Top Banner
37

politoloski rjecnik-pojmovi

Nov 29, 2015

Download

Documents

Matea Gallifrey

politoloskipojmovi
za politologiju
pojmovnik
najvazniji pojmovi vezani uz politologiju i za politologe
pojmovi vezani uz: feminizam, liberalizam, nacionalsocijalizam.
Welcome message from author
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
Page 1: politoloski rjecnik-pojmovi
Page 2: politoloski rjecnik-pojmovi

• Što je AGENDA?

• AGENDA (eng. agenda - dnevni red, program rada, djelokrug rada, bilješke). Lista ciljeva ili mogudih bududih dostignuda.

Page 3: politoloski rjecnik-pojmovi

• Što je AMANDMAN ?

• AMANDMAN (fr. amendement=dodatak) je popravak, dodatak nekom zakonu, prijedlog za njegovu izmjenu i dopunu. U parlamentima, u pravilu, amandmane imaju pravo davati svi zastupnici i ovlašteni predlagači zakona. Amandman se usvaja vedinom glasova prisutnih.

Page 4: politoloski rjecnik-pojmovi

• Što je BIROKRACIJA?

• BIROKRACIJA je termin koji je skovao francuski ekonomista Gurno (M.V. de Gurnay, 1712-1759) od francuske riječi bourette (gruba tkanina kojom su presvlačeni činovnički stolovi, po čemu je činovnički ured nazvan biro) i grčke riječi kratein (vlast, vladavina).

Page 5: politoloski rjecnik-pojmovi

• Tko su BACKBENCHERSI ?

• BACKBENCHERS (eng. poslanici iz zadnjih redova).

• Što je to EGZEKUTIVA ?

• EGZEKUTIVA (lat. executio = izvršenje) izvršna vlast.

Page 6: politoloski rjecnik-pojmovi

• Tko se naziva FILIBUSTEROM ? • FILIBUSTER (čit. filibaster) je, u glavnom, legalno

oporbeno oružje u parlamentima uz čiju pomod se namjerno odugovlači parlamentarna procedura držanjem beskrajno dugih govora u parlamentu. Tako, prema američkoj parlamentarnoj tradiciji (bududi da filibaster nije u USTAVU SAD-a, nego u pod-zakonskim aktima) senator ima pravo uzeti riječ te držati beskrajni govor (bilo ih je dugih i po 24 sata) i čiji govor ne mora uopde biti vezan uz temu dnevnog reda (recimo, neki zakon) nego uz bilo što drugo (može čitati ako želi „Kuhar“). Tako je jedan protivnik građanskih prava crnaca 1957. u Senatu govorio cijeli dan i nod – samo da bi blokirao donošenje zakona o ublažavanju rasne diskriminacije.

Page 7: politoloski rjecnik-pojmovi

• Inače, sama riječ Filibuster je riječ nizozemskog

podrijetla i označava određenu vrstu gusara i razbojnika. U politici je to, dakle, taktika odugovlačenja, točnije blokiranja zakonodavne inicijative, mahom oporbe, beskrajnom dužinom govora. Ta praksa opstrukcije parlamenta postoji u svim značajnijim demokratskim državama kao oruđe manjine (u glavnom, oporbe) i u Americi je jedino od filibustera izuzet proračunski zakon koji se ne smije tako blokirati. Što se drugih zakona i tema tiče, dovoljno je da senator samo najavi da ima nakanu BLOKIRATI rad Senata i nerijetko predlagači odustaju od takvih zakonskih akata.

Page 8: politoloski rjecnik-pojmovi

• Što je to GOTV !?

• GOTV (eng. Get Out the Vote – izmamite glas)

• Ustaljeni termin engleskog govornog područja (jako popularan u SAD) za aktivnosti koje se sprovode dvije sedmice pred same izbore s glavnim ciljam izvlačenja što vedeg broja birača na birališta (uglavnom telefoniranjem kao najbržim i najekonomičnijim načinom - zato se insistira na dobrim popisima s brojevima telefona sigurnih birača, stalnih birača stranke kao i neopredijeljenih birača).

Page 9: politoloski rjecnik-pojmovi

• Što je to IMUNITET ?

• IMUNITET (lat.immunis=slobodan od službe, od poreza) je pravo, odnosno, povlastica pojedinaca da budu izuzeti od primjene pojedinih pravnih propisa koji se na druga lica redovno primjenjuju. Historijski, imunitet je nastao u obliku neodgovornosti monarha, odnosno šefa države uopde. Inače, imunitet se uvodi još u Rimskoj republici.

Page 10: politoloski rjecnik-pojmovi

• Što je to KANVASIRANJE ?

