju razmišljanja s nastavnikom i ostalim kolegama studentima. Uz to, nastavnik uvodi studente u metodologiju pisanja sinopsisa i doktorske disertacije te pojašnjava sistematizaciju znanstvenih radova (izvorni znanstveni rad, prethodno priopćenje, pregledni rad, stručni rad). Neke od tema koje će se obrađivati na Doktorskom seminaru I jesu:

- Što znači pisati autorski rad i kako postati autor - Različiti modeli doktorata - Zamišljanje radnje kao cjeline - Planiranje radnje kao cjeline: makrostruktura - Pretraživanje baze podataka

Predviđeni su susreti s doktorandima s drugih doktorskih studija koji su u završnoj fazi izrade disertacije, kao i doktorima znanosti koji su tek stekli akademski stupanj doktora znanosti, kako bi podijelili vlastita iskustva u izradi disertacije. Obvezna literatura: Patrick Dunleavy, Kako napisati disertaciju, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2007. Doktorski seminar II U 2. semestru Doktorski seminar II izvodi se putem individualnog rada s mentorom. Doktorand jasno artikulira i postavlja ciljeve, hipoteze kao i metodu doktorskog istraživanja. Također, angažiran je u pronalasku literature vezane za temu disertacije kao i njenom predstavljanju ostalim studentima Doktorskog seminara II. Tijekom semestra, seminar i dalje pretpostavlja mjesečne susrete i rasprave s nastavnikom (nositeljem) Doktorskog seminara II, te se nastavlja s metodologijom znanstvenog rada i obradom sljedećih tema:

- Organiziranje poglavlja ili članka: mikrostruktura - Pisati jasno: pitanja stila i upućivanja na literaturu - Razvijanje teksta i upravljanje procesom pisanja - Načela dobrog prezentiranja podataka

Page 42: Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij ... · 1Schwartz, Shalom H. (1992.), Universals in the content and structure of values: Theoretical advances and empirical tests

42

- Postupanje s tablicama i izrada grafikona - Pisanje i predaja članaka za časopis

Doktorski seminar II završava se izradom nacrta disertacije u suglasnosti i pod vodstvom mentora. Tijekom 2. semestra doktorand se upoznaje s obvezom pisanja preglednog znanstvenog rada tijekom trećeg semestra: izlaganja rada na Doktorskom kolokviju te objavom rada u zborniku. Doktorand se uključuje u rad projekata na Sveučilištu te Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar i/ili se upoznaje s prikupljenim podacima i rezultatima istraživanja provedenih projekata na Sveučilištu i/ili Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar, te drugim znanstveno istraživačkim projektima koje bi mogao koristiti za izradu znanstvenog rada. Posebna se pozornost pridaje povezivanju spoznaja dobivenih tijekom pohađanja obveznih i izbornog predmeta 1. semestra kao i buduće izrade doktorske disertacije s izradom preglednog znanstvenog rada. U tom smislu izrada znanstvenog rada je svojevrsna prijelazna točka od pohađanja predmeta prema individualnom znanstveno-istraživačkom radu. Obvezna literatura: Patrick Dunleavy, Kako napisati disertaciju, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2007. Doktorski seminar III U 3. semestru Doktorski seminar III izvodi se putem rada na izradi sinopsisa disertacije zajedno s mentorom te na kraju i njegovu obranu. Sinopsis se obvezno predstavlja u okviru Doktorskog kolokvija koji organizira Sveučilište, nakon čega se sinopsis upućuje Vijeću poslijediplomskog studija na ocjenu. Vijeće može pozitivno ocijeniti sinopsis, vratiti ga na doradu ili odbiti. Sinopsis sadrži:

- Uvod - Izbor i predstavljanje teme - Motivacija - Ciljevi - Objašnjenje radnog naslova (i podnaslova) - Teoretski okvir i aktualno stanje stvari - Radne hipoteze i istraživačka pitanja - Metodologija - Shema/struktura disertacije (s jasno definiranim poglavljima) - Popis literature -

Tijekom 3. semestra prati se doktorandov napredak u izradi znanstvenog rada, razjašnjavaju pitanja vezana za akademsko pismo, teoretske i metodološke prijepore, upućuje na literaturu te ostale aktivnosti koje bi doktorand mogao poduzeti za izradu znanstvenog rada te za daljnji rad na izradi doktorske disertacije. Studenta se upućuje na važnost izrade preglednog rada koji je svojevrsni model za izradu disertacije, te daju upute o organizaciji Doktorskog kolokvija te objavi rada u zborniku. Uvjet upisa u 4. semestar studija je uspješna obrana sinopsisa doktorske disertacije. Doktorski kolokvij Tijekom 3. semestra studenti su dužni održati izlaganje na Doktorskom kolokviju i objaviti recenzirani pregledni rad u zborniku s Doktorskog kolokvija. Izlaganje i rad temelje se na metodološkim i teoretskim spoznajama tijekom prva tri semestra studija te su u izravnoj vezi s izradom doktorske disertacije. Izlaganje i objava znanstvenog rada temelje se i na

Page 43: Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij ... · 1Schwartz, Shalom H. (1992.), Universals in the content and structure of values: Theoretical advances and empirical tests

43

uključenosti doktoranda u rad na projektima na Sveučilištu te Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar i/ili na prikupljenim podacima i rezultatima istraživanja već provedenih projekata na Sveučilištu i/ili Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar, odnosno drugim znanstvenoistraživačkim projektima ako je doktorand u njih uključen. Svrha Doktorskog kolokvija je omogućiti studentima da kroz aktivno izlaganje rada s područja njihove disertacije međusobno razmijene ideje te kroz dijalog unaprijede vlastita teorijska polazišta. Tako raspravljeni pregledni radovi bit će objavljeni u zborniku te na taj način studenti mogu steći dodatne ECTS bodove. Sveučilište je obvezno, samostalno ili s partnerima, u 3. semestru studija organizirati Doktorski kolokvij i omogućiti objavljivanje radova izloženih na kolokviju. Izborne aktivnosti u samostalno – istraživačkom i nastavnom radu (35 ECTS) Individualno-istraživački rad jedan je od tri osnovna uporišta poslijediplomskog sveučilišnog (doktorskog) studija uz nastavu i rad na samoj disertaciji. Svrha mu je osposobiti studente za samostalnu izradu znanstvenog rada - doktorskog rada. Struktura znanstvenog rada se sastoji od obveznog dijela koji podrazumijeva izlaganje na Doktorskom kolokviju i objavu rada u zborniku s Doktorskog kolokvija (ukupno 10 ECTS-a), a drugi je dio odabir samog studenta prikupljanjem 25 ECTS-a kroz ponuđene aktivnosti od početka studija do završetka 6. semestra.

1.

Samostalni znanstveni rad u časopisima koji ulaze u a1 skupinu ili knjigama i zbornicima s međunarodnom recenzijom

12 ECTS

2. Znanstveni rad u časopisima koji ulaze u a1 skupinu ili knjigama i zbornicima s međunarodnom recenzijom u koautorstvu (do 3 autora)

10 ECTS

3. Znanstveni rad u časopisima koji ulaze u a1 skupinu ili knjigama i zbornicima s međunarodnom recenzijom u koautorstvu (više od 3 autora)

5 ECTS

4. Samostalni znanstveni rad u recenziranome domaćem časopisu 8 ECTS

5. Znanstveni rad u recenziranome domaćem časopisu (do 3 autora) 6 ECTS

6. Znanstveni rad u recenziranome domaćem časopisu (više od 3 autora) 5 ECTS

7. Samostalni stručni rad u recenziranome časopisu 6 ECTS

8. Stručni rad u recenziranome časopisu (do 3 autora) 5 ECTS

9. Stručni rad u recenziranome časopisu (više od 3 autora) 4 ECTS

10.

Prikaz knjige, godišta časopisa ili znanstvenoga skupa u časopisu 3 ECTS

11.

Aktivno sudjelovanje na međunarodnome znanstvenom skupu uz objavljeni sažetak

5 ECTS

12.

Aktivno sudjelovanje na domaćem znanstvenome skupu uz objavljeni sažetak, odnosno potvrdu organizatora o izlaganju uz priloženi program

4 ECTS

13.

Sudjelovanje na ljetnoj školi 2 ECTS

14.

Sudjelovanje na međunarodnome istraživačkom projektu 5 ECTS

15.

Sudjelovanje na domaćem istraživačkome projektu 3 ECTS

Page 44: Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij ... · 1Schwartz, Shalom H. (1992.), Universals in the content and structure of values: Theoretical advances and empirical tests

44

16.

Volontiranje na projektu značajnom za studij/profesiju 2 ECTS

17.

Rad u sveučilišnoj nastavi (norma od 150h) 5 ECTS

18.

Studiranje u inozemstvu 15 ECTS

Mentorski rad Od 2. do 6. semestra studij se izvodi putem mentorskoga rada sa studentima na izradi doktorske disertacije, a ne putem izvođenja nastave obveznih i izbornih predmeta. Izradom disertacije pod vodstvom mentora student stječe 25 ECTS bodova u svakome semestru. Na kraju svakog od tri semestra student uz supotpis mentora podnosi Vijeću poslijediplomskog studija izvješće o tijeku izrade disertacije. Studij završava uspješnom obranom doktorske disertacije.

3.3. Popis predmeta koje student može izabrati s drugih studijskih programa Student može birati predmete i aktivnosti s drugih poslijediplomskih studija Sveučilišta i drugih visokih učilišta. 3.4. Popis predmeta koji se mogu izvoditi na stranom jeziku Student može izabrati predmet i aktivnosti na stranome jeziku koji se izvodi na drugome poslijediplomskom studiju Sveučilišta i drugoga visokog učilišta. 3.5. Opis završetka studija Završetak poslijediplomskoga sveučilišnog (doktorskog) studija predviđen je Statutom i Pravilnikom o poslijediplomskim studijima Sveučilišta. Studij završava izvršenjem svih obveza predviđenih programom i obranom doktorskoga rada. Za studente koji akademski stupanj doktora znanosti stječu izvan doktorskoga studija, disertacija mora sukladno Pravilniku o poslijediplomskom studiju sadržavati: 1. Uvod 2. Prvi rad 3. Drugi rad 4. Treći rad 5. Zaključak 6. Prilozi 3.6. Uvjeti po kojima studenti koji su prekinuli studij ili su izgubili pravo studiranja na jednom studijskome programu mogu nastaviti studij Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij traje tri (3) godine. Doktorand ima pravo nakon tri godine, odnosno nakon izvršenja svih obveznih i izbornih aktivnosti obraniti disertaciju u roku od dvije (2) godine od završetka studija. Vijeće poslijediplomskog studija može odlukom dodatno produžiti rok za obranu disertacije. Osobe koje su prekinule studij ili izgubile pravo studiranja mogu nastaviti prekinuti studij uz zamolbu, utvrđene izvršene obveze, te dodatne uvjete koje utvrđuje Vijeće poslijediplomskog studija.

