NLP Tvoje Neogranice 2015 Zagreb

8/18/2019 NLP Tvoje Neogranice 2015 Zagreb

1/96

Treneri:

Sytse Tjallingii

NLP Practitioner

NLP Master Practitioner

Certificied Međunarodni NLP trener

I

Marlies Tjallingii

NLP Practitioner,NLP Master Practitioner

AVP glavni trener


2/96

Tvoje neograničene moći Tečaj u NLP strana 1

Sadržaj Predgovor ................................................................................................................................................ 3

1. Vježba: Ciljevi tečaja .......................................................................... ............................................. 4 Kako razviti dobar cilj?............................................................................................................................... 4 2. Vježba: Što želite postići s ovim NLP tečajem “Vaše neograničene moći”? ............ ....................... 4

1. 1. Što je NLP? ............................................................................................................ 5

2. Tri životna pitanja ..................................................................................................... 6 3. Vježba ................................................................ ................................................................. ............ 6 3. Tko je tko? ................................................................................................................ 7

4. Pretpostavke NLP- a .................................................................................................. 9 Objašnjenje pretpostavki .......................................................................................................................... 10 4. Vježba: Tijelo i um. ........................................................ ................................................................. . 10 5. Vježba ................................................................ ................................................................. ............ 14 6. Vježba: Od prepoznavanja do poštivanja ................................ ....................................................... 14

5. Izoštravanje osjetila .................................................................................................. 15 7. Vježba: Što brišu naša osjetila? ......................... ................................................................. ............ 15 8. Vježba “Drvo – glava”: izoštravanje senzora u viđenju....................................................... ............ 15 9. Vježba: Koja informacija nam je stvarno potrebna? ....................................................................... 17 10. Vježba: Koji je utjecaj vaše utisnute generalizacije? ....................................................................... 17 11. Vježba: Vaša osjetila vas varaju!! ........................................................ ............................................ 18 12. Vježba: Koliko nogu ima slon? ............................................................ ............................................ 19 13. Vježba: Vidljivo vašim osjetilima ili interpretacijom? .............................................. ....................... 19 14. Vježba: Vizualno kalibriranje, pobliže promatranje neverbalnih znakova drugih ... ....................... 21 15. Vježba: Detalj ili prikaz? ...................................................................................................... ............ 22 16. Vježba: Postajemo svjesni razlika u tonalitetu: ....................... ....................................................... 23 17. Vježba: Opažanje tonaliteta ............................................................................................................ 23 18. Vježba: Opažajte razlike u pljeskanju rukama i u koracima ............................................................ 23 19. Vježba: Zapažanje ličnih ekspresija ................................................................................................. 24

6. NLP komunikacijski obrazac ...................................................................................... 24 Što je komunikacija, zapravo? ................................................................................. .................................. 25 20. Vježba: Modern Communication .......................................................................... ....................... 25 Pojednostavljen NLP komunikacijski model ............................................................ .................................. 26 21. Vježba: Tvoja unutarnja reprezentacija (1): .................................................................................... 26 NLP – komunikacijski model kao strip .......................................................... ............................................ 27 Kompletni NLP – komunikacijski model ................................................................................................ ... 28 22. Vježba: Vaš unutarnji prikaz 2 ........................... ................................................................. ............ 28 Objašnjenje NLP Komunikacijskog modela .................. ................................................................. ............ 29

7. Mapa nije teritorij ..................................................................................................... 31 23. Vježba: mapa nije teritorij: ...................................................... ....................................................... 31

8. Neurološke Razine .................................................................................................... 32 24. Vježba: Neurološke razine ................................................................. ............................................. 33

9. Nesvjesni i svjesni um ............................................................................................... 35 25. Vježba: Pročitajte sljedeći niz brojeva i prekrijte ga nakon 15 sekundi. ......................................... 36

10. Proces učenja u 4 koraka ........................................................................................... 37 Što je proces učenja u 4 koraka? ........................................................................................ ....................... 38 26. Vježba: Učenje davanja komplimenata .................................. ........................................................ 39 27. Vježba: Proces učenja u 4 koraka ................................. ............................................................... ... 40 28. Vježba : Vaši najvažniji učitelji ................................................. ....................................................... 40

11. Četiri osnovne pretpostavke...................................................................................... 41 1. Svo učenje, ponašanje, promijena je podsvijesno ................................................................................. 41 2. Ostanite na strani uzroka, a ne na strani rezultata ........................................................ ....................... 42 29. Vježba: Uzrok ili posljedica? .............................. ................................................................. ............ 42 3. Neograničene predrasude ................................................................................... .................................. 43

30. Vježba: Promijenite ograničene u neograničene predrasude. .......... ............................................. 43 31. Vježba: od slabe vjere do čvrstog uvjerenja ...................................... ............................................. 43 32. Vježba: Jezik uvjerenja ............................................................................................. ....................... 45 4. Središnji nervni sistem nije sposoban pohraniti poricanje .................................................................... 46 33. Vježba: Mali slon ................................................................................................................. ............ 46


3/96


12. Sendvič povratni model ............................................................................................. 47 34. Vježba: Treniranje sendvič povratne veze ............................................................... ....................... 47 Sendvič povratni model u dijagramu ......................................................................................................... 47

13. Prisnost..................................................................................................................... 48 Prisnost .................................................................................................................... .................................. 51 35. Vježba: Moć ‘DA, ALI’ riječi: ..................................................................................... ....................... 52 36. Vježba: Ne slaganje i prisnost ....................................................................... .................................. 52

Koračanje i vodenje ............................................................................ ....................................................... 53 37. Vježba: Koračanje i vodenje ............................................................................................................ 53 Prisnost sa samim sobom .............................................................................................................. ............ 53 38. Practice: Rapport ............................................... ................................................................. ............ 53

14. Sustavi reprezentiranja ............................................................................................. 54 39. Vježba Razvijte svoj najslabiji reprezentacijski sistem .................................................................... 54 40. Vježba/Test zastupanja sustava reprezentiranja ................................................................ ............ 55

Tri kuće .................................................................................................................................................... 58 41. Vježba Predikati ................................................................................. ............................................. 58 42. Vježba glagola ................................................................................................ ................................. 59

Neki predikati: ......................................................................................................................................... 60 Značajke tipoloških sustava ..................................................................................................................... 61

15. Sidrenje .................................................................................................................... 62 43. Vježba: Krug nadmoćnosti: NLP proces samosidrenja .................................................................... 65 44. Vježba: Spojeno sidro ................................................... ................................................................. . 67

16. Os jeti Strah i ..... svejedno to učini! ........................................................................... 68 U Kuiji i izvan kutije .................................................................................................................................. 68

17. Jezik .......................................................................................................................... 69 Snaga jezika .................................................................. ................................................................. ............ 69 45. Vježba: Potrebnost mogućnosti ...................................................................................................... 69 ‘Teško’ ili ‘Ne tako lako’ ................................................................................................................. ............ 70 46. Vježba: .......................................................................... ................................................................. . 70

18. Hijerarhija jezika ....................................................................................................... 71 47. Vježba:Komadanje ............................................................................. ............................................. 73

19. Meta - model ............................................................................................................ 75 Sakupljanje određenih informacija .............................. ................................................................. ............ 75 48. Practice: Making a problem smaller ........................................................................ ....................... 76

20. Milton – model ......................................................................................................... 77 49. Vježba: Milton Language 1 ................................................................ ............................................. 78 50. Vježba: Milton Language 2 ................................................................ ............................................. 79

The technique of the ‘Yes Set’ .................................................................................................................. 80 51. Vježba: Yes set ............................................................................................... ................................. 80

21. Nenasilna komunikacija ............................................................................................ 81 52. Vježba: Walk through the steps .......................................................... ............................................ 82

22. Ponovno formuliranje ............................................................................................... 85

Što sam tražio od života ............................................... ................................................................. ............ 86 53. Vježba: Što vidite? ............................................. ................................................................. ............ 87 54. Vježba: Reframing ‘thick lined islands ................................... ........................................................ 87 O ponovnom uokviravanju ................................ ................................................................. ....................... 88 1. Kontekst – Ponovno uokviravanje ............................................................................................. ............ 88 2. Ponovno uokviravanje sadržaja ................................................................................................. ............ 89 55. Vježba with reframing ......... .............................................................. ............................................. 91 3. Perceptivna pozicija ............................................................. ................................................................. . 91 56. Vježba: Perceptivne pozicije ......................................................................... .................................. 91 Treća pozicija ........................................................................................................... .................................. 93

23. Više o NLP – u (Knjige i web stranice) ........................................................................ 94 Knjige ............................................................................................................ ............................................. 94

Web stranice: ......................................... ................................................................. .................................. 94 24. Citati: ........................................................................................................................ 95

http://d/Documents%20and%20Settings/NLP/handboeken%20en%20mentaal%20dieet/Engels/basiccourse%20reader/Croatia/Croatian/NLP%20Tvoje%20neogranice%202015%20from%20Sytse%2010-3-2015%20for%20Zagreb%203.docx%23_Toc413773387http://d/Documents%20and%20Settings/NLP/handboeken%20en%20mentaal%20dieet/Engels/basiccourse%20reader/Croatia/Croatian/NLP%20Tvoje%20neogranice%202015%20from%20Sytse%2010-3-2015%20for%20Zagreb%203.docx%23_Toc413773387http://d/Documents%20and%20Settings/NLP/handboeken%20en%20mentaal%20dieet/Engels/basiccourse%20reader/Croatia/Croatian/NLP%20Tvoje%20neogranice%202015%20from%20Sytse%2010-3-2015%20for%20Zagreb%203.docx%23_Toc413773387http://d/Documents%20and%20Settings/NLP/handboeken%20en%20mentaal%20dieet/Engels/basiccourse%20reader/Croatia/Croatian/NLP%20Tvoje%20neogranice%202015%20from%20Sytse%2010-3-2015%20for%20Zagreb%203.docx%23_Toc413773387


4/96


Predgovor

“Vaše neograničene moći" je tečaj Neurolingvističkog programiranja (NLP-a).Kako bi bilo divno kadabismo sumnju u sebe mogli zamijenili samopouzdanjem?Želite li imati onu stabilnost koja odlikujeuspješne ljude?Želite li osjetiti zadovoljstvo mijenjanja straha, sumnje i negativnih misli koje se

javljaju kad vam se dogode neki neugodni događaji? Na primjer, promijenite ih u zadovoljstvo

saznanja da je nakon svega najvažnije iskustvo iz kojeg ćete nešto naučiti.

Želite li uspostavljati lakše odnose u svome privatnom životu i karijeri? Želite li da se vi i vaš partner skojim razgovarate dobro osjećate nakon vašeg razgovora? Ovu i mnoge druge tehnike ćete naučiti u ovom osnovnom NLP-treningu.

Mnogi će se prepoznati u ovome: niste uspješni koliko bi željeli biti, izgