Novi Doktorski Pravni Fakultet

Univerzitet u Sarajevu

DOKTORSKI STUDIJ NA PRAVNOM FAKULTETU UNIVERZITETA U SARAJEVU

Treći ciklus studija

Sarajevo, juni 2011.

2

SADRŽAJ

1. Uvod strana 4

1. 1. Razlozi za pokretanje studija strana 4

1.2. Dosadašnja iskustva Pravnog fakulteta u Sarajevu u organiziranju postdiplomskih studija strana 4

1.3. Otvorenost prema mobilnosti studenata strana 4

2. Opći dio strana 5

2.1. Naziv studija, naučno područje, polje i grana strana 5

2.2. Nositelj studija strana 5

2.3. Institucijska strategija razvoja doktorskog studija strana 5

2.4. Inovativnost doktorskog programa strana 6

2.5. Uvjeti upisa na studij strana 7

2.6. Kriteriji izbora studenata doktorskog studija strana 8

3. Opis studija strana 9

3.1. Model doktorskog studija/Struktura i organizacija doktorskog studija strana 9

3.1. 1. Struktura programa strana 10

3.1.1.1. Opći studij strana 10

3.1.1.2. Studij smjera strana 24

3.1.1.2.1. Državnopravni smjer strana 26

3.1.1.2.2. Građanskopravni smjer strana 41

3.1.1.2.3. Krivičnopravni smjer strana 59

3.1.1.2.4. Pravnoekonomski smjer strana 78

3.1.1.2.5. Pravnohistorijski i komparativnopravni smjer strana 91

3

3.1.1.3. Naučno‐istraživački rad strana 100

3.1.2. ECTS bodovni sistem strana 103

3.1.3. Pravila studiranja strana 104

3.1.4. Završetak studija strana 105

3.1.5. Uvjeti nastavka studija strana 106

4. Kadrovski resursi strana 107

4.1. Akademske reference odgovornih osoba i svih drugih osoba koje će sudjelovati u izvođenju studija strana 107

4.2. Optimalan broj studenata strana 107

4.3. Procjena troškova studija po polazniku/ici strana 107

4.4. Financiranje studijskog programa strana 111

4

1. Uvod

1.1. Razlozi za pokretanje studija

Glavni razlog za pokretanje doktorskog studija na Pravnom fakultetu u Sarajevu je činjenica da se prema važećem zakonodavstvu visoko obrazovanje organizuje u tri ciklusa. Treći ciklus vodi do akademskog zvanja doktora ili ekvivalenta, traje tri godine i vrednuje se sa 180 ECTS. Prema tome, treći ciklus studija je sastavni dio i završna faza visokog obrazovanja, odnosno obrazovanja na osmom, najvećem nivou.

Nakon završetka trećeg ciklusa studija na Pravnom fakultetu u Sarajevu student:

pokazuje sposobnost samostalnog istraživačkog rada u oblasti pravnih nauka, te samostalne primjene vještina i metoda istraživanja u toj oblasti;

pokazuje sposobnost sintetiziranja, primjenjivanja i prihvatanja procesa zasnovanih na naučnim saznanjima;

originalnim istraživanjem doprinosi proširenju granica znanja naučnim radom čiji neki dijelovi zaslužuju objavljivanje u domaćim i međunarodno referentnim publikacijama;

promovira, u akademskom i profesionalnim kontekstu, napredak u oblasti pravnih nauka i prakse i samim tim opšti napredak u društvu.

1.2. Dosadašnja iskustva Pravnog fakulteta u Sarajevu u organiziranju postdiplomskih studija

Pravni fakultet u Sarajevu ima bogato iskustvo u organiziranju postdiplomskih studija. Postdiplomski studij je ustanovljen davne 1965. godine. Do sada je taj studij završilo 150 studenata koji su stekli akademski stepen magistra pravnih nauka. Istovremeno, u periodu 1952‐2011. godine, akademski stepen doktora pravnih nauka stekla su 92 kandidata. Doktorati pravnih nauka su sticani na osnovu istraživanja i odbrane doktorske disertacije.

1.3. Otvorenost prema mobilnosti studenata

Struktura doktorskog studija na Pravnom fakultetu u Sarajevu, koja se temelji na ECTS sistemu bodova, osigurava mobilnost studenata. Ta mobilnost se izražava u:

a) mogućnosti studenata da upisuju nastavne predmete na drugim programima trećeg ciklusa studija na Univerzitetu u Sarajevu i drugim univerzitetima u inostranstvu;

5

b) mogućnosti studenata drugih programa trećeg ciklusa studija na Univerzitetu u Sarajevu i drugim univerzitetima u inostranstvu da upisuju nastavne predmete na trećem ciklusu studija na Pravnom fakultetu u Sarajevu;

c) mogućnosti gostovanja istaknutih nastavnika iz članica Univerziteta u Sarajevu i iz

inostranstva u izvođenju nastave ovog programa studija.

2. Opći dio

2.1. Naziv studija, naučno područje, polje i grana

Naziv studija je Doktorski studij na Pravnom fakultetu u Sarajevu. Doktorski studij

pripada naučnom području društvenih nauka, polju prava, te relevantnim granama prema

prihvaćenim evropskim kriterijima sistematiziranja nauka.

2.2. Nositelj studija

Nositelj i predlagač doktorskog studija je: Pravni fakultet u Sarajevu ‐ Univerzitet u

Sarajevu. U pokretanju i izvođenju doktorskog studija učestvuju nastavno naučne jedinice

Pravnog fakulteta u Sarajevu koje u cilju unapređenja nastave i naučnog rada pokrivaju

jednu ili više matičnih oblasti/grana prava, i to:

Katedra državnog i međunarodnog javnog prava Katedra građanskog prava Katedra krivičnog prava Katedra pravno ekonomskih nauka Katedra za pravnu historiju i komparativno pravo

2.3. Institucijska strategija razvoja doktorskog programa

Bosna i Hercegovina je potpisnica Bolonjske deklaracije (septembar 2003) i

Lisabonske konvencije (juni 2003). Potpisivanjem ovih dokumenata Bosna i Hercegovina se

obavezala da će prihvatiti i implementirati standarde bolonjskog procesa u oblasti visokog

obrazovanja, te prihvatiti priznavanje evropskih diploma. Programi doktorskih studija

sastavni su dijelovi visokog obrazovanja i istraživanja te je osnovni cilj doktorskog studija

privući najperspektivnije studente/ice pravnih i drugih fakulteta iz grupacije društvenih

nauka u Bosni i Hercegovini i šire, te im omogućiti stručno i naučno profiliranje na najvišoj

akademskoj razini. Zatim, programski se povezati sa srodnim studijima u regionu i Evropi i

time potpomoći akademsku mobilnost studenata/ica, nastavnika/ica i saradnika/ica.

Osnovna razvojna strategija počivat će na uključivanju doktoranata/ica u naučno‐istraživačke

projekte koje vode nastavnici/e doktorskog studija, te njihovo uvođenje u odgovarajuće

segmente dodiplomske nastave, kako bi sticali iskustvo u transferu znanja stečenog tokom

njihovog doktorskog studija. Uz to rezultate njihovog rada tokom studija trebalo bi promicati

6

putem objavljivanja njihovih naučno‐istraživačkih radova, prezentiranja rezultata njihovih

istraživanja na stručnim seminarima, te stručnim i naučnim skupovima na nacionalnoj i

internacionalnoj razini. Doktorski studij bi u perspektivi trebao unaprijediti rad postojećih

organizacijskih jedinica Fakulteta poput Seminara za građansko pravo, Kriminološkog

instituta i sl. te potaknuti osnivanje novih naučno‐istraživačkih centara i/ili instituta,

posredstvom kojih bi se Fakultet uspješnije povezao i sa privrednim subjektima i drugim

društvenim institucijama zainteresiranim za kadrovske i druge naučne i istraživačke rezultate

i resurse koji će doktorski studij regenerirati.

2.4. Inovativnost doktorskog programa

Doktorski studij na Pravnom fakultetu u Sarajevu je prvi doktorski program u naučnom polju prava na Univerzitetu u Sarajevu. Iako se predloženi program organizira i prije svega je utemeljen kao program u polju prava, načinom organizacije i uključenim područjima istraživanja omogućuje se i interdisciplinarni pristup. U sadržaj programa uključeni su i sadržaji iz drugih društvenih nauka. Predviđeni doktorski program također omogućuje uspostavljanje saradnje, odnosno nadogradnju već postojeće saradnje nositelja studija s drugim pravnim fakultetu u regiji i Evrope, pravosudnim institucija, organima uprave, nevladinim udruženjima, te različitim institucijama u javnom sektoru.

Tradicija organiziranja i provođenja poslijediplomskih oblika usavršavanja na Pravnom fakultetu u Sarajevu, kontinuirano praćenje sličnih programa u okruženju daje osnovu da će i predloženi doktorski program slijediti kriterije izvrsnosti i savremenih kretanja u svom području djelovanja. Iako predloženi doktorski studij slijedi načela sličnih programa u svijetu, istovremeno uvažava i specifičnosti bosanskohercegovačkih prilika. Konkretnije, u svojoj cijelosti doktorski program nudi integraciju dviju komponenti podjednako važnih za profesionalnu budućnost studenata/ica. S jedne strane, program zadržava profil općeg istraživačkog obrazovanja pravnika, koji osigurava odgovarajuću temeljnu profesionalnu kompetentnost. S druge strane, doktorantima/icama omogućava se oblikovanje individualiziranog istraživanja pod mentorskim vodstvom, dakle stvaranje obrazovno‐istraživačkog programa koji je u stanju zadovoljiti zahtjeve visokostručne specijalizacije.

Uz kompetencije opće pravne prirode polaznicima/ama će se osigurat – zavisno od područja specijalizacije – i kompetencije iz jednog ili više sljedećih područja:

međunarodnog javnog prava

evropsko javno pravo

institucionalno pravni sistem EU i BiH

radno pravo i pravo socijalne sigurnosti – izabrane teme

teorija države i prava – izabrane teme

upravno pravo – izabrane teme

poslovno pravo

evropsko privatno pravo

međunarodna sudska nadležnost

instituti vanparničnog i izvršnog postupka

odštetno pravo

pravo osiguranja kredita

prava djeteta

prava konkurencije

bosansko pravo – tranzicija i tradicija

pristupi izučavanju komparativnog prava

pravo i revolucija

7

mjesto i doprinos pandektistike modernom evropskom pravu

ideje humanizma i prirodnopravne škole u procesu donošenja evropskih građanskih zakona

komparativno i međunarodno krivično pravo

aplikativna kriminologija

ekološki kriminal

mjere sigurnosti u savremenom uporednom krivičnom pravu

odgovornost pravnih osoba za krivična djela

penitensijarni sistem u uporednom pravu

finansijsko pravo

evropsko finansijsko pravo

evropsko monetarno pravo

međunarodno porezno pravo

pravo međunarodnih finansijskih institucija

Na osnovu izloženog i uzimajući u obzir Pravila studiranja za treći ciklus studija na Univerzitetu u Sarajevu, inovativnost doktorskog studija na Pravnom fakultetu pokazuje, dakle, da taj studij razvija sposobnost samostalnog istraživačkog rada u oblasti doktorskog studija, te samostalnost primjene vještina i metoda istraživanja u oblasti za koju se stiče diploma akademske titule i naučnog zvanja doktora pravnih nauka. To potvrđuje program doktorskog studija koji obuhvata šest semestara sa jasno izraženim konceptom i specifičnostima. U sažetom obliku taj program obuhvata opšte pozicije pravnih predmeta koje su potrebne u sticanju i nadgradnji novih saznanja u oblasti doktorskih studija. Drugi segment usmjerava kandidata prema temama i pitanjima koja će biti predmetom interesovanja njegovog naučno‐istraživačkog rada. Konačno treći segment omogućava kandidatu da kroz naučno‐istraživački rad izvrši pripreme za prijavu, izradu i odbranu doktorske disertacije.

2.5. Uvjeti upisa

Na doktorski studij se mogu prijaviti kandidati/tkinje koji ispunjavaju slijedeće uslove:

1) diplomirani pravnik/ica sa naučnim stepenom magistra pravnih nauka uz uslov

objavljena najmanje dva naučna ili stručna rada u oblasti prava (studenti sa 360 ECTS

bodova);

2) diplomirani pravnik/ica sa naučnim stepenom magistra nauka drugih fakulteta društvenih nauka uz uslov objavljena najmanje dva naučna ili stručna rad u oblasti prava (studenti sa 360 ECTS bodova);

3) magistri pravnih nauka sa diplomom drugih fakulteta društvenih nauka uz uslov objavljena najmanje dva naučna ili stručna rada u oblasti prava (studenti sa 360 ECTS bodova);

4) bakalaureat prava sa zvanjem magistra prava (studenti sa 300 ECTS bodova); 5) bakalaureat prava sa zvanjem magistra iz oblasti drugih društvenih nauka (studenti sa

300 ECTS bodova); 6) magistar prava sa diplomom fakulteta društvenih nauka (studenti sa 300 ECTS bodova); 7) kandidati koji su stekli ekvivalent akademskom zvanju magistra (specijalisti), a u prvom ili

drugom ciklusu, su završili pravni fakultet ili stekli ekvivalent na II ciklusu na pravnim fakultetima;

8

8) kandidati koji su završili prvi i drugi ciklus studija iz područja društvenih nauka (studenti sa najmanje 300 ECTS bodova):

Kandidati koji ispunjavaju uslove iz tačke 1), 2), i 3) upisuju III (treći) semestar doktorskog studija, odnosno kandidatima koji su stekli titulu magistra nauka prije uvođenja bolonjskog trocikličnog studija priznaje se 60 ECTS bodova.

Svi ostali kandidati upisuju prvi semestar doktorskog studija.

U slučaju da kandidat ne ispunjava uslove u pogledu naučnih ili stručnih radova u oblasti prava, uvodi se ekvivalencija odnosno supstitucija sa tri referata/saopćenja na naučnim ili stručnim skupovima, okruglim stolovima i seminarima.

Kandidati koji ne ispunjavaju uslove u pogledu naučnih i stručnih radova,

referata/saopćenja na naučnim ili stručnim skupovima, okruglim stolovima i seminarima, upisuju II semestar doktorskog studija, odnosno na osnovu završenih postdiplomskih studija po predbolonjskim nastavnim planovima i programima priznaje im se 30 ECTS bodova.

Nastava na doktorskom studiju se izvodi na maternjim jezicima naroda u BiH, a za

pojedine odobrene naučno‐nastavne i naučno‐istraživačke dijelove studijskog programa na stranim jezicima i pismu.

Kandidati koji ispunjavaju uslove iz tačke 1), 2), i 3) upisuju III (treći) semestar doktorskog studija, odnosno kandidatima koji su stekli titulu magistra nauka prije uvođenja bolonjskog trocikličnog studija priznaje se 60 ECTS bodova.

Svi ostali kandidati upisuju pri semestar doktorskog studija.

2.6. Kriteriji i odabir polaznika/ca

U skladu sa Pravilima, u slučaju da je broj prijavljenih kandidata veći od broja

određenog u konkursu, izbor kandidata koji su stekli pravo za upis vrši se na osnovu rezultata postignutih na dodiplomskom/prvom ciklusu i drugom ciklusu studija (prosjek studiranja), na osnovu objavljenih naučnih i stručnih radova, učešća u projektima, poznavanja stranog jezika.

Rangiranje polaznika/ca će se temeljiti na sljedećoj distribuciji bodova:

prosjek studiranja 5 bodova objavljeni naučni rad 3 boda objavljeni stručni rad 2 boda učešće u projektima 3 boda poznavanje stranog jezika 2 boda

9

3. Opis studija

3.1. Model doktorskog studija/Struktura i organizacija doktorskog programa

Doktorski studij na Pravnom fakultetu u Sarajevu traje tri godine, odnosno šest

semestara, a organiziran je u ECTS bodovnom sistemu. U odnosu na tipove

doktorskog studija, radi se o doktorskom studiju mentorskog tipa koji omogućuje

individualizaciju studija, shodno naučno‐istraživačkim interesima svakog studenta/ice.

Studij završava izradom i odbranom doktorske disertacije. Završetkom studija i

odbranom doktorske disertacije0F

1 studenti stiču diplomu i akademski stepen

doktora/ice nauka sa naznakom naučne oblasti „doktor/ica pravnih nauka“.

Skraćenica zvanja Doktor pravnih nauka označava se sa „Dr“ i stavlja se ispred imena

i prezimena osobe koja ga je stekla.

Tokom trajanja studija studenti/ce se pripremaju i biti će uključeni u naučno‐

istraživački rad. Pri tome, iako je program doktorskog studija mentorskog tipa,

ostavljen je prostor i za uključivanje studenata u naučno‐istraživačke projekte, drugim

riječima, program je dijelom i vrsta integriranog tipa doktorskog studija koji

omogućava rad na ponuđenim temama šireg ili općeg karaktera.

Program je usmjeren na suvremene naučne spoznaje u naučnom polju

prava/odgovarajućih grana i obrazovanje stručnjaka na osmom tj. najvećem nivou

obrazovanja u skladu sa Evropskim kvalifikacijskim okvirom (European Qualifications

Framwork‐EQF) i Osnovama kvalifikacijskog okvira u Bosni i Hercegovini (OKO). Mjere

osiguranja kvalitete studijskog programa usaglašene su sa zahtjevima osiguranja

kvalitete shodno evropskim standardima za visoko obrazovanje, te osiguravaju

konkurentnost doktoranata i izvan granica BiH.

Program studiranja planiran je tako da studenti/ice koji mu posvećuju puno

radno vrijeme (full time studenti) mogu ispuniti postavljene ciljeve u razdoblju od tri

godine rada. Program se, kao što je naprijed naznačeno, prilagođava svakom

polazniku/ici, u zavisnosti od osobnih naučno‐istraživačkih usmjerenja kao i namjera

daljnjeg profesionalnog djelovanja ili potreba matične institucije zaposlenja u kojoj

će profesionalno djelovati.

3.1.1. Struktura programa

1 Diplomu doktora nauka stiče student/ica koji je položio sve ispite utvrđene nastavnim planom i programom doktorskog studija i odbranio doktorsku disertaciju na način propisan aktima Univerziteta i Fakulteta.Uz diplome se izdaje i dodatak diplomi radi detaljnog uvida u nivo, prirodu, sadržinu pravila i sistem, te postignute rezultate tokom studija.

10

Struktura doktorskog studija oslanja se na:

1) naučno‐nastavni dio, koji se izvodi u funkciji istraživačkog rada; 2) naučno‐istraživački dio, koji je u funkciji izrade doktorske disertacije.

Aktivnosti u okviru naučno‐nastavnog dijela provode se kao uvod u otvorena i

neriješena pitanja teme, odnosno cilj naučno‐nastavnih aktivnosti u ovom dijelu programa

nije upoznavanje studenata/ica s elementima već poznatog znanja u pravničkog profesiji

nego aktiviranje znanja, vještina i kompetencija kao resursa za naučno‐istraživačku

djelatnost.

Zbog svoje strukture studij omogućava izradu doktorskih disertacija iz svih grana u

polju pravnih nauka. Konkretnije, imajući u vidu ponuđene predmete u nastavnom planu i

programu doktorskog studija, studij ostavlja dovoljno prostora za individualizaciju interesa i

potrebe svakog studenta/ice, ali postavlja i razmjerno visoke naučne zahtjeve za izradu

doktorskih disertacija.

U tom kontekstu, obaveze studenata kroz naučno‐nastavni dio u istraživačkoj funkciji

vezuju se za 60 ECTS bodova, a kroz individualizirani naučno‐istraživački dio rada za 120 ECTS

bodova.

1) Naučno‐nastavni dio programa doktorskog studija u funkciji je istraživačkog rada, a

obuhvaća:

a) opći studij, i b) studij smjera.

3.1.1.1.Opći studij

Opći studij predstavlja zajedničku naučno‐nastavnu osnovu studija za sve

studente/ice. Pet predmeta općeg studija, obavezni su za sve studente, ali je primijenjen i

princip individualizacije u vezi s interesima i potrebama polaznika. Naime student/ica ima

mogućnost izbora dva obavezna predmeta koja se slušaju u uvećanom fondu sati. Cilj općeg

studija je da studenti učvrste znanja i vještine iz sadržaja: ustavnog, građanskog, krivičnog

prava, pravnih kultura Jugoistočne Evrope i ekonomske analize prava, te prepoznaju interes

za samostalan naučno‐istraživački rad u odgovarajućem području pravnih nauka. Nastava iz

predmeta općeg studija može biti organizirana u obliku predavanja, seminara, okruglih

stolova, konsultacija i sl., a održava se tokom prvog semestra studija. Nastava u okviru

sadržaja općeg studija vezuje se za opterećenje od 30 ECTS bodova, izvodi se na jeziku

razumljivom svim studentima/cama s ciljem upoznavanja polaznika s teorijskim i

metodološkim spoznajama datog pravnog područja, te aktuelnim istraživanjima.

11

Prilog 2.

Nastavni plan i program općeg studija

. Prva godina studija

PRVI

SEMESTAR

Opći studij‐obavezni predmeti

Naziv predmeta Nas.sati ECTS

1. Ustavno pravo ‐ izabrane teme 2*1 6

2. Građansko pravo 2*1 6

3. Krivično pravo ‐ izabrane teme 2*1 6

4. Ekonomska analiza prava 2*1

6

5. Pravne kulture Jugoistočne Evrope 2*1

6

Ukupno: 5 12 30

NAPOMENA: *Student bira dva predmeta koja će slušati

3 (tri) nastavna sata tokom semestra

Opis predmeta općeg studija

12

PRAVNI FAKULTET UNIVERZITETA U SARAJEVU Doktorski studij ‐ treći (III) ciklus studija

OPĆI STUDIJ

Naziv predmeta Ustavno pravo – izabrane teme šifra ‐ IUR III 111

Nositelj predmeta Akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Ustavno pravo

Predavači

prof.dr. Nedžad Duvnjak, akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast Ustavno pravo gostujući profesori

Status predmeta obavezni predmet ‐ prvi semestar

Broj nastavnih sati 30

Broj ECTS bodova 6

Okvirni sadržaj

predmeta

Sadržaj predmeta, s obzirom na izabrane teme, vezan je za 6 modula. Modul I

1. Pristupi proučavanju ustavu – složena pravna priroda ustava 1.1. proučavanje složene i specifične pravne prirode Daytonskog ustava BiH 1.2. Odnos između Ustava BiH i ustava entiteta, te načini uklanjanja nesaglasnosti između njih 1.3. Principi horizontalne i vertikalne diobe vlasti, te kontroverze oko pravne prirode države BiH, odnosa entiteta i centralne državne vlasti, te priroda organa centralne državne vlasti

Modul II 2. Sistem opštih pravnih akata u Bosni i Hercegovini 2.1. Ustav kao zajednička osnova i kao okvir za sve normativne akte 2.2. Princip obavezne saglasnosti svih normativnih akata sa ustavom, te instrumenti obezbjeđivanja tog principa 2.3. Odnos entitetskih zakona prema saveznim, kao i saveznom ustavu. Odnos saveznih zakona prema entitetskom ustavu 2.4. Karakter, vrste i međusobni odnosi podzakonskih opštih akata.

Modul III 3. Izvršavanje saveznih zakona 3.1. Modeli izvršavanja saveznih zakona 3.2. Princip federalizma i vertikalna povezanost između organa uprave 3.3. Izvršavanje saveznih zakona i međunarodnih ugovora prema Aneksu 4 Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini 3.4. Organizaciona i fukncionalna sredstva kojima se obezbjeđuje provođenje i izvršavanje državnih zakona i međunarodnih

13

ugovora; 3.5. Uloga Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu u tumačenju i provođenju mirovnog sporazuma za BiH, državnih zakona i međunarodnih ugovora;

Modul IV 4. Zakonodavna delegacija i parlamentarizam u savremenim evropskim državama 4.1. Primjena načela podjele vlasti u različitim oblicima parlamentarnih sistema 4.2. Različte teorije o zakonodavnoj delegaciji kao obliku regulatornog ovlašćenja egzekutive u državama 4.3. Regulatorna ovlašćenja egzekutive u Njemačkoj, Francuskoj, Italiji i Velikoj Britaniji

Modul V 5. Evropski sistem za zaštitu ljudskih prava 5.1.Odnos Evropskog i bosanskohercegovačkog kataloga ljudskih prava 5.2. Mehanizmi ostvarivanja ljudskih prava ustanovljenih u okviru Vijeća Evrope 5.3. Postupak pred Evropskih sudom za ljudska prava 5.4. Slučajevi pred Evropskim sudom koji se odnose na BiH 5.5. Ustavna žalba/tužba

Modul VI 6. Izabrane teme iz lokalne samouprave i izbornog prava 6.1. Izabrane teme iz oblasti lokalne samouprave 6.2. Izabrane teme iz izbora i izbornog prava

Opća i specifična znanja

i vještine

‐ kritičko analiziranje pojmova, kategorija, pravnih instituta iz ustavnog prava ‐ razumijevanje predstavljenih teorija radi sticanja iskustava za samostalno i kritičko sagledavanje ustavnih problema ‐ dovođenje predstavljenih teorija u savremeni kontekst i analiza obrađenih pitanja u bosanskohercegovačkom kontekstu. ‐ osposobljenost za samostalno i kritičko praćenje literature, ‐ razvijanje sposobnosti i vještina za uspješan i odgovoran naučni rad u skladu sa stručnim i etičkim standardima

Oblici provođenja

nastave i način provjere

znanja

Različiti oblici obrazovanja kroz predavanja, seminare, naučne skupove i kolokvije. Analizom profila doktoranata (akademska karijera, unapređenje znanja i vještina za druge društvene sektore) nastavne aktivnosti će pronaći ravnotežu između istraživačkog rada i orijentiranosti ka tržištu rada. Polaznicima će prije predavanja biti podijeljen nastavni materijal te se od njih očekuje da pitanjima i raspravom sudjeluju u svim oblicima nastavnih aktivnosti. Postavljanjem pitanja potaknut će ih se na sudjelovanje u raspravama o razmatranim temama, te se očekuje da doktoranti individualnim i grupnim doprinosom utiču na sticanje iskustva u oblasti istraživačkog rada. Ispit je usmeni ili pismeni.

