Top Banner
OSOVINE I VRATILA Funkcija, opterećenja, naprezanja Osovine su strojni elementi koji na sebi nose strojne dijelove kao što su npr. užnice i kotači. Osovine mogu mirovati dok se dijelovi okreću na njima ili se mogu okretati zajedno s na njima pričvršćenim dijelovima. Užnice na mirujućoj osovini Kotači na rotirajućoj osovini Osovine su opterećene poprečnim silama F Q koje izazivaju savijanje, a ponekad i aksijalnom silom F a koja uzrokuje vlak ili tlak. Smicanje izazvano poprečnim silama se zanemaruje. Osovine ne prenose okretni moment i snagu pa nisu opterećene torzijski .
49

OSOVINE I VRATILA - skole.hr

Oct 21, 2021

Download

Documents

dariahiddleston
Welcome message from author
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
Page 1: OSOVINE I VRATILA - skole.hr

OSOVINE I VRATILA

Funkcija, opterećenja, naprezanja

Osovine su strojni elementi koji na sebi nose strojne dijelove kao što su npr. užnice

i kotači. Osovine mogu mirovati dok se dijelovi okreću na njima ili se mogu

okretati zajedno s na njima pričvršćenim dijelovima.

Užnice na mirujućoj osovini Kotači na rotirajućoj osovini

Osovine su opterećene poprečnim silama FQ koje izazivaju savijanje, a ponekad i

aksijalnom silom Fa koja uzrokuje vlak ili tlak. Smicanje izazvano poprečnim

silama se zanemaruje.

Osovine ne prenose okretni moment i snagu pa nisu opterećene torzijski.

Page 2: OSOVINE I VRATILA - skole.hr

Vratila su strojni elementi koji se okreću i prenose okretni moment i snagu. Po

obliku su slična osovinama i na sebi najčešće nose razne strojne elemente koji

također služe za prijenos snage - zupčanike, remenice, lančanike itd.

Dvostupanjski reduktor s parom koničnih i parom cilindričnih zupčanika te tri

vratila:

Poprečne sile

Moment savijanja

Aksijalna sila u zavoju

Page 3: OSOVINE I VRATILA - skole.hr

Vratila su najčešće opterećena i savijanjem, a ponekad i aksijalnom silom koja

uzrokuje vlak ili tlak. Smicanje izazvano poprečnim silama se zanemaruje.

Vratilo u lančaničkom prijenosniku:

Vratila mlinskih kola

mlina u Martinovom selu

na Rječini

Page 4: OSOVINE I VRATILA - skole.hr

Pregled naprezanja u osovinama i vratilima:

Opterećenje Naprezanje

Ms – uvijek s = Ms / W Osovine

Fa – ponekad v, tl = Fa / A = s v, tl

Ms – najčešće s = Ms / W

Fa – ponekad v, tl = Fa / A = s v, tl

Vratila

T – uvijek t = T / Wp

2t0

2e )(3 τασσ

Posmično naprezanje se zanemaruje. Vlačno i tlačno naprezanje uzrokovano

aksijalnom silom je također najčešće zanemarivo u usporedbi sa savijanjem.

Rukavci su oni dijelovi osovina i vratila kojima se oslanjaju na klizne ili valjne

ležaje ili na nepokretne dijelove. Rukavci koji se nalaze na kraju osovine/vratila se

nazivaju čelnim, a ostali unutarnjim.

Osovine i vratila imaju obično dva rukavca, tj. ležaja, a dugačka i jače opterećena

vratila više njih, npr. koljenasto vratilo motora.

Osovine i vratila su rijetko jednakog promjera po čitavoj duljini. Najčešće su

stupnjevani, tj. pojedini dijelovi imaju različite promjere. Vratila mogu biti i

profilirana, tj. ožlijebljena ili ozubljena.

Page 5: OSOVINE I VRATILA - skole.hr

Radi smanjenja težine, osovine i vratila mogu biti šuplji, s uzdužnim provrtom, što

poskupljuje izradu. Pri tome je korist od smanjenja težine veća nego šteta od

smanjenja čvrstoće i krutosti. Npr. vratilo s promjerom provrta 0,5·d je lakše 25 %,

a momenti otpora W i Wp se smanjuju samo oko 5 %.

Primjer: šuplje vratilo s dva zupčanika

Materijal

Materijali osovina i vratila ISO / DIN / HRN:

- Najčešće: S275JR / St 44-2 / Č0451, E295 / St 50-2 / Č0545, za veća

opterećenja E335 / St 60-2 / Č0645.