Page 45: Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij ... · 1Schwartz, Shalom H. (1992.), Universals in the content and structure of values: Theoretical advances and empirical tests

45

Studenti koji žele upisati poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij prijelazom dužni su uz zamolbu priložiti potrebnu dokumentaciju sukladno Pravilniku o poslijediplomskom studiju. 3.7. Optimalan broj studenata koji se mogu upisati s obzirom na prostor, opremu i broj nastavnika S obzirom na to da je doktorski studij mentorske naravi, nastavni kabineti i ostali sveučilišni prostor je dostatan. Uvažavajući realne društvene potrebe i stvarne nastavničke i prostorne mogućnosti, optimalan broj studenata koji se mogu upisati na Poslijediplomski sveučilišni studij sociologije planira se do dvadeset (20) studenata. 3.8. Popis nastavnika i suradnika koji će sudjelovati u izvođenju poslijediplomskoga sveučilišnoga (doktorskoga) studija

1. Prof. dr. sc. Gordan Črpić 2. Prof. dr. sc. Stjepan Kušar 3. Prof. dr. sc. Vlado Šakić 4. Prof. dr. sc. Anka Mišetić 5. Prof. dr. sc. Drago Čengić 6. Prof. dr. sc. Josip Obradović 7. Prof. dr. sc. Željko Tanjić 8. Prof. dr. sc. Hrvoje Štefančić 9. Izv. prof. dr. sc. Roko Mišetić 10. Izv. prof. dr. sc. Tomislav Domazet-Lošo 11. Izv. prof. dr. sc. Jasna Ćurković Nimac 12. Izv. prof. dr. sc. Luka Šešo 13. Doc. dr. sc. Ivan Balabanić 14. Doc. dr. sc. Ivana Vrselja 15. Doc. dr. sc. Irena Sever Globan 16. Doc. dr. sc. Mario Bara 17. Doc. dr. sc. Roman Šubić 18. Doc. dr. sc. Filip Galović 19. Dr. sc. Geran Marko Miletić

3.9. Pružanje podrške studentima (akademsko, profesionalno, psihološko savjetovanje i slično) U okviru poslijediplomskoga sveučilišnog (doktorskog) studija potporu studentu u procesu studiranja pruža prije svega mentor koji u ovome sustavu ima veoma važnu ulogu. Potporu stručno-administrativnu, financijsku i tehničku studenti mogu dobiti i od ostalih nastavnika, te Ureda, Službi i Sveučilišne knjižnice, odnosno ustrojbenih jedinica koje pomažu studentima tijekom studiranja na Sveučilištu Za istaknuti je da je na Sveučilištu ustrojen i Centar za psihološko savjetovanje koji pruža stručnu pomoć i podršku studentima putem individualnoga i grupnoga rada. 3.10. Akreditirani diplomski sveučilišni studij iz istoga znanstvenog polja

Page 46: Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij ... · 1Schwartz, Shalom H. (1992.), Universals in the content and structure of values: Theoretical advances and empirical tests