Popis literature Banović, Damir/ Krause, Christine,dr/Gavrić, Saša, „Uvod u politički

14

potrebne za studij i za

polaganje ispita

sistem Bosne i Hercegovine“, Sarajevo, 2009. godine

Branko Smerdel i Smiljko Sokol, “Ustavno pravo”, Zagreb, 2006. godine

Budimir Košutić, “Uvod u evropsko pravo”, Beograd, 2006, godine;

Ćazim Sadiković, “Evropsko pravo i ljudska prava”, Sarajevo, 2001. godine;

Ibrahim Festić, “Raspodjela zakonodavne nadležnosti između federacije i federalnih jedinica”, Sarajevo, 2003. godine;

Ibrahim Festić, “Rat, mir i pravo u Bosni i Hercegovini”, Sarajevo, 2004. godine;

Ibrahim Festić, „Uprava, vlast i zakonitost“, Sarajevo, 2009. godine;

Izborni zakon Bosne i Hercegovine (službeni prečišćeni tekst)

Jadranko Crnić, “Vladavina prava”, Zagreb, 1995. godine;

Janez Šmidovnik, “Lokalna samouprava”, Sarajevo, 1999. godine;

Jasna Bakšić – Muftić, “Sistem ljudskih prava”, Sarajevo, 2002. godine;

Neđo Miličević i dr.,”Lokalna samouprava u Bosni i Hercegovini”, Sarajevo, 1999. godine;

Neđo Miličević, “Ljudska prava”, Sarajevo, 2007. godine;

Nedžad Duvnjak, “Podzakonski akti”, Sarajevo, 2004. godine

Presude Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti naroda na cijelo teritoriji BiH, Sl glasnik BiH, br. 11/00, 17/00, 23/00 i 36/00;

Ratko Marković, “Izvršna vlast”, Beograd, 1980. godine

Ratko Marković, “Ustavno pravo”, Beograd, 2010. godine

Sanja Barić, “Zakonodavna delegacija i parlamentarizam u savremenim državama”, Zagreb, 2009. godine;

Sead Dedić, “Lokalna samouprava u Federaciji BiH”, Sarajevo, 1998. godine;

Thomas Burgenthal, “Međunarodna ljudska prava”, Sarajevo, 1998. godine;

Vladimir Đurić, “Ustavna žalba”, Beograd, 2009. godine;

Vojin Dimitrijević i Milan Paunović, “Ljudska prava”, Beograd, 1997. godine;

Popis literature koja se

preporučuje kao

dopunska

Miodrag Jovičić, “Veliki ustavni sistemi”, Beograd, 1982. godine;

Ibrahim Festić, “Ogledi o pravu i upravu”, Sarajevo, 2004. godine;

Ibrahim Festić, “Organi uprave u skupštinskom sistemu vladavine”, Sarajevo, 2003. godine;

Franc Nojman, “Vladavina prava”, Beograd, 2002. godine;

Budimir Košutić, “Uvod u velike pravne sisteme današnjice”, Beograd, 2002. godine;

Budimir Košutić, “Sudska praksa kao izvor prava”, Beograd, 1973. godine;

Vladimir Đurić, “Ustavna žalba”, Beograd, 2002. godine;

Edin Šarčević, “Ustav i politika”, Sarajevo, 1997. godine;

Edin Šarčević, “Dejtonski ustav: karakteristike i karakteristični problemi”, Sarajevo, 2009. godine;

15

Edin Šarčević, “Proces odlučivanja u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine”, Sarajevo, 2009. godine,

Steiner/Ademović, “Ustav Bosne i Hercegovine” – komentar, Sarajevo, 2010. godine;

Mirjana Kasapović, “Izborni leksikon”, Zagreb, 2003. godine;

Kosta Čavoški, “Ustavnost i vladavina prava”, Beograd, 2000. godine;

Edin Šarčević, “Ustav iz nužde”, Sarajevo, 2010. godine

Edin Šarčević, “Postupak prethodnog odlučivanja – posebna vrsta pravnog transfera (Prenošenje pravnog standarda sa Evropskog na nacionalni nivo”, Pravna misao, br. 9‐10/06

Tokom nastave studenti će biti upoznati sa relevantnom aktuelnom literaturom.

Način praćenja kvalitete

i uspješnosti izvedbe

predmeta

U fazi pripreme nastavnog programa kvaliteta se prati poređenjem sa sličnim programima koji se izvode na drugim fakultetima. U fazi izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praćenjem pohađanja nastave, te praćenjem reakcije studenata. Studenti se u svakom trenutku mogu obratiti nastavnicima s katedre, osobno ili putem elektronske pošte. Nakon izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praćenjem rezultata ispita, anketom i kontaktom sa studentima nakon stjecanja diplome. Pri praćenju rezultata ispita gleda se jesu li studenti usvojili znanja i vještine koji se stiču predmetom. Nakon izvedbe programa studente se anketira o kvaliteti izvođenja nastave. Rezultati ankete uzimaju se u obzir pri izmjenama nastavnog programa i metoda izvođenja nastave.


OPĆI STUDIJ

Naziv predmeta i šifra Građansko pravo šifra ‐ IUR III 211

16

Nositelj predmeta prof. dr. Nevenko Misita

Predavači akademsko osoblje izabrano za naučnu oblast gostujući profesori

Status predmeta obavezni predmet – prvi semestar


Broj ECTS bodova 6

Okvirni sadržaj predmeta

Modul: Stvarno pravo – izabrane teme Evolucija vlasničkih odnosa u BiH Državno i društveno vlasništvo, različita prava na osnovu društvenog vlasništva Pretvorba i denacionalizacija Pravo na nepokretnostima u BiH Uspostava pravnog jedinstva nepokretnosti i načela superficies solo cedit Pravni režim gradskog građevinskog zemljišta Etažno vlasništvo Stjecanje nekretnina od strane stranaca

Modul: Obligaciono pravo – izabrane teme Pojam i značaj Obligacionog prava Pojam i vrste obligacija (obaveza) Izvori nastanka obligacije Ugovori kao izvori obligacija Neosnovano obogaćenje Jednostrana izjava volje kao izvor obligacije Docnja (zakašnjenje) Zastarjelost potraživanja Promjena subjekata obligacije Prestanak obligacije

Modul: Porodično pravo – izabrane teme Roditeljska odgovornost – opća razmatranja Sadržaj roditeljske odgovornosti Ostvarivanje roditeljskog staranja

Opća i specifična znanja i vještine

Obrađuju se odabrane teme Stvarnog, Obligacionog i Porodičnog prava u cilju stjecanja produbljenih znanja. Naročita pažnja je usmjerena na rješenja zastupljena u uporednom pravu kao i privatnom pravu Evropske unije. Studenti se upoznaju sa najznačajnijim doktrinarnim problemima navedenih oblasti. Cilj je da studenti steknu sposobnost sintetiziranja, eksplikacije, oblikovanja, primjenjivanja, implementacije i prihvatanja procesa zasnovanih na nauci, kao i sposobnost za kritičku analizu, evaluaciju i sintezu novih i kompleksnih ideja.

Oblici provođenja nastave i način provjere znanja

50%: grupne i individualne konsultacije; usmene prezentacije; učešće u određenim nastavnim aktivnostima; seminarski radovi; radovi pripremljeni za objavljivanje. 50%: završna provjera znanja – u pravilu usmeno.

17

Popis literature potrebne za studij i za polaganje ispita

Bikić, Abedin, Obligaciono pravo – Opći dio, Sarajevo, 2007. godine.

Povlakić, Meliha, Transformacija stvarnog prava u BiH, Sarajevo, 2009.

Povlakić, Meliha i Babić, Ilija et al., Komentar Zakona o stvarnim pravima Republike Srpske, Sarajevo, 2011, članovi 1 – 16, članovi koji se odnose na etažno vlasništvo.

Responsible Parents & Parental Responsibility, R. Probert, S. Gilmore, ‐J. Herring, Oxford and Portland (eds.) Oregon, 2009.

Joint Custody & Shared Parenting, J. Folberg (ed.), The Guilford Press, New York, 1991.

Principles of European Family Law Regarding Parental Responsibilities, K. Boele – Woelki, F. Ferranf, C. Gonzalez Beilfuss, M. Jantera – Jareborg, N. Lowe, D. Martiny, W. Pintens (eds.) Intersentia, 2007.

The Best Interest of the Child: The Lest Detrimental Alternative, J. Goldstein, A. J. Solnit, S. Goldstein, A. Freud, The Free Press, 1996.

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska

Radišić, Jakov, Obligaciono pravo, Opšti deo, Beograd, izdanja poslije 1982. godine.

Perović, Slobodan, Obligaciono pravo, knjiga prva, Beograd, 1980. godine.

Simonetti, Petar, Prava na nekretninama, Rijeka, 2009.

Simonetti, Petar, Prava na građevinskom zemljištu, Rijeka, 2008.

Simonetti, Petar, Denacionalizacija, Rijeka, 2004.

Medić, Duško, Novo stvarno pravo Republike Srpske, Banja Luka, 2011.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta

Evaluacija od strane polaznika doktorskog studija (pisana, anonimna).


OPĆI STUDIJ

Naziv predmeta i šifra Krivično pravo – izabrane Šifra ‐ IUR III 311

18

teme

Nositelj predmeta prof.dr Zvonimir Tomić

Predavači

prof.dr Hajrija Sijerčić‐Čolić prof.dr Borislav Petrović akademsko osoblje izabrano za naučnu oblast gostujući profesori



Broj ECTS bodova 6

Okvirni sadržaj predmeta Posebne krivičnopravne mjere u domaćem i uporednom krivičnom zakonodavstvu A ‐ Oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom I – Materijalnopravni aspekt oduzimanja imovinske koristi

1.1. Pojam i pravna priroda oduzimanja imovinske koristi 1.2. Osnova oduzimanja imovinske koristi 1.3. Prošireno oduzimanje imovinske koristi 1.4. Način oduzimanja imovinske koristi 1.5. Zaštita oštećenog 1.6. Rješenja u uporednom zakonodavstvu

II – Postupak za oduzimanje imovinske koristi 2.1. Obaveznost oduzimanja imovinske koristi 2.2. Odnos mjere oduzimanja imovinske koristi i imovinskopravnog zahtjeva oštećenog 2.3. Oduzimanje imovinske koristi od pravnih osoba 2.4. Utvrđivanje visine imovinske koristi, sadržaj odluke i privremene mjere osiguranja 2.5. Pravni lijekovi u odnosu na odluku o oduzimanju imovinske koristi

B – Pravne posljedice osude 1. Pojam i pravna priroda pravnih posljedica osude 2. Nastupanje pravnih posljedica osude 3. Vrste pravnih posljedica osude

3.1. Prestanak ili gubitak određenog prava 3.2. Zabrana sticanja određenog prava

4. Početak i trajanje pravnih posljedica osude 5. Prestanak pravnih posljedica osude na osnovu sudske odluke 6. Postupak za donošenje odluke o prestanku pravnih posljedica osude 7. Pravne posljedice osude u uporednom krivičnom zakonodavstvu C – Teorijski aspekti problematike saučesništva I – Krivičnopravni značaj saučesništva kao posebnog oblika kriminaliteta . Monistički sistem . Dualistički sistem

19

. Saučesništvo u užem i širem smislu

. Stanje u savremenim krivičnim zakonodavstvima II – Učiniteljstvo i posredno učiniteljstvo 2.1. Ekstenzivni pojam učiniteljstva 2.2. Restriktivni pojam učiniteljstva 2.3. Određenje pojma posrednog učiniteljstva 2.4. Oblici posrednog učiniteljstva III ‐ Teorijsko određenje saučiniteljstva 3.1. Pojam saučiniteljstva i saučinitelja krivičnog djela 3.2. Teorije saučiniteljstva a) objektivne teorije b) subjektivne teorije c) mješovite teorije 3.3. Stanje u domaćem krivičnom zakonodavstvu IV – Krivnja saučesnika 4.1. Osnovna pravila 4.2. Samostalna odgovornost saučesnika 4.3. Pravna priroda saučesništva a) principalna priroda saučesništva b) akcesorna priroda saučesništva 4.4. Posebna pravila o krivnji saučesnika


Polazeći od predloženog okvirnog sadržaja predmeta studenti će kroz interaktivno studiranje biti u prilici kritički analizirati pojmove, kategorije i institute krivičnog prava. Poznavanje krivičnopravnog sistema u širem smislu riječi u vezi sa izabranim institutima potrebno je zbog osposobljavanja za naučno‐istraživačko proučavanje. Stoga, potrebna znanja i vještine polaznici doktorskog studija mogu steći proučavajući izabrane teme i tako razvijati sposobnosti za uspješan naučno‐istraživački rad.


Nastava na ovom predmetu, kao i načini provjere znanja usmjereni su kroz različite procese, među kojima se posebno izdvajaju predavanja, seminari, istraživački radovi, stručni i naučni skupovi, prezentacija pisanih radova, proučavanje literature i pozitivnih zakonskih rješenja. U tom smislu, i provjera znanja je prilagođena izloženom i odvija kroz test (30%), pripremu pisanih radova na odabranu temu i njjihovu prezentaciju (20%) i završni ispit koji može biti pismen ili usmen (50%)


Tomić, Z. (2008). Krivično pravo I. Sarajevo: Pravni fakultet.

Petrović, B., Jovašević, D. (2005). Krivično/kazneno pravo Bosne i Hercegovine, Opći dio. Sarajevo: Pravni fakultet.

Novoselec, P. (2007). Opći dio kaznenog prava. Zagreb.

Bačić, F. (1998). Kazneno pravo, opći dio. Zagreb.

Horvatić, Ž., Novoselec, P. (1999). Kazneno pravo: opći dio. Zagreb.

Srzentić, N., Stajić, A., Lazarević, Lj. (2000). Krivično pravo. Opšti deo. Beograd.

Stojanović, Z. (2009). Krivično pravo. Opšti deo. Beograd.

Čejović, B. (2007). Krivično pravo. Beograd.

20


Babić, M., et. al.(2005). Komentari krivičnih/kaznenih zakona u BiH. Sarajevo: Vijeće Evrope i Evropska komisija.

Zakonski tekstovi važećih krivičnih zakona u Bosni i Hercegovini (KZ BiH, KZ FBiH, KZ RS i KZ BDBiH).

Bačić, F., Pavlović, Š. (2004). Komentar kaznenog zakona. Zagreb: Organizator.

Pavišić, B., Grozdanić, V., Petar, V. (2007). Komentar kaznenog zakona, III izdanje. Zagreb.

Lazarević, Lj. (2006). Komentar krivičnog zakonika Republike Srbije. Beograd.

Stojanović, Z. (2009). Komentar krivičnog zakonika. Beograd.

Sijerčić‐Čolić, H., Hadžiomeragić, M., Jurčević, M., Kaurinović,

D., Simović, M.: Komentari zakona o krivičnom/kaznenom postupku u Bosni i Hercegovini. Sarajevo, 2005.


Realizacija programa prati se kroz nekoliko segmenta: a) u fazi pripreme programa, na način da se predloženi okvirni sadržaji porede i provjeravaju sa nastavnim predmetima koji se bave istim ili sličnim pitanjima, b) tokom izvođenja nastavnog procesa, kroz komunikaciju sa studentima ‐ polaznicima studija, c) po završetku nastavnog programa, na način da se sagledavaju i provjeravaju znanja stečena tokom nastavnih aktivnosti i d) evaluacija putem anonimne ankete.


OPĆI STUDIJ

Naziv predmeta Ekonomska analiza prava šifra ‐ IUR III 411

Nositelj predmeta prof.dr. Bajro Golić

Predavač akademsko osoblje izabrano za naučnu oblast gostujući profesori

Status predmeta obavezni predmet – prvi semestar


Broj ECTS bodova 6

21


1. Uvod u ekonomsku analizu prava 2. Škole i pravci ekonomske analize prava 3. Eksternalije u pravu i društveno optimalna rješenja 4. Opća struktura prava i ekonomija blagostanja 5. Ekonomska racionalnost u pravu i društvena korisnost 6. Teorija osiguranja od odgovornosti i teorija osiguranja protiv štete 7. Ekonomska analiza vlasničkih prava 8. Tržišna alokacija prava


‐ kritičko analiziranje pojmova, kategorija i pravnih instituta; ‐ razumijevanje izabranih tema radi sticanja iskustava za samostalno i kritičko praćenje ‐ razumijevanje odnosa između prava i ekonomije ‐ osposobljenost za samostalno i kritičko praćenje literature iz date naučne discipline ‐ razvijanje sposobnosti i vještina za uspješan i odgovoran naučni rad u skladu sa stručnim i etičkim standardima


‐ Interaktivna nastava, predavanja, seminari, kolokviji i slično; ‐ Ispit je usmeni ili pismeni.


Shavell Steven, Temelji ekonomske analize prava, Mate, Zagreb, 2009.

Posner Richard, Economic Analysis of Law, Law and Business, New York, 1998.

Jovanović Aleksandra, Teorijske osnove ekonomske analize prava, Pravni fakultet Beograd, Beograd, 2008.

Robert B. Cooter i Thomas Ulen, Law and Economics, Reading, Mass: Adisson‐Wesley, 2007.

Mitchell Polinsky, An Introduction to Law and Economics, Aspen 2003.

David Friedman, Law’s Order, Princeton University Press, 2001.

Cass Sunstein, Behavioral Law and Economics, Cambridge University Press, 2000.


Tokom nastave doktoranti će biti upoznati sa dodatnom aktuelnom literaturom.


U fazi pripreme nastavnog programa kvaliteta se prati poređenjem sa sličnim programima koji se izvode na drugim univerzitetima/fakultetima. U fazi izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praćenjem pohađanja nastave te praćenjem reakcije studenata. Studenti se u svakom trenutku mogu obratiti nastavnicima s katedre, lično ili putem elektronske pošte. Nakon izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praćenjem rezultata ispita (da li su i koliko studenti usvojili znanja i vještine predviđene predmetom), provođenjem ankete (o kvaliteti izvedene nastave) čiji rezultati će se uzimati u obzir pri eventualnim izmjenama nastavnog programa i metoda izvođenja nastave.

22


OPĆI STUDIJ

Naziv predmeta i šifra Pravne kulture Jugoistočne Evrope

Šifra ‐ IUR III 511

Nositelj predmeta prof. dr Mustafa Imamović

Predavači prof. dr Fikret Karčić prof. dr Zdravko Lučić akademsko osoblje izabrano za naučnu oblast gostujući profesori.


23


Broj ECTS bodova 6


Ovaj predmet izučava pravne kulture Jugoistočne Evrope, njihovu distribuciju, tradiciju i transformacije. Uključuje teme: Mjesto Jugoistočne Evrope medju historijsko‐kulturnim regionima Evrope Pravni pluralizam Jugoistočne Evrope Tradicija rimskog prava Tradicija bizantskog prava Tradicija šerijatskog prava Nastanak modernih pravnih sistema u Jugoistočnoj Evropi: strani modeli i pravno‐politički transferi Kodifikacija prava u Jugoistočnoj Evropi: pravni transplanti Uspon i pad socijalističke pravne tradicije Tranzicija u Jugoistočnoj Evropi Pravne perspektive regiona


Produbljeni uvid u pravno‐historijske teme i probleme regiona Jugoistočne Evrope; Napredno znanje o interakciji različitih pravnih kultura i nastanku modernih pravnih sistema u regionu Jugoistočne Evrope; Davanje komparativno‐pravne perspektive polaznicima III ciklusa studija i osiguranje regionalnog konteksta za njihovo doktorsko istraživanje.


Predavanja i konsultacije. Provjera znanja studenata vrši se putem pisanja eseja na odabrane teme i njihovog prezentiranja (20 %), testa (30%), i završnog ispita (50%).


Maria Todorova, Imaginig the Balkans (Oxford University Press, 1997) odnosno prevod ove knjige na južnoslovenske jezike.

Gessner, Hoeland, Vargo (ur.), European Legal Cultures (Aldershot, UK: Dartmouth, 1996).

Win Van Meurs, Alina Mungiu‐Pippidi, Ottomans into Europeans: State and Institution Buliding in South Eastern Europe (London: Hurst & Company, 2010).

L.Margetić, Rimsko pravo kao europski fenomen i hrvatska pravna povijest (Rijeka, 1997).

Š.Dil, Istorija Vizantijskog carstva (Beograd, 1995).

Fikret Karčić, Studije o islamskom pravu i institucijama (Sarajevo: El‐Kalem i CNS, 2011).


Review of Central and East European Law (1990‐2011)

Časopisi pravnih fakulteta u regionu (1990‐2011).


Kontinuirano se prati redovno pohađanje nastave i interakcija studenata. Studenti se mogu obratiti nastavniku lično ili putem elektronske pošte. Ocjenjivanje studenata vrši se prema utvrđenim kriterijima koji su poznati studentima od samog početka programa. Po završetku nastave vrši se anonimna anketa o uspješnosti izvedbe predmeta. Nalazi ankete analiziraju se na Katedri i uzimaju u obzir radi unapređenja efikasnosti nastavnog procesa.

24

3.1.1.2. Studij smjera

Studij smjera je segment razlikovanja naučno‐nastavnog dijela doktorskog programa

oslonom na princip individualizacije studija. Studij smjera obuhvaća usmjerene tematske

cijeline u okviru pravnih nauka. Student/ica prilikom upisa drugog semestra upisuje smjer po

vlastitom izboru. Studij smjera pruža polaznicima izbor između pet smjerova, te na taj način

omogućava odabir onih sadržaja koji odgovaraju prethodnim znanjima, stečenim

kompetencijama i istraživačkim interesima svakog studenta/ice. Istovremeno, na ovaj način

se omogućava studentima usavršavanje u skladu sa njihovim potrebama i interesima koji će

rezultirati prijavom i izradom doktorske disertacije. Nastavne aktivnosti iz predmeta studija

smjera vezuju se za tri predmeta i to: jedan obavezni predmet i dva izborna predmeta po

slobodnom izboru studenta/ice sa ponuđene liste datog smjera. Nastava može biti

organizirana u obliku predavanja, seminara, okruglih stolova, konsultacija i sl., a održava se

tokom drugog semestra studija. Opterećenje studenta kroz predviđene aktivnosti vezano je

za 30 ECTS bodova.

Na doktorskom studiju predlažu se slijedeći smjerovi:

1. Državnopravni i međunarodno javni smjer

2. Građanskopravni smjer

3. Krivičnopravni smjer

4. Pravnoekonomski smjer

5. Pravnohistorijski i komparativno pravni smjer

Prilog 3.

MODEL STUDIJA SMJERA


25

3.1.1.2.1. Nastavni plan i program državnopravnog i međunarodno javnog smjera

DRUGI

SEMESTAR

Studij smjera*


1. Obavezni predmet smjera 4 10

2. Izborni predmet smjera

4 10

3. Izborni predmet smjera 4 10

Ukupno: 3

12

30

Napomena: Student/ica bira jedan od pet

ponuđenih smjerova

1. Državnopravni i međunarodno javni smjer 2. Građanskopravni smjer 3. Krivičnopravni smjer 4. Pravnoekonomski smjer 5. Pravnohistorijski i komparativno pravni smjer

26


DRUGI

SEMESTAR

Državnopravni smjer


1. Međunarodno javno pravo‐obavezni

predmet smjera

4 10



Ukupno: 3 12 30

Napomena: Student/ica bira dva predmeta sa Liste izbornih predmeta na

državnopravnom smjeru

1. Evropsko javno pravo 2. Institucionalno pravni sistem EU i BiH 3. Radno pravo i pravo socijalne sigurnosti‐izabrane teme 4. Teorija države i prava –izabrane teme 5. Upravno pravo –izabrane teme

Opis predmeta

PRAVNI FAKULTET UNIVERZITETA U SARAJEVU Doktorski studij ‐ treći III ciklus studija

DRŽAVNOPRAVNI I MEĐUNARODNO JAVNI SMJER

Naziv predmeta i šifra

Međunarodno javno pravo‐izabrane teme Šifra ‐ IUR III 122

27

Nositelj predmeta

doc.dr Nežla Borić

Predavači

akademsko osoblje izabrano za naučnu oblast gostujući profesori

Status predmeta obavezni predmet smjera ‐ drugi semestar


Broj ECTS bodova 10


Modul I ‐Izvori međunarodnog javnog prava ‐Međunarodna zajednica ‐Sukcesija država

Modul II ‐Diplomatsko‐konzularno pravo ‐Međunarodne organizacije ‐Pravo Ujedinjenih nacija

Modul III ‐Međunarodno pravo mora ‐Mirno rješavanje sporova ‐Arbitraža ‐Međunarodni sud pravde u Hagu

Modul IV ‐Pravo oružanih sukoba


sticanje naprednih znanja o međunarodnoj zajednici i njenom pravnom uređenju te o odnosu međunarodnog prava s unutrašnjim pravnim porecima država sticanje znanja o sistemu izvora međunarodnog prava, o položaju i ulozi države, ali i drugih međunarodnopravnih subjekata u savremenoj međunarodnoj zajednici primjena apstraktnih pravnih pravila na konkretna stanja međunarodnih odnosa kroz načine međunarodnog sudskog odlučivanja mirno rješavanje sporova, pregovori o konkretnom sporu sa drugom državom (međunarodna sudska i arbitražna praksa‐ presude i savjetodavna mišljenja) Međunarodno pravo od velike je važnosti za BiH, s obzirom na činjenicu da se BiH pojavljuje kao strana u sporu pred međunarodnim sudovima, te mora imati dobro utemeljenu pravnu službu koja će zastupati njene legitimne interese, te interese njenih državljana i privrednih subjekata u inostranstvu.


Nastava se izvodi modularno ‐ 4 modula po 15 časova uz konsultacije sa studentima. Način polaganja ispita je u pismenom i usmenom obliku, uz kontinuiranu provjeru znanja tokom trajanje nastave. Vrednovat će se svi oblici rada za završnu ocjenu. Analiza slučajeva iz međunarodnog javnog prava Znanja i vještine o izradi pravnih mišljenja Analiza presuda i savjetodavnih mišljenja međunarodnih sudova Prezentacije, diskusije

Popis literature V.Đ. Degan, Međunarodno pravo, Pravni fakultet Univerziteta u

28

potrebne za studij i za polaganje ispita

Rijeci, 2004

M. Kreća, M. Paunović, Praktikum iz međunarodnog javnog prava, Beograd, 2002

J. Andrassy, Međunarodno pravo, Zagreb, 1990

M. Shaw, International Law, Cambridge University Press, 2008

I. Brownlie, Principles of Public International Law, Oxford University Press, 2008


Antonio Cassese, International Law, Oxford University Press, 2005

Martin Dixon, Textbook on International Law , Oxford University Press, 2007

V. Cenić‐Grotić, Pravo međunarodnih ugovora, Rijeka, 2002

Povelja Ujedinjenih nacija

Statuti međunarodnih sudova


U fazi izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praćenjem pohađanja nastave i studenti se u svakom trenutku mogu obratiti nastavnicima sa katedre. Nakon izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praćenjem rezultata ispita.

PRAVNI FAKULTET UNIVERZITETA U SARAJEVU Doktorski studij ‐ treći III ciklus studija


Naziv i šifra predmeta Evropsko javno pravo‐izabrane teme Šifra ‐ IUR III 121i

Nositelj predmeta prof.dr Nevenko Misita

Predavači akademsko osoblje izabrano za naučnu oblast Evropsko javno pravo gostujući profesori

Status predmeta izborni predmet smjera


29

Broj ECTS bodova 10


Modul I Metodologija i pregled izabranih tema 1. Razlozi bavljenja temom 2. Metodologija

Modul II Evropska unija 1. Osnivanje i razvoj 2. Institucije i tijela 4. Elementi i karakteristike pravnog poretka 5. Razgraničenje i vrste nadležnosti 6. Pravna priroda

Modul III Odlučivanje – usvajanje akata 1. Redovni zakonodavni postupak 2. Specijalni zkonodavni postupci 3. Vrste akata 4. Nacionalni parlamenti i postupak usvajanja akata

Modul IV Ključni elementi Ustava EU 1. Utemlejujuće vrijednosti 2. Princip fleksibilnosti 3. Princip supsidijalnosti 4. Osnovna prava/slobode 5. Unijsko građanstvo 6. Unutrašnje tržište 7. EMU


A. Pravna znanja, sposobnosti i vještine Izlaganje materije obuhvaćene ovim predmetom ima za cilj produbljeno upoznavanje studenata sa tzv. Ustavnim ustrojstvom Evropske unije, kao i položajem Bosne i Hercegovine u procesu pridruživanja ovoj integraciji. Tim povodom se posebno elaboriraju pitanja institucionalne i pravne strukture EU u svijetlu Lisabonskog ugovora. B. Analitička i generička znanja, sposobnosti i vještine osposobljenost za samostalno i kritičko praćenje literature, zakonodavstva i prakse, te tumačenje dobijenih rezultata; razvijanje sposobnosti i vještina za uspješan i odgovoran naučni rad u skladu sa najvišim stručnim i etičkim standardima razumijevanje istraživačkog procesa, posebno metodologije u stvaranju i primjeni pravila evropskog javnog prava radi sticanja iskustva i unapređenja vještina vezanih za analizu, rješavanje problema, naučno pisanje i objavljivanje, timski rad, itd


Znanje i napredak studenta se prati kontinuirano putem različitih oblika provjere znanja (aktivno sudjelovanje u predavanjima ili konsultantskim razgovorima, studije slučaja, istraživanja na zadatu temu i usmena i pismena prezentacija istih). Provjera se vrši u toku semestra putem konsultativnih razgovora, usmenih i pismenih prezentacija od strane

30

studenata pri čemu ovaj vid provjere nosi 50% ocjene. Na kraju se obavlja usmeni završni razgovor koji u strukturi završne ocjene nosi 50% bodova.


Chalmers, Damian i drugi, European Union Law, Cambridge Universiti Press, Cambridge,2010.

Lenaerts, Koen/Van Nuffel, Piet/Bray, Robert et alia, Constitutional Law of European Union, Thomson, Sweet & Maxwell, London, 2005.

Vajler, Dž.H.H., Ustav Evrope, Filip Višnjić, Begrad 2002.

Misita, Nevenko, Evropska unija – Osnivanje i razvoj, Revicon, Sarajevo, 2010.

Misita, Nevenko, Osnovi prava Evropske unije, PF Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2008.


Tokom nastave studenti će biti upoznati sa aktuelnom relevantnom literaturom.


U fazi pripreme nastavnog programa, kvaliteta se prati kroz poređenje sa sličnim programima koji se izvode na drugim fakultetima. U fazi izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praćenjem pohađanja nastave, te praćenjem reakcije studenata. Nakon izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praćenjem rezultata ispita, anketom i kontaktom sa studentima nakon stjecanja diplome. Rezultati ankete uzimaju se u obzir pri izmjenama nastavnog programa i metoda izvođenja nastave.



Naziv i šifra predmeta Institucionalno pravni sistem Evropske unije i Bosne i Hercegovine

Šifra ‐ IUR III 122i

Nositelj predmeta Prof.dr Nevenko Misita

Predavači Akademsko osoblje izabrano za naučnu oblast Evropsko javno pravo gostujući profesori


31


Broj ECTS bodova 10


Modul I Metodologija i pregled izabranih tema 1. Razlozi bavljenja temom 2. Metodologija

Modul II Evropska unija 1. Osnivanje i razvoj Evropske unije 2. Osnovne institucije EU 4. Međuinstitucionalni odnosi 5. Djelovanje institucija 6. Mogući pravci razvoja

Modul III Bosna i Hercegovina 1. Preddejtonska ustavna struktura 2. Postdejtonska ustavna struktura 3. Ustavna i institucionalna “blokada” 4. Mogući pravci razvoja

Modul IV Bosna i Hercegovina i Evropska unija 1. Kopenhagensko‐madridski kriterijumi 2. Sporazum o stabilizaciji i pridruženju 3. Nužni elementi procesa priključivanja EU


A. Pravna znanja, sposobnosti i vještine Izlaganje materije obuhvaćene ovim predmetom ima za cilj produbljeno upoznavanje studenata sa elementima institucionalno‐pravnog sistema Evropske unije i s tim povezan položaj Bosne i Hercegovine u procesu pridruživanja ovoj integraciji. Tim povodom posebno se obrađuju pitanja evolucije i sadašnje (postlisabonske) institucionalne strukture EU i odgovarajućih aspekata ustavne strukture Bosne i Hercegovine. B. Analitička i generička znanja, sposobnosti i vještine osposobljenost za samostalno i kritičko praćenje literature, zakonodavstva i prakse, te tumačenje dobijenih rezultata; razvijanje sposobnosti i vještina za uspješan i odgovoran naučni rad u skladu sa najvišim stručnim i etičkim standardima razumijevanje istraživačkog procesa, unapređenja vještina vezanih za analizu, rješavanje problema, naučno pisanje i objavljivanje, timski rad, itd


Znanje i napredak studenta se prati kontinuirano putem različitih oblika provjere znanja (aktivno sudjelovanje u predavanjima ili konsultantskim razgovorima, studije slučaja, istraživanja na zadatu temu i usmena i pismena prezentacija istih). Provjera se vrši u toku semestra putem konsultativnih razgovora, usmenih i pismenih prezentacija od strane studenata pri čemu ovaj vid provjere nosi 50% ocjene.Na kraju se obavlja usmeni završni razgovor koji u strukturi završne ocjene nosi 50% bodova.

Popis literature Craig, Paul/de Búrca, Gráinne (2008), EU Law: Text, Cases, and

32

potrebne za studij i za polaganje ispita

Materials, 4th ed, Oxford University Press, Oxford, 2008.

Chalmers, Damian i drugi, European Union Law, Cambridge Universiti Press, Cambridge, 2010.

Misita, Nevenko, Evropska unija – Institucije, Revicon, Sarajevo, 2009.

Misita, Nevenko, Evropska unija – Osnivanje i razvoj, Revicon, Sarajevo, 2010.

Misita, Nevenko, Osnovi prava Evropske unije, PF Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2008.




U fazi pripreme nastavnog programa, kvaliteta se prati kroz poređenje sa sličnim programima koji se izvode na drugim fakultetima. U fazi izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praćenjem pohađanja nastave, te praćenjem reakcije studenata. Nakon izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praćenjem rezultata ispita, anketom i kontaktom sa studentima nakon stjecanja diplome. Rezultati ankete uzimaju se u obzir pri izmjenama nastavnog programa i metoda izvođenja nastave.



Naziv i šifra predmeta

Radno pravo i pravo socijalne sigurnosti ‐izabrane teme


Nositelj predmeta prof. dr. Jasminka Gradaščević‐Sijerčić

Predavači dr Sead Dedić,profesor emeritus akademsko osoblje izabrano za naučnu oblast radno i socijalno pravo gostujući profesori

33



Broj ECTS bodova 10


Sadržaj predmeta,s obzirom na izabrane teme, vezan je za tri modula. Modul I (20 sati)

Suvremene tendencije u razvoju radnog prava 1.1.Karakteristike suvremenog radnog prava 1.2.Fleksibilni oblici zapošljavanja 1.3.Osnovna prava na radu i u vezi s radom 1.4.Ostvarivanje i zaštita prava iz radnog odnosa 1.5.Alternativni metodi rješavanja sporova iz radnog odnosa

Modul II (20 sati) Međunarodno radno pravo 2.1.Odnos između međunarodnog i nacionalnog radnog prava 2.2.Evropsko nekomunitarno radno pravo‐izvori radnog prava u okviru Vijeća Evrope 2.3.Evropsko komunitarno radno pravo – radno pravo u pravnom sistemu Evropske unije 2.3.1.Evropsko individualno radno pravo 2.3.2.Evropsko kolektivno radno pravo

Modul III (20sati) Pravo socijalne sigurnosti 3.1.Globalizacija i pravo socijalne sigurnosti 3.2.Međunarodni sopcijalnopravni standardi 3.3.Sheme socijalne sigurnosti 3.4.Evropsko pravo socijalne sigurnosti 3.5. Prava socijalne sigurnosti u BiH


A. Pravna znanja, sposobnosti i vještine kritičko analiziranje pojmova, kategorija i instituta radnog prava i prava socijalne sigurnosti; poznavanje sudske prakse u vezi sa izabranim institutima, zbog osposobljavanja za samostalno i kritičko praćenje i tumačenje otvorenih i nerješenih pitanja; razumijevanje ovlasti u donošenju propisa iz područja radnog zakonodavstva i prava socijalne sigurnosti; razumijevanje odnosa između koordinacije i harmonizacije u području datih grana prava. B. Analitička i generička znanja, sposobnosti i vještine osposobljenost za samostalno i kritičko praćenje literature,zakonodavstva i prakse, te tumačenje dobijenih rezultata; razvijanje sposobnosti i vještina za uspješan i odgovoran naučni rad u skladu sa najvišim stručnim i etičkim standardima; razumijevanje istraživačkog procesa,posebno metodologije u stvaranju i primjeni pravila radnog prava i prava socijalne sigurnosti radi sticanja iskustva i unapređenja vještina vezanih za analizu, rješavanje problema, naučno pisanje i objavljivanje,timski rad,itd.

Oblici provođenja Različiti oblici obrazovanja kroz predavanja, seminare, naučne skupove,

34

nastave i način provjere znanja

kolokvije i sl. Analizom profila doktoranata (profesija, radna sredina) nastavne aktivnosti će pronaći ravnotežu između istraživačkog rada i orjentiranosti ka tržištu rada. Polaznicima će prije predavanja biti podijeljen nastavni materija, te se od njih očekuje da pitanjima i raspravom sudjeluju u svim oblicima nastavnih aktivnosti. Kroz diskusije na odabrane teme doktoranti će steći iskustva i za teorisjko istraživačku obradu aktuelnih pitanja. Provjera znanja vrši se putem pisanja eseja na odabrane teme i njihovog prezentiranja (20%), testa (30%) i završnog ispita (50%). Ispit je usmeni ili pisani.


Dedić S., Gradaščević‐Sijerčić J.: Radno pravo, Sarajevo 2005.

Dedić S., Socijalno pravo, Sarajevo, 2011.

Dedić S., Šemić H., Upravljanje i rukovođenje trgovačkim subjektima u

FBiH, Sarajevo,2002.

Buklijaš Boris, Kolektivno radno pravo,Split,2006.

Gradaščević‐Sijerčić J.,»Radno zakonodavstvo BiH u svjetlu načela komunitarnog radnog prava» Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, XLIX, 2006, str.123‐148.

Gradaščević‐Sijerčić J., “Aktuelni izazovi u razvoju radnog prava”, Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, XLVIII, 2005, str.179‐207.

Gradaščević‐Sijerčić J., ”Sistem zaštite socijalnih prava u okviru Vijeća Evrope‐Evropska socijalna povelja”, Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, XLVI, 2003,str.223‐240.

Lubarda Branko, Evropsko radno pravo, Podgorica, 2004.

Mirjanić Željko, Radni odnosi, knjiga I, Individualni radni odnosi, Banja Luka, 2004.

Ravnić Anton, Osnove radnog prava: domaćeg, usporednog i međunarodnog, Zagreb, 2004.

Stojanović Mijal, Radni sporovi, Kragujevac, 2007.

Učur Marinko, Socijalno pravo, Zagreb, 2000.

Žepić Božo, Radno i socijalno pravo, Split, 2001.

Lubarda A. Branko: Evropsko radno pravo, Podgorica, 2004.

Council of Europe. Work of the Council of Europe in the social security field. Information Document. Strasbourg: Directorate General III – Social Cohesion, 2002, str. 60.

Blanpain, Roger. European Labour Law (eighth revised edition). The Hague: Kluwer Law International, 2002. str.: 241‐289; 301‐318; 328‐398; 491‐518 i 519‐584.

Pennings, Frans. Introduction to European Social Security Law (third edition). The Hague‐London‐ Boston: Kluwer Law International, 2001. str.: 3‐128; 149‐170 i 247‐320.

Ravnić, Anton. Osnove radnog prava – domaćeg, usporednog i međunarodnog. Zagreb: Pravni fakultet, 2004.,

Regulation (EEC) No 1612/68 of the Council of 15 October 1968 on freedom of movement for workers within the Community ‐ Official Journal L 257 , 19/10/1968 P. 0002 – 0012

Regulation (EEC) No 1408/71 of the Council of 14 June 1971 on the

35

application of social security schemes to employed persons and their families moving within the Community ‐ Official Journal L 149, 05/07/1971 P. 0002 – 0050 ,

Regulation (EEC) No 574/72 of the Council of 21 March 1972 fixing the procedure for implementing Regulation (EEC) No 1408/71 on the application of social security schemes to employed persons and their families moving within the Community ‐ Official Journal L 074, 27/03/1972 P. 0001 – 0083

Izmjene i dopune navedene kod Uredbe 1408/71 Regulation (EC) No 883/2004 of the European Parliament and of the Council of 29 April 2004 on the coordination of social security systems (Text with relevance for the EEA and for Switzerland) – Official Journal L 166, 30/4/2004, P. 0001–0123 .

Council Directive 79/7/EEC of 19 December 1978 on the progressive implementation of the principle of equal treatment for men and women in matters of social security ‐ Official Journal L 006, 10/01/1979 P. 0024 ‐ 0025

Council Directive 86/613/EEC of 11 December 1986 on the application of the principle of equal treatment between men and women engaged in an activity, including agriculture, in a self‐employed capacity, and on the protection of self‐employed women during pregnancy and motherhood ‐ Official Journal L 359, 19/12/1986 P. 0056 ‐ 0058

Council Directive 98/49/EC of 29 June 1998 on safeguarding the supplementary pension rights of employed and self‐employed persons moving within the Community ‐ Official Journal L 209, 25/07/1998 P. 0046 – 0049 ;

Council Recommendation 92/441/EEC of 24 June 1992 on common criteria concerning sufficient resources and social assistance in social protection systems ‐ Official Journal L 245, 26/08/1992 P. 0046 ‐ 0048 ;

Council Recommendation 92/442/EEC of 27 July 1992 on the convergence of social protection objectives and policies ‐ Official Journal L 245, 26/08/1992 P. 0049 – 0052

Važnije web stranice:

Council of Europe http://www.coe.int/

Council of Europe ‐ Social Institutions Support Programme

http://www.coe.int/T/DG3/SISP/Default_en.asp

E‐uropean Court of Human Rights http://www.echr.coe.int/

European Union law (EURLEX)

http://eur‐lex.europa.eu/en/index.htm




U fazi pripreme nastavnog programa, kvaliteta se prati kroz poređenje sa sličnim programima koji se izvode na drugim fakultetima. U fazi izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praćenjem pohađanja nastave, te praćenjem reakcije studenata. Studenti se u svakom

36

trenutku mogu obratiti nastavniku osobno ili putem elektronske pošte. Nakon izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praćenjem rezultata ispita, anketom i kontaktom sa doktorantima. Pri praćenju rezultata ispita gleda se jesu li studenti usvojili znanja i vještine koje se stječu predmetom. Nadalje, nakon izvedbe programa studente se anketira o kvaliteti izvođenja nastave. Rezultati ankete uzimaju se u obzir pri izmjenama nastavnog programa i metoda izvođenja nastave.



Naziv predmeta i šifra Teorija prava i države – izabrane teme Šifra ‐ IUR III 124i

Nositelj predmeta prof.dr. Zdravko Grebo, prof.dr. Jasna Bakšić ‐ Muftić

Predavači

dr. Neđo Milićević, profesor emeritus akademsko osoblje izabrano za naučnu oblast Teorija prava i države

37

gostujući profesori



Broj ECTS bodova 10


Sadržaj predmeta, s obzirom na izabrane teme, vezan je za 5 modula. Modul I (8 sati)

1. Uvod u jurisprudenciju, Teoriju prava i Filozofiju prava 1.1.Ključna pravno filozofska pitanja (jurisprudencija i značaj jurisprudencije, potreba za razumijevanjem jurisprudencije i jurisprudencija danas) 1.2. Značenje i normativni karakter prava, forma i sadržaj prava, pravo i moral 1.3. Pravna i politička filozofija prava

Modul II (10 sati) 2. Prirodno pravo i evolucija prirodnog prava 2.1. Uvodne napomene o prirodnom pravu 2.2. Tradicija prirodnog prava – moderne tradicije 2.3. Evolucija prirodnog prava

Modul III (14 sati) 3. Pravni pozitivizam 3.1. Uvodne napomene i ključna pravno filozofska pitanja 3.2. Razvoj pravnog pozitivizma, čista teorija prava 3.3. Moderni pristupi u analitičkoj i normativnoj jurisprudenciji 3.4. Isključujući i inkluzivni pravni pozitivizam 3.5. Debata između pristalica prirodnog prava i pravnog pozitivizma

Modul IV (16 sati) 4. Novi pristupi Teoriji prava 4.1. Američki realizam i skandinavski realizam 4.2. Marksistički pristup državi i pravu 4.3. Kritičke pravne studije 4.4. Feministička jurisprudencija 4.5. Kritičke rasne teorije 4.6. Postmodernistička jurisprudencija Modul V (12 sati) 5. Semantička dimenzija prava 5.1. Jezik prava i jezička struktura prava 5.2. Različite argumentacije u pravu 5.3. Nastajanje i razumijevanje pravnih izvora 5.4. Vrste vrijednosti u pravu


kritičko analiziranje pojmova, kategorija, pravnih instituta iz teorije prava, filozofije prava i jurisprudencije. razumijevanje predstavljenih teorija radi sticanja iskustava za samostalno i kritičko sagledavanje teoretskih problema dovođenje predstavljenih teorija u savremeni kontekst i analiza obrađenih pitanja u bosanskohercegovačkom kontekstu. osposobljenost za samostalno i kritičko praćenje literature,

38

razvijanje sposobnosti i vještina za uspješan i odgovoran naučni rad u skladu sa stručnim i etičkim standardima


Interaktivna nastava kroz predavanja, seminare, naučne skupove, kolokvije. Polaznicima će biti upoznati sa nastavnim materijalom, te se očekuje da sudjeluju u raspravama o razmatranim temama kroz individualni i grupni rad. Ispit je usmeni ili pismeni.


Jules Coleman i Scott Shapiro “The Oxford Handbook of Jurisprudence and Philosophy of Law” Oxford University Press, 2002;

M.D.A Freeman “Lloyd's, Introduction to Jurisprudence” Sweet and Maxwell LTD, London, 2001;

George C. Christie i Patrick H. Martin “Jurisprudence Text and Readings on the Philosophy of Law” American Casebook Series, West Publishing CO, 1995;

Penner, Schiff i Noblees “Jurisprudence and Legal Theory” Lexis Nexis Butterworths, 2002.


Tokom nastave studenti će biti upoznati sa relevantnom aktuelnom literaturom.


U fazi pripreme nastavnog programa kvaliteta se prati poređenjm sa sličnim programima koji se izvode na drugim fakultetima. U fazi izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praćenjem pohađanja nastave, te praćenjem reakcije studenata. Studenti se u svakom trenutku mogu obratiti nastavnicima s katedre, osobno ili putem elektronske pošte. Nakon izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praćenjem rezultata ispita, anketom i kontaktom sa studentima nakon stjecanja diplome. Pri praćenju rezultata ispita gleda se jesu li studenti usvojili znanja i vještine koji se stiču predmetom. Nakon izvedbe programa studente se anketira o kvaliteti izvođenja nastave. Rezultati ankete uzimaju se u obzir pri izmjenama nastavnog programa i metoda izvođenja nastave.



Naziv predmeta Ustavno pravo – izabrane teme Šifra ‐ IUR III 125i

Nositelji predmeta

prof.dr Nedžad Duvnjak, doc.dr Enver Ajanović



39

Broj nastavnih sati

60

Broj ECTS bodova 10


a) Oblici djelatnosti uprave podzakonski akti: uvod, podzakonski akti za izvršenje zakona u pravnom sistemu, prilog sadržinskom određivanju podzakonskih akata, naredba kao podzakonski akt organa uprave, podjela uredaba na pravne i administrativne, ovlašćenje za vršenje normativne funkcije egzekutive, pravna priroda posebnog ovlašćenja za donošenje podzakonskih akata ("izvršna klauzula"), donošenje podzakonskih akata u SAD, ustavnopravni režim podzakonskih akata u Francuskoj, postupak donošenja podzakonksih akata, neki aspekti federalizma u donošenju provedbenih propisa u bivšoj SFRJ, zaključne napomene. upravni akt: pojam, vrste, prestanak važenja, pravno djejstvo, razlika u odnosu na upravni ugovor. materijalni akti uprave: akti dokumentovanja, obavještenja, primanje izjava i ostali materijalni akti. Sve četiri vrste akata biće obrađene u skladu sa odredbama faze dokazivanja u upravnom postupku. b) Odgovornost za štetu koju su uzrokovali državni organi i institucije koje vrše javna ovlaštenja 1. Povijesni razvoj instituta odgovornosti države za štetu 2. Odgovornost za štetu nanesenu protupravnim djelovanjem 3. Odgovornost države za štetu prema prije važećim propisima 4. Odgovornost države za štetu u BiH pravu (Tko odgovara za štetu? Tko može postaviti zahtjev za naknadu štete? Uvjeti odgovornosti Nezakonit i nepravilan rad; Šteta; Uzročna veza; Posebni slučajevi naknade štete; Nadležnost; Pravo regresa od službene osobe za štetu nanesenu tijelu; Odgovornost službene osobe za štetu nanesenu tijelu državne uprave; Oslobađanje od odgovornosti za štetu) 5. Odgovornost za štetu bez greške 6. Naknada zbog opasnih stvari ( naprava odnosno djelatnost) 7. Naknada štete prouzročene izvanrednim događajima 8. Naknada ratne štete 9. Naknada štete nastale nasiljem, terorističkim aktima, javnim demonstracijama i manifestacijama c) Organizaciono upravno pravo: opći i posebni dio U općem dijelu rada će se izučavati organizacija uprave u BiH i FBiH, a u posebnom dijelu će se izučavati organizacija uprave u BiH za pojedine upravne grane. d) Upravni spor: formalno i materijalno gledište upravnog spora, predmet upravnog spora, prethodni postupak za upravni spor, postupak upravnog spora, upravni spor povodom žalbe i vanrednih pravnih lijekova, zaštita ustavom zagarantiranih ljudskih prava i sloboda povrijeđenih upravnim aktom i upravnom radnjom. e) Službeničko pravo: sistem radnih odnosa službenika i namještenika; instituti službeničkog statusa; službeničko pravo u pozitivnom zakonodavstvu BiH; evropski standardi službeničkog prava; evropski standardi službeničkog

40

zakonodavstva i zakoni o državnim službenicima u BiH.


Produbljeni uvid u teme upravnog prava. Napredno znanje o: oblicima djelatnosti uprave, odgovornost za štetu koju su uzrokovali državni organi i institucije koje vrše javna ovlaštenja, urganizacioni aspektima uprave, upravnom sporu i službeničkom statusu.


Predavanja, konsultacije, diskusije,usmeni oblik provjere znanja.


Festić Ibrahim, Uprava, vlast i zakonitost, Sarajevo, Pravni fakultet, 2004. godina.

Velimir Ivančević, Institucije upravnog prava I, Centar za usavršavanje i saradnju s udruženim radom, Zagreb, 1983. godina.

Krber Ivo, Upravno pravo FNRJ, II knjiga, Savremena administracija, izdavačko‐štamparsko preduzeće Beograd, 1957. godina.

Nedžad Duvnjak, Podzakonski akti, Sarajevo, 2003. godine.

Ivo Krbek,Upravno pravo FNRJ, I knjiga, Biro za izradu obrazaca izdavačko‐štamparsko preduzeća, Beograd, 1955. godine.

Ivo Borković, Upravno pravo, izdavač Informator, Zagreb, 1997. godine

Ibrahim Festić, Upravo pravo, opći dio, Sarajevo 2010. godine.

Eugen Pusić: Nauka o upravi, Zagreb: Školska knjiga, 2002. godina.

Enver Ajanović, Pravna priroda upravnog prava, neobjavljena doktorska disertacija, Sarajevo, 2009.

Udžbenik Upravno pravo prof. dr. Ibrahima Festića je polazna osnova za pravo upravnog spora.

Eugen Pusić: Nauka o upravi, Zagreb: Školska knjiga, 2002. godina

Sead Dedić, Specifičnosti ostvarivanja i zaštite prava iz radnih odnosa državnih službenika u BiH, Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, l‐2007., str. 79‐98.

Sead Dedić i drugi, Radni odnosi službenika i namještenika u FBiH, Sarajevo,1999.

Jasna Omejec, Državni službenici u praksi Europskog suda za ljudska prava,u zborniku: Upravno pravo ‐ aktualnosti upravnog sudovanja i upravne prakse, Informator, Zagreb.

Ivo Borković: Službeničko pravo, Zagreb,1999.

Marčetić Gordana,Javni službenici i tranzicija, Zagreb: Društveno veleučilište, Konrad Adenauer Stiftung, str. 119‐145; 146‐165), 2005

Musa, Anamarija (2006), Europski standardi službeničkog prava i Zakon o državnim službenicima iz 2005. Hrvatska javna uprava, str. 91‐132.

OECD Sigma (1997) Promoting Performance and Professionalism in the Public Service, SIGMA Papers No.21

The European Ombudsman (2005) European Code of Good Administrative Behaviour.

Palidauskaite, Jolanta (2003) Codes of Conduct for Public Servants in Eastern and Central European Countries: Comparative Perspective.

European Commission: White paper on services of general interest, COM (2004)704 final.

41

Zakonski i drugi propisi.


Student može koristiti i dopunsku literaturu za navedene module uz konsultacije sa predmetnim nastavnikom.


Nakon izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praćenjem rezultata ispita, anketom i kontaktom sa studentima nakon stjecanja diplome. Rezultati se uzimaju se u obzir pri izmjenama nastavnog programa i metoda izvođenja nastave.

3.1.1.2.2. Nastavni plan i program građanskopravnog smjera


DRUGI

SEMESTAR

Građanskopravni smjer


1. Poslovno pravo ‐ obavezni

predmet smjera

4 10



Ukupno: 3 12 30

Napomena: Student/ica bira dva predmeta sa Liste izbornih predmeta na

Građanskopravnom smjeru

1. Evropsko privatno pravo 2. Međunarodna sudska nadležnost 3. Instituti vanparničnog i izvršnog postupka 4. Odštetno pravo 5. Pravo osiguranja kredita 6. Prava djeteta 7. Prava konkurencije

42

Opis predmeta


GRAĐANSKOPRAVNI SMJER


Poslovno pravo Šifra ‐ IUR III 222

Nositelj predmeta prof. dr. Edin Muminović


Status predmeta obavezni predmet smjera‐drugi semestar


Broj ECTS bodova 10

Okvirni sadržaj predmeta Modul: Ugovori savremenog poslovnog i obligacionog prava – izabrane teme

Ugovor o prodaji Ugovor o poklonu Ugovor o zakupu Ugovor o djelu Ugovor o faktoringu Ugovor o franšizingu

Modul: Bankarske garancije Pojam bankarske garancije Izvor prava u pogledu bankarskih garancija Odnosi po osnovu bankarske garancije (nalogodavac – banka, banka – korisnik) Pretpostavke isplate Prenosivost i osiguranje bankarske garancije

Modul: Instituti parničnog postupka Pojam, predmet i funkcija parničnog postupka; ‐ shvatanja o pravnoj prirodi parničnog postupka; ‐ Pravna priroda angloameričke parnice; ‐ pravozaštitni zahtjev; ‐ procesne pretpostavke; ‐ prethodno pitanje; ‐ osnovna načela; ‐ nadležnost sudova/pojam, vrste, atrakcija i sukob nadležnosti/; ‐ stranke u parnici; ‐ zastupanje u parnici; ‐ učešće trećih lica u parnici; ‐ suparničarstvo. Aktivnosti procesnih subjekata u parnici: procesne radnje; ‐ rokovi i ročišta; ‐ pojam propuštanja i restitucije; ‐ tužbe/pojam, vrste, kumulacija, preinačenje, povlačenje, sadržaj i osnov, petitum/. Tok parničnog postupka: dokazni postupak; ‐ parnični troškovi; ‐ sudsko poravnanje; ‐ odbrambene radnje tuženog; ‐ sudske odluke/presude i rješenja: pojam, klasifikacija, pravosnažnost/; ‐ pravni lijekovi /redovni i vanredni/.