- Kod većih zahtjeva se koriste čelici za poboljšanje: C35E / Ck 35 / Č1431,

C45E / Ck45 / Č1531, 34Cr4 / 34Cr4 / Č4130, 41Cr4 / 41Cr4 / Č4131,

42CrMo4 / 42CrMo4 / Č4732 i sl.

- Za vratila vozila se koriste čelici za cementiranje: C15 / C15 / Č1220,

16MnCr5 / 16MnCr5 / Č4320, 20MnCr5 / 20MnCr5 / Č4321, 18CrNi8

/18CrNi8 / Č5421 i sl.

- Koljenasta vratila motora s unutarnjim izgaranjem mogu se izrađivati i iz

nodularnog lijeva (NL 600) koji ima kuglasti grafit.

Čelici za cementaciju su potrebni jer je na pojedinim mjestima (npr. na rukavcu u

ležaju) potrebno da vratilo ima tvrdu površinu, dok jezgra vratila ostaje mekana i

žilava. Pri tome se koncentracija naprezanja na površini mora maksimalno smanjiti

jer su čelici visoke čvrstoće vrlo osjetljivi na zareze.

Radi uštede se vratila mogu izrađivati i zavarivanjem iz dva dijela od različitih

materijala, npr. od jeftinog Č0545 i skupog Č5421 za zupčanike.

Page 6: OSOVINE I VRATILA - skole.hr

Izrada

Osovine i vratila promjera do 80 mm mogu se dobiti provlačenjem (izvlačenjem)

čeličnih šipki na hladno, pri čemu se postižu tolerancije h8...h11, tako da naknadno

tokarenje više nije potrebno.

Promjeri do 150 mm izrađuju se od čeličnih šipki okruglog presjeka izvlačenjem

na toplo, valjanjem na toplo ili tokarenjem.

Deblje i složenije osovine i vratila izrađuju se kovanjem, prešanjem ili lijevanjem.

Rukavci, prijelazi s manjeg na veći promjer i bočni oslonci se prema postavljenim

zahtjevima fino tokare, bruse, poliraju ili tlače.

Preporuča se da promjeri osovina/vratila u (mm) budu standardni ili zaokruženi

brojevi. Završeci vratila promjera do 28 mm izrađuju se s tolerancijom j6, od 28 do

50 s k6, a veći s m6. Često su završeci izrađeni kao ožljebljeni. Promjeri rukavaca

su određeni promjerom ležaja. Oblik ostalog dijela osovine/vratila je osim

čvrstoćom i krutošću određen drugim konstrukcijskim zahtjevima, načinom

montaže, izmjerama brtvi, uskočnika itd.

Osovine i vratila za brzine vrtnje iznad 1500 min–1 moraju biti kruta, kruto

uležištena i izbalansirana.

Oblikovanje

Promjenljivo naprezanje pri savijanju izaziva na svim mjestima gdje postoji

koncentracija naprezanja (utori, promjene presjeka, provrti) stalnu opasnost od

loma usljed zamora materijala. Stoga oblikovati treba tako da skretanje silnica -

zamišljenih linija po kojima se prenosi sila - bude što blaže. To će se postići ako na

osovini/vratilu ne bude naglih promjena oblika.

Opasnost od zamornog loma će se smanjiti ako površinska obrada na mjestima

skretanja sila bude što finija (faktor b1 u formuli za σdop din).

Page 7: OSOVINE I VRATILA - skole.hr

Povećana naprezanja σk i τk na mjestu koncentracije naprezanja i tok sile kod

povoljnog i nepovoljnog oblikovanja:

Ukoliko na promjenama promjera ne smije biti zaobljenje radi bočnog oslanjanja

pojedinih elemenata (valjnog ležaja, zupčanika itd.), izrađuju se žljebovi za izlaz

alata koji također smanjuju koncentraciju naprezanja.

dd

Page 8: OSOVINE I VRATILA - skole.hr

Sile i momenti

Osovine i vratila su nosači na dva ili rjeđe na više oslonaca.

- Na osovine djeluju momenti savijanja Ms, a ponekad i aksijalne sile Fa.

- Na vratila djeluju okretni momenti (momenti torzije) T, najčešće i momenti

savijanja Ms, a ponekad i aksijalne sile Fa.

Opterećenja tijekom rada nisu konstantna, nego se mijenjaju, ovisno o radnom i

pogonskom stroju.