46

Diplomski sveučilišni studij Sociologija akreditiran je Dopusnicom Ministarstva znanosti obrazovanja i športa, KLASA: UP/1-602-04/08-11/00002, URBROJ: 533-07-08-0003 od 9. srpnja 2008. godine i Dopusnicom Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta, KLASA: UP/1-602-04/13-1700001, URBROJ: 533-20-13-0004 od 13. ožujka 2013. godine i Potvrde, KLASA: UP/1-602-04/15-13/00028, URBROJ: 533-20-15-003 u postupku reakreditacije Sveučilišta od 7. prosinca 2015. godine. 3. 11. Analiza usklađenosti studijskoga programa sa strateškim ciljevima Sveučilišta U Strategiji razvoja Hrvatskog katoličkog sveučilišta do 2020. godine planirano je pokretanje Poslijediplomskog sveučilišnog (doktorskog) studija sociologije: Vrijednosti, identitet i društvene promjene u hrvatskom društvu. Cilj je Sveučilišta razviti studijske programe iz svih znanstvenih područja: prirodnih znanosti, tehničkih znanosti, biomedicine i zdravstva, biotehničkih znanosti, društvenih znanosti, humanističkih znanosti i umjetničkog područja. Sveučilište će intenzivno razvijati najviše segmente obrazovanja, sveučilišne specijalističke studije, studije na stranim jezicima, osobito na engleskom jeziku, kao i doktorske studije. Pri osnivanju novih studija važan kriterij će biti postizanje ravnoteže po različitim znanstvenim područjima radi njegovanja interdisciplinarnih pristupa s ciljem postizanja cjelovitosti spoznaje (Ex corde Ecclesiae). Nadalje, u izvođenju studija vodit će se računa o specifičnostima i potrebama hrvatskoga okruženja te svjetskim okruženjima i razvoju specijalističkih diplomskih studija, napose MBA (Master in Business Administration) studija s naglaskom na stjecanje praktičnoga znanja i iskustva tijekom studija. U procesima izvođenja nastave na Sveučilištu promicat će se i usmjerenost na povećanje razine specifičnih kompetencija na akreditiranim programima. Aktivnosti u tome smjeru će obuhvatiti podizanje razine kvantitativnih kompetencija kod studenata u programima u društvenom i humanističkom području te sustavan rad na podizanju kompetencija studenata Sveučilišta u tzv. STEM (Science, Technology, Engineering, Mathematics) područjima. 3.12. Kompetencije koje student stječe završetkom studija i za koje je poslove osposobljen, te ishodi učenja na razini studijskoga programa Završetkom poslijediplomskoga sveučilišnog (doktorskog) studija doktorand stječe kompetencije usklađene s najvišom (VIII.) razinom kvalifikacija, a prema zahtjevima koje postavljaju Hrvatski kvalifikacijski okvir, te Europski kvalifikacijski okvir. To podrazumijeva najnaprednija stručna i teorijska znanja kao i vladanje naprednim vještinama i metodama znanstvenog istraživanja. Opće i stručne kompetencije koje doktorand stječe završetkom predloženog studija opisane su u ishodima učenja, odnosno završetkom studija doktorand će biti osposobljen za: a) primijeniti vještine usvojenih znanja iz socioloških teorija na nove izazove i fenomene u društvu; b) prepoznavati suvremene trendove u kvantitativnoj i kvalitativnoj metodologiji društvenih znanosti; c) kreirati samostalno vještine i vođenje znanstvenih i stručnih istraživanja koje uključuju sve faze istraživačkog procesa 1. konceptualizaciju

• vještine prikupljanja informacija koje podrazumijevaju pretraživanje literature i njezino kritičko čitanje

• definiranje istraživačkoga pitanja i hipoteza istraživanja 2. operacionalizaciju

Page 47: Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij ... · 1Schwartz, Shalom H. (1992.), Universals in the content and structure of values: Theoretical advances and empirical tests

47

• izbor istraživačkih metoda i tehnika prikladnih predmetu istraživanja, osmišljavanje i izrada istraživačkih instrumenata, definiranje plana uzorka

3. realizaciju istraživanja • provođenje istraživanja i problema s kojima se istraživači susreću, • upoznavanje sa statističkom obradom podataka, • prezentiranje rezultata istraživanja i pisanje istraživačkih izvještaja • govornim vještinama primjerenim profesionalnim izazovima

d) prepoznavanje društvenih procesa, društvene korisnosti rezultata empirijskih istraživanja te njihove moguće društvene posljedice,

• sinteza empirijskih istraživanja i teorijskih saznanja s potrebama društva i gospodarstva

e) vještine prenošenja znanja i motiviranje za pozitivni pristup radu, f) vještine osobnoga i profesionalnoga izražavanja. 3.13. Mehanizam vertikalne mobilnosti studenata u nacionalnome i međunarodnome prostoru visokoga obrazovanja Vertikalna mobilnost osigurana je mogućnošću upisa poslijediplomskoga studija pristupniku koji nije završio diplomski sveučilišni studij sociologije s time da pored uvjeta upisa ispunjava i dodatne uvjete. Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij pruža studentima mogućnost pokretljivosti unutar poslijediplomskih studija koje će izvoditi Sveučilište, kao i mogućnost ostvarenja bodovne vrijednosti ili aktivnosti na drugim visokim učilištima RH i u inozemstvu. 3.14. Povezanost sveučilišnog studija s temeljnim i modernim vještinama i strukom U postupku stjecanja doktorata znanosti unutar predloženoga studija na Sveučilištu doktorand, osim znanstvenoga i stručnoga iskustva te etičnoga pristupa, stječe vještine iznimno važne u okvirima mogućnosti različitih karijera za nositelja doktorata, zatim vještine važne unutar okvira zapošljavanja nositelja doktorata i njegove konkurentnosti na tržištu rada. To se ponajprije odnosi na komunikacijske vještine, primjerice sposobnost pismene i usmene komunikacije na materinjem jeziku, kao i na stranim jezicima s ciljem jasnoga prenošenja i širenja rezultata znanstvenih istraživanja. U sklopu istraživačkoga postupka i širenja rezultata znanstveno-istraživačkoga rada doktorand usavršava i informatičku pismenost. Jednako tako, doktorand uključen u doktorski program temeljen na visokoj individualnoj inicijativi i odgovornosti stječe analitičke i organizacijske vještine, te razvija društvenu i građansku odgovornost, radnu etiku, inicijativu i ustrajnost u obavljanju zadataka, prilagodljivost, mogućnost prilagodbe i sposobnost rješavanja problema te kritičko promišljanje. Doktorand tijekom studija razvija i kvalitete kao što su kreativnost, samokritičnost, snalaženje u korištenju različitih izvora te sposobnost za rad u međunarodnome kontekstu. 3.15. Povezanost studija s potrebama lokalne zajednice (gospodarstvom, poduzetništvom, civilnim društvom i slično) Studij se bavi razumijevanjem i analizom hrvatskoga društva pod vidom vrijednosti i identiteta te analizom društvenih promjena. Sve ove teme ključne su za razvoj Hrvatske, ne samo kulturno i društveno, već i ekonomski. U Hrvatskoj se još uvijek osjećaju posljedice dugogodišnje ekonomske recesije. Svi dosadašnji pokušaji revitalizacije hrvatske ekonomije i ubrzavanja tempa ekonomske ekspanzije nisu urodili željenim plodom. Jednim dijelom sigurno i stoga što su se premalo uzele u obzir realne društvene promjene, stanje sustava vrijednosti u hrvatskome društvu, te određenja unutar kojih se kreću konstrukcije suvremenog hrvatskog identiteta. Aktualna sociološka istraživanja provedena u Europi pokazuju da Hrvati