43

Posebni parnični postupci – de lege lata i de lege ferenda. Modul: Rješavanje sukoba zakona i nadležnosti u materiji

ugovornih odnosa s inostranim obilježjima Mogućnost pojave sukoba zakona u području ugovornih obligacija s inostranim elementima Primarni i supsidijarni ugovorni statut Unifikacija materijalnog prava versus unifikacija kolizionog prava Granice autonomije volje Pravna osnova autonomije volje Autonomija volje naspram principa najtješnje povezanosti Kolizioni standardi u odsustvu stranačkog sporazuma Neki supranacionalni izvori međunarodnog ugovornog prava Problem uspostavljanja jurisdikcionih standarda u području ugovornih odnosa Derogacija i prorogacija međunarodne nadležnosti Prorogacioni i arbitražni sporazumi Problem međunarodne izvršnosti sudskih i arbitražnih odluka.


Studenti bi trebali steći produbljena znanja o savremenom poslovnom pravu. Predmet pretpostavlja interdisciplinarni pristup materiji i produbljivanje znanja iz pripadajućih oblasti materijalnog i procesnog prava.


Predavanja, studije slučaja, individualne konsultacije. Provjera znanja se vrši putem konsultativnih razgovora, prezentacija od strane studenata, pismenih radova, pisanja klauzura o konkretnom slučaju, završnog ispita.


Čalija – Omanović: Građansko procesno pravo /verificirani univerzitetski udžbenik/

Triva – Dika: Građansko parnično procesno pravo, Zagreb, 2004.

D. Palačković: Parnično procesno pravo, Kragujevac, 2004.

Bikić, Abedin, Obligaciono pravo – Posebni dio, Sarajevo, 2005. godine

Zinka Grbo, Ugovor o franchisingu, Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, godina XLIV, 2001., Sarajevo, 2002.

Zinka Grbo, Franšizing ‐ osvrt na Nacrt Zakona o obligacionim odnosima, Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, godina XLVII, 2004., Sarajevo, 2004.

Slakoper, Zvonimir, Bankovna garancija, u Bankovni i financijski ugovori, Urednik: Z. Slakoper, Rijeka, 2007, str. 741 ‐ 810

E. Muminović: Međunarodno privatno pravo, Sarajevo, 2005. ili drugi standardni udžbenik Međunarodnog privatnog prava koji odgovara nastavnom programu (npr. Varadi‐Bordaš‐Knežević: Međunarodno privatno pravo, Novi Sad, 2003., Pak: Međunarodno privatno pravo, Beograd ,2001.).

Zakon o rješavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u određenim odnosima (Sl. list SFRJ br. 43, 1982.)

44

E. Muminović: Procesno međunarodno privatno pravo, Sarajevo, 2005. ili drugi standardni udžbenik Međunarodnog privatnog odnosno procesnog prava koji odgovara nastavnom programu


Omanović: Draft novog Zakona o parničnom postupku FBiH s komentarom, Sarajevo, 2003.

Perović, Slobodan, Obligaciono pravo, knjiga prva, Beograd, 1980.

Dika‐Knežević‐Stojanović: Komentar Zakona o međunarodnom privatnom i procesnom pravu, Beograd, 1991.

Sajko‐Sikirić‐Bouček‐Babić‐Tepeš: Izvori hrvatskog i europskog međunarodnog privatnog prava, Zagreb, 2001.

Dvadeset godina Zakona o međunarodnom privatnom pravu, zbornik radova, Niš, 2004.

Đ.Vuković: Međunarodno građansko procesno pravo, Banja Luka, 1998.

Rakić‐Knežević: Građansko procesno pravo Evropske Unije, Beograd 1998.

Uredba (Regulativa) Vijeća Evrope o nadležnosti i priznanju presuda u građanskim i trgovačkim stvarima od 22.12.2000. godine

Uredba (Regulativa) Vijeća Evrope o dostavljanju sudskih i vansudskih akata u građanskim i trgovačkim stvarima od 29.05.2000. godine





Naziv predmeta i šifra Evropsko privatno pravo Šifra‐ IUR III 221i

Nositelj predmeta prof. dr. Nevenko Misita




45

Broj ECTS bodova 10

Okvirni sadržaj predmeta I UVOD 1. Pojam evropskog privatnog prava 2. Evropsko privatno pravo u istorijskoj perspektivi 4. Evropsko privatno pravo i komparativno‐pravni metod II PRIVATNO PRAVO EU 1. Nadležnost u oblasti privatnog prava 2. Jezička i terminološka dimenzija privatnog prava EU 3. Ujednačavanje i/ili usklađivanje prava 4. “Evropski GZ” ‐ političko‐pravni i doktrinarni poticaji III EVROPSKI SUDOVI I PRIVATNO PRAVO 1. Položaj i uloga Evropske konvencije i Evropskog suda za ljudska prava 2. Položaj i uloga Suda EU 3. Ključne odredbe Osnivačkih ugovora i praksa Suda EU IV UGOVORNO PRAVO EU 1. Opšti referencijalni okvir 2. Potrošački ugovori (B2C odnos) 4. Ugovori trgovačkog prava (B2B odnos) V. IZABRANI SEGMENTI PRIVATNOG PRAVA EU 1. Pravo zaštite potrošača 2. Pravo osiguranja potraživanja 4. Porodično i nasljedno pravo 5. Pravo intelektualne svojine


Izlaganje materije obuhvaćene ovim predmetom ima za cilj produbljeno upoznavanje studenata sa specifičnostima metoda i tehnika kojima se služi ovaj segment prava. Posebno se obrađuju pitanja oblikovanja, evolucije i perspektive Evropskog privatnog prava. Cilj je da studenti steknu sposobnost sintetiziranja, eksplikacije, oblikovanja, primjenjivanja, implementacije i prihvatanja procesa zasnovanih na nauci, kao i sposobnost za kritičku analizu, evaluaciju i sintezu novih i kompleksnih ideja.


Znanje i napredak studenta se prati kontinuirano putem različitih oblika provjere znanja (aktivno sudjelovanje u predavanjima ili konsultantskim razgovorima, studije slučaja, istraživanja na zadatu temu i usmena i pismena prezentacija istih). Provjera se vrši u toku semestra putem konsultativnih razgovora, usmenih i pismenih prezentacija od strane studenata pri čemu ovaj vid provjere nosi 50% ocjene. Na kraju se obavlja usmeni završni razgovor koji u strukturi završne ocjene nosi 50% bodova.


Gavela, Nikola i drugi, Europsko privatno pravo, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2002.

Mlikotin‐Tomić, Deša, Pravo konkurencije Europske zajednice, COLPI, Budimpešta, 2000.

Vukadinović, Radovan, Pravo Evropske Unije, 4. izd., Pravni fakultet u Banja Luci i Pravni fakultet u Kragujevcu, Banja Luka/Kragujevac, 2006.

46

Misita, Nevenko, Pravo zaštite potrošača EZ, Fond Otvoreno društvo, Sarajevo, 1996.

Twigg‐Flesner, Christian (ed.), European Union Private Law, Cambridge University Press, Cambridge, 2010.

Craig, Paul/de Búrca, Gráinne, EU Law: Text, Cases, and Materials, 4th ed, Oxford University Press, Oxford, 2008.


U dogovoru sa predmetnim nastavnikom.






Međunarodna sudska nadležnost Šifra ‐ IUR III 222i

Nositelj predmeta prof. dr. Edin Muminović



47


Broj ECTS bodova 10

Okvirni sadržaj predmeta Pojam međunarodne nadležnosti ‐ pristup pravosuđu na međunarodnom planu ‐ dva aspekta međunarodne nadležnosti: aspekt stranaka i sudski aspekt Pravna priroda Odnos prema mjesnoj nadležnosti Pravno reguliranje međunarodne nadležnosti Izvori normi ‐ internacionalni izvori (nastojanja ka unifikaciji i rezultati tih nastojanja u regionalnim okvirima i na širem internacionalnom planu) ‐ nacionalni ‐ popunjavanje pravnih praznina ‐ izvođenje međunarodne nadležnosti iz pravila o mjesnoj nadležnosti sudova Temeljni principi u reguliranju međunarodne nadležnosti Kriterijumi (osnovi) za utemeljenje međunarodne nadležnosti Vrste međunarodne sudske nadležnosti ‐Isključiva ‐Paralelna (opšta i posebna) ‐Ugovorena ‐Ekstenzija (proširenje) međunarodne nadležnosti ‐Perpetuatio iurisdictionis Značaj kvalifikacije kod utvrđivanja međunarodne nadležnosti Uticaj javnog poretka i frauduloznih radnji stranaka Ograničenja međunarodne sudske nadležnosti (imunitet) ‐Pojam i vrste imuniteta ‐Korisnici imuniteta ‐Odricanje od imuniteta Priznavanje međunarodne nadležnosti stranog suda u postupku priznavanja i izvršavanja stranih sudskih odluka ‐Razlikovanje direktne i indirektne međunarodne nadležnosti ‐Način preispitivanja međunarodne nadležnosti stranog suda Sistem pravila o međunarodnoj nadležnosti sudova u EU. Sistem pravila o međunarodnoj nadležnosti sudova BiH.


Studenti stiču produbljena znanja o principima i pravnoj tehnici u razgraničenju nadležnosti državnih pravosuđa, o nastojanjima ka internacionalizaciji jurisdikcionih normi i standardiziranju kriterijuma na kojima međunarodna nadležnost može biti utemeljena, te o praktičnim koracima u provođenju jurisdikcionog testa, s krajnjim ciljem da ovladaju najvažnijim doktrinarnim i praktičnim problemima u ovoj delikatnoj pravnoj sferi.


Znanje i napredak studenta se prati kontinuirano putem različitih oblika provjere znanja (aktivno sudjelovanje u predavanjima ili

48

konsultantskim razgovorima, studije slučaja, istraživanja na zadatu temu i usmena i pismena prezentacija istih). Provjera se vrši u toku semestra putem konsultativnih razgovora, usmenih i pismenih prezentacija od strane studenata pri čemu ovaj vid provjere nosi 50% ocjene. Na kraju se obavlja usmeni završni razgovor koji u strukturi završne ocjene nosi 50% bodova.


E. Muminović: Procesno međunarodno privatno pravo, Sarajevo 2005., ili drugi standardni udžbenik Međunarodnog privatnog odnosno procesnog prava koji odgovara nastavnom programu

Varadi, Bordaš, Knežević, Pavić: Međunarodno privatno pravo, Beograd, 2007.

Zakon o rješavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u određenim odnosima (Sl. list SFRJ br. 43, 1982.)


Dika‐Knežević‐Stojanović: Komentar Zakona o međunarodnom privatnom i procesnom pravu, Beograd, 1991.

Sajko‐Sikirić‐Bouček‐Babić‐Tepeš: Izvori hrvatskog i europskog međunarodnog privatnog prava, Zagreb, 2001.

Dvadeset godina Zakona o međunarodnom privatnom pravu, zbornik radova, Niš, 2004.

Đ.Vuković: Međunarodno građansko procesno pravo, Banja Luka, 1998.

Rakić‐Knežević: Građansko procesno pravo Evropske Unije, Beograd, 1998.

Uredba (Regulativa) Vijeća Evrope o nadležnosti i priznanju presuda u građanskim i trgovačkim stvarima od 22.12.2000. godine

Uredba (Regulativa) Vijeća Evrope o nadležnosti i priznanju presuda u bračnim stvarima i stvarima roditeljske odgovornosti od 29.05.2000. godine

Uredba (Regulativa) Vijeća Evrope o dostavljanju sudskih i vansudskih akata u građanskim i trgovačkim stvarima od 29.05.2000. godine






Instituti vanparničnog i izvršnog postupka


Nositelj predmeta prof. dr. Sanjin Omanović



49


Broj ECTS bodova 10

Okvirni sadržaj predmeta Građansko vanparnično procesno pravo: pojam, funkcija i bitna obilježja, pravna priroda vanparničnog postupka, mjesto vanparničnog procesnog prava u sistemu prava, subjekti, načela i razvoj vanparničnog postupka, sudske odluke, pravni lijek, pravosnažnost. Posebni vanparnični postupci: 2.1. Uređenje ličnih stanja/oduzimanje‐vraćanje poslovne sposobnosti, zadržavanje duševno bolesnih osoba u zdravstvenoj ustanovi, proglašenje nestalih lica umrlim i dokazivanje smrti/ 2.2. Uređenje porodičnih odnosa/produženje‐prestanak roditeljskog prava, oduzimanje‐vraćanje roditeljskog prava, dozvola za zaključivanje braka/ 2.3. Uređenje statusno‐imovinskih odnosa/raspravljanje zaostavštine, određivanje naknade za eksproprisane nekretnine, upravljanje i korištenje zajedničkim stvarima, dioba stvari i nekretnina u suvlasništvu, uređenje međa/ 2.4. Ostali vanparnični postupci/sastavljanje i ovjeravanje sadržine isprava, čuvanje isprava, amortizacija isprava, sudski depozit/. Izvršno procesno pravo: izvršenje kao pravosudna funkcija, odnos izvršnog postupka prema drugim oblicima izvršenja, načela i pravna priroda izvršnog postupka, subjekti, pretpostavke za izvršenje, odluke i pravni lijekovi u izvršnom postupku, klauzula izvršnosti, opozicioni/opugnacioni prigovor i tužba, vrste izvršenja, obustava i odlaganje izvršnog postupka, protivizvršenje. Posebni dio: sprovođenje izvršenja, izuzimanje od izvršenja 4.1. Izvršenje radi naplate novčanog potraživanja: sredstva izvršenja, izvršenje na pokretnim i nepokretnim stvarima, novčanom potraživanju dužnika, zabrana i prenos potraživanja – radi naplate i umjesto isplate, izvršenje na plati, izvršenje na drugim potraživanjima i pravima 4.2. Izvršenje radi ostvarivanja nenovčanih potraživanja: obaveza na radnju, trpljenje, nečinjenje, vraćanje radnika na rad, upisivanje prava u javnu knjigu, davanje izjave volje.


Sticanje produbljenog znanja o institutima vanparničnog i izvršnog postupka, kako u teorijskopravnom, tako i u pozitivnopravnom smislu. Polaznici treba da steknu znanja kako bi se pravilno orijentirali u sistemu procesnog prava te bili u stanju prepoznati esencijalno važna pitanja vezana za ove naučne discipline.


Znanje i napredak studenta se prati kontinuirano putem različitih oblika provjere znanja (aktivno sudjelovanje u predavanjima ili konsultantskim razgovorima, studije slučaja, istraživanja na zadatu temu i usmena i pismena prezentacija istih). Provjera se vrši u toku semestra putem konsultativnih razgovora, usmenih i pismenih prezentacija od strane studenata pri čemu ovaj vid provjere nosi 50% ocjene.Na kraju se obavlja usmeni završni razgovor koji u strukturi

50

završne ocjene nosi 50% bodova.


Čalija – Omanović: Građansko procesno pravo /verificirani univerzitetski udžbenik/

Rajović – Živanović – Momčilović: Građansko procesno pravo, Banja Luka, 2001.

Čizmović – Đuričin: Građansko procesno pravo, Podgorica, 1997.


S. Omanović: Glossarium uz novi Zakon o izvršnom postupku FBiH, Sarajevo, 2005.





Naziv predmeta i šifra Odšteno pravo Šifra ‐ IUR III 224i

Nositelj predmeta Prof. dr. Abedin Bikić

Predavači Akademsko osoblje izabrano za naučnu oblast gostujući profesori



51

Broj ECTS bodova 10

Okvirni sadržaj predmeta Opći uslovi odgovornosti za štetu

Subjektivna odgovornost

Objektivna odgovornost

Naknada imovinske i neimovinske štete

Ugovorna odgovornost za štetu


‐Upoznavanje studente sa: a)općim načelima odštetnog prava; b)vrstama odgovornosti u odštetnom pravu ‐Razvijanje kod studenata sposobnosti analitičkog razumijevanja i

kritičke opservacije odštetnog prava; ‐Analiziranje sudske prakse domaćih pravosudnih institucija i

uporedne sudske prakse, radi prepoznavanja i predlaganja mogućih boljih rješenja i njihove implementacije.

Student bi trebao pokazati sposobnost samostalnog istraživačkog rada, u smislu da originalnim naučnim istraživanjem doprinese proširenju granica znanja u konkretnoj oblasti, a radovi koji bi kao rezultat takvog istraživanja nastali zasluživali bi objavu u domaćim i međunarodnim referentnim naučnim publikacijama. Na ovaj bi način studenti III ciklusa u akademskom i profesionalnom smislu trebali biti nosioci društvenog napretka.


Znanje i napredak studenta se prati kontinuirano putem različitih oblika provjere znanja (aktivno sudjelovanje u predavanjima ilikonsultantskim razgovorima, studije slučaja, istraživanja na zadatu temu i usmena i pismena prezentacija istih). Provjera se vrši u toku semestra putem konsultativnih razgovora, usmenih i pismenih prezentacija od strane studenata pri čemu ovaj vid provjere nosi 50% ocjene. Na kraju se obavlja usmeni završni razgovor koji u strukturi završne ocjene nosi 50% bodova.


Bikić, Abedin, Naknada štete, Sarajevo, 2010. godine.


Vedriš – Klarić, Građansko pravo, Zagreb, 2010. godine.





Naziv predmeta i šifra Pravo osiguranja kredita Šifra ‐ IUR III 225i

Nositelj predmeta prof. dr. Meliha Povlakić


52



Broj ECTS bodova 10

Okvirni sadržaj predmeta 1. Uvod – značaj kredita u tržišnoj privredi. Uvjeti koje mora ispuniti adekvatno osiguranje kredita. Poređenje realnih i personalnih sredstava osiguranja kredita. Zahtjevi moderne kreditne privrede kojima ne mogu udovoljiti klasična sredstva osiguranja kredita ‐ moderne tendencije u razvoju sredstava osiguranja 2. Mobilijarna sredstva osiguranja (bezposjedovna zaloga, registrirana zaloga, fiducijarno vlasništo, zadržanje prava vlasništva, lizing) 3. Imobilijarna sredstva osiguranja – hipoteka i zemljišni dug 4. Procesnopravni aspekt osiguranja kredita – pribavljanje izvršnog naslova, uloga notara u osiguranju potraživanja, položaj osiguranog povjerioca u izvršnom i stečajnom postupku 5. Međunarodnoprivatni aspekt prava osiguranja kredita – pravilo lex rei sitae, conflit mobile, transpozicija 6. Evropsko pravo osiguranja kredita – problemi prekograničnih osiguranja kredita u svjetlu bankarskih direktiva. Evropska hipoteka. Evropsko pravo osiguranja na pokretnim stvarima, Evropsko međunarodno procesno pravo u službi osiguranja povjerioca (evropski izvršni naslov) 7. Potrošački krediti – evropsko uređenje potrošačkih kredita i implemetacija u pravu BiH; praksa Evropskog suda pravde (Suda Evropske unije) u domenu potrošačkih kredita.


Studenti stiču produbljena znanja o pravu osiguranja kredita sa akcentom na realnim sredstvima osiguranja. Predmet pretpostavlja interdisciplinarni pristup materiji i produbljivanje znanja iz materijalnog prava (stvarno pravo, obligaciono pravo) i procesnog prava (zemljišno‐knjižno pravo, notarsko pravo, izvršno pravo, stečajno pravo), te iz međunarodnog privatnog i evropskog privatnog prava pri čemu treba da pokaže sposobnost sintetiziranja, eksplikacije, oblikovanja, primjenjivanja, implementacije i prihvatanja procesa zasnovanih na nauci, kao i sposobnost za kritičku analizu, evaluaciju i sintezu novih i kompleksnih ideja. Cilj je da se studenti upute u najznačajnije doktrinarne probleme iznavedene oblasti. Kao vid provjere znanja studenti će vršiti određena istraživanja u navedenim oblastima sa ciljem da razviju sposobnost samostalnog istraživačkog rada, te samostalnost u primjeni vještina i metoda istraživanja u navedenim oblastima.


Znanje i napredak studenta se prati kontinuirano putem različitih oblika provjere znanja (aktivno sudjelovanje u predavanjima ilikonsultantskim razgovorima, studije slučaja, istraživanja na zadatu temu i usmena i pismena prezentacija istih). Provjera se vrši u toku semestra putem konsultativnih razgovora, usmenih i pismenih prezentacija od strane studenata pri čemu ovaj vid provjere nosi 50% ocjene. Na kraju se obavlja usmeni završni razgovor koji u strukturi

53

završne ocjene nosi 50% bodova.


Meliha Povlakić, Transformacija stvarnog prava u BiH, Sarajevo, 2009, str. 237 – 353;

Meliha Povlakić, Registrirana zaloga u BiH, Zbornik radova sa 6. Međunarodnog savjetovanja »Aktualnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse«, Mostar, 2008, str. 366 – 381;

Meliha Povlakić, Mogućnost efikasnog namirenja založnog povjerioca iz vrijednosti pokretnih stvari u pravu BiH, Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, LII/2009, str. 325 – 366;

Meliha Povlakić, Izvršenje na osnovu notarske isprave, Zbornik radova sa 5. Međunarodnog savjetovanja »Aktualnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse«, Neum 21. – 23.06.07., Mostar, 2007, str. 329 – 351;

Meliha Povlakić, Fiducijarno vlasništvo u usporednom pravu i sudskoj praksi,Zbornik Pravnog Fakulteta Sveučilišta u Rijeci (1991) v. 24, br. 1, 2003., str. 195‐243;

Meliha Povlakić, Zadržanje prava vlasništva – Zbornik Pravnog Fakulteta Sveučilišta u Rijeci (1991) v. 24, supplement, 2003;

Meliha Povlakić, Leasing kao sredstvo osiguranja povjerilaca, Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, XLV/2002;

Tatjana Josipović, U potrazi za europskom hipotekom u: Liber amicorim Nikola Gavella, Zagreb, 2007;

Ulrich Drobnig, Security Rights in Movables in: Hartkamp et al., Toward a European Civil Code, Third revised and expanded edition, 2004;

Hans G. Wehrens, Real Security regarding immovable Objects ‐ Reflections on a Euro‐Mortgage in: Hartkamp et al., Toward a European Civil Code, Third revised and expanded edition, 2004;

Roderick A. Macdonald (2009), Transnational Secured Transactions Reform: Book IX of the Draft Common Frame of Reference in Perspective, ZEuP, 745 – 781.


Meliha Povlakić, Stvarnopravno osiguranje kredita u BiH u: T. Josipović (Red.), Stvarnopravna uređenja tranzicijskih zemalja – stanje i perspektive, Zagreb, 2009. str. 233 – 298;

Darja Softić, Maksimalna hipoteka u pravu Bosne i Hercegovine de lega lata i de lege ferenda, Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, LII 2009, Sarajevo, str. 369‐396;

Darja Softić, Akcesornost hipoteke kao prepreka pri primjeni modernih tehnika finansiranja, Zbornik radova Aktualnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse, br. 6, Mostar, 2008, str. 618‐637;

Meliha Povlakić, Neuknjižene nekretnine kao predmet osiguranja kredita u svjetlu novih propisa izvršnog, zemljišnoknjižnog i notarskog prava, Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, L/2007, str. 391 – 418;

54

Meliha Povlakić, Zemljišni dug u usporednom pravu, Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, vol. 26., br. 1., 2005., str. 207 – 254.





Naziv predmeta i šifra Prava djeteta Šifra ‐ IUR III 226i

Nositelj predmeta prof. dr. Udžejna Habul




55

Broj ECTS bodova 10

Okvirni sadržaj predmeta Pojam prava djeteta

Historijski razvoja prava djeteta

Prava djeteta ‐ međunarodni dokumenti

Prava djeteta ‐ dokumenti EU

Zaštita prava djeteta


Od studenata se očekuje da nakon uspješno završenog ovog ciklusa studija razviju: a) opća znanja i vještine: ‐ prošire i prodube znanje stečeno u toku obrazovanja na bazi kojeg će moći razvijati ili primjenjivati ideje u užoj oblasti studija i oblastima povezanim s njom; ‐ da budu sposobni znanja i vještine primijeniti u novim situacijama, kako u kontekstu oblasti studija, tako i u širem kontekstu ‐ u oblastima vezanim sa oblašću studija; ‐ da budu sposobni primijeniti stečena znanja na formulisanje stavova, zaključaka i donošenje odluka, te za njihovo argumentovanje i prezentiranje. b) specifična znanja i vještine: ‐ da se osposobe identifikovati probleme i pronaći rješenje u postupku harmonizacije domaćih propisa s propisima Evropskog porodičnog prava; ‐ da steknu potrebna znanja o pojedinim, značajnijim oblastima Evropskog porodičnog prava, u kojim je već postignuta ili je, pak, započeta harmonizacija.


Znanje i napredak studenta se prati kontinuirano putem različitih oblika provjere znanja (aktivno sudjelovanje u predavanjima ilikonsultantskim razgovorima, studije slučaja, istraživanja na zadatu temu i usmena i pismena prezentacija istih). Provjera se vrši u toku semestra putem konsultativnih razgovora, usmenih i pismenih prezentacija od strane studenata pri čemu ovaj vid provjere nosi 50% ocjene. Na kraju se obavlja usmeni završni razgovor koji u strukturi završne ocjene nosi 50% bodova.


D. Hrabar, Dijete‐pravni subjekt u obitelji, Zagreb, 1994,

D. Hrabar, Europska konvencija o ostvarivanju dječjih prava‐nov prilog promicanju dječjih prava, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 1996/46

S. Bubić, Pravo djeteta da živi sa roditeljima u evropskoj praksi, Pravna misao 2002/11‐12

Marina Janjić‐Komar, Mirjana Obretković, Prava deteta‐prava čoveka, Dosije, Beograd 1996.