Srednje vrijednosti opterećenja tijekom rada nazivaju se nazivnima:

MsN = nazivni moment savijanja

TN = nazivni okretni moment (nazivni moment torzije)

Najveći moment savijanja Ms max i najveći okretni moment Tmax se obično javljaju

pri pokretanju ili zaustavljanju stroja i veći su najčešće za 2...3 puta od nazivnog

momenta savijanja MsN, odnosno nazivnog okretnog momenta TN.

Najveća opterećenja Ms max i Tmax izazivaju maksimalna naprezanja koja ne smiju

uzrokovati trajne plastične deformacije.

Veličinama Ms max i Tmax vrši se kontrola plastičnih deformacija osovina i vratila.

Radni stroj, a ponekad i pogonski stroj (npr. motor s unutarnjim izgaranjem),

proizvode u trajnom pogonu udare pa opterećenja variraju. To se uzima u obzir

faktorom primjene KA (u tablici) kojim se množe nazivni momenti MsN i TN.

MsNM

s m

ax

Ms

eq =

KA·M

sN

t

Ms

TN

Tm

ax

Teq

= K

A·T

N

t

T Variranje opterećenja tijekom pogona

Najveće opterećenje pri pokretanju (ili zaustavljanju)

Page 9: OSOVINE I VRATILA - skole.hr

Tako se dobivaju ekvivalentni – jednakovrijedni – momenti:

- ekvivalentni moment savijanja: Ms eq = KA·MsN

- ekvivalentni okretni moment: Teq = KA·TN

Oni će u proračunu rezultirati istom sigurnošću protiv oštećenja kao i realni

promjenjivi momenti.

Veličinama Ms eq i Teq vrši se kontrola zamora materijala osovina i vratila pri

dinamičkim opterećenjima, kad može nastupiti zamorni lom.

Ekvivalentni moment savijanja Ms eq se ne smije zamijeniti s ekvivalentnim

momentom 202se 75,0 TMM .

Faktor primjene KA (pogonski faktor, faktor udara)

Page 10: OSOVINE I VRATILA - skole.hr

Ukoliko sve sile i momenti savijanja ne djeluju u jednoj ravnini, radi

jednostavnosti proračuna se rastavljaju u komponente u dvije međusobno okomite

ravnine i zatim izračunava njihova rezultanta.

Primjer: vratilo s pogonskim cilindričnim zupčanikom s kosim zubima. Sila koja s

gonjenog djeluje na pogonski zupčanik rastavlja se u tangencijalnu (obodnu) Ft,

radijalnu Fr i aksijalnu komponentu Fa. Ležajevi A i B predstavljaju oslonce u

kojima spomenute komponente izazivaju odgovarajuće reakcije.

Reakcije u ležajevima se izračunavaju tako da se postavljaju jednadžbe ravnoteže

sila F = 0 i ravnoteže momenata M = 0.

Obodna sila Ft izaziva radijalne reakcije

l

bFF

t

Ax l

aFF

t

Bx

Radijalna sila Fr izaziva radijalne reakcije

l

bFF

r

Ay1 l

aFF

r

By1

Aksijalna sila Fa izaziva moment prevrtanja 2ad

F i radijalne reakcije u

ležajevima

l

dF

FF 2a

By2Ay2

gonjeni zupčanik

pogonski zupčanik

Page 11: OSOVINE I VRATILA - skole.hr

Sile FAy2 i FBy2 su suprotno usmjerene.

Rezultirajuće radijalne reakcije u ležajima:

22AyAy12

AxAr FFFF

2By2By12BxBr FFFF

Aksijalnu silu na zupčaniku Fa može preuzimati samo jedan ležaj. Aksijalna

reakcija će biti npr. u ležaju A:

FAa = Fa

Nakon određivanja reakcija u ležajevima mogu se proračunati momenti savijanja.

Sila Ft izaziva najveći moment savijanja Mx.

Sila Fr izaziva najveći moment savijanja My3.

Sila Fa izaziva reakcije FAy2 i FBy2 koje izazivaju momente savijanja

–My1 = FAy2·a My2 = FBy2·b

Najveći moment savijanja je neposredno uz točku C s desne strane i iznosi

23y2y2xs MMMM

Prirubnica spojke

Page 12: OSOVINE I VRATILA - skole.hr

Torzijski moment T (Nm) često se izračunava iz snage P (W) i brzine vrtnje n (s–1),

odnosno kutne brzine ω (s–1):

ω

PT , ω = 2·π·n

Ekvivalentni moment (koji obuhvaća djelovanje i savijanja i torzije) po hipotezi

najvećeg deformacijskog rada neposredno uz točku C s desne strane iznosi

202se 75,0 TMM

Ovaj moment treba razlikovati od ekvivalentnog momenta savijanja Ms eq=KA·MsN.