Page 48: Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij ... · 1Schwartz, Shalom H. (1992.), Universals in the content and structure of values: Theoretical advances and empirical tests

48

spadaju u narod koji nema povjerenja u institucije i općenito povjerenja u osobe. U takvome okruženju nije moguće razvijati društvo. Ovaj studij pruža studentima mogućnost analize i razumijevanja fenomena, stanja u hrvatskom društvu, što je i predekonomska pretpostavka za razvoj ekonomije. Spomenuto je da je ovaj studij poduzetnički orijentiran, odnosno rađen sa sviješću da studenti koji svladaju propisani program i steknu akademski stupanj doktora znanosti budu kompetentni, ne samo tražiti posao u postojećim institucijama, već kreirati posao budući su poslovi koji se nude u postojećim institucijama limitirani, a postoje potrebe za stvaranjem novih poslova koji će odgovoriti na pitanja koja nam se javljaju u dinamičnim društvenim promjenama kojih smo dionici. Za razvoj suvremenoga društva ali i za razvoj i očuvanje demokracije u državi, neizmjerno je važan razvoj civilnoga društva. Studij koji analizira vrijednosti, identitet i društvene promjene, nužno analizira i civilno društvo, način njegova djelovanja te mogućnosti koje proizlaze iz analize vrijednosti i identiteta u društvu.

3.16. Analiza zapošljivosti studenata nakon završetka studijskoga programa Prema statističkim podacima dostupnim na mrežnim stranicama HZZ-a ukupan broj nezaposlenih osoba s doktoratom znanosti iz različitih područja znanosti u razdoblju 1. siječnja do 31. svibnja 2017. godine za Grad Zagreb iznosi 38 nezaposlenih, za Zagrebačku županiju 4, a za Republiku Hrvatsku sveukupno 84 nezaposlenih. Studij je poduzetnički orijentiran, odnosno rađen sa sviješću da studenti koji svladaju propisani program i steknu akademski stupanj doktora znanosti budu kompetentni, ne samo tražiti posao u postojećim institucijama, već kreirati posao budući su poslovi koji se nude u postojećim institucijama limitirani, a postoje potrebe za stvaranjem novih poslova koji će odgovoriti na pitanja koja nam se javljaju u dinamičnim društvenim promjenama kojih smo dionici. Tri relevantne ustanove: Visoko učilište Algebra, Hendal d.o.o. i MediaNet d.o.o. Zagreb su uvidom u predviđene ishode učenja stečene završetkom studija, mišljenja su da na tržištu rada postoje potrebe za osobama koje su stekle doktorat znanosti iz društvenog područja sociologije. 3.17. Usporedba sveučilišnog studija s inozemnim akreditiranim programima uglednih visokih učilišta, posebice akreditiranim studijima iz zemalja Europske unije Studijski program poslijediplomskoga sveučilišnog (doktorskog) studija usporediv je s renomiranim Europskim i svjetskim sveučilišnim programima doktorskih studija, kao što su International Max Planck Research School i Berlin Graduate School of Social Sciences (dalje u tekstu BGSS). Najvažniji dio programa poslijediplomskoga sveučilišnog (doktorskog) studija je dio programa koji je usporediv s prethodno navedenima programima, odnosno dio koji obuhvaća individualni znanstveno-istraživački rad i rad na disertaciji. Program Sveučilišta usmjeren je prema tendenciji mentorskoga i individualnoga znanstveno-istraživačkog rada s manje predavanja i temeljitom izradom doktorske disertacije na renomiranim europskim i svjetskim sveučilištima. Pa se tako vrlo jasne sličnosti u smanjenome opsegu predavanja i apostrofiran individualni rad s pojačanim radom na disertaciji mogu naći u programima studija BGSS (Humboldt Universitat zu Berlin). U ovim su programima vidljive predviđene aktivnosti studenata koje ga usmjeravaju i potiču na istraživački rad i aktivnost, a predviđeni su u programu poslijediplomskoga sveučilišnog (doktorskog) studija, poput doktorskih kolokvija, doktorskih seminara i doktorske konferencije. Po strukturi programa vrlo se slična shema predloženog programa Sveučilišta može usporediti s doktorskim studijem

Page 49: Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij ... · 1Schwartz, Shalom H. (1992.), Universals in the content and structure of values: Theoretical advances and empirical tests

49

International Max Planck Research School. Iz usporedivosti programa vidljiv je mali broj obveznih predmeta, metodologijskih predmeta te broj izbornih predmeta. S opisanim programima, kao i predloženim, dobrim dijelom korespondira i program doktorskog studija sociologije i socijalne antropologije na Central European Universtiy u Budimpešti. Da je opisana i predložena struktura studija više pravilo nego iznimka razvijenoga zapada razvidno je i u programu doktorskoga studija Filozofskog Fakulteta sveučilišta u Mariboru. Dodatnu potporu napisanom daje i opis programa na School of Economics & Management u Lisabonu (PhD Program in Economics and Organizational Sociology). Sve navedene ustanove, osim Sveučilišta u Mariboru, imaju partnerske ustanove koje izvode dio programa. Najčešće sveučilišta omogućuju nastavu i opremu, istraživački instituti projekte i dodatno znanje te specifične specijalizacije. Sveučilište će u suradnji s Institutom Ivo Pilar te međunarodnim partnerskim sveučilištima suradno izvoditi dio programa. 3.18. Iskustvo u izvođenju istih ili sličnih sveučilišnih studija Sveučilište spada u najmlađa Sveučilišta u Republici Hrvatskoj, nema prethodnih iskustava u izvođenju poslijediplomskih sveučilišnih (doktorskih) studija kao visokoškolska ustanova, ali znanstvenici koji djeluju na Sveučilištu sudjelovali su tijekom svoje akademske karijere u izvođenju nastave na doktorskim studijima te se profilirali kao nastavnici i mentori. Tako da možemo reći da Sveučilište iako nema iskustva u izvođenju poslijediplomskih sveučilišnih (doktorskih) studija kao visokoškolska ustanova ima zaposlen znatan broj nastavnika u znanstveno-nastavnom zvanju odnosno iskusnih istraživača koji jamče izvođenje poslijediplomskoga sveučilišnog (doktorskog) studija na jednoj visokoj razini. 3.19. Partneri izvan visokoškolskoga sustava koji će sudjelovati u izvođenju studijskoga programa Iz sustava znanosti i visokoga obrazovanja izvan Sveučilišta u izvođenju poslijediplomskoga sveučilišnog (doktorskog) studija sudjelovat će ustanove s kojima Sveučilište ima potpisane sporazume o suradnji, primjerice Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, te druge ustanove iz javnog sektora, primjerice Hrvatski katolički radio, Caritas zagrebačke nadbiskupije, Laudato TV. 3.20. Međunarodna suradnja Sveučilište je samoga početaka svojega rada prepoznalo važnost međunarodne suradnje sa ustanovama u znanosti i visokom obrazovanju izvan Republike Hrvatske. Sveučilište je član Međunarodnom udruženju katoličkih sveučilišta (International Federation of Catholic Universities, IFCU/FIUC), odnosno njegovu europskom ogranku (Federation of European Catholic Universities; FUCE). Također, Rektor Sveučilišta sudjeluje na godišnjim sastancima predstavnika srednjoeuropskih katoličkih sveučilišta, koji se odvijaju u organizaciji Nanovic Institute for European Studies, Notre Dame, SAD. Sveučilište je od 2012. godine potpisalo više od 15 bilateralnih međunarodnih ugovora sa sveučilištima i znanstvenim centrima, odnosno s uglednim ustanovama iz raznih zemalja: Katoličko sveučilište „Sacro Cuore“ iz Milana, Katoličko sveučilište „Pazmani Peter“ iz Budimpešte, Katoličko sveučilište u Ružomberku, Ukrajinsko katoličko sveučilište, Katolički institut u Toulouseu, Institut za arheologiju Katalonije, Alma Mater Europaea iz Maribora-Slovenija, Papinsko lateransko sveučilište, Papinsko salezijansko sveučilište, Siedelce University of natural science and humanities Poljska, L΄académie des Inscriptions et Belles-Lettres, Institut Catholique de Paris, Universita degli Studi di Macerata, Sveučilište Pantheon-Assas Paris II, Sveučilište Paris-Sorbonne, Sveučilište Ivan Pavao II iz Lublina.

Page 50: Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij ... · 1Schwartz, Shalom H. (1992.), Universals in the content and structure of values: Theoretical advances and empirical tests

50

Međunarodna suradnja se ostvaruje kroz znanstvene programe i projekte (Religion and Human Rights, WISE, Catholic Partnership Nanovic). Istodobno, potiče se i organizira boravak stranih znanstvenika, sveučilišnih nastavnika i studenta na Sveučilištu u svrhu poboljšavanja međunarodne suradnje, razmjene znanstvenih spoznaja i pedagoških iskustava. Od 2013. godine Sveučilište sudjeluje u Erasmus+ programu Europske komisije te je omogućena međunarodna mobilnost nastavnika i suradnika, stručnog osoblja i studenata. Sveučilište je potpisalo Erasmus+ sporazume (povijest: KU Leuven, Belgija; povijest i psihologija: Katolicki Uniwersytet Lubelski Jana Pawla II, Poljska, Katolicka Univerzita v Ružomberku, Slovačka; psihologija: Univerza v Ljubljani, Teološka fakulteta, Slovenija; povijest, psihologija, sociologija: Institut Catholique de Toulouse, Francuska i Pazmany Peter Catholic University, Faculty of Humanities and Social Sciences, Mađarska). Posebna se briga posvećuje mobilnosti studenata, odnosno njihovomu usavršavanju (po jedan semestar) na inozemnim sveučilištima koja su uključena u Erasmus+ program. Osim mogućnostima koje pruža Erasmus+ program Sveučilište potiče studente da se prijavljuju na razne stipendije koje raspisuje Vlada Republike Hrvatske ili njezina tijela, ali i nevladine organizacije, kojima se omogućava boravak i usavršavanje nastavnika, studenata i osoba izvan nastave na uglednim stranim sveučilišnim i znanstvenim ustanovama. Priznavanje perioda mobilnosti studenta provedenoga na drugome visokom učilištu i/ili znanstvenoj instituciji provodi se putem godišnjeg izvještaja mentora koji u njemu navodi i obrazlaže koje je od obveznih i izbornih aktivnosti tijekom perioda mobilnosti student ispunio. Dolaznim studentima po programu mobilnosti s drugih visokih učilišta se po završetku programa daje izvještaj o provedenim aktivnostima tijekom boravka Sveučilištu u kojem se detaljno opisuju znanstveno-istraživačke, stručne i/ili nastavne aktivnosti koje je dolazni student izvršio tijekom boravka na Sveučilištu. 4. OSNOVNI PODATCI Naziv visokoga učilišta: Hrvatsko katoličko sveučilište Adresa: Ilica 242, 10 000 Zagreb, Republika Hrvatska Telefon: 01/370 6600 E-mail adresa: [email protected]; [email protected] Adresa mrežne stranice: www.unicath.hr

Hrvatska biskupska konferencija dana je 12. listopada 2004. godine donijela Odluku o osnivanju katoličkog sveučilišta, čiji je osnivač Zagrebačka nadbiskupija. Sveučilište je započelo je s radom 2006. godine, a dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja i izvođenje studijskih programa psihologije, sociologije i povijesti uz uvjet zapošljavanja potrebnoga broja nastavnika izdane su 2008. godine. Sveučilište djeluje u prostoru (kampusu) koje je dobilo na korištenje od Zagrebačke nadbiskupije. Nadbiskup zagrebački Josip Kardinal Bozanić osnovao je Hrvatsko katoličko sveučilište Dekretom Nadbiskupskog duhovnog stola broj 1273/2006 kanonski, od 3. lipnja 2006. godine kao pravnu osobu Katoličke crkve u Republici Hrvatskoj polazeći od članka 2. stavka 2. Ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske o pravnim pitanjima sklopljenog 18. prosinca 1996. godine. Sukladno odredbama kanona 115., 116., i 807. do 813. Zakonika kanonskog prava; u skladu s odredbama apostolske konstitucije Ex corde Ecclesiae; temeljem Ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske o pravnim pitanjima i suradnji u području odgoja i kulture primjenjujući zakonodavstvo Republike Hrvatske nastavno na Dekret Zagrebačke nadbiskupije Josip Kardinal Bozanić donio je Instrukciju za osnivanje Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu.

Page 51: Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij ... · 1Schwartz, Shalom H. (1992.), Universals in the content and structure of values: Theoretical advances and empirical tests

51

U Dekretu i Instrukciji Kardinal je naglasio katoličko poimanje odgoja i obrazovanja uopće, te njihovu povijesnu dimenziju i ulogu u stvaranju i oblikovanju hrvatskog identiteta, te ukazao na potrebu osnivanja katoličkoga sveučilišta u Republici Hrvatskoj. Sveučilište je usmjereno na razvoj međunarodno priznatoga i prepoznatoga sveučilišta koje je nositelj znanstveno nastavnih procesa u svrhu napretka hrvatskoga društva i očuvanja njegova identiteta, ali i katoličkoga svjetonazora s ciljem povezivanja znanja sa životom i napretkom cjelokupne hrvatske društvene zajednice. Sveučilište promiče zaštitu i razvoj ljudskoga dostojanstva, opće i nacionalne kulturne baštine, poštuje i zauzima se za autonomiju znanosti i znanstvenu izvrsnost istraživačkim i nastavnim radom te drugim djelatnostima, razvija međunarodnu suradnju i pridonosi jačanju katoličkoga i hrvatskoga nacionalnog identiteta. Sveučilište sukladno Zakoniku kanonskog prava; odredbama apostolske konstitucije Ex corde Ecclesiae; Ugovora između Svete stolice i Republike Hrvatske o pravnim pitanjima i suradnji u području odgoja i obrazovanja; primjenjujući pozitivne zakonske propise Republike Hrvatske, Instrukciji za osnivanje Hrvatskog katoličkog sveučilišta izvodi visokoškolsku i znanstvenu djelatnost kao integrirano sveučilište. U pravnome prometu Sveučilište djeluje kao jedinstvena pravna osoba, financira se sredstvima doznačenim iz Državnoga proračuna (na osnovi potpisanoga Sporazuma, broj: 11/2007, između Vlade Republike Hrvatske i Nadbiskupije zagrebačke), sredstvima Osnivača, vlastitim prihodima, donacijama, te iz ostalih izvora koji ne utječu na neovisnost i dostojanstvo Sveučilišta. Sveučilište djeluje u zgradama broj 4 i 6., u dijelu budućeg uređenog sveučilišnog kampusa u vlasništvu Zagrebačke nadbiskupije.