D. Jakovac‐Lozić, Susreti i druženja djeteta s odvojenim roditeljem u presudama Europskog suda za ljudska prava, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 2005/3‐4,

D. Jakovac‐Lozić, Europska konvencija o kontaktima u svezi s

56

djecom (2003.) i prilagodba obiteljskog zakonodavstva Federacije Bosne i Hercegovine zahtjevima konvencije de lege ferenda, Zbornik radova “Aktuelnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse, Sveučilište u Mostaru‐Pravni fakultet, Mostar, 2004,

G. Kovaček Stanić, Pravo deteta da zna svoje poreklo, Novi Sad,

P. van Dijk‐G.J.H.van Hoof, Teorija i praksa Evropske Konvencije o ljudskim pravima, Muller, Sarajevo, 2001.

S. Bubić, Procesna prava djeteta u postupcima u vezi sa bračnim i porodičnim odnosima, Revija za pravo i ekonomiju


U dogovoru sa predmetnim nastavnikom





Naziv predmeta i šifra Pravo konkurencije Šifra ‐ IUR III 227i

Nositelj predmeta doc. dr. Zinka Grbo




57

Broj ECTS bodova 10

Okvirni sadržaj predmeta I ‐ UVOD 1. Pojam konkurencije i njene uloga u tržišnoj ekonomiji 2. Pojam prava konkurencije 3. Istorijski osvrt 4. “Evropsko“ pravo konkurencije II ‐ KONKURENCIJA I TRŽIŠTE EVROPSKE UNIJE 1. Nastanak i razvoj prava i politike u oblasti konkurencije 2. Izvorna rješenja 3. Raspodjela nadležnosti u materiji konkurencije 4. Zajednička politika u oblasti konkurencije III ‐ PRAVO KONKURENCIJE EU 1. “Stari režim“ ‐ osnovna pravila i njihova primjena (Uredba 17/62) 2. Reforma prava konkurencije – osnovna pravila i njihova primjena (Uredba 1/03) 3. Pravila koja se odnose na preduzeća (čl. 101 i 102. UFEU) 4. Principi primjene čl. 101.(3). UFEU 5. Javna preduzeća i pravila “antikartelnog“ i “antitrustovskog“ ponašanja IV ‐ DRŽAVNE SUBVENCIJE I PRAVNI REŽIM KONKURENCIJE 1. Pravila primarnog prava 2. Zabrana i dopušteni izuzeci 3. Nadzorna uloga Evropske komisije 4. Uloga nacionalnih konkurencijskih organa 5. Javne nabavke i pravila konkurencije


Cilj kursa je da polaznicima doktorskog studija omogući produbljeno znanje u vezi sa pravilima, principima i politikom u oblasti tržišne konkurencije – prije svega u okviru Evropske unije, kao najznačajnije regionalne ekonomske integracije. Naglasak je na širem kontekstu, uključujući: pojam konkurencije na slobodnom tržištu, istorijski pravni izvori, uloga na unutrašnjem tržištu EU, te pravni režim sadržan u tzv. primarnim i sekundarnim izvorima unijskog prava. Upoznavanje sa materijom u okviru ovog kursa će polaznicima omogućiti bavljenje materijom prava konkurencije upotrebom standarnih naučnih metoda i tehnika.


Znanje i napredak studenta se prati kontinuirano putem različitih oblika provjere znanja (aktivno sudjelovanje u predavanjima ili konsultantskim razgovorima, studije slučaja, istraživanja na zadatu temu i usmena i pismena prezentacija istih). Provjera se vrši u toku semestra putem konsultativnih razgovora, usmenih i pismenih prezentacija od strane studenata pri čemu ovaj vid provjere nosi 50% ocjene. Na kraju se obavlja usmeni završni razgovor koji u strukturi završne ocjene nosi 50% bodova.


Van Bael&Bellis, Competition Law of the European Community, Kluwer Law International, London, 2010.

Chalmers, Damian at al., European Union Law, Cambridge

58

University Press, Cambridge, 2010.

Woude, Marc van der, EC competition law handbook, London: Sweet & Maxwell/ Thomson Reuters, London, 2009.

Goyder, D. G, Goyder’s, EC competition law, Oxford University press, Oxford, 2009.


U dogovoru sa predmetnim nastavnikom



3.1.1.2.3. Nastavni plan i program krivičnopravnog smjera


Krivičnopravni smjer


59

Opis predmeta

PRAVNI FAKULTET UNIVERZITETA U SARAJEVU Doktorski studij ‐treći (III) ciklus studija

KRIVIČNOPRAVNI SMJER

Naziv predmeta i šifra Komparativno i međunarodno Šifra ‐ IUR III 322

DRUGI

SEMESTAR

1. Komparativno i međunarodno

krivično pravo‐obavezni predmet

smjera

4 10



Ukupno: 3 12 30

Napomena: Student/ica bira dva predmeta sa Liste izbornih

predmeta na krivičnopravnom smjeru

1. Aplikativna kriminologija 2. Ekološki kriminal 3. Mjere sigurnosti u savremenom uporednom krivičnom pravu 4. Odgovornost pravnih osoba za krivčna djela 5. Penitensijarni sistem u uporednom pravu

60

krivično pravo – izabrane teme

Nositelj predmeta prof.dr Hajrija Sijerčić‐Čolić prof.dr Zvonimir Tomić prof.dr Borislav Petrović




Broj ECTS bodova 10

Okvirni sadržaj predmeta I Modul: Univerzalna i reginalna krivičnopravna pravila Norme krivičnopravne prirode u međunarodnom pravu Regionalizacija međunarodnog krivičnog prava II Modul Komparativno krivično pravo Komparativna analiza nacionalnih krivičnopravnih sistema Odabrana pitanja u komparativnom krivičnom pravu III Modul: Krivično pravo u okviru Vijeća Evrope Pravni akti i mjere Vijeća Evrope u materijalnom krivičnom pravu Pravni akti i mjere Vijeća Evrope u procesnom krivičnom pravu Pravni akti i mjere Vijeća Evrope u izvršnom krivičnom pravu IV Modul: Krivično pravo u okviru Evropske unije Pravni okvir Evropske unije i krivično pravo Historijski razvoj krivičnopravnog područja u okviru Evropske unije Lisabonski ugovor: perspektive razvoja evropskog krivičnopravnog područja Krivičnopravna saradnja u Evropskoj uniji


Kritiko sagledavanje razvoja međunarodnog i komparativnog krivičnog prava, te samostalno istraživanje uporednopravnog predstavljanja krivičnopravnih instituta u širem smislu riječi. Nakon odslušane nastave i uspješnog polaganja ispita studenti će shvatiti važnost i ulogu proučavanja i istraživanja komparativnog i međunarodnog krivičnog prava, te krivičnog prava Evropske unije.


Nastava će se sastojati od predavanja, rješavanja primjera, diskusije, gostujućih predavanja eksperta, studije slučaja, individualnih projekta i pojedininičnih konzultacija sa predavačem. Provjera znanja studenata vrši se putem pisanja i prezentiranja eseja na odabranu temu (50%) i završnog usmenog ispita (50%).


Burić, Zoran (2007) Europski uhidbeni nalog, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu br. 1, 217‐267.

Corstens, G./ Pradel, J.: European Criminal Law. The Hague, 2002;

Delmas‐Marty, M., Spencer, J. R. (eds.): European Criminal Procedures. Cambridge, 2002.

61

Degan, V. Đ., Pavišić, B.: Međunarodno kazneno pravo. Rijeka, 2005;

Đurđević, Zlata / Travaillot, Francoise / Echeverria Guisasola (2006) Priručnik: Kaznenopravna suradnja u Europskoj uniji, CARDS 2003, Pravosudna akademija.

Đurđević, Zlata (2004) Mehanizmi utjecaja prava Europske zajednice na kaznenopravne sustave država članica, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, br. 2, 287‐326.

Đurđević, Zlata (2007) Europski sud pravde i legitimitet europskog uhidbenog naloga, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu br. 2, 1021‐1027.

Đurđević, Zlata (2008) Lisabonski ugovor: prekretnica u razvoju kaznenog prava u Europi, u: Rodin, Siniša i dr. (ur) Reforma Europske unije ‐ Lisabonski ugovor, Zagreb: Narodne novine

The Handbook of Comparative Criminal Law. Edited by Kevin Jon Heller and Markus D. Dubber, 2010.

Huber, Barbara (2000) Corpus Juris i Amsterdamski ugovor, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu br. 2, 1007‐10024.

Krapac, Davor (1999) Europsko kazneno pravo: konvergencijom nacionalnog kaznenog prava prema kaznenom pravu za Europu?, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, vol. 6, br. 1, 219‐249.

Petrović, Borislav, Jovaševi, Dragan (2010) Međunarodno krivično pravo, Sarajevo, 325 str.

Petrović, Borislav, Bisić, Mustafa, Perić, Velimir (2011)

Međunarodno kazneno sudovanje : (pregled)sudske prakse i relevantnih dokumenata), Sarajevo, 595 str.

Satzger, Helmut (2003) Utjecaji prava Europske zajednice / Europske unije na nacionalno kazneno pravo država članica, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu br. 1, 165‐179.

Sijerčić–Čolić, Hajrija (2008) Evropsko krivično procesno pravo – regionalna pravna pravila o krivičnom postupku. Pravo i pravda – časopis za pravnu teoriju i praksu, god. VII, str. 7 – 47.

Sijerčić–Čolić, Hajrija (2008) Zabrana mučenja, nehumanog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja u krivičnom postupku ‐ razmatranje presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Gafgen protiv Njemačke. Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, god. LI, str. 382 – 410;

Tomić, Zvonimir (2001) Nirnberška presuda, Sarajevo, VII = 239 str.

Vervaele, John (2005) Europsko kazneno pravo i opća načela prava Unije, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu br. 1, 855‐882.

62

Wahl, T., Lor, C., Kiesel, S., (2007) Reform of the European Union, Eucrim, 1‐2, 2‐4, 7‐8,

www.mpicc.de/eucrim


Burić, Zoran (2010) Načelo ne bis in idem u europskom kaznenom pravu ‐ pravni izvori i sudska praksa Europskog suda, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, br. 3‐4, 819‐859.

Ćapeta, Tamara (2006) Odluka Pupino i uloga sudova u procesu usklanivanja, Euroforum 11, 18‐19.

Gluščić, Stjepan (1998) Kaznenopravni sustav pred izazovom organiziranog kriminaliteta – međunarodna kaznenopravna pomoć i suradnja, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu br. 2, 903‐929.

Krstulović, Antonija (2002) Europski tužitelj: Zelena knjiga za zaštitu financijskih interesa Europske unije, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu br. 1, 213‐225.

‐Reiman, M., Zimmermann, R (2008) The Oxford Handbook of Comparative Law. Oxford University Press.

Sijerčić–Čolić, Hajrija (2003) Modeli zakona za krivično pravosuđe u post‐ratnim i post‐konfliktnim okolnostima. Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, god. XLVI, str. 495–514.


Realizacija programa prati se kroz nekoliko segmenta: a) u fazi pripreme programa, na način da se predloženi okvirni sadržaji porede i provjeravaju sa nastavnim predmetima koji se bave istim ili sličnim pitanjima, b) tokom izvođenja nastavnog procesa, kroz komunikaciju sa studentima‐polaznicima studija, c) po završetku nastavnog programa, na način da se sagledavaju i provjeravaju znanja stečena tokom nastavnih aktivnosti i d) evaluacija od strane polaznika doktorskog studija (pisana, anonimna).



Naziv predmeta i šifra Aplikativna kriminologija Šifra ‐ IUR III 321i

Nositelj predmeta prof.dr Borislav Petrović

Predavači

prof.dr Hajrija Sijerčić‐Čolić prof.dr Zvonimir Tomić

63

akadamesko osoblje izabrano na naučnu oblast gostujući profesori


Broj nastavnih sat 60

Broj ECTS bodova 10


Primjenjena kriminologija – uloga, značaj i sadržaj; Kriminološka ekspertiza i prognoza; Neformalna reakcija na zločin (Strah od zločina, Neformalna kontrola od strane zajednice, Kolektivni odgovor na zločin); Formalna reakcija na zločin – organi formalne socijalne kontrole; Određivanje granica formalne represije (Hiperkriminalizacija, Dekriminalizacija, Inkriminacija); Diverzivni koncept u reagovanju na kriminalitet; Oblici postupanja prema maloljetnicima; Koorporacijski kriminalitet i njegove žrtve; Fenomenologija totaliteta asocijalnih i antisocijalnih ponašanja u BiH i Regionu Zapadnog Balkana; Geografski informacioni sistemi u analizi kriminaliteta; Savremene kriminološke teorije i njihova aplikacija u kriminologiji XXI stoljeća.


Nastavni predmet Aplikativna kriminologija struktuiran je za polaznike doktorskog studija Pravnog fakulteta, kao oblast namijenjena doktorantima koji se namjeravaju istraživački i praktično baviti fenomenom analize kriminaliteta. Sam modul problemski je orjentisan i struktuiran i pruža mogućnost interaktivnog učenja i istraživanja po zadatim tematskim cjelinama. Programom je predviđeno razvijanje shvatanja kod studenata doktorskih studija o fenomenu kriminaliteta u najširem smislu riječi kao i načina klasične i moderne reakcije na njega u savremenoj zajednici. Doktoranti se kroz ovaj modul upoznaju i sa savremenim temama kriminoloških perspektiva, međunarodnim pogledima, specifičnostima problema djece u sukobu sa zakonom, savremene kaznene politike i nadasve novije prakse i tehnologije koja prati današnju politiku suprostavljanja kriminalitetu u modernom svijetu.


Nastavne aktivnosti vezuju se za predavanja, rješavanja primjera, diskusije, gostujućih predavanja eksperta, studije slučaja, individualnih projekta i pojedininičnih konzultacija sa predavačem. Provjera znanja studenata vrši se putem pisanja i prezentiranja eseja na odabranu temu (50%) i završnog usmenog ispita (50%).


Petrović, B., Meško, G. (2011). Kriminologija. Sarajevo, Pravni fakultet Stout, B., Yates, J., Williams, B. (2008), Applied Criminology, Sage publications.

Siegel, L. (2006), Criminology, Thompson Learning, Belmont, USA.


Ruth Ann Triplett and Elizabeth Monk Turner Where is Criminology?: The Institutional Placement of Criminology Within Sociology and Criminal Justice Criminal Justice Review, March 2010; vol. 35, 1: pp. 5‐31

Lawrence W. Sherman Evidence and liberty: The promise of experimental criminology Criminology and Criminal Justice, February 2009; vol. 9, 1: pp. 5‐28.

64

Francis Pakes The Comparative Method in Globalised Criminology Australian & New Zealand Journal of Criminology, April 2010; vol. 43, 1: pp. 17‐30.

Shlomo Giora Shoham Micro‐Macro Criminology International Journal of Comparative Sociology, February 2001; vol. 42, 1‐2: pp. 9‐57.

Bert Useem Criminology and Public Policy: Putting Theory to Work Contemporary Sociology: A Journal of Reviews, September 2010; vol. 39, 5: pp. 548‐549.

John Paul Wright and Danielle Boisvert: What Biosocial Criminology Offers Criminology Criminal Justice and Behavior, November 2009; vol. 36, 11: pp. 1228‐1240

Mark M. Lanier, Robert P. Pack, and Timothy A. Akers Epidemiological Criminology: Drug Use Among African American Gang Members Journal of Correctional Health Care, January 2010; vol. 16, 1: pp. 6‐16

Daniel Maier‐Katkin, Daniel P. Mears, and Thomas J. Bernard Towards a criminology of crimes against humanity Theoretical Criminology, May 2009; vol. 13, 2: pp. 227‐255.

Alison P. Brown From Individual to Social Defences in Psychosocial Criminology Theoretical Criminology, November 2003; vol. 7, 4: pp. 421‐437

Dragan Milovanovic Transgressions: Towards an Affirmative Postmodernist Criminology Australian & New Zealand Journal of Criminology, August 2000; vol. 33, 2: pp. 202‐220.

Amy E. Nivette Old theories and new approaches: Evaluating Freda Adler’s theory of low crime and its implications for criminology Theoretical Criminology, February 2011; vol. 15, 1: pp. 83‐99.

Natti Ronel and Ety Elisha A Different Perspective: Introducing Positive Criminology International Journal of Offender Therapy and Comparative Criminology, April 2011; vol. 55, 2: pp. 305‐325

Roger Matthews Beyond ‘so what?’ criminology: Rediscovering realism Theoretical Criminology, August 2009; vol. 13, 3: pp. 341‐362.

Nicole Rafter Criminology's Darkest Hour: Biocriminology in Nazi Germany Australian & New Zealand Journal of Criminology, August 2008; vol. 41, 2: pp. 287‐306.

Elliott Currie Against marginality: Arguments for a public criminology Theoretical Criminology, May 2007; vol. 11, 2: pp. 175‐190.

Brian M. Lowe Confronting Animal Abuse: Law, Criminology, and Human‐Animal Relationships Contemporary Sociology: A Journal of Reviews, July 2010; vol. 39, 4: pp. 420‐421.

Lawrence W. Sherman and Heather Strang Verdicts or Inventions?: Interpreting Results from Randomized Controlled Experiments in Criminology American Behavioral Scientist, January 2004; vol. 47, 5: pp. 575‐607.

Philip Smith Durkheim and Criminology: Reconstructing the Legacy Australian & New Zealand Journal of Criminology, December 2008; vol. 41, 3: pp. 333‐344

65



PRAVNI FAKULTET UNIVERZITETA U SARAJEVU Doktorski studij‐ treći (III) ciklus studija


Naziv predmeta i šifra Ekološki kriminal Šifra ‐ IUR III 322i

Nositelj predmeta prof.dr Borislav Petrović

Predavači

prof.dr Hajrija Sijerčić‐Čolić prof.dr Zvonimir Tomić

66




Broj ECTS bodova

10


Poslije uvodnog predavanja, kada će studenti biti informirani o strukturi cijelog predmeta i načinu izvedbe, detaljnije će biti definirani osnovni pojmovi i pojašnjena važnost proučavanja ekološkog kriminala u okviru krivičnopravne naučne oblasti. Predavanje će uključivati sljedeće teme: sadržaj pojma ekološkog kriminala; transnacionalni kriminal; istraživanje ekološkog kriminala; pravo, krivično pravo BiH, međunarodno pravo (međunarodne institucije) i zaštita prirode; proučavanje ekološkog kriminala (pravo, kriminalistika, psihologija, krizni menadžement); pravo i ekološka kriminologija; represija i prevencija ekološkog kriminala; ekološki kriminal i nacionalna sigurnost. Svako predavanje če pored teoretičkog znanja sadržati i primjere iz prakse.


Nakon odslušane nastave i uspješnog polaganja ispita studenti će shvatiti važnost i ulogu proučavanja i istraživanja ekološkog kriminala i način rada i provedbi inspekcijskih, policijskih, tužiteljskih i drugih aktivnosti u procesu očuvanja primarnih ekosistema, biti sposobni za uočavanje razlikovanja između različitih pristupa zaštite prirode i razviti vještine za analizu, paniranje i provedbu raznih vidova zaštite prirode.


Predmet će se sastojati od predavanja, rješavanja primjera, diskusije, gostujućih predavanja eksperta, studije slučaja, individualnih projekta i pojedininičnih konzultacija sa predavačem. Provjera znanja studenata vrši se putem pisanja i prezentiranja eseja na odabranu temu (50%) i završnog usmenog ispita (50%).


Petrović, B., Dobovšek, B. (2011). Ekološki kriminal. Sarajevo: Pravni fakultet.

Dobovšek, B., Praček, R., Petrović, B. (2011). Preiskovanje kraja onesnaženja okoja. Varstvoslovje, 9(1/2), 39 – 52.

Areh, I., Umek, P. (2011). Psihološki učinki onesnaženega okolja. Varstvoslovje, 13(1), 30‐39.

Bučar‐Ručman, A. (2009). Okoljska kriminaliteta skozi pogled zelene kriminologije. Revija za kriminalistiko in kriminologijo, 60(2), 118‐130.

Dobovšek, B., Goršek, J. (2007). Ekološka kriminaliteta – ogrožanje živalskih in rastlinskih vrst. Varstvoslovje, 9(1/2), 47 ‐ 57.


Eman, K. (2008). Uvod v fenomenološko analizo ekološke kriminalitete. Varstvoslovje, 10 (1), 220‐239.

Eman, K. (2010). Organizirana ekološka kriminaliteta ‐ nekoč teoretični pojem, danes preteče dejstvo. V: Zbornik: Dnevi kazenskega prava in kriminologije (str. 95‐104).

Eman, K., Meško, G. (2009). Ekološka kriminologija – poskus opredelitve in razprava. Varstvoslovje, 11(3), 357‐381.

67

Eman, K., Meško, G., Fields, C.B. (2009). Crimes Against the Environment ‐ green criminology and research challenges in Slovenia. Varstvoslovje, 11(4), 574‐592.

Grošelj, K. (2007). Okoljsko ogrožanje nacionalne varnosti. V: I. Prezelj (ur.), Model celovitega ocenjevanja ogrožanja nacionalne varnosti Republike Slovenije (str. 147‐165). Ljubljana, Ministrstvo za obrambo, Direktorat za obrambne zadeve, Sektor za civilno obrambo.

Kečanović, B. (2000). Prizadevanje policije za varstvo narave. Pravna praksa, 9/2000, 19‐20.

Klenovšek, A., Meško, G. (2011). Trgovina z odpadki. Revija za kriminalistiko in kriminologijo, 62(1).

Meško, G., Bančič, K., Eman, K., Fields, C.B. (2011). Situational crime‐prevention measures to environmental threats. V: G. Meško (ur.), D. Dimitrijević (ur.), C. B. Fields (ur.). Understanding and managing threats to the environment in South Eastern Europe : [proceedings of the NATO Advanced Research Workshop on Managing Global Environmental Threats to Air, Water and Soil , Ljubljana, Slovenia, 28‐30 June 2010], (NATO science for peace and security series, C, Environmental Security). Dordrecht: Springer.

Mičović, E., Gorenjak, M., Meško, G., Cencič, A. (2011). Risk assessment of chemicals in food for public health protection. V: G. Meško (ur.), D. Dimitrijević (ur.), C. B. Fields (ur.). Understanding and managing threats to the environment in South Eastern Europe: [proceedings of the NATO Advanced Research Workshop on Managing Global Environmental Threats to Air, Water and Soil , Ljubljana, Slovenia, 28‐30 June 2010], (NATO science for peace and security series, C, Environmental Security). Dordrecht: Springer.

Odar, V., Dobovšek, B. (2011). Organizirana ekološka kriminaliteta. Varstvoslovje, 13(1), 53‐72.

Pečar, J. (1981). Ekološka kriminaliteta in kriminologija. Revija za kriminalistiko in kriminologijo, 1(34), 33‐45.

Selinšek, L. (2003). Kazenskopravno varstvo okolja in naravnih dobrin – izziv ali nuja? Pravnik, 58(9‐12), 651‐ 672.

Situ, Y., Emmons, D. (2000). Environmental crime. The Criminal Justice System's Role in Protecting Environment. Thousand Oaks: Sage Publications, Inc.

White, R. (2003). Environmental Issues and the Criminological Imagination. Theoretical Criminology, 7 (4), 483‐506.

White, R. (2007). Green Criminology and the Pursuit of Social and Ecological Justice. V Beirne, P., South, N. (ur.), Issues in Green Criminology: Confronting Harms Against Environments, Humanity and Other Animals (str. 32‐54). Cullompton, Portland, Willan Publishing.

White, R. (2008). Crimes Against Nature: Environmental Criminology and Ecological Justice. Cullompton, UK, Portland, Or., Willan Publishing.

White, R. D. (2009). Environmental Crime: A Reader. Cullompton:

68

Willan Publishing.

White, R.D. (2008). Crimes Against Nature: Environmental Criminology and Ecological Justice. Cullompton, Portland, Willan Publishing.

White, R.D. (2010). Prosecution and Sentencing in Relation to Environmental Crime: Recent Socio‐Legal Developments. Crime, Law and Social Changes, 53, 365‐381.





Naziv predmeta i šifra Mjere sigurnosti u savremenom uporednom krivičnom pravu


Nositelj predmeta prof.dr Zvonimir Tomić

Predavači prof.dr Hajrija Sijerčić‐Čolić

69

prof.dr Borislav Petrović akademsko osoblje izabrano za naučnu oblast gostujući profesori



Broj ECTS bodova 10


I Nastanak mjera sigurnosti i ideja prevencije Prethodne napomene Prevencija i klasična škola krivičnog prava Prevencija i pozitivna škola krivičnog prava Prevencija i sociološka škola krivičnog prava Neoklasicizam u krivičnom pravu i uvođenje mjera sigurnosti u krivična zakonodavstva Ideja prevencije u koncepcijama pokreta Nove društvene odbrane II Nastanak i razvoj mjera sigurnosti u domaćem krivičnom pravu Prethodne napomene Prevencija u društvenoj reakciji na kriminalitet na našim prostorima do 1929. godine Mjere sigurnosti prema KZ Kraljevine Jugoslavije iz 1929. godine Mjere sigurnosti u Krivičnom zakonodavstvu bivše Jugoslavije III Mjere sigurnosti u nekim savremenim stranim krivičnim zakonodavstvima 1. Mjere sigurnosti u krivičnim zakonodavstvima država sa prostora bivše Jugoslavije 2. Mjere sigurnosti u nekim državama EU 2.1. Njemačka 2.2. Austrija 2.3. Švajcarska 2.4. Švedska 2.5. Slovenija IV Pravna priroda mjera sigurnosti Prethodne napomene Pojam mjera sigurnosti Obilježja mjera sigurnosti Osnov primjene mjera sigurnosti Svrha mjera sigurnosti Opravdanost postojanja mjera sigurnosti Vrste mjera sigurnosti i njihova klasifikacija V Odnos mjera sigurnosti prema ostalim krivičnim sankcijama i srodnim mjerama Odnos kazni i mjera sigurnosi Odnos mjera sigurnosti prema ostalim krivičnim sankcijama Odnos mjera sigurnosti prema ostalim srodnim mjerama Mjere sigurnosti i pravne posljedice osude VI Mjere sigurnosti u pozitivnom krivičnom pravu u Bosni i Hercegovini

70

Sistem mjera sigurnosti Svrha mjera sigurnosti Uvjeti za primjenu mjera sigurnosti Primjena mjera sigurnosti prema maloljetnim učiniteljima krivičnih djela Trajanje mjera sigurnosti i prijevremeni prestanak nekih mjera na osnovu sudske odluke Zastarjelost izvršenja mjera sigurnosti Pomilovanje kao osnov prijevremenog prestanka nekih mjera sigurnosti VII Analiza pojedinih mjera sigurnosti u pozitivnom krivičnom zakonodavstvu u Bosni i Hercegovini


Mjere sigurnosti u savremenom uporednom pravu kroz planirane tematske sadržaje – pomenuti pristup trebao bi omogućiti studentima sticanje produbljenih znanja o savremenim aspektima mjera sigurnosti. Obzirom na karakteristiku multidisciplinarnog pristupa, studenti se uključuju u kritičko analiziranje pojmova, kategorija i pravnih instituta iz oblasti krivičnih sankcija, a tu je i izučavanje interakcija različitih segmenata krivičnopravnog sistema na mjere sigurnosti.


Nastava na ovom predmetu, kao i načini provjere znanja usmjereni su kroz različite procese, među kojima se posebno izdvajaju predavanja, seminari, istraživački radovi, stručni i naučni skupovi, prezentacija pisanih radova, proučavanje literature, međunarodnih dokumenata i pozitivnih zakonskih rješenja. To podstiče polaznike studija na sticanje naprednih znanja i vještina, omogućava kompleksno i višedimenzionalno proučavanje nastavnih sadržaja, što sve pruža šire mogućnosti za unapređenje znanja u oblasti izvršenja mjera sigurnosti. U tom smislu, i provjera znanja je prilagođena izloženom i odvija kroz test (30%), pripremu pisanih radova na odabranu temu i njjihovu prezentaciju (20%) i završni ispit koji može biti pismen ili usmen (50%)


Tomić, Z. (2008). Krivično pravo I. Sarajevo: Pravni fakultet.

Petrović, B., Jovašević, D. (2005). Krivično/kazneno pravo Bosne i Hercegovine, Opći dio. Sarajevo: Pravni fakultet.

Novoselec, P. (2007). Opći dio kaznenog prava. Zagreb.

Bačić, F. (1998). Kazneno pravo, opći dio., Zagreb.

Horvatić, Ž., Novoselec, P. (1999). Kazneno pravo: opći dio, Zagreb.