Ekvivalentno naprezanje

W

Mσ e

e

Ekvivalentno naprezanje se može izračunati i iz pojedinačno izračunatih normalnih

naprezanja uslijed savijanja i tangencijalnih naprezanja uslijed torzije.

Page 13: OSOVINE I VRATILA - skole.hr

LEŽAJI

Page 14: OSOVINE I VRATILA - skole.hr

Osnovna je funkcija ležaja nošenje pomičnih dijelovakonstrukcija, prvenstveno vratila i osovina.

Oni drže vratila i osovine u određenom položaju,omogućavaju njihovo okretanje te prenošenje sila nakućište i postolja.

Page 15: OSOVINE I VRATILA - skole.hr

TRENJE U LEŽAJIMA

Ležaji se podmazuju da bi gubici trenja, a time izagrijavanje, bili što manje.

Trenje je otpor koji se javlja između površina nalijeganjadvaju tijela i suprostavlja se međusobnom gibanju:

klizanjem, kotrljanjem ili valjanjem (trenje gibanja)

onemogućuje gibanje (trenje mirovanja).

Za ležaje ima značenje samo trenje gibanja.

Page 16: OSOVINE I VRATILA - skole.hr

Prema načinu gibanja postoje sljedeće vrste trenja:

Trenje klizanja, kada površine nalijeganja klize jedna po

drugoj (klizni ležaj)

Trenje kotrljanja i trenje valjanja, kada se dva

elastična tijela kotrljaju ili valjaju jedan po drugom

(valjni ležaj)

Page 17: OSOVINE I VRATILA - skole.hr

Prema stanju površina nalijeganja postoje sljedeće vrste trenja:

a) Suho trenje – kada izmeđudodirnih površina nema nikakvogstranog sloja

b) Mješovito trenje – djelomičnotrenje čvrstih tijela, a djelomično tekuće trenje

c) Tekuće trenje – površinenalijeganja se ne dodiruju,njihove vrhove razdvaja nosivitekući ili plinoviti sloj

1 pomični dio

2 mirujući dio

3 međusloj

Page 18: OSOVINE I VRATILA - skole.hr

Ležaji se dijele na dvije grupe:

Valjne

Klizne

Valjni ležaj Klizni ležaj

Page 19: OSOVINE I VRATILA - skole.hr

VALJNI LEŽAJI

Page 20: OSOVINE I VRATILA - skole.hr

Prednosti (usporedba s kliznim ležajima)

Manji otpor trenja

konstantan koeficijent trenja u radu i pri upućivanju

mala potrošnja maziva

nije potrebno održavanje (oštećeni ležaj zamjenjuje se

novim)

ne zahtijevaju vrijeme uhodavanja

visoko normirani, proizvode se u velikim serijama zbog čega

su jeftiniji.

Page 21: OSOVINE I VRATILA - skole.hr

Nedostaci (usporedba s kliznim ležajima)

osjetljivi na udarce

brzina vrtnje im je ograničena

osjetljivi na nečistoće

kod većih brzina vrtnje pojavljuje se šum

trajnost im se smanjuje povećanjem brzine vrtnje

zahtijevaju veće dimenzije za ugradnju u radijalnom smjeru.

Page 22: OSOVINE I VRATILA - skole.hr

Vrste valjnih elemenata

Kuglice Valjčići Iglice

Stošci Bačvice

Page 23: OSOVINE I VRATILA - skole.hr

VRSTE VALJNIH LEŽAJA

Prema obliku valjnih elemenata ležaji se dijele na:

Kuglični ležaj Konični valjkasti ležaj Valjkasti ležaj

Igličasti ležaj Bačvasti ležaj

Page 24: OSOVINE I VRATILA - skole.hr

Dijelovi valjnog ležaja

Vanjska staza

Valjni element

Unutarnja staza

Kavez

Page 25: OSOVINE I VRATILA - skole.hr

Materijali za izradu dijelova valjnih ležaja

Valjni elementi te vanjska i unutarnja staza:

Č 4140 (100Cr2)

Č 4146 (100Cr6)

Č 4340 (100CrMn6)

Elementi se nakon oblikovanja kale, bruse i poliraju. Kale se na tvrdoću 58 – 65 HRc.

Kavezi:

štancani čelični lim

mjed

slitine aluminija

plastične mase (PA 66)

Page 26: OSOVINE I VRATILA - skole.hr

PRORAČUN VALJNIH LEŽAJA

Valjni su ležaji standardizirani, pa je za njih potrebnonapraviti samo kontrolni proračun.

U praksi se koriste dva tipa kontrolnih proračuna:

Kontrola trajnosti – ležaj se odabere iz kataloga

proizvođača prema konstrukciji i geometriji uležištenja,

pa se na temelju njegove dinamičke nosivosti odredi

trajnost

Kontrola dinamičke nosivosti – za zahtjevanu trajnost i

poznato opterećenje, proračunava se dinamička nosivost i

odabire ležaj

Page 27: OSOVINE I VRATILA - skole.hr

Trajnost ležaja

Trajnost ležaja se definira u milijunima (106) okretaja iličešće u satima, kao vrijeme koje ležaj provede u radu doprve pojave zamora materijala.

Nominalna (nazivna) trajnost za skupinu ležaja je onatrajnost u satima, koju dostigne 90 % kontroliranih ležajaprije pojave prvih znakova zamora materijala valjnihelemenata i staza.

Oštećenje staze valjnog ležaja uslijed zamora

Detalj oštećenja

Page 28: OSOVINE I VRATILA - skole.hr

Simulacija moguće pojave oštećenja MKE

Prikaz pojave pukotine i njezin rast

Page 29: OSOVINE I VRATILA - skole.hr

Proračun ekvivalentnog opterećenja na ležaju

Opterećivanje ležaja

Page 30: OSOVINE I VRATILA - skole.hr

Fr

Fa

Dinamička nosivost C:

Čisto radijalno (kod radijalnih ležaja ) ili čisto aksijalno (kod aksijalni ležaja) konstantno opterećenje, kojim se smije opteretiti skupina jednakih ležaja s nazivnom trajnošću od 106 okretaja, ili s trajnošću od 500 sati pri konstantnoj brzini od 33,3 min-1.

Ekvivalentno opterećenje P:

Kako su ležaji vrlo često opterećeni i radijalnim Fr i aksijalnim opterećenjem Fa , kontrolu trajnosti vrši se s ekvivalentnim opterećenjem prema izrazu:

P = X Fr + Y Fa [kN]

Page 31: OSOVINE I VRATILA - skole.hr

Proračun nominalne trajnosti ležaja

nPCL

p

h 60106

10

Gdje je:

Lh10 [h] – trajnost ležaja u satima uz 10 % vjerojatnost da će doći do oštećenja ležaja

C [kN] – dinamička nosivost ležaja (iz kataloga proizvođača)

P [kN] – ekvivalentno opterećenje ležaja

p – eksponent jednadžbe vijeka trajanja

p = 3 za kuglične ležaje, p = 10/3 za sve druge ležaje

n [min-1] – brzina vrtnje vratila

Page 32: OSOVINE I VRATILA - skole.hr

Određivanje dinamičkog faktora ležaja

p hnL

Lf

PCf

500

gdje je faktor broja okretaja:

pn nf 3,33

Page 33: OSOVINE I VRATILA - skole.hr

Trajnost ležaja ovisi o namjeni stroja, u kojeg je ležaj ugrađen, njegovom opterećenju, a kreće se unutar iskustvenih vrijednosti:

Uređaj Trajnost LhKućanski aparati 1 500...3 000Alatni strojevi 15 000...25 000Dizalice 10 000...15 000EM < 4 kW 8 000...15 000Srednji EM 15 000...25 000Veliki EM 20 000...30 000Automobili 2 000...5 000Teretni vagoni 20 000Putnički vagoni 40 000Propelerske osovine vel. brodova 80 000...100 000

Page 34: OSOVINE I VRATILA - skole.hr

Podmazivanje ležajaPodmazivanje uljem

Da bi se postigla zadovoljavajuća debljina uljnog filma potrebno je odrediti:

Nazivnu viskoznost ulja – određuje se na temelju geometrije ležaja i brzine vrtnje:

33,0

110004500

ndn m

mm2/s za n < 1000 min-1

mdn4500

1 mm2/s za n 1000 min-1 2dDdm

mm

Page 35: OSOVINE I VRATILA - skole.hr

Stvarna viskoznost ulja – na radnoj temperaturi trebala bi biti veća od nazivne viskoznosti:

1 > 1 (3) kako bi se osiguralo potpuno hidrodinamičko podmazivanje

< 0,4 ali ulju treba dodati EP (Extreme pressure) aditive, čime se povećava nosivost

Page 36: OSOVINE I VRATILA - skole.hr

Približni odabir viskoznosti – uz pomoć dijagramaPrimjer:

Jednoredni kuglični ležaj dimenzija d =40 mm i D = 80 mm, vrti se s n = 1500min-1 zahtijeva nazivnu viskoznost:

15601500

450045001

mdn mm2/s

Na radnoj temperaturi potrebna je viskoznost:

451531 mm2/s

Ako se za radnu temperaturu odabere 60oC, potrebno je odabrati ulje najbliže gradacije ISO VG 100.

Page 37: OSOVINE I VRATILA - skole.hr

Načini podmazivanja uljem

Podmazivanje uranjanjem (uljna kupka)

Podmazivanje štrcanjem

Podmazivanje cirkulacijom

Page 38: OSOVINE I VRATILA - skole.hr

Izbor načina podmazivanja uljem

Izbor načina podmazivanja obavlja se na temelju obodne brzinena srednjem promjeru ležaja.

60ndv m m/s

v < 10 m/s – uljna kupka

v < 20 (30) m/s – cirkulacijsko podmazivanje (ulje je

pod tlakom od 0,5 do 1,5 bara)

v > 20 m/s posebnim rasprskačem promjera 2,5 mm.

Page 39: OSOVINE I VRATILA - skole.hr

Podmazivanje mašćuPodmazivanje mašću koristi se kod cca 90 % ležajeva. Značajnije prednosti podmazivanja mašću su:

niski konstrukcijski zahtjevi

dobro brtvljenje

dugotrajno podmazivanje i bez naknadnog dodavanja masti

Ovakav se način podmazivanja bez ikakvih problema koristi za obodne brzine < 5 m/s, a za veće potrebno je konzultirati proizvođača ležaja.

Page 40: OSOVINE I VRATILA - skole.hr

Punjenje ležaja mašću prilikom ugradnje

Punjenje ležaja mašću preko mazalice

Page 41: OSOVINE I VRATILA - skole.hr

Izbor masti za podmazivanje ležaja

P/C 0,15 – Ca-, K-, Na-, Li- mast

P/C > 0,15 masti za visoke tlakove Li-, i Ba- mast

Po svom su sastavu masti mješavine sapuna (Na, Ca, itd.)s uljima čiji je osnovna viskoznost od 100 do 220 mm2/s.

Page 42: OSOVINE I VRATILA - skole.hr

Brtvljenje

Uloga je brtvljenja:

Zadržati sredstvo za podmazivanje u ležaju

Spriječiti prodor nečistoća u ležaj iz okoliša

Radijalne brtve

Filcane brtveLabirintne brtve

Page 43: OSOVINE I VRATILA - skole.hr

Izbor tolerancija vratila i kućišta na mjestu ugradnje valjnog ležaja

Tolerancije vratila: j5 i k5

Tolerancije kućišta: H6 i K6

Page 44: OSOVINE I VRATILA - skole.hr

Granični brojevi okretaja

Granični brojevi okretaja vrlo se često mogu pronaći u katazima proizvožača, ako to nije slučaj tada se koristi

sljedeće pravilo:

Ležaj podmazivan mašću:

ngr dm 0,6 106 min-1 mm – kuglični ležaj

ngr dm 0,3 106 min-1 mm – valjkasti ležaj

Ležaj podmazivan uljem:

ngr dm = 0,5 106 min-1 mm – uljna kupka

ngr dm = 0,8 106 min-1 mm – tlačno podmazivanje

ngr dm > 0,8 106 min-1 mm – ubrizgavanje direktno u ležaj

ngr dm 0,8 106 min-1 mm – uljnom maglom

Page 45: OSOVINE I VRATILA - skole.hr

Primjeri ugradnje valjnih ležaja

Reduktor

Mjenjač kamiona

Page 46: OSOVINE I VRATILA - skole.hr

U kotaču vozila

U diferencijalu vozila

Page 47: OSOVINE I VRATILA - skole.hr

U kuki dizalice

Page 48: OSOVINE I VRATILA - skole.hr

U prigonu tokarskog stroja

Page 49: OSOVINE I VRATILA - skole.hr

Teleskop

Aksijalni ležaj teleskopa