Na osnovi osnivačkih, zakonskih i normativnih akata Sveučilišta i izdanih Dopusnica nadležnog ministarstva (2008., 2013. i 2015.), na Sveučilištu se izvodi nastava iz studijskih programa Komunikologija, Povijest, Psihologija, Sestrinstvo i Sociologija, obavlja znanstvena djelatnost iz društvenog i humanističkog područja znanosti te iz znanstvenog područja biomedicine i zdravstva. Sukladno članku 76.a Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju Sveučilište izvodi programe stručnoga osposobljavanja i cjeloživotnoga učenja te obavlja niz drugih djelatnosti koje služe obavljanju prethodnih djelatnosti, koje se u manjem opsegu ili uobičajeno obavljaju za navedene nastavne i znanstvene djelatnosti. Temelj djelovanja Hrvatskog katoličkog sveučilišta jest:

- akademska autonomija, akademske slobode i ovlasti Sveučilišta, - javnost rada, - nedjeljivost sveučilišnog nastavnoga, znanstveno-nastavnoga rada i znanstvenoga

istraživanja, odnosno umjetničkoga stvaralaštva, - uzajamnost i partnerstvo pripadnika akademske zajednice, - etičnost svih članova akademske zajednice, - usklađivanje s europskim sustavom visokoga obrazovanja, - poštivanje i afirmacija ljudskih prava u skladu s naučavanjem Crkve, - promicanje razumijevanja katoličke vjere, te katoličke i hrvatske kulture i misli, - koncept cjeloživotnoga obrazovanja, - povezanost s predtercijarnim obrazovanjem, - interakcija s društvenom zajednicom i obveza razvoja društvene odgovornosti

studenata i drugih članova akademske i znanstvene zajednice, - vrjednovanje, čuvanje, promicanje i zaštita hrvatske tradicije i nacionalne baštine, te

cjelokupne kulture, - međunarodna mjerila kvalitete, - zaštita intelektualnoga vlasništva.

Page 52: Poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij ... · 1Schwartz, Shalom H. (1992.), Universals in the content and structure of values: Theoretical advances and empirical tests

52

Sveučilište promiče zaštitu i razvoj ljudskog dostojanstva i kulturne baštine, supsidijarnost, solidarnost, pravednost, dijalog i opće dobro, kao i autonomiju znanosti, izvrsnosti, međunarodnu suradnju, posebice s katoličkim sveučilištima, te nacionalni identitet putem nastavnoga, istraživačkoga i stručnoga rada i drugih djelatnosti. Zadaća je Sveučilišta provođenje visokoškolske nastavne i znanstvene djelatnosti uz razvijanje nastavnoga, znanstvenoga, umjetničkoga, istraživačkoga i stručnoga rada te obavljanje odgovarajućih popratnih djelatnosti u skladu s temeljnim etičkim načelima katoličke vjere. Povezivanjem znanstvenoga istraživanja, i izvođenja studijskih programa, Sveučilište razvija znanost, i struku, priprema doktorande za obavljanje profesionalnih djelatnosti na temelju znanstvenih spoznaja i metoda kao i umjetničkih vrijednosti, stvara visokoobrazovni, znanstveni i umjetnički pomladak, sudjeluje u ostvarivanju društvenih interesa studenata te promiče međunarodnu suradnju u visokome obrazovanju i u znanstvenoj i umjetničkoj djelatnosti. Navedene postavke možemo sumirati u idućim točkama koje odražavaju temeljne vrijednosti koje se njeguju na Sveučilištu, odnosno: - usmjeravanje znanstvenih istraživanja i obrazovanja u pokušaju integracije

znanstvenoga znanja s drugim vrednotama kulture - integritet koji proizlazi iz odgovornosti za riječi i djela te ujedno predstavlja odraz

pouzdanosti i profesionalne i osobne etičnosti u radu i životu djelatnika i studenata - izvrsnost koja se nastoji postići odgovornim zalaganjem svakoga pojedinca i cjelokupne

sveučilišne zajednice u postizanju zadatih ciljeva − integracija osobne vjere i profesionalnoga znanstvenog znanja djelatnika i studenata u

svrhu promicanja društvene pravednosti, a u duhu crkvenoga socijalnog nauka. Osobito se to odnosi na razvijanje kršćanskoga uvjerenja i empatije za drugoga čovjeka, kao i na efektivno pomaganje nadarenim pojedincima u stjecanju sveučilišne naobrazbe ako im je navedeni proces iz određenih razloga otežan.