Srzentić, N., Stajić, A., Lazarević, Lj. (2000). Krivično pravo. Opšti deo. Beograd.

Stojanović, Z. (2009). Krivično pravo. Opšti deo. Beograd.

Čejović, B. (2007). Krivično pravo. Beograd.


Babić, M., et. al.(2005). Komentari krivičnih/kaznenih zakona u BiH. Sarajevo: Vijeće Evrope i Evropska komisija.

Zakonski tekstovi važećih krivičnih zakona u Bosni i Hercegovini (KZ BiH, KZ FBiH, KZ RS i KZ BDBiH).

Bačić, F., Pavlović, Š. (2004). Komentar kaznenog zakona. Zagreb: Organizator.

Pavišić, B., Grozdanić, V., Petar, V. (2007), Komentar kaznenog zakona, III izdanje. Zagreb.

71

Lazarević, Lj. (2006). Komentar krivičnog zakonika Republike Srbije. Beograd.

Stojanović, Z. (2009). Komentar krivičnog zakonika. Beograd.

Tomić, Z. (2009) O učiniteljstvu i posrednom učiniteljstvu u materijalnom krivičnom pravu. Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, LII, str. 465‐488.

Tomić, Z. (2009) O pojmovnom određenju saučiniteljstva u materijalnom krivičnom pravu. Pravna misao, broj 9‐10, str. 5‐30.


Realizacija programa prati se kroz nekoliko segmenta: ‐ u fazi pripreme programa, na način da se predloženi okvirni sadržaji porede i provjeravaju sa nastavnim predmetima koji se bave istim ili sličnim pitanjima, ‐ tokom izvođenja nastavnog procesa, kroz komunikaciju sa studentima‐polaznicima studija, – po završetku nastavnog programa, na način da se sagledavaju i provjeravaju znanja stečena tokom nastavnih aktivnosti i – evaluacija putem anonimne ankete.

PRAVNI FAKULTET UNIVERZITETA U SARAJEVU Doktorski studij ‐treći (III) ciklus studija


Naziv predmeta i šifra Odgovornost pravnih osoba za krivična djela


Nositelj predmeta prof.dr Hajrija Sijerčić‐Čolić

Predavači prof.dr Zvonimir Tomić

72

prof.dr Borislav Petrović akademsko osoblje izabrano za naučnu oblast gostujući profesori



Broj ECTS bodova 10

Okvirni sadržaj predmeta Modul I Kriminalitet pravnih osoba 1. 1. Savremeni oblici kriminaliteta i odgovornost pravnih osoba 1. 2. Karakteristike drugih oblika odgovornosti pravnih osoba Modul II Međunarodnopravni aspekti odgovrnosti pravnih Osoba za krivična djela 2. 1. Aktivnosti u okviru Vijeća Evrope 2. 2. Aktivnosti u okviru Evropske Unije 2. 3. Univerzalni dokumenti Modul III Odgovornosti pravnih osoba za krivična djela 3. 1. Materijalnopravni aspekt odgovornosti 3. 2. Procesnopravna pitanja odgovornosti pravnih osoba 3. 3. Izvršenje sankcija za pravne osobe Modul IV Odgovornosti pravnih osoba u savremenom pravu 4. 1. Odgovornost pravnih osoba u BiH 4. 2. Odgovornost pravnih osoba – Uporednopravni prikaz


Odgovornost pravnih osoba za krivična djela razvija se u komparativnom pravu i pravu BiH. S obzirom na značaj i posljedice kriminaliteta pravnih osoba, krivičnopravna pitanja koja se vežu uz ove društvene pojave otvaraju brojna teorijska i praktična pitanja. U cilju razvijanja znanja i sposobnosti za teorijsku i stručnu analizu odgovornosti pravnih osoba za krivična djela, polaznici doktorskog studija proučavaju složena i raznovrsna pitanja krivične odgovornosti pravnih osoba. Posebna se pažnja usmjerava na materijalnopravna i procesnopravna pitanja, te na pitanja izvršenja krivičnih sankcija koje se izriču pravnim osobama. Očekuje se da polaznici doktorskog studija analiziraju i proučavaju institute koji se odnose na odgovornost pravnih osoba za krivična djela, kako u nacionalnom pravnom sistemu, tako i kroz uporednopravnu perspektivu i preko proučavanja međunarodnih instrumenata u ovim oblastima.


Nastava na ovom predmetu, kao i načini provjere znanja usmjereni su kroz različite procese, među kojima se posebno izdvajaju predavanja, seminari, istraživački radovi, stručni i naučni skupovi, prezentacija pisanih radova, proučavanje literature, međunarodnih dokumenata i pozitivnih zakonskih rješenja.

73

Ovakav program podstiče polaznike studija na sticanje naprednih znanja i vještina, omogućava kompleksno i višedimenzionalno proučavanje nastavnih sadržaja. U tom smislu, i provjera znanja je prilagođena izloženom i odvija kroz test (30%), pripremu pisanih radova na odabranu temu i njjihovu prezentaciju (20%) i završni ispit koji može biti pismen ili usmen (50%)


Bačić, F.: Neke napomene uz zakonsko određivanje kaznene odgovornosti pravnih osoba. Hrvatska pravna revija 4(2), 65‐59, 2004.

Sijerčić‐Čolić, H., Hadžiomeragić, M., Jurčević, M., Kaurinović, D., Simović, M.: Komentari zakona o krivičnom/kaznenom postupku u BiH. Sarajevo, 2005. (odabrana poglavlja)

Cartier, M. E. Kaznenopravna odgovrnost pravnih osoba u francuskom pravu. Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 13(1), 279‐293, 2006.

Babić, M., Filipović, Lj., Marković, I., Rajić, Z.: Komentari krivičnih/kaznenih zakona u Bosni i Hercegovini. Knjiga I i II. Sarajevo, 2005;

Bele, I. et al.: Zakon o odgovornosti pravnih oseb za kazniva dejanja s komentarjem. Ljubljana, 2000;

Corpus Juris. Ur. M. Delmas‐Marty. Paris, 1997; Corpus Juris 2000. Prevod: D. Korošec, I. Sket. Ljubljana, 2002;

Derenčinović, D.: Zakon o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela. Zagreb, 2003; Đurđević, Z.: Kaznena odgovornost i kazneni postupak prema pravnim osobama u Republici Hrvatskoj. Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 9 (2003) 2, str. 719‐770;

Jakulin, V.: Odgovornost pravnih oseb za kazniva dejanja v Sloveniji. Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci 21 (1991) 2, str. 725‐740;

Novoselec, P.: Odgovrnost pravnih osoba za kaznena djela – značajna novost u hrvatskom pravnom sustavu. Pravo u gospodarstvu, br. 4, 2002, str. 104‐130;

Sijerčić‐Čolić, H.: Evropsko krivično procesno pravo – regionalna pravna pravila o krivičnom postupku. Pravo i pravda VII (2008) 1, str. 7‐47;

Zakon o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH”, br. 3/03, 32/03, 26/04, 63/04,13/05, 48/05, 46/06, 76/06, 29/07, 32/07, 58/08, 12/09, 16/09, 93/09)

Zakon o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, br. 35/03, 37/03, 56/03, 78/04, 28/05, 55/06, 27/07, 53/07, 9/09, 16/09, 12/10)

74


Zlatarić, B.: Krivična odgovornost pravnih osoba po jugoslovenskom pozitivnom pravu. Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, br. 1‐2, 1959, str. 120‐131.

Zadrić, M.: Modul 5: posebni krivični postupci. Sarajevo, 2006;

Polaznicima doktorskog studija će biti preporučena i druga literatura koja je adekvatna nastavnim sadržajima koji se izučavaju, kao i odgovarajući zakonski tekstovi i međunarodni dokumenti.


Realizacija programa prati se kroz nekoliko segmenta: ‐ u fazi pripreme programa, na način da se predloženi okvirni sadržaji porede i provjeravaju sa nastavnim predmetima koji se bave istim ili sličnim pitanjima, ‐ tokom izvođenja nastavnog procesa, kroz komunikaciju sa studentima‐polaznicima studija, – po završetku nastavnog programa, na način da se sagledavaju i provjeravaju znanja stečena tokom nastavnih aktivnosti, i – evaluacija putem anonimne ankete.



Naziv predmeta i šifra Penitensijarni sistem u uporednom pravu Šifra ‐ IUR III 325i

Nositelj predmeta prof.dr Hajrija Sijerčić‐Čolić

Predavači

prof.dr Zvonimir Tomić prof.dr Borislav Petrović

75




Broj ECTS bodova 10


Modul I ‐ Razvoj krivičnih sankcija 1. 1. Karakteristike savremenih krivičnih sankcija 1. 2. Analiza efikasnosti izvršenja krivičnih sankcija 1. 3. Kategorizacija alternativnih mjera i sankcija

Modul II ‐ Uopšte o penitensijarnom sistemu 2. 1. Različiti modeli izvršenja kazne lišenja slobode 2. 2. Organi nadležni za izvršenja kazne lišenja slobode 2. 3. Izvršenje kazne zatvora i sudski nadzor izvršenja 2. 4. Zatvorsko osoblje

Modul III ‐ Penitensijarni sistem u Evropi 3. 1. Penitensijarni sistem u Evropi – uvodne napomene 3. 2. Harmonizacija nacionalnih sistema 3. 3. Odnos međunarodnih standarda i nacionalnih propisa 3. 4. Penitensijarni sistem Njemačke 3. 5. Penitensijarni sistem Francuske 3. 6. Penitensijarni sistem Italije 3. 7. Penitensijarni sistem u državama nasljednicama ex‐Jugoslavije 3. 8. Mogući pravci razvoja u BiH


Penitensijarno pravo se bavi izvršenjem kazne zatvora u najširem smislu. Obzirom na karakteristiku multidisciplinarnog pristupa u penitensijarnom sistemu pitanja koja se uređuju ovim pravom su specifična i veoma značajna za obrazovanje polaznika doktorskog studija prava. Ako ovome dodamo i posebnosti uporenopravnih rješenja, onda je jasno da u cilju razvijanja znanja i sposobnosti za teorijsku spoznaju i prakatičnu primjenu spomenutih rješenja potrebno penitensijarni sistem jedne države predstaviti na poseban način. Stoga, potrebna znanja i vještine polaznici doktorskog studija mogu steći proučavajući penitensijarne sisteme drugih država kroz predviđeni okvirni sadržaj predmeta, uvažavajući standarde i normative koje postavljaju savremena prava, njihova praksa i međunarodni dokumenti.


Nastava na ovom predmetu, kao i načini provjere znanja usmjereni su kroz različite procese, među kojima se posebno izdvajaju predavanja, seminari, istraživački radovi, stručni i naučni skupovi, prezentacija pisanih radova, proučavanje literature, međunarodnih dokumenata i pozitivnih zakonskih rješenja. Uporednopravni pristup uvijek otvara različite aspekte pitanja o kojima se raspravlja, podstiče polaznike studija na sticanje naprednih znanja i vještina, omogućava kompleksno i višedimenzionalno proučavanje nastavnih sadržaja, što sve pruža šire mogućnosti za unapređenje znanja u oblasti izvršenja kirivičnih sankcija, naročito kazne lišenja slobode. U tom smislu, i provjera znanja je prilagođena izloženom i odvija kroz test (30%), pripremu pisanih radova na odabranu temu i njjihovu prezentaciju (20%) i završni ispit koji može

76

biti pismen ili usmen (50%)


Ambrož, M.: Prevnetivne mešane teorije o namenu kaznovanja. Revija za kriminalistiku in kriminologijo, 59 (2008) 3, str. 239‐248.

Atanacković, D.: Penologija, Beograd, 1988.

Cvitanović, L.: Svrha kažnjavanja u suvremenom kaznenom pravu. Zagreb, 1999.

Dirk, van Z. S.: The 2006 European Prison Rules. Paper for the International Penitentiary Conference. Barcelona, March 2006.

Drev, M.: Panoption ‐ od arhitekture zapora do diagrama oblasti. Revija za kriminalistiko in kriminologijo, 60 (2009) 1, str. 68‐72.

Efikasno upravljanje zatvorima u Bosni i Hercegovini prijem osuđenih lica na izdržavanje kazne zatvora i planiranje tretmana u zatvorima u BiH. Zborinik radova, Zajednički projekat Evropske unije i Vijeća Evrope Sarajevo 2010.

Garland, D.: Punishment and modern society. A study in social theory. Oxford, 1993.

Imprisonment today and tomorrow. International perspectives on prisoners rights and prison conditions. Second edition. Ed. Dirk van Zyl Smit/Frieder Dunkel. The Hague/London/Boston, 2001.

Mrvić‐Petrović, N., Đorđević, Đ., Moć i nemoć kazne. Beograd. 1998.

Murdoch, J.: The treatment of prisoners. European standards. Council of Europa. 2006.

Pakes, F.: Comparative Criminal Justice. Devon, 2005.

Petrovec, D.: Vpliv družbenih sprememb na izvrševanje kazenskih sankcij. Ljubljana, Inštitut za kriminologijo pri Pravni fakulteti, 2004.

Petrovec, D.: O kaznovanju in kazenskih sankcijah. U: Sodobne usmeritve kazenskega materialnega prava. Ur. Alenka Šelih. Ljubljana, 2007, str. 273‐283.

Pinatel, J.: Precis de science penitentiaire. Paris, 1945.

Pradel, Ž.: Istorijat krivičnih doktrina. Beograd, 2008.

Pratt, J. et. al. The New Punitiveness, Trends, theories, perspective. London, 2005.

Sijerčić–Čolić, Hajrija i Vranj, Vildana. Uvod u penologiju i izvršno krivično pravo Bosne i Hercegovine. Sarajevo: Pravni fakultet Sarajevo, 2011.

Sijerčić‐Čolić, H.: Evropska zatvorska pravila (2006). Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu. L, 2007, str. 465 – 494.

Šeparović, Z.: Kazneno izvršno pravo i uvod u penologiju. Zagreb, 2010.

The Oxford history of the prison. Ed. N. Morris i D. J. Rothman. Oxford – New York, 1995.

Tomić, Z.: Krivično pravo I. Sarajevo, 2008.

Vranj, V.: Alternativne mjere i sankcije u krivičnom zakonodavstvu i praksi u Bosni i Hercegovini. Sarajevo, 2009.

Popis literature koja se preporučuje kao

Polaznicima doktorskog studija će biti preporučena i druga literatura koja je adekvatna nastavnim sadržajima koji se izučavaju, kao i

77

dopunska odgovarajući zakonski tekstovi i međunarodni dokumenti.


Realizacija programa prati se kroz nekoliko segmenta: ‐ u fazi pripreme programa, na način da se predloženi okvirni sadržaji porede i provjeravaju sa nastavnim predmetima koji se bave istim ili sličnim pitanjima, ‐ tokom izvođenja nastavnog procesa, kroz komunikaciju sa studentima‐polaznicima studija, – po završetku nastavnog programa, na način da se sagledavaju i provjeravaju znanja stečena tokom nastavnih aktivnosti i – evaluacija putem anonimne ankete.

3.1.1.2.4. Nastavni plan i program pravnoekonomskog smjera

.

78

Prva godina studija

DRUGI

SEMESTAR

Pravno ekonomski smjer


1. Finansijsko pravo‐obavezni predmet smjera 4 10



Ukupno: 3 12 30

Napomena: Student/ica bira dva predmeta sa Liste izbornih predmeta

Na pravnoekonomskom smjeru

1. Evropsko finansijsko pravo

2. Evropsko monetarno pravo

3. Međunarodno porezno pravo

4. Pravo međunarodnih finansijskih institucija

Opis predmeta

79


PRAVNOEKONOMSKI SMJER

Naziv predmeta i šifra Finansijsko pravo – izabrane teme šifra IUR III 422

Nositelj predmeta akademsko osoblje izabrano za naučnu oblast

Predavači gostujući profesori



Broj ECTS 10

Okvirni sadržaj predmeta rada

I dio ‐ Javne finansije ‐ Nastanak i razvoj finansijske znanosti i finansijskog prava ‐ Izvori finansijskog prava ‐ Fiskalna centralizacija i decentralizacija ‐ Javni prihodi i javni rashodi ‐ Porezna administracija u BiH (UINO i PU) ‐ Javni zajmovi II dio ‐ Indirektni porezi ‐ Porezi na potrošnju/promet ‐ PDV ‐ Akcize ‐ Carine ‐ Putarine ‐ Porez na promet nepokretnosti ‐ Porezne reforme i aktualnosti u sistemu indirektnih poreza BiH ‐ Usklađivanje poreznog sistema BiH sa poreznim sistemima zemalja članica Evropske unije III dio ‐ Direktni porezi ‐ Porez na dohodak pojedinaca ‐ Porez na dobit ‐ Porez na imovinu i prihod od imovine ‐ Porezne reforme, aktualna pitanja i problemi u primjeni pojedinih oblika direktnih poreza IV ‐ dio Budžetsko pravo ‐ Bužetska načela ‐ Budžetski postupak ‐ Budžetska kontrola ‐ Budžetske reforme


Proširenje općeg i sticanje dodatnog znanja o finansijskom pravu, poreznom pravu i budžetskom pravu s osvrtom na finansijsko, porezno i budžetsko pravo Bosne i Hercegovine, uključujući historijske i komparativne aspekte. Usvajanje osnovnih spoznaja o finansijskom pravu i javnim finansijama savremenih zemalja i Bosne i Hercegovine. Upoznavanje sa pravnim okvirom za uspostavu i provođenje propisa iz oblasti finansijskog prava, te posebno poreznog prava što podrazumijeva: izvore, temeljne principe, raspodjelu ovlasti između zakonodavne i izvršne vlasti, distribuciju ovlasti u centraliziranim i federalno uređenim zemljama, te

80

decentralizaciju u BiH, poreznu administraciju, te ciljeve i efekte mjera porezne politike. Posebno razumijevanje procesa sistema indirektnih i sistema indirektnih poreza, ciljeva i učinaka primjene pojedinih poreznih oblika. Sticanje naprednog stupnja znanja o pozitivnom poreznom pravu Bosne i Hercegovine, o pozitivnom budžetskom pravu, reformi poreznog sistema BiH, usklađivanju porezne politike BiH sa zahtjevima koji se postavljaju u pogledu priključivanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji. Osposobljavanje studenata za: ‐ identificiranje slabosti javnih finansija Bosne i Hercegovine; ‐ spoznaju aktualnih procesa integriranja i utjecaja takvih procesa na finansijsko pravo, spoznaju o promjenama nastalim usljed procesa globalizacije, spoznaju o pravcima poreznih reformi i o trendovima u pogledu primjene pojedinih instituta iz oblasti javnih finansija; ‐ analizu prednosti i nedostataka u pozitivnom finansijskom pravu, sve s ciljem osposobljavanja kandidata za samostalan istraživački rad u oblasti finansijskog prava


Nastava se realizira kroz predavanja, diskusije i pp‐prezentacije, uz učešće gostujućih predavača, po utvrđenom rasporedu shodno utvrđenim tematskim cjelinama u trajanju od 15 sedmica. Ispit se polaže u pismenom i usmenom obliku. Ocjena se formira na osnovu evaluacije svih oblika studentskog rada tokom trajanja predavanja i završnog ispita.

Popis osnovne literature potrebne za studij i za pripremanje završnog ispita

Brautigam D., Odd‐Helge F., Moore M.: Taxation and State‐Building in Developing Countries, Cambridge University Press, 2008.

Dautbašić Ismet: Finansije i finansijsko pravo, VII – izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Magistrat Sarajevo ‐ Editio iuristica, Sarajevo, 2004. godine

Diamond J.W.‐ Zodrow G.R.: Fundamental Tax Reform, Issues, Choices and Implications, MIT Press, 2008.

Galeotti G. ‐ Marrelli M.: Design and Reform of Taxation Policy, Financial and Monetary Policy Studies ‐ Volume 25, Kluwer Academic Publishers, 1992.

Gruber Jonathan, Public Finance and Public Policy, Worth Publishers, New York, 2005.,

Jelčić, Božidar, Lončarić‐Horvat, Olivera, Šimović, Jure, Arbutina, Hrvoje: Financijsko pravo i financijska znanost, Narodne novine, Zagreb, 2008.g.,

Jones M. Sally and Rhoades‐Catanach Shelley: Principles of Taxation: Advanced Strategies, McGraw‐Hill Irwin, 2002.

81

Musgrave, Richard & Peggy: Javne financije u teoriji i praksi, prijevod ‐ Institut za javne financije, Zagreb, 1993.g.,

Rosen S. Harvey, Javne financije, Institut za Javne Financije, Zagreb, 1999.g.,

Sijbren Cnossen & Hans‐Werner Sinn, Public Finance and Public Policy in the New Century, CESifo Massachusetts Institute of Technology, 2003.,

Thuronyi Victor, Tax Design and Drafting, Volume I ‐ II, International Monetary Fund, 1996.

Popis preporučene dopunske literature

Begić, I. Kasim: Poreski sistem i poreska politika BiH, Ekonomski Institut, Sarajevo, 1992.g.

Ganghof Steffen: Globalization, Tax Reform Ideals and Social Policy Financing, Global Social Policy 2005; 5; 77

International and Comparative Taxation ‐ Essays in Honour of Klaus Vogel, Series on International Taxation No: 26, Kluwer Law International, 2002.,

Jurinski James John, Tax Reform, Contemporary World Issues, ABC‐CLIO, Santa Barbara, California, 2000.,

Musgrave A. Richard, Kratka povijest fiskalne doktrine, Institut za Javne Financije, Zagreb, 1998.g.,

Rabbe A. W., Whittenburg G.E., Sanders D.L.: Federal Tax Research, 7th Edition, Thomson South‐Western, 2006.

Thuronyi Victor, Comparative Tax Law, Kluwer Law International, 2003.,

Vigvari Andraš, Raičević Božidar, Zvonko Brnjas, Osnovi teorije državnog budžeta i finansijski poslovi samouprava, prošireno, dopunjeno i prilagođeno izdanje, Evropski pokret u Srbiji, Beograd 2003.


Kvalitet nastave kontorlira se tokom izvođenja nastave, kroz prisutnost i aktivno učešće studenata u nastavi, te kroz reakcije studenata. Profesori će biti u svakom trenutku dostupni (konsultacije, elektronska pošta) zainteresiranim studentima. Nakon provedene nastave posignuti nivo kvaliteta se kontrolira kroz praćenje rezultata ispita, te evaluacijskim obrascima/anketom. Dobiveni rezulatati uzimaju se u obzir prilikom evalucije samog nastavnog plana i programa i eventualne izmjene istog.



Naziv predmeta i šifra Evropsko finansijsko pravo Šifra ‐ IUR III 421i


82




Broj ECTS 10

Okvirni sadržaj predmeta Finansijsko pravo i evropske integracije Institucije Evropske unije i proces donošenja odluka o finansijskim i fiskalnim pitanjima Fiskalni federalizam u EU Fiskalna i budžetska politika EU Osnovne odrednice budžeta EU (nastanak, načela, regulacija i postupak donošenja) Budžetska politika EU Prihodi budžeta EU Rashodi budžeta EU Redistribucija sredstava budžeta EU Porezna struktura zemalja članica EU Fiskalna harmonizacija u EU Harmonizacija indirektnih poreza Harmonizacija poreza na promet Harmonizacija akciza Harmonizacija indirektnih poreza Harmonizacija sistema oporezivanja preduzeća Harmonizacija sistema oporezivanja dohotka pojedinca Porezna konkurencija u zemljama članicama EU i modeli sprječavanja štetne porezne konkurencije Upravljanje instrumentima porezne i budžetske politike


Upoznavanje studenata sa procesom integracije zemalja članica Evropske unije, ekonomske razvojnim i drugim motivima integriranja, institucijama Evropske unije i procesom donošenja odluka s posebnim osvrtom na odluke o fiskalnim pitanjima. Nadalje studenti trebaju savladati temeljne odrednice i načela budžeta Unije, proceduru njegovog donošenja, strukture prihoda i rashoda budžeta EU, te kontrolu njegova izvršenja. Fiskalna harmonizacija je druga značajna oblast koju studenti trebaju savladati kroz motive, načela i instrumentarij ovog procesa, te njegove efekte. Pored toga očekuje se da će se kroz istraživanje, diskusije, prezentacije razviti kreativno i kritičko mišljenje i formirati stavovi o perspektivama Evropske unije koje se otvaraju njenim daljim proširenjem, potencijalnim novim modalitetima prikupljanja prihoda Unije i eventualnim širenjem ili sužavanjem rashoda budžeta EU.


Nastava se realizira kroz predavanja, diskusije i pp‐prezentacije, uz učešće gostujućih predavača, po utvrđenom rasporedu shodno utvrđenim tematskim cjelinama u trajanju od 15 sedmica. Tokom izvedbe i prezentiranja nastavnim programom utvrđenog gradiva predviđena je i konsultativna nastava. Ispit se polaže u pismenom i usmenom obliku. Ocjena se formira na osnovu evaluacije svih oblika studentskog rada tokom trajanja

83

predavanja i završnog ispita, na način da 50% ocjene čine rezultati aktivnosti studenta ostvarenih u toku nastavnog procesa, a 50% ocjene čini završni ispit.

Popis osnovne literature za pripremanje završnog ispita

Baimbridge M. and Whyman P.: Fiscal Federalism and European Economic Integration, Routledge, 2004.

Giovanoli Mario and Devos Diego: International Monetary and Financial Law, The Global Crisis, Oxsford University Press, 2010.

Nikolić Aleksandra:Evropske javne finansije i budžet Evropske unije, Novi Sad, 2008.

Šimović J., Šimović H.: «Fiskalni sustav i fiskalna politika Europske unije», Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2006.


Tait, A.A. (1988), Value Added Tax: International Practice and Problems,Washington: International Monetary Fund.

Popović, Dejan: Nauka o porezima i poresko pravo, Open Society Institute/Colpi, Beograd, 1997.g.,

Shiller J. Robert: Novi financijski poredak ‐ rizik u 21. stoljeću, Masmedia, Zagreb, 2004.g.,

Neal Larry & Barbezat Daniel: The Economics of The European Union and The Economies of Europe, Oxford University Press, 1998

Vigvari Andraš, Raičević Božidar, Zvonko Bmjas, Osnovi teorije državnog budžeta i finansijski poslovi samouprava, prošireno, dopunjeno i prilagodeno izdanje, Evropski pokret u Srbiji, Beograd 2003.

Messere, Ken C.: Tax Policy in OECD Countries, IBFD, Amsterdam, 1993;


Kvalitet nastave kontorlira se tokom izvođenja nastave, kroz prisutnost studenata na časovima nastave i njihovo aktivno učešće, te kroz reakcije studenata. Profesori će biti u svakom trenutku dostupni (konsultacije, elektronska pošta) zainteresiranim studentima. Nakon provedene nastave posignuti nivo kvaliteta se kontrolira kroz praćenje rezultata ispita, te evaluacijskim obrascima/anketom. Dobiveni rezulatati uzimaju se u obzir prilikom evalucije samog nastavnog plana i programa i eventualne izmjene istog.