• KANVASIRANJE (eng. canvassing – pol. vršenje izborne agitacije, istraživanje, prosuđivanje, pretresanje) je osobno kontaktiranje s biračima, pojedinačno ili putem telefona ili obilaskom od vrata do vrata. U vedini slučajeva, to je jedini neposredni kontakt koji birači imaju s izbornom kampanjom.

Page 11: politoloski rjecnik-pojmovi

• Inače, Pravo zaštite ili imuniteta je pravo da

tribun (današnji zastupnik)ne može biti optužen, osuđen ni kažnjen dok je tribun. Ali to pravo ne vrijedi ako je tribun počinio zločin ili krivično djelo.

• I drugo pravo je pravo veta ili zabrane (lat. vetare=zabraniti, ne dopustiti). Tribun je mogao zabraniti neki zakon koji bi mogao naškoditi plebejcima (danas je to Dom naroda u višenacionalnim uzajednicama, gdje zastupnici jednog naroda mogu zabraniti donošenje nekog zakona ako šteti nacionalnim interesima nekoga naroda).

Page 12: politoloski rjecnik-pojmovi

• Što je PLEBISCIT ?

• PLEBISCIT znači nešto opće prihvaćeno (korijen je u PLEBS=narod). Naime, u Rimskoj republici su temeljni društveni slojevi bili patriciji i plebejci. Plebejci su počeli borbu za glavnu vlast i od 376. do 366. godine prije Krista. Licinije i Sekstije su predlagali da jedan od konzula bude plebejac. Senat je na kraju popustio i prvi plebejski konzul postao je Sekstije. Te 287. godine plebejci su se borili da odluke narodne skupštine postanu zakoni i to im je uspjelo. U narodnoj skupštini sjede samo plebejci pa su se ti zakoni nazvali plebisciti.

Page 13: politoloski rjecnik-pojmovi

• Što je to INTERPELACIJA !?

• INTERPELACIJA (lat. Interpellare=upasti u riječ) je upit upravljen u parlamentu na ministra, obično u vezi sa nekim događajem ili procesom.

• Njom se pokredu određena pitanja i traži rješavanje. Ako se prihvati, vlada je dužna postupiti po njoj. Interpelacijom se može od vlade tražiti pripremanje zakonskog projekta ili druge odluke u cilju poduzimanja mjera radi saniranja stanja na koje se ukazuje.

Page 14: politoloski rjecnik-pojmovi

• Što je to INTERKULTURNO DRUŠTVO ?

• INTERKULTURNO DRUŠTVO čine različite kulture, nacionalne grupe itd. koje žive na jednoj teritoriji, održavaju otvorene odnose zajedničkog djelovanja, razmjene i međusobnog priznavanja specifičnih vrijednosti i načina života.

Page 15: politoloski rjecnik-pojmovi

• A što je MULTIKULTURALNO DRUŠTVO ?

• MULTIKULTURALNO DRUŠTVO čine različite kulture, nacionalne, etničke, religijske grupe koje žive unutar jedne teritorije, ali ne dolaze nužno u međusobni kontakt. To je društvo u kome se razlike promatraju negativno što se uzima kao opravdanje za diskriminaciju. Manjine se možda toleriraju tako što se ignoriraju, ali se ne prihvadaju i ne cijene.

Page 16: politoloski rjecnik-pojmovi

• Što je to IZBORNI SISTEM ?

• IZBORNI SISTEM u širem smislu, izborni sistem je skup svih mjera i postupaka koji se, regulirani pravnim propisima jedne zemlje, odnose na izbore, tj. na biračko pravo, organizaciju izbora, postupak i tehniku izbora, dodjeljivanje mandata itd. Značenje izbornog sistema sastoji se u tome što izbori, u sistemu predstavničke demokracije, predstavljaju način formiranja najviših predstavničkih organa u zemlji.

Page 17: politoloski rjecnik-pojmovi

• Što je to IZVRŠNA VLAST ?

• IZVRŠNA VLAST (egzekutiva) je komponenta državne vlasti koju je stvorila vlada i koju sprovodi vlada. Ta komponenta se naziva egzekutivna vlast (ili izvršna vlast) jer ona po principu raspodjele vlasti pravne države ima zadatak da sprovodi, odnosno izvršava političke odluke koje je donijela legislativa (ili zakonodavna vlast).

• Vlada pri tom ima funkciju donošenja odluka u okviru Ustava i po zakonskom principu, predlaganja zakona, te funkciju vođenja države, dok uprava ima zadatak da odluke vlade pretvori u političku stvarnost.

Page 18: politoloski rjecnik-pojmovi

• Što je to JAVNO MNIJENJE ?

• JAVNO MNIJENJE je mišljenje društvene grupe o

važnim pojavama i pitanjima koja je kao grupu interesiraju. Pod grupom koja stvara i nosi, odnosno izražava javno mnijenje, treba razumjeti svaku grupu koja kao takva ima izvjesne zajedničke interese i u vezi s kojima se u njoj stvara javno mnijenje. Javno mnijenje se obrazuje u mediju javnosti u kojoj se građani, publika okupljaju bez ikakvih smetnji, slobodno iskazujudi mišljenja.

Page 19: politoloski rjecnik-pojmovi

• Što je to JAVNA RASPRAVA ?

• JAVNA RASPRAVA je procedura pribavljanja mišljenja

građana, zainteresiranih organa, naučnih i stručnih institucija o nacrtu zakona ili drugih pitanja posebno značajnih za Federaciju BiH. Inicijativu mogu podnijeti ovlašteni predlagači zakona ili klubovi poslanika. Zaključkom o provođenju javne rasprave određuje se način objavljivanja nacrta zakona, radno tijelo koje de organizirati i voditi javnu raspravu, potrebna financijska sredstva i izvori, rok, te način prikupljanja i sređivanja mišljenja i prijedloga. Izvještaj o provedenoj javnoj raspravi dostavlja se predlagaču akta i poslanicima.

• Predlagač je dužan objasniti razloge neprihvadanja prijedloga i mišljenja iz rasprave.

Page 20: politoloski rjecnik-pojmovi

• Što je to KOALICIJA ?

• KOALICIJA (lat. Coalescere=srasti, svezati se) je pisani ili usmeni sporazum dvije ili više partija o suradnji, jedinstvenom nastupu i glasovanju.Može nastati prije novog saziva parlamenta ili nakon toga. U aktualnom parlamentarnom životu BiH i FBiH postoji specifičan oblik koaliranja u domovima naroda. Naime, da bi bio donesen neki zakon, nužan je konsenzus vedine delegata konstitutivnih naroda u tim domovima. To je rezultat ustavom utvrđenog načina donošenja odluka, pa se može nazvati i nužno parlamentarno partnerstvo.

Page 21: politoloski rjecnik-pojmovi

• Što je to KONSENZUS ?

• KONSENZUS (lat. consensus - suglasnost, jednodušnost) Označava opdu suglasnost bez formalnog izjašnjavanja putem glasanja. Konsenzus može prethoditi glasanju, ali se ne izjednačava sa jednoglasnim donošenjem odluke. U sociološkom smislu konsenzus znači opdu suglasnost u mišljenjima i osjedanjima koja ima za cilj da uspostavi red u oblasti u kojoj su postojali sukobi i razlike.

Page 22: politoloski rjecnik-pojmovi

• Što je to KOMUNITARIZAM ?

• KOMUNITARIZAM (komunnis=zajednički) je politička filozofija koja tvrdi da ZAJEDNICA ima PREDNOST u odnosu na POJEDINCA.

Page 23: politoloski rjecnik-pojmovi

• Što je legalitet, a što LEGITIMITET ?

• LEGISLATIVA (franc. législatif = zakonodavno, od lat.

legem latum = napravljen zakon). • LEGITIMITET (lat. legitimus = pravno) je pravednost

državne vladavine. Državna vladavina i njeno provođenje je legitimna samo onda kada se slaže sa predstavama o pravu i pravednosti, te sa etičkim vrijednostima i normama koje leže u njihovoj osnovi i koje su opde priznate u društvu ljudskih jedinki nad kojima država ima vlast. Svaka državna vlast treba da ima opravdanje (legitimitet) ukoliko želi da vlada i sa najmanjim odobravanjem građana, a ne samo sa fizičkom i psihičkom silom i primjenjujudi teror kao svoj sastavni dio.

Page 24: politoloski rjecnik-pojmovi

• Što je LOBI, a što LOBIRANJE?

• LOBI (engl. Loby=predsoblje) je organizacija ili društvena grupa koju

obrazuju lica koja nisu članovi zakonodavnog tijela, s ciljem da utiču na rad zakonodavca.

• Lobiranje potiče od riječi lobby = predvorje, i to na prvom mjestu parlamenta. Lobist je, prema istom izvoru, političar koji privatnim razgovorima nastoji pridobiti predstavnike naroda (poslanike) za svoju politiku.

• U Engleskoj, a posebno američkoj pravno-političkoj tradiciji i praksi, međutim, lobiranje znači nešto drugo. To je praksa uticanja na odluke vlada od strane agenata koji zastupaju neke posebne interese, npr. sindikata, farmera, kapitala, žena ...

• Riječ datira iz prve polovine 19. vijeka kad su se zastupnici raznih interesa sakupljali u predvorju američkog Kongresa i hvatali kongresmene za rukav ne bi li ih uvjerili u zastupanje njihove stvari. Iako lobiranje nije u početku bilo institucionalizirano i legalizirano, Amerikanci negdje sredinom 20. vijeka stvar ozakonjuju na saveznom nivou.

Page 25: politoloski rjecnik-pojmovi

• Tko su NOBILI ?

• NOBILI su bili novi vladajudi sloj u Rimu (oko 287.

godine pr. Kr.). Podsjedam, temeljni društveni slojevi u Rimu su patriciji i plebejci. Rim 450. godine pr. Kr. donosi prvi pisani zakon. Plebejci su počeli borbu za glavnu vlast i od 376. do 366. godine prije Krista Licinije i Sekstije su predlagali da jedan od konzula bude plebejac. Senat je na kraju popustio i prvi plebejski konzul postao je Sekstije. 287. godine plebejci su se borili da odluke narodne skupštine postanu zakoni i to im je uspjelo. U narodnoj skupštini sjede samo plebejci pa su se ti zakoni nazvali plebisciti. U Rimu je rastao novi najbogatiji sloj ljudi – nobili. Nobili su bili taj novi vladajudi sloj.

Page 26: politoloski rjecnik-pojmovi

• Tko su OMBDUSMANI ?

• OMBDUSMAN (vodi porijeklo od švedske riječi i znači

zastupnik, predstavnik i povjerenik) Prvobitno uspostavljen u Švedskoj 1809. godine, narodni advokat je nezavisan i nepristran službenik koji istražuje pritužbe o vladinom nezakonitom ponašanju i direktno je odgovoran zakonodavnom tijelu. Različite zemlje širom svijeta ustanovile su takvu poziciju – jedan stručnjak opisuje širenje pojave narodnog advokata kao “svjetski fenomen”. Ideja ombudsmana kao čuvara prava građana ima svoje korijene u dalekoj prošlosti. Ombudsman je organ parlamenta, u čije ime vrši nadzor nad radom uprave i kome podnosi svoje izvještaje.

Page 27: politoloski rjecnik-pojmovi

• Što je OPOZICIJA (oporba) ?

• OPOZICIJA (oporba) čine različiti oblici suprotstavljanja politici vladajude stranke od strane političkih stranaka koje nisu na vlasti, i koje, polazedi od jednog alternativnog političkog programa, teže da u borbi za glasove birača osvoje vlast i vrše je sve dotle dok uživaju podršku biračkog tijela. Kako je središnje područje djelovanja opozicionih stranaka u parlamentu, politička opozicija se naziva i parlamentarnom opozicijom.

Page 28: politoloski rjecnik-pojmovi

• Što je OPSTRUKCIJA ?

• OPSTRUKCIJA je sredstvo parlamentarne borbe opozicije koje se sastoji u ometanju rada parlamenta na najraznovrsnije načine. Najčešde je obliku neučestvovanja opozicije u radu parlamenta, ometanje rada suviše dugim govorima kako se ne bi pristupilo odlučivanju, podnošenjem prijedloga koji odugovlače postupak i sl.

Page 29: politoloski rjecnik-pojmovi

• Što je PARLAMENTARIZAM ?

• PARLAMENTARIZAM je ustavni sistem u kojem parlament izabran od naroda kontrolira i utiče na državnu izgradnju političke volje. Parlamentu onda opet pripada osnova zakonodavstva (legislativa). Pod pojam parlamentarizam mogu se svrstati različiti tipovi vlada, npr. predsjednički sistem (kao u SAD-u), parlamentarni sistem (kao u Velikoj Britaniji i Njemačkoj).

Page 30: politoloski rjecnik-pojmovi

• Što je PRORAČUN (BUDŽET) ? (Budža je onaj koji raspolaže s

BUDŽETOM)

• PRORAČUN je plan prihoda i rashoda države, federacije, opdine, županije… za određeni vremenski period. U pravnoj teoriji nema jedinstvenog stava da li je to zakon ili ne. Proračun je jedan od značajnijih instrumenata preraspodjele nacionalnog dohotka. Može se koristiti kao instrument financijske i ekonomske politike ali i za ostvarivanje neke druge politike (socijalne, zdravstvene, razvojne..). Osnovni principi: javnost, ravnoteža (izbjegavanje suficita ili deficita), specifikacija (prihodi se prikazuju po izvorima a rashodi prema korisnicima), jedinstvo (u jednom dokumentu), potpunost, točnost i prethodno odobravanje (nema prikupljanja i trošenja bez odluke Parlamenta o usvajanju budžeta ili odluke o privremenom financiranju). Prema Ustavu mnogih država i federacija (tako je i u Federacija BiH) predsjednik Federacije BiH raspušta oba doma Parlamenta ako oni ne uspiju donijeti proračun prije početka proračunske godine.

Page 31: politoloski rjecnik-pojmovi

• Što je REFERENDUM ?

• REFERENDUM (lat. Refere=pismeno ili usmeno kazati, reći…) je jedan od oblika neposredne demokracije, u kome građani neposredno donose odluku, tj. Pravni akt. Pitanje na referendumu se formulira tako da građani mogu da odgovore potvrdno ili odrečno da li su za donošenje izvjesnog normativnog akta (ustava, zakona, lokalnog propisa itd.)

Page 32: politoloski rjecnik-pojmovi

• Što je REZOLUCIJA?

• REZOLUCIJA je dokument koji vedina, primjerice, može

usvojiti u parlamentu, kako bi izrazili svoje stavove o nekom pitanju. Za razliku od zakona, rezolucija nema pravno obavezujudi karakter. Poslanici ih upotrebljavaju kako bi potakli organe izvršne vlasti ili druge strukture u vladi da poduzmu neke konkretne korake ili da osnuju komisiju za istragu nekog slučaja. Povremeno, poslanici koriste rezolucije da bi odali priznanje, u sjedanje na, ili kao znak poštovanja prema pojedincu ili grupi. Također, rezolucije mogu efikasno podidi svijest o nekom pitanju, posebno ako poslanici uspiju uvjeriti medije i nevladine organizacije da željenu poruku prenesu u javnost.

Page 33: politoloski rjecnik-pojmovi

• Što je SUVERENOST, a tko je SUVEREN ?

• SUVERENOST (lat. supremus, superanus) koristi se da bi označio subjekt koji je vrhovni u svojoj oblasti djelovanja i da nad njim nema nikakve druge vlasti. U okviru države, suverenost označava svojstvo državne vlasti – da je pravno najviša vlast, nezavisna od svake druge vlasti i da su joj pravna i fizička lica na njenoj teritoriji podčinjena.

• SUVEREN je – nositelj najviše vlast - vladar, nema podjele vlasti, vladar treba imati što vedu mod jer de ga se tako ljudi više bojati, jedino strah čini ljude miroljubivima.

Page 34: politoloski rjecnik-pojmovi

• Što je TARGETIRANJE ?

• TARGETIRANJE (targeting = ciljanje) je određivanje ciljnih grupa, odnosno pronalaženje onih birača koji su vam najlakše dostupni. Određivanje ciljnih grupa je naizgled veoma kompliciran proces, međutim uz nekoliko ispunjenih uvjeta targetiranje može da bude odlučujudi faktor koji ce dovesti do izborne pobjede. Ukoliko imate dobar birački spisak i sređenu bazu podataka, targetiranje de vam biti lakše i donijet de bolje rezultate na izborima.

Page 35: politoloski rjecnik-pojmovi

• Što je to THINK TANK ?

• THINK TANK (eng. grupa intelektualaca ili institucija formirana sa

ciljem provođenja intenzivnih istraživanja ili rješavanja problema, posebno na polju tehnologije, društvene ili političke strategije ili naoružanja.)

• Pojam "think tanks" predstavlja jednu nedovoljno preciznu frazu koja se upotrebljava da bi opisala jedan širok spektar neprofitnih organizacija angažiranih u analizama i istraživanjima na polju javnog političkog života, koje često zagovaraju izvjesna rješenja.

• Neke od njih su izričito nepristrane, i sprovode istraživanja o izvjesnim političkim načelima i pitanjima bez namjere da utiču na ishode političke prirode, dok druge jednom od svojih osnovnih funkcija smatraju pružanje intelektualne podrške političarima ili političkim partijama. Na američkoj političkoj sceni javljaju se kao interesne grupe, konsultanti za medije, spin doctors ili same političke partije.

Page 36: politoloski rjecnik-pojmovi

• Što je Whip?

• Whip (eng. whip-bic, šiba, bičevati, šibati) je termin je nastao u britanskom parlamentu i u političkom smislu, whip je član političke partije čiji je zadatak da u parlamentu osigura nazočnost poslanika prilikom glasanja. Istovremeno, whip se vrlo često brine o tome da poslanici glasaju u skladu sa politikom partije.

Page 37: politoloski rjecnik-pojmovi

• UPAMTI I HVALA !!!