Naziv predmeta i šifra Evropsko monetarno pravo Šifra ‐ IUR III 422i

84





Broj ECTS 10

Okvirni sadržaj predmeta Historijski osvrt na nastanak Evropske monetarne unije Evropski monetarni sistem Evropska monetarna unija Izvori Evropskog monetarnog prava Monetarna politika u EMU Troškovi i koristi od EMU Euro i finansijska integracija u EMU Proširenje EMU Evropska centralna banka Evropska investiciona banka – EIB Evropska banka za obnovu i razvoj – EBRD Harmonizacija monetarnih politika unutar Evropske unije (između država članica EMU i država izvan EMU)


Upoznavanje sa evropskim monetarnim pravom, institucijama evropskog monetarnog prava, razlozima uspostave evropskog monetarnog sistema i njegovo pretvaranje u EMU. Usvajanje novih znanja o Evropskoj centralnoj banci i njenom djelovanju. Stjecanje novih znanja o monetarnim odnosima unutar Evropske unije, odnosima između zemalja članica EMU i zemalja Evropske unije koje nisu pristupile monetarnoj uniji, a sve s ciljem unapređenja znanja i stjecanja dodatnih vještina za samostalno obavljanje istraživačkog rada u užoj naučnoj oblasti.


Nastava se realizira kroz predavanja, diskusije i pp‐prezentacije, uz učešće gostujućih predavača, po utvrđenom rasporedu shodno utvrđenim tematskim cjelinama u trajanju od 15 sedmica. Tokom izvedbe i prezentiranja nastavnim programom utvrđenog gradiva predviđena je i konsultativna nastava. Ispit se polaže u pismenom i usmenom obliku. Ocjena se formira na osnovu evaluacije svih oblika studentskog rada tokom trajanja predavanja i završnog ispita, na način da 50% ocjene čine rezultati aktivnosti studenta ostvarenih u toku nastavnog procesa, a 50% ocjene čini završni ispit.


Baimbridge M. and Whyman P.: Fiscal Federalism and European Economic Integration, Routledge, 2004.

Giovanoli Mario, International Monetary Law: Issues for the New Millennium, Oxsford University Press, 2000.


Kern Alexander, Rahul Dhumale and John Eatwell: Global

85

Governance of Financial Systems: The International Regulation of Systemic Risk, Oxford University Press,

The European Central Bank and the Single Financial Market in the EU ‐ SEPA, regulation and competition based on a presentation before a two‐day seminar on "EU Financial Services Regulation: completing the internal market", held at Queen Mary, University of London, on 26‐27 October 2006.

Chalmers et al,: European Union Law (2006).

Moloney: EC Securities Regulation, 2nd edition (2008).

Usher, The Law of Money and Financial Services in the European Community, 2nd edition (2000).

Andenas et al, European Economic and Monetary Union: the Institutional Framework (1997).

Ostala osnovna literatura će biti prezentirana studentima na početku semestra.


Komazec, Slobodan i Ristić, Žarko: Monetarne i javne finansije, Jantar grupa Beograd, Beograd, 2002.g.,

Neal Larry & Barbezat Daniel: The Economics of The European Union and The Economies of Europe, Oxford University Press, 1998

Ganić Mehmed: Evropska monetarna unija, Šahinpašić, Sarajevo, 2004.

International Law Association: New Delhi Conference (2002)

Committee On International Monetary Law


U fazi pripreme nastavnog programa kvaliteta se prati poređenjm sa sličnim programima koji se izvode na drugim univerzitetima/fakultetima. U fazi izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praćenjem pohađanja nastave, kroz prisutnost i aktivno učešće studenata u nastavi, te praćenjem reakcije studenata.Studenti se u mogu obratiti nastavnicima s katedre, lično ili putem elektronske pošte. Profesori će biti u svakom trenutku dostupni (konsultacije, elektronska pošta) zainteresiranim studentima.



Naziv predmeta i šifra Međunarodno porezno pravo Šifra IUR III 423i

86

Nositelj predmeta akademsko osoblje izabrano na naučnu oblast




Broj ECTS 10

Okvirni sadržaj predmeta I ‐ Uvod u međunarodno oporezivanje Pojam međunarodnog poreznog prava Principi međunarodnog poreznog prava Izvori međunarodnog poreznog prava (bilateralni i multilateralni ugovori) Utjecaji domaćeg poreznog sistema i nacionalnih poreznih principa na međunarodno oporezivanje – tretman nerezidentnih poreznih obveznika (porezno rezidenstvo ili fiskalni domicil; izvor dobiti ili gubitka; izračunavanje porezne obaveze; porezni tretman gubitaka; pravila porezne konsolidacije; pasivni dohodak; inostrane porezne olakšice) Porezni rajevi i off‐shore finansijski centri, dozvoljeno izbjegavanje poreza i porezna evazija, pranje novca, povjerljivost bankarskih informacija). Međunarodno dvostruko oporezivanje i međunarodno izbjegavanje porezne obaveze Pojam dvostrukog oporezivanja i historijski osvrt na nastanak dvostrukog oporezivanja Vrste dvostrukog oporezivanja Metode izbjegavanja dvostrukog oporezivanja Sredstva izbjegavanja dvostrukog oporezivanja Unilateralna – nacionalno zakonodavstvo Modeli poreznih Konvencija (OECD MC, UN MC I USA MC) Ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja potpisani između Bosne i Hercegovine i drugih zemalja II ‐ Međunarodno izbjegavanje porezne obaveze A. Vrste međunarodnog izbjegavanja porezne obaveze Off‐shore centri Transfer pricing Treaty shopping Potkapitaliziranje B. Mjere protiv međunarodnog izbjegavanja porezne obaveze a) Međunarodna saradnja poreznih administracija b) mjere oporezivanja obveznika usljed promjene državljanstva /poreznog rezidenstva; III ‐ Neka savremena pitanja međunarodnog poreznog prava Elektronska trgovina i prekogranična plaćanja putem kompjuterskih softvera; Štetna porezna konkurencija


Upoznavanje sa poreznim principima na kojima se temelji međunarodno porezno pravo, izvorima međunarodnog poreznog prava, pojavi međunarodnog dvostrukog oporezivanja i modusima

87

njegovog suzbijanja. Međunarodno izbjegavanje porezne obaveze kojem se pristupa na organiziran način privlači pažnju međunarodne finansijskopravne naučne i stručne javnosti kako bi se iznašli najučinkovitiji modaliteti saradnje i spektrumi mjera za otklanjanje ove nepoželjne pojave. Studenti će se upoznati i sa aktualnim problemima i otvorenim pitanjima iz oblasti međunarodnog poreznog prava o kojima će kroz analitički pristup biti spremni raspravljati u svjetlu prospekcije ove naučne discipline, te primjenjujući odgovarajuću metodologiju i stečene vještine vršiti samostalna istraživanja.


Nastava se realizira kroz predavanja, diskusije i pp‐prezentacije, uz učešće gostujućih predavača, po utvrđenom rasporedu shodno utvrđenim tematskim cjelinama u trajanju od 15 sedmica. Tokom izvedbe i prezentiranja nastavnim programom utvrđenog gradiva predviđena je i konsultativna nastava. Ispit se polaže u pismenom i usmenom obliku. Ocjena se formira na osnovu evaluacije svih oblika studentskog rada tokom trajanja predavanja i završnog ispita, na način da 50% ocjene čine rezultati aktivnosti studenta ostvarenih u toku nastavnog procesa, a 50% ocjene čini završni ispit.


International and Comparative Taxation ‐ Essays in Honour of Klaus Vogel, Series on Intemational Taxation No: 26, Kluwer Law International, 2002.,

Lymer A. and Hasseldine J.: The International Taxation System, Kluwer Academic Publishers, 2002.

Lončarić Horvat, Olivera, i Hrvoje Arbutina, Osnove međunarodnog poreznog prava, Narodne novine, 2007.

Rohatgi Roy, Basic International Taxation, Kluwer Law International, 2002.

Thuronyi Victor, Comparative Tax Law, Kluwer Law International, 2003.,


Creedy J. and Gemmell N.: Modeling Tax Revenue Growth, Edward Elgar Publishing Limited, 2006.

Doernberg L. Richard, Međunarodno oporezivanje u sažetom obliku, Magistrat i COLPI, Sarajevo, 1999. godine.

Genschel Phelipp: Globalization, Tax Competition, and the Welfare State, Politics Society 2002; 30; 245

Howell H. Zee. World Trends In Tax Policy: An Economic Perspective, Intertax, 32 (8/9). Amsterdam: Kluwer Law International, 2004

Sijbren Cnossen & Hans‐Werner Sinn, Public Finance and Public Policy in the New Century, CESifo Massachusetts Institute of Technology, 2003


U fazi pripreme nastavnog programa kvaliteta se prati poređenjm sa sličnim programima koji se izvode na drugim univerzitetima/fakultetima.U fazi izvedbe nastavnog programa

88

kvaliteta se kontrolira praćenjem pohađanja nastave, kroz prisutnost i aktivno učešće studenata u nastavi, te praćenjem reakcije studenata.Studenti se u mogu obratiti nastavnicima s katedre, lično ili putem elektronske pošte. Profesori će biti u svakom trenutku dostupni (konsultacije, elektronska pošta) zainteresiranim studentima. Nakon provedene nastave posignuti nivo kvaliteta se kontrolira kroz praćenje rezultata ispita (da li su i koliko znanja i vještina studenti usvojili prema nastavnim programom predviđenoj predmetnoj nastavi – što će se uzimati u obzir pri eventualnim izmjenama nastavnog programa i metoda izvođenja nastave), te evaluacijskim obrascima/anketom (o kvaliteti izvedene nastave).



89

Naziv predmeta i šifra Pravo međunarodnih finansijskih institucija


Nositelj predmeta Akademsko osoblje izabrano za naučnu oblast




Broj ECTS 10

Okvirni sadržaj predmeta Uvod u međunarodne finansijske odnose Međunarodne finansijske institucije Historijski osvrt na nastanak međunarodnih finansijskih institucija Pravni okvir uspostave i djelovanja međunarodnih finansijskih institucija Globalizacija i pravo međunarodnih finansijskih institucija Međunarodni monetarni fond – IMF (Ciljevi IMF, uspostava IMF, Pravila IMF‐a, zahtjevi za članstvo u IMF‐u; operacije IMF‐a, uloga IMF‐a) Međunarodna banka za obnovu i razvoj –IBRD (historijski osvrt i struktura Banke) Međunarodno udruženje za razvoj ‐ IDA Međunarodna finansijska korporacija ‐ IFC Multilateralna agencija za garantiranje investicija – MIGA Banka za međunarodne obračune‐ BIS Regionalne banke za razvoj Interamerička banka za razvoj – IADB Evropska banka za obnovu i razvoj – EBRD Afrička banka za razvoj AfDA Afrički fond za razvoj AFD Azijska banka za razvoj AsDB Evropska centralna banka Evropska investicijska banka Problemi nastali djelovanjem međunarodnih finansijskih institucija (razlozi za i protiv njihovog djelovanja) Reforme prava međunarodnih institucija


Upoznavanje studenata sa karakteristikama međunarodnih finansijskih institucija, historijskim pregledom nastanka MFI i njihovim vrstama, te principima na kojima se zasnivaju i održavaju međunarodni finansijski odnosi i pravo međunarodnih finansijskih institucija. Studenti će se upoznati i sa aktualnim problemima i otvorenim pitanja iz oblasti međunarodnog prava i međunarodnih finansijskih odnosa o kojima će kroz analitički pristup biti spremni istraživati i primjenjivati, postojeće propise i akte kojima je regulirana ova oblast, ali raspravljati o, i kritizirati stanje i perspektive ove naučne discipline, kao i osposobiti se za daljnji kreativan istraživački rad u užoj naučnoj oblasti.


Nastava se realizira kroz predavanja, diskusije i pp‐prezentacije, uz učešće gostujućih predavača, po utvrđenom rasporedu shodno utvrđenim tematskim cjelinama u trajanju od 15 sedmica. Tokom

90

izvedbe i prezentiranja nastavnim programom utvrđenog gradiva predviđena je i konsultativna nastava. Ispit se polaže u pismenom i usmenom obliku. Ocjena se formira na osnovu evaluacije svih oblika studentskog rada tokom trajanja predavanja i završnog ispita, na način da 50% ocjene čine rezultati aktivnosti studenta ostvarenih u toku nastavnog procesa, a 50% ocjene čini završni ispit.


John W. Head: Losing the Global

Development War, A Contemporary Critique of the IMF, the World Bank, and the WTO, Brill / Martinus Nijhoff Publishers, 2009.

Giovanoli Mario, International Monetary Law: Issues for the New Millennium, Oxsford University Press, 2000.


Ostala osnovna literatura će biti prezentirana studentima na početku semestra.


Shiller J. Robert: Novi financijski poredak ‐ rizik u 21. stoljeću, Masmedia, Zagreb, 2004.g.,

Rosen S. Harvey, Javne financije, Institut za Javne Financije, Zagreb, 1999.g.,

Komazec Slobodan – Ristić Žarko: Globalni finansijski menadžment, Čigoja‐štampa, Beograd, 1998.g.,

Đurović Radomir: Međunarodno privredno pravo ‐ sa obrascima ugovora, Savremena administracija, Beograd, 2004.g.,

Miller, R.L., Vanhoose, D.D., Moderni novac i bankarstvo, MATE, Zagreb, 1997.


U fazi pripreme nastavnog programa kvaliteta se prati poređenjem sa sličnim programima koji se izvode na drugim univerzitetima/fakultetima. U fazi izvedbe nastavnog programa, kvaliteta se kontrolira praćenjem pohađanja nastave, kroz prisutnost i aktivno učešće studenata u nastavi, te praćenjem reakcije studenata. Studenti se u mogu obratiti nastavnicima s katedre, lično ili putem elektronske pošte. Profesori će biti u svakom trenutku dostupni (konsultacije, elektronska pošta) zainteresiranim studentima. Nakon provedene nastave posignuti nivo kvaliteta se kontrolira kroz praćenje rezultata ispita (da li su i koliko znanja i vještina studenti usvojili prema nastavnim programom predviđenoj predmetnoj nastavi – što će se uzimati u obzir pri eventualnim izmjenama nastavnog programa i metoda izvođenja nastave), te evaluacijskim obrascima/anketom (o kvaliteti izvedene nastave).

91

3.1.1.2.5. Nastavni plan i program pravnohistorijskog i komparativnopravnog smjera

.

Prva godina studija

DRUGI

SEMESTAR

Pravnohistorijski i komparativnopravni smjer


1. Bosansko pravo:tranzicija i tradicija ‐

obavezni predmet smjera

4 10



Ukupno: 3 12 30

Napomena: Student/ica bira dva predmeta sa Liste izbornih predmeta

na pravnohistorijskom i komparativnopravnom smjeru

1. Pristupi izučavanju komparativnog prava 2. Pravo i revolucija 3. Mjesto i doprinos pandektistike modernom evropskom pravu 4. Ideje humanizima i prirodnopravne škole u procesu donošenja evropskih

građanskih zakona

Opis predmeta

92


PRAVNOHISTORIJSKI I KOMPARATIVNO PRAVNI SMJER

Naziv predmeta i šifra Bosansko pravo: tranzicija i tradicija Šifra ‐ IUR III 522

Nositelj predmeta prof. dr Mustafa Imamović, prof. dr. Enes Durmišević


Status predmeta obavezni predmet smjera ‐ drugi semestar


Broj ECTS bodova 10

Okvirni sadržaj predmeta Predmet izučavanja su institucije bosanskog prava u kontesktu smjene različitih državnopravnih okvira. Institucije srednjovjekovnog običajnog prava u Bosni i njihova transformacija u okvire klasičnog osmanskog prava Institucije osmanskog prava u Bosni Modernizacija klasičnih osmanskih pravnih ustanova u periodu tanzimatskih reformi u XIX stoljeću Recepcija osmanskog prava u Bosni i Hercegovini nakon okupacije 1878. godine i pitanje tranzicije pravnih sistema Vidovdanski ustavni poredak i bosanskohercegovačko pravno područje Pitanje unifikacije prava za vrijeme šestojanuarskog režima Novi pravni poredak i pitanje pravnog kontinuiteta u drugoj polovini XX stoljeća


korištenje pravno‐historijskog i drugih metoda za rasvjetljavanje fenomena razvoja bosanskog prava, posebno sa stanovišta tranzicija pravnih poredaka koje karakteriziraju taj razvoj;

sagledavanje razvitka pravnih institucija u Bosni i Hercegovini koji se odlikuju koegzistencijom starog i novog, pisanog i nepisanog, svjetovnog i vjerskog, te orijentalnog i evropskokontinentalnog prava;

izučavanje interakcija različitih pravnih kultura na institucije bosanskog, odnosno bosanskohercegovačkog prava, i

razvijanje kritičke svijesti o kontinuitetu pravnih institucija na tlu Bosne i Hercegovine.


Predavanja i konsultacije.Provjera znanja studenata vrši se putem pisanja eseja na odabrane teme i njihovog prezentiranja (20 %), testa (30%), i završnog ispita (50%).


M. Akif Ajdin, Pravo kod Osmanlija (str. 515‐585), u knjizi: Historija osmanske države i civilizacije, Orijentalni institut u Sarajevu, Sarajevo, 2004.

Dženana Čaušević, Pravno‐politički razvitak Bosne i Hercegovine ‐ Dokumenti sa komentarima, Magistrat, Sarajevo, 2005.

93

Enes Durmišević, Šerijatsko pravo i nauka šerijatskog prava u Bosni i Hercegovini u prvoj polovini XX stoljeća, Pravni Fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2008.

Mustafa Imamović, Historija države i prava Bosne i Hercegovine, III izdanje, Magistrat, Sarajevo, 2003.

Mustafa Imamović, Pravni položaj i unutrašnjo‐politički razvitak Bosne i Hercegovine od 1878. do 1914., Magistrat i Pravni fakultet u Sarajevu, Sarajevo, 2007.

Judaizam i ljudska prava, priredio Eliezer Papo, Pravni centar, Sarajevo, 1998.

Fikret Karčić, Studije o šerijatskom pravu i institucijama, El‐Kalem i Centar za napredne studije, Sarajevo, 2011.

Ljudska prava i katolička crkva, Pravni centar, Sarajevo, 2000. godina

Hodimir Sirotković, Povijest država i prava naroda SFR Jugoslavije, Zagreb, 1988.

Eugen Sladović, Upravna nauka i upravno pravo Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1916.

Eugen Sladović, Islamsko pravo u Bosni i Hercegovini, Beograd, 1926.

Aleksandar Solovjev, Vlasteoske povelje bosanskih vladara, Istorisko‐pravni zbornik, Pravni fakultet u Sarajevu, Sarajevo, 1949, str. 79‐105

Albert Vajs, Neke specifične zakonitosti u istorijskom razvoju prava, u, Zbornik radova iz pravne istorije posvećen Albert Vajsu, Institut za pravnu istoriju na Pravnom fakultetu u Beogradu, Beograd, 1966., str. 11‐32.

Ljubomir Zovko, Bosna i Hercegovina 1918‐1943, Mostar, 1990.


Anto Babić, Diplomatska služba u srednjovjekovnoj Bosni, Međunarodni centar za mir, Sarajevo, 1995.

Leon Geršković, Dokumenti o razvoju narodni vlasti u NOB‐i, Beograd, 1948.

Mustafa Imamović, Normativna politika šestojanuarske diktature, Zbornik Pravnog fakulteta u Rijeci, 12/1991.

Dragoslav Janković, Sudska organizacija i sudski postupak, u knjizi: Istorija država i prava jugoslovenskih naroda, Naučna knjiga, Beograd, 1997, str. 131‐134.

Fikret Karčić, Šerijatski sudovi u Jugoslaviji 1918‐1941, Islamski teološki fakultet, Sarajevo, 1986.

Eugen Sladović, Ženidbeno pravo, Zagreb, 1925.

Vojislav Spaić, O baštinskom sistemu u srednjevjekovnoj Bosni, Istorijsko‐pravni zbornik, Pravni fakultet u Sarajevu, Sarajevo, 1949, str. 107 115.

PRAVNIFAKULTETUNIVERZITETAUSARAJEVUDoktorskistudij‐treći(III)ciklusstudija

PRAVNOHISTORIJSKIIKOMPARATIVNOPRAVNISMJER

94

Nazivpredmetaišifra Pristupiizučavanjukomparativnogprava

Šifra‐IURIII521i

Nositeljpredmeta prof.drFikretKarčićPredavači akademskoosobljeizabranozanaučnuoblast

gostujućiprofesori.Statuspredmeta izbornipredmetsmjeraBrojnastavnihsati 60BrojECTSbodova 10Okvirnisadržajpredmeta Ovaj predmet izučava glavne teorijske i metodološke pristupe

izučavanjukomparativnogprava, tevezekomparativnogprava idrugihnaukaifenomena.Obuhvatasljedećeteme:KomparativnopravoikomparativnoznanjeFunkcionalnipristupkomparativnompravuKomparativnopravo:izučavanjesličnostiirazlikaKomaparativnepravneporodiceikomparativnetradicijeKomparativnopravoiizučavanjepravnihtransplantairecepcijaKomparativnopravoijezikKomparativnopravoipravnekultureKomparativnopravoireligijaKomparativnopravoidruštveno‐pravnenaukeKomparativnopravoikritičkepravnestudije

Općaispecifičnaznanjaivještine

Produbljeniuvidu teorijske imetodološke temekomparativnogprava;Napredno znanje o vrijednostima i primjenljivosti pojedinihteorijaimetodakomparativnogprava;Praktičnoosposobljavanjestudenatazasamostalnoistraživanjeuoblastikomparativnogprava.

Obliciprovođenjanastaveinačinprovjereznanja

Predavanja i konsultacije. Provjera znanja studenata vrši seputem pisanja eseja na odabrane teme i njihovog prezentiranja(20 %), prikaza knjiga (30%), i završnog ispita koji je usmeni(50%).

Popisliteraturepotrebnezastudijizapolaganjeispita

MathiasReimanniReinhardZimmermann(ur.),TheOxfordHandbookofComparativeLaw(OxfordUniversityPress,2006),str.305‐837.AlanWatson,ComparativeLaw:Law,RealityandSociety(LakeMary,FL:WandeplasPublishing,2010),str.322.

Popisliteraturekojasepreporučujekaodopunska

MerkVanHoecke(ur.),EpistemologyandMethodologyofComparativeLaw(2004).PierreLegrandiRoderickMunday(ur.),ComparativeLegalStudies.TraditionsandTransitions(2003);

CliffordGeertz,„LocalKnowledge:FactandlawinComparativePerspective“,uIsti,LocalKnowledge(1993)

Symposium:„NewApproachestoComparativeLaw,UtahLawReview(1997).DirkBerg‐Schlosser,„ComparativeStudies:MethodAndDesign“,InternationalEncyclopediaoftheSocialandBehavioralSciences,(vol.4,2001).

Načinpraćenjakvaliteteiuspješnostiizvedbe

Kontunirano se prati redovno pohadjanje nastave i interakcijastudenata. Studenti semogu obratiti nastavniku lično ili putem

95

PRAVNIFAKULTETUNIVERZITETAUSARAJEVUDoktorskistudij–treći(III)ciklusstudija

PRAVNOHISTORIJSKIIKOMPARATIVNOPRAVNISMJERNazivpredmetaišifra Pravoirevolucija Šifra‐IURIII522i

Nositeljpredmeta prof.dr.FikretKarčićPredavači akademskoosobljeizabranozanaučnuoblast

gostujućiprofesori.Statuspredmeta izbornipredmetsmjeraBrojnastavnihsati 60BrojECTSbodova 10Okvirnisadržajpredmeta Ovajpredmetizučavaodnoseizmedjurevolucijeipravau

komparativnojperspektivi.Uključujesljedećeteme:Njemačkarevolucijaitransformacijanjemačkogpravau16.vijekuEngleskarevolucijaitransformacijaengleskogpravau17.vijekuFrancuskarevolucijaitransformacijafrancuskogpravau18.vijekuAmeričkarevolucijaitransformacijaameričkogpravau18.vijekuOktobarskarevolucijaitransformacijaruskogpravau20.vijekuIranskarevolucijaitransformacijairanskogpravau20.vijekuUslučajusvaketransformacijepravaizučavajusepromjenepravnefilozofije,krivičnogigradjanskogprava.

Općaispecifičnaznanjaivještine Produbljeniuvidufenomendruštvenerevolucijeipravnetransformacije;Naprednoznanjeotumačenjuhistorijskogprocesa;Praktičnoosposobljavanjestudenatazasamostalnoistraživanjeuoblastikomparativnepravnehistorije.


Predavanjaikonsultacije.Provjera znanja studenata vrši se putem pisanja eseja naodabrane teme i njihovog prezentiranja (20 %), prikazaknjiga(30%),izavršnogispitakojijeusmeni(50%).


HaroldJ.Berman,LawandReolution,II,(HarvardUniversityPress,2003).

JackP.Greene,TheConstitutionalOriginsofAmerican

predmeta elektronske pošte. Ocjenjivanje studenata vrši se premautvrdjenim kriterijima koji su poznati studentima od samogpočetkaprograma.Pozavršetkunastavevršiseanonimnaanketao uspješnosti izvedbe predmeta. Nalazi ankete analiziraju se naKatedriiuzimajuuobzirradiunapredjenjaefikasnostinastavnogprocesa.

96

Revolution(CambridgeUniversityPress,2010.) DonaldSutherland,MurderinAubague:Lynching,Law

andJusticeduringtheFrenchRevolution(CambridgeUniversityPress,2009).

TomLamarr,OctoberRevolution(UniversityPressofColorado,1998).

SamiZubaida,Islam,thePeopleandtheState:PoliticalIdeasandMovementsintheMiddleEast(I.B.Tauris,2001).


EugenPusić(ur.),Francuskarevolucija:ljudskapravaipolitičkademokracijanakondvjestogodina,(Zagreb:Globus,1991).

EricHobswan,Dobarevolucije(Zagreb,1987). GordonS.Wood,TheAmericanRevolution:AHistory

(ModernLibrary,2003). ErvandAbrahamian,IranBetweenTwoRevolutions

(PrincetonUniversityPress,1982). WilliamDoyle,TheOxfordHistoryoftheFrench

Revolution(OxfordUniversityPress,2003).Načinpraćenjakvaliteteiuspješnostiizvedbepredmeta

Kontunirano se prati redovno pohadjanje nastave iinterakcijastudenata.Studentisemoguobratitinastavnikulično ili putem elektronske pošte. Ocjenjivanje studenatavrši se prema utvrdjenim kriterijima koji su poznatistudentima od samog početka programa. Po završetkunastave vrši se anonimna anketa o uspješnosti izvedbepredmeta.NalazianketeanalizirajusenaKatedriiuzimajuuobzirradiunapredjenjaefikasnostinastavnogprocesa.



97

Nazivpredmetaišifra Mjestoidoprinospandektistikemodernomevropskompravu

Šifra‐IURIII523i

Nositeljpredmeta prof.drZdravkoLučićPredavač akademskoosobljeizabranozanaučnuoblast

gostujućiprofesori.Statuspredmeta izbornipredmetsmjeraBrojnastavnihsati 60BrojECTSbodova 10Okvirnisadržajpredmeta U okviru ovog predmeta doktoranti trebaju usvojiti

elementarna saznanja o fenomenu pandektistike kaospecifičnom modelu uvođenja rimskih pravnih riješenja uosnoveevropskepravnetradicije:Ekonomski,političkiikulturniuvjetinjemačkogdruštvakojisupogodovalipojavipandektistike.OpćaobilježjapojmauzusmodernuspandectarumNajvažnijapravnapodručjasistematskeprimjenepandektistikePorodičnopravoNasljednopravoTestamentiikodicuFalcidijevzakonSudskapraksaReichskammergericht‐aUlogaRimskogpravauizgrađivanju'pravničkogprava–Juristenrecht'Djelanajznačajnijihpandektista


Sticanje produbljenih saznanja o procesu recepcije rimskogprava.Vrijednosnavalorizacijapandektistikeuodnosupremadrugim fazama recepcije rimskog prava. Sticanje saznanja opravno‐dogmatskompogledunafenomenprava.


Predavanjaikonsultacije.Provjera znanja studenata vrši se putem pisanja eseja naodabranetemeinjihovogprezentiranja(20%),testa(30%),izavršnogispita(50%).


PeterStein‘RimskopravoiEvropa–Povijestjednepravnekulture’,prevod.AkademikNikolaPetrak,Zagreb,2007god.

MarijanHorvat‘Rimskapravnapovijest’,Zagreb,1943god.

Windscheid‘LehrbuchdesPandektenrechts’,FrankrurtamMain,1906god.

HelmutConig‘HandbuchderQuellenundLiteraturderneuereneuropaischenPrivatrechtsgeschichte’,Minhen,1988god.

FranzWieacker‘RomischeRechtsgeschichte’,Minhen,1988god.

FritzSchultz‘GeschichtederRoemischenRechtswissenschaft’Weimar,1961god.

98

FrancescoCalasso‘Introduzionealdirittocomune’,Milano,1951god.


Zeitschrift der Savigny Stifftung – RomanistischeAbteilung

ČasopisipravnihfakultetauregionuNačinpraćenjakvaliteteiuspješnostiizvedbepredmeta

Kontuniranosepratiredovnopohađanjenastaveiinterakcijastudenata.Studentisemoguobratitinastavnikuličnoiliputemelektronske pošte. Ocjenjivanje studenata vrši se premautvrđenim kriterijima koji su poznati studentima od samogpočetka programa. Po završetku nastave vrši se anonimnaanketa o uspješnosti izvedbe predmeta. Nalazi anketeanaliziraju se na Katedri i uzimaju u obzir radi unapređenjaefikasnostinastavnogprocesa.



99

Nazivpredmetaišifra Idejehumanizmaiprirodnopravneškoleuprocesudonošenjaevropskihgrađanskihzakonika

šifra‐IURIII524i

Nositeljpredmeta prof.drZdravkoLučićPredavač akademskoosobljeizabranozanaučnuoblast

gostujućiprofesori.Statuspredmeta izbornipredmetsmjeraBrojnastavnihsati 60BrojECTSbodova 10Okvirnisadržajpredmeta

Uokviruovogpredmetadoktorantiizučavajuuloguidoprinosnajvažnijihpravnihškolauprocesurecepcijerimskogprava,saposebnimosvrtomnaškoluelegantnejurisprudencijeiprirodnopravnuškolu.Posebanakcenatsepridajeslijedećimtemama: ZnačajkritičkihifilološkihanalizaizvornihrimskihpravnihtekstovasprovedenihodstraneškoleelegantnejurisprudencijeAlciatusCauciuskaopretečainterpolacionizmakaometodeizučavanjarimskogpravaUporednopravnaanalizamosdocendiitalicusimosdocendigallicusDonorAntičkeisrednjovjekovneidejeoprirodnompravuNastanakmoderneškoleprirodnogpravaFazazrelogprirodnogpravaProblemvječneaktualnostiprirodnogprava


SticanjesaznanjaopoložajuevropskepravnetradicijeurazličitimevropskimzemljamakaovremenskompredvorjuEvropskogkodifikatorskogpokretaPostavljanjehistorijskogokviraiuzročnostiaktualnostiprirodnopravnogmišljenjaInterakcijapostavljenihfilozofsko‐političkihciljevapokretahumanizmaiprirodnopravneškolesaprihvačenimosnovnimpravnimkonceptimaumodernimevropskimgrađanskimkodifikacijama


Predavanjaikonsultacije.Provjeraznanjastudenatavršiseputempisanjaesejanaodabranetemeinjihovogprezentiranja(20%),testa(30%),izavršnogispita(50%).


MarijanHorvat‘Rimskapravnapovijest’,Zagreb,1943god. PeterStein‘RimskopravoiEvropa–povijestjednepravne

kulture’PrevodakademikNikolaPetrak,Zagreb,2007god. MarieTheresFogen‘RomischeRechtsgeschichten–Uber

UrsprungundEvolutioneinessozialenSystems’Gottingen2002god.

WolfgangKunkel‘KleineSchriften–Zumromischen

100

StrafverfahrenundzumromischenVerfassungsgeschichte’Weimar,1974god.

FrancescoCalasso‘Medioevodeldiritto’,Milano1954god. PaoloKoschaker‘L’europaeildirittoromano’,Milano1954

god. MoritzVoigt‘RomischeRechtsgeschichte’,StuttgartiBerlin

1902god.Popisliteraturekojasepreporučujekaodopunska

ZeitschriftderSavignyStifftung–RomanisticheAbteilung Časopisipravnihfakultetauregionu

Načinpraćenjakvaliteteiuspješnostiizvedbepredmeta

Kontunirano se prati redovno pohađanje nastave i interakcijastudenata. Studenti se mogu obratiti nastavniku lično ili putemelektronske pošte. Ocjenjivanje studenata vrši se premautvrđenim kriterijima koji su poznati studentima od samogpočetkaprograma.Pozavršetkunastavevršiseanonimnaanketao uspješnosti izvedbe predmeta. Nalazi ankete rezultati seanaliziraju na Katedri i uzimaju u obzir radi unapređenjaefikasnostinastavnogprocesa.

3.1.1.3. Naučno‐istraživački dio studija

Naučno–istraživački dio studija obuhvaća naučno‐istraživački i praktični rad, izdavanje

i objavljivanje radova, javnu prezentaciju rezultata istraživanja, te izradu i obranu doktorske

disertacije. Naučno‐istraživački dio studija vezuje se za drugu i treću godinu studija tj. za III,

IV, V i VI semestar studija. Naučno‐istraživački dio studija organiziran je u vidu individualnog

opterećenja studenta od 750 sati po semestru.

Prilog4.

Naučno‐istraživačkirad

101

Drugagodinastudija Trećagodinastudija

Sem. Naučno‐istraživačkirad ECTS Sem. Naučno‐istraživačkirad ECTS

III

1.Metodologijapretraživanja

pravnihizvora

5

V

Aktivnostinaizradidoktorskedisertacije

30

2.Naučno‐istraživačkiseminar

(prvi)/kojirezultirajavnim

prezentiranjemiliobjavljivanjem

rada/

6

3.Naučno‐istraživačkiseminar

(drugi)/kojirezultirajavnim

prezentiranjemiliobjavljivanjem

rada/

6

4.Prijavaprijedlogateme

doktorskedisertacije

3

5.Javnaodbranaprijaveteme

disertacije

10

Ukupno:30ECTSx25satiopterećenja750sati

30 Ukupno:30ECTSx25satiopterećenja750sati

30

Naučno‐istraživačkirad ECTS Naučno‐istraživačkirad

IV Aktivnostinaizradiprijavedoktorskedisertacije

30 VI Aktivnostinaizradiiodbranidoktorskedisertacije

30

Ukupno:30ECTSx25satiopterećenja750sati

30 Ukupno: 30 ECTS x 25 satiopterećenja750sati

30

Prilog 5.

Opis Metodologije pretraživanja pravnih izvora

102

PRAVNI FAKULTET UNIVERZITETA U SARAJEVU Doktorski studij‐ treći (III) ciklus studija

Naziv i šifra predmeta Metodologija pretraživanja pravih izvora Šifra ‐ IUR III 133

Nositelj predmeta prof.dr Ivo Tomić

Predavači stručnjaci iz odgovarajuće oblasti

Status predmeta obavezni predmet studija ‐ treći semestar


Broj ECTS bodova 5

Okvirni sadržaj predmeta Etika u istraživačkom rada (objavljivanje rezultata, korištenje tuđih podataka, citiranje drugih autora, odnos među istraživačima). Izbor i definiranje teme istraživanja (izbor teme, definiranje teme, delimentacija teme). Pretraživanje pravnih izvora i literature (bibliotečko pretraživanje, glavne baze podataka, internet pretraživanje) Metodika prezentiranja i izlaganja (podjela i vrste predavanja i prezentacije, priprema prezentacija i komunikacija sa publikom). Pisanje plana istraživanja,izrada istraživačkog projekta, dijelovi doktorske disertacije.

Kompetencije znanje, vještine koje predmet razvija /Opća i specifična znanja i vještine

Studenti treba da ovladaju znanjima potrebnim za samostalno postavljanje istraživačkog zadatka, prezentiranje i publiciranje rezultata.Cilj je obučiti doktorante vještinama:

prikupljanja, obrade i interpretacije podataka korištenjem metoda naučnog rada,

javnog prezentiranja i prenošenja znanja,

samostalnog publiciranja naučnih i stručnih radova,

vođenja naučno‐primjenjenih projekata,

obraćanja i komunikacija u akademskoj javnosti.


Različiti oblici nastavnih aktivnosti kroz predavanja, seminare, naučne skupove, kolokvije i sl.Interaktivna nastava. Analizom profila doktoranata (akademska karijera, unapređenje znanja i vještina za druge društvene sektore) nastavne aktivnosti će pronaći ravnotežu između istraživačkog rada i orjentiranosti ka tržištu rada.


T.Hengl. Rules of thumb for easier wtiting (publishing) of research articles.International Institute gor Geo‐Information Science and Earth Observation(ITC)Enschede, 2002. URL M.Šamić, Kako nastaje naučno djelo, Sarajevo,2 003, Li Kuba i Džon Koking, Metodologija izrade naučnog teksta, Podgorica, 2003.


Bryant M.T.The portable dissertation advisor,Thousand Oaks, CA:Corwin Press,2004, Creswell J.Research design:Qualitative,quantitative and mixed methods approaches(2nd edition) Thousand Oaks, CA:S age, 2003,

Način praćenja kvalitete i U fazi pripreme nastavnog programa, kvaliteta se prati kroz poređenje

103

uspješnosti izvedbe predmeta

sa sličnim programima koji se izvode na drugim fakultetima. U fazi izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praćenjem rada studenta na izradi nactra, prijedloga istraživačkog zadatka. Studenti se u svakom trenutku mogu obratiti nastavniku osobno ili putem elektronske pošte. Nakon izvedbe nastavnog programa kvaliteta se kontrolira praćenjem rezultata ispita, anketom i kontaktom sa studentima radi prijavljivanja teme doktorske disertacije. Rezultati se uzimaju u obzir pri izmjenama nastavnog programa i metoda izvođenja nastave.

3.1.2. ECTS bodovni sistem

Program doktorskog studija usklađen je s evropskim sistemom prijenosa bodova (dalje:

ECTS), odnosno ukupna bodovna vrijednost studijskih sadržaja iznosi 180 ECTS bodova.

Jedan ECTS bod obračunava se kao radno opterećenje od 25 sati rada u učenju ili radi

istraživanja. U skladu sa sistemom bodova, određuje se bodovna vrijednost svakog studijskog

sadržaja (nastavni predmeti, seminarski radovi, originalna znanstvena istraživanja, radovi,

doktorska disertacija i dr.) na način da doktorant u jednom semestru upisuje u pravilu 30

ECTS bodova.

Opterećenje polaznika u naučno‐nastavnom dijelu studija iznosi 60 ECTS bodova, a u

individualiziranom naučno‐istraživačkom radu 120 ECTS bodova. Od ukupnog broja ECTS

bodova 1/3 vezuje se za savladavanje teorijskog dijela, a 2/3 za savladavanje praktičnih

vještina (60+120). Na ovaj način, ECTS bodovni sistem stavlja akcent na istraživački dio

programa, a usklađen je sa bolonjskim standardima za treći ciklus studija. U svojoj strukturi,

ECTS bodovni sistem doktorskog programa podjeljen je u tri grupe.

a) ECTS bodovi prve grupe (60) vezuju se za nastavno‐naučni dio programa a stiču se tokom semestra kroz predviđene oblike kontinuiranog praćenja rada doktoranata (provjere znanja, eseji, vježbe), te na završnom ispitu.

b) ECTS bodovi druge grupe (30) vezuju se za naučno‐istraživačku aktivnost u vidu: provjere znanja u okviru metodologije istraživanja (5); dva seminara (6X2); prijave prijedloga teme doktorske disertacije (3), te javne odbrane prijave teme doktorske disertacije (10).

c) ECTS bodovi treće grupe (90) vezuju se za: prijavu (30), izradu i javnu obranu doktorske disertacije (60).

3.1.3. Pravila studiranja

1. Organizacija i izvođenje doktorskog studija na Pravnom fakultetu u Sarajevu, upis, način provođenja ispita i istraživačkog rada, postupak prijave i odbrane doktorske disertacije,

104

postupak promocije, te druga relevantna pitanja uređuju se Pravilima studiranja za treći ciklus studija na Univerzitetu u Sarajevu (decembar 2010).

2. Upisani studenti plaćaju školarinu. Školarinu plaća student, sam ili uz potporu državnog organa odnosno pravne ili fizičke osobe koja ga upućuje na studij. Visinu školarine određuje Nastavno‐naučno vijeće na prijedlog Vijeća doktorskog studija. Školarina se podmiruje prije upisa u svaki semestar. Studentu kojem je odobreno produljenje studija odrediti će se plaćanje dodatnih troškova u skladu s Odlukom o troškovima, koju donosi Vijeće doktorskog studija.

3. Oslonom na model doktorskog studija na Pravnom fakultetu u Sarajevu, obaveze doktorana su:

U okviru I‐III semestara: naučno‐nastavni dio: opći studij ‐ 30 ECTS bodova + studij smjera ‐ 30 ECTS bodova + istraživački program (metodologija, izrada, prezentacija/objavljivanje rada, prijedloga teme) ‐ 30 ECTS bodova = ukupno 90 ECTS bodova

U okviru IV‐VI semestara: naučno‐istraživački rad ‐ aktivnosti na prijavi teme ‐30 ECTS bodova + izrada ‐30 ECTS bodova + izrada i javna odbrana doktorske disertacije ‐ 30 ECTS bodova = ukupno 90 ECTS bodova.

Studenti/ice tokom semestra trebaju prikupiti 30 ECTS bodova. Da bi ih prikupili

trebaju u potpunosti ispuniti sve obaveze iz studijskog programa.

4. Studentu doktorskog studija imenuje se akademski savjetnik/mentor iz reda nastavnika angažiranih na realizaciji studija pri čemu će se, prema mogućnostima, voditi računa o želji studenta, te o ravnomjernom opterećenju nastavnika.

5. Student upisuje studijske godine. Drugu godinu studija (treći semestar) može upisati student ako je ostvario najmanje 50 ECTS bodova. Student može pristupiti javnoj odbrani prijave teme samo ako je ostvario najmanje 65 ECTS bodova. Student može prijaviti temu doktorske disertacije nakon što je ostvario 90 ECTS bodova.

6. Studenti/ce imaju pravo:

na konzultacije s nastavnicima i akademskim savjetnicima/mentorima prema unaprijed dogovorenom rasporedu;

na pristup svim resursima nositelja studija (biblioteka); na mentora/icu za izradu doktorske disertacije; polagati ispite u unaprijed određenim ispitnim rokovima; na slobodno izražavanje mišljenja o doktorskom studiju i davanje sugestija za unapređenje studija.

7. Studenti/ce imaju obavezu:

105

pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u njoj, te uredno izvršavati obaveze utvrđene izvedbenim planom;

podnositi pisane izvještaje o ispunjenosti programa doktorskog istraživanja; pridržavati se Etičkih kodeksa Univerziteta u Sarajevu plaćati troškove studija.

3.1.4. Završetak studija

Postupak prijave, ocjene i odbrane doktorske disertacije uređen je Pravilima studiranja

za treći ciklus studija na Univerzitetu u Sarajevu.

a) Uvjet za prijavu doktorske disertacije je odbranjen sinopsis (prijedlog teme/projekta) doktorske disertacije. Odbrana sinopsisa doktorske disertacije je komisijska, a polaže se tokom tematske radionice u III (trećem) semestru, pred Komisijom od najmanje tri člana. Mentor/ica ne može biti predsjednik/ica Komisije, odnosno mentor/ica je član/ica Komisije.

b) Nakon odbrane sinopsisa doktorske disertacije student/ica, u dogovoru s mentorom/icom i uvažavajući primjedbe izrečene na obrani, može prijaviti temu disertacije.

c) Na osnovu podnesene prijave Nastavno‐naučno vijeće Pravnog fakulteta predlaže Senatu Univerziteta sastav Komisije za ocjenu podobnosti teme i kandidata.

d) Kad je tekst disertacije izrađen i kad mentor/ica to odobri potpisom, student/ica predaje potreban broj (tri ili više) neuvezanih primjeraka teksta radne verzije doktorske disertacije, članovima/icama Komisije za ocjenu doktorske disertacije (u daljnjem tekstu: Komisija) koja se imenuje po utvrđenoj proceduri.

e) Mentor je dužan u periodu u roku od najduže 30 dana zakazati prezentaciju radne verzije doktorske disertacije. Opravdane primjedbe članova Komisije, kandidat je dužan ugraditi u korigovanu radnu verziju doktorske disertacije u roku od 60 dana od dana kada je obavljena prezentacija.

f) Nakon toga, Komisija sačinjava Izvještaj o ocjeni doktorske disertacije koji se objavljuje zajedno sa korigovanom verzijom doktorske disertacije i stavlja na uvod javnosti 30 dana.

106

Eventualne primjedbe i sugestije upućene od strane javnosti, Komisija razmatra i dostavlja Vijeću doktorskog studija.

g) Nakon toga, Nastavno‐naučno vijeće Pravnog fakulteta razmatra Izvještaj Komisije za ocjenu doktorske disertacije i dostavljene primjedbe od strane javnosti, te predlaže Senatu da: doktorsku disertaciju prihvati, odbije ili vrati na dopunu odnosno izmjenu.

h) Prihvaćeni prijedlog doktorske disertacije, u finalnoj verziji, dostavlja se u potrebnom broju primjeraka (deset).

i) Javna odbrana disertacije organizira se najkasnije 30 dana od dana imenovanja Komisije za odbranu doktorske disertacije.

j) Disertacija je obranjena s uspjehom ako je pozitivno ocijeni većina članova/ica Komisije za odbranu.

3.1.5. Uvjeti nastavka studija u slučaju prekida studija

Studenti/ice koji su prekinuli/e studij jer nisu izvršili sve predviđene obaveze u

pojedinom semestru, ili iz nekog drugog razloga, mogu nakon razdoblja nestudiranja (pauze)

nastaviti studij tako da podnesu zahtjev o nastavku studija Vijeću doktorskog studija. Vijeće

odlučuje o svakom zahtjevu posebno, te nakon procjene uvjeta za nastavak studija, odgovara

studentu/ici pisanom odlukom.

4. Kadrovski resursi

4.1. Akademske reference odgovornih osoba i svih drugih osoba koje će sudjelovati u izvođenju studija /u prilogu/

4.2.Optimalanbrojstudenata

107

Za kvalitetnu izvedbu doktorskog studija predviđen je upis od minimalno 14

studenata/icaugeneraciji.To jeoptimalanbrojzaodrživostdoktorskogstudijakoji jepredloženiuokvirukojegjepredviđenodasvaki/amentor/icavodijednog/uilinajvišedvastudenta/icu.4.3.Procjenatroškovastudijapopolazniku/ici

Da bi se mogla utvrditi ekonomska cijena koštanja studija na III ciklusuneophodnojeispunitislijedećeuvjetekojiseodnosenatodase:

cijena studija definira na duži rok, a kalkulacija iskaže u stabilnoj konvertibilnoj

valuti koja nije naglašenije podložna inflatornim kretanjima. U tom smislu ukalkulaciji će se cijena studija utvrditi u € (eurima), a za svaki konkretni studijpreračunavatiudomaćuvalutu.Natajnačinbiseuslučajudomaćeinflacijeizbjegločestomijenjanjecijenestudijakojebibilorezultatusklađivanjavrijednostidomaćevalutesainflatornimkretanjima.

elementi kalkulacije cijene koštanja III ciklusa studija daju premaukupnombroju

nastavnihsatistudijaicijeneposatuizraženoju€.Topodrazumijevadastrukturukalkulaciječiniukupanbrojnastavnihsatiposvimsemestrima.Usemestrimagdjeegzaktnostudijnijeiskazankrozbrojnastavnihsati(III,IV,ViVI)uprijedloguovekalkulacijećesepredložitiradnibrojtihsati.

konačnacijenastudijaIIIciklusausvajaodstraneUpravnogodboraFakulteta.

Imajućiuviduovapolazištapredlažuseslijedećielementikalkulacije:

Isemestar

5predmetax2nast.satax15sedmica=150nastavnihsati

IIsemestar


IIIsemestar

1predmet(metodologija)x2nas.satax15sedmica=30nastavnihsati

2NIseminarIx2nas.satax15sedmica=30nastavnihsati

3NIseminarIIx2nas.satax15sedmica=30nastavnihsati

4Radnaprijavidok.diser.x2nas.satax15sedmica=30nastavnihsati

108

5Javnaodbranaprijavex2nas.satx15sedmica=30nastavnihsati

UkupnoIIIsemestar150nastavnihsati

IVsemestar

Prijavaiizradadoktorskedisertacije= 50nastavnihsati

Vsemestar

Izradadoktorskedisertacije= 80nastavnihsati

VIsemestar

Odbranadoktorskedisertacije= 20nastavnihsati

Ukupanbrojnastavnihsatizastudijucjelini=630

2.Cijenanastavnogsatau€neto=100€,abruto200€.

(neto je iznos koji se isplaćuje predavačima imentorima, a razlika do bruto je pokrićeostalihtroškova‐doprinosi,troškovirežijeisl)

Konačnacijenastudijaiskazujeseubrutoiznosu.

PrijedlogjedaseUpravnomodboruFakultetapredložinausvajanjevarijantapokojojbicijenastudija iznosila9.000€postudentu/icipoduslovomdaminimalanbrojstudenataiznosi14. Ovacijenastudijauklapaseukantonalnu«Odlukuodavanjusaglasnostinavisinu participacije cijena usluga, upisnina i drugih troškova studija Univerziteta uSarajevu, te fakulteta i akademija u njegovom sastavu «Br. 02‐05‐19288‐9/09 od11.06.2009. godine, prema kojoj se cijena studija na III ciklusu u grupaciji društvenihnaukamožekretatiod3.000‐7.000KMgodišnje.

Dinamikaplaćanjabilabisljedeća:

a) posemestrima: Isemestar20%ukupnecijene,IIsemestar30%,III‐20%,aostalisemestripo10%.

b) pogodinama:Igodina50%ukupnecijene,IIgodina30%,aIIIgodina20%ukupnecijene.

To bi praktično značilo da bi svaki od 14 studenata/ica morao platiti ukupnucijenu studija izraženo u KM 18.000,00. Obaveza uplate za prvu godinu iznosila bi9.000,00KM,zadrugu5.400,00KMizatreću3.600,00KM.

109

4.2.Optimalanbrojstudenata

Za kvalitetnu izvedbu doktorskog studija predviđen je upis od minimalno 14studenata/icaugeneraciji.To jeoptimalanbrojzaodrživostdoktorskogstudijakoji jepredloženiuokvirukojegjepredviđenodasvaki/amentor/icavodijednog/uilinajvišedvastudenta/icu.

4.3.Procjenatroškovastudijapopolazniku/ici

Da bi se mogla utvrditi ekonomska cijena koštanja studija na III ciklusuneophodnojeispunitislijedećeuvjetekojiseodnosenatodase:

cijena studija definira na duži rok, a kalkulacija iskaže u stabilnoj konvertibilnojvaluti koja nije naglašenije podložna inflatornim kretanjima. U tom smislu ukalkulaciji će se cijena studija utvrditi u € (eurima), a za svaki konkretni studijpreračunavatiudomaćuvalutu.Natajnačinbiseuslučajudomaćeinflacijeizbjegločestomijenjanjecijenestudijakojebibilorezultatusklađivanjavrijednostidomaćevalutesainflatornimkretanjima.

elementi kalkulacije cijene koštanja III ciklusa studija daju premaukupnombrojunastavnihsatistudijaicijeneposatuizraženoju€.Topodrazumijevadastrukturukalkulaciječiniukupanbrojnastavnihsatiposvimsemestrima.Usemestrimagdjeegzaktnostudijnijeiskazankrozbrojnastavnihsati(III,IV,ViVI)uprijedloguovekalkulacijećesepredložitiradnibrojtihsati.

konačnacijenastudijaIIIciklusausvajaodstraneUpravnogodboraFakulteta.

Imajućiuviduovapolazištapredlažuseslijedećielementikalkulacije:

ISEMESTAR


IISEMESTAR

110


IIISEMESTAR

1predmet(metodologija)x2nas.satax15sedmica=30nastavnihsati

2NIseminarIx2nas.satax15sedmica=30nastavnihsati

3NIseminarIIx2nas.satax15sedmica=30nastavnihsati

4Radnaprijavidok.diser.x2nas.satax15sedmica=30nastavnihsati

5Javnaodbranaprijavex2nas.satx15sedmica=30nastavnihsati

UkupnoIIIsemestar150nastavnihsati

IVSEMESTAR

Prijavaiizradadoktorskedisertacije= 50nastavnihsati

VSEMESTAR

Izradadoktorskedisertacije= 80nastavnihsati

VISEMESTAR

Odbranadoktorskedisertacije= 20nastavnihsati

Ukupanbrojnastavnihsatizastudijucjelini=630

111

2.Cijenanastavnogsatau€neto=100€,abruto200€.

(neto je iznos koji se isplaćuje predavačima imentorima, a razlika do bruto je pokrićeostalihtroškova‐doprinosi,troškovirežijeisl)

Konačnacijenastudijaiskazujeseubrutoiznosu.

PrijedlogjedaseUpravnomodboruFakultetapredložinausvajanjevarijantapokojojbicijenastudija iznosila9.000€postudentu/icipoduslovomdaminimalanbrojstudenata iznosi 14. Ova cijena studija uklapa se u kantonalnu «Odluku o davanjusaglasnosti na visinu participacije cijena usluga, upisnina i drugih troškova studijaUniverzitetauSarajevu,tefakultetaiakademijaunjegovomsastavu«Br.02‐05‐19288‐9/09 od 11.06.2009. godine, prema kojoj se cijena studija na III ciklusu u grupacijidruštvenihnaukamožekretatiod3.000‐7.000KMgodišnje.

Dinamikaplaćanjabilabisljedeća:

c) posemestrima: Isemestar20%ukupnecijene,IIsemestar30%,III‐20%,aostalisemestripo10%.

d) pogodinama:Igodina50%ukupnecijene,IIgodina30%,aIIIgodina20%ukupnecijene.

To bi praktično značilo da bi svaki od 14 studenata/ica morao platiti ukupnucijenu studija izraženo u KM 18.000,00. Obaveza uplate za prvu godinu iznosila bi9.000,00KM,zadrugu5.400,00KMizatreću3.600,00KM.

4.4.Financiranjestudijskogprograma

Izvorifinanciranjadoktorskogprogramasu:

- sredstva iz naučnih projekata i programa regionalnog razvoja (različiti financijeri,uključujućiiEU)

- školarine koje uplaćuju studenti/ce, odnosno organizacije koje studentima/camaplaćajuškolarinu.

Novi Doktorski Pravni Fakultet

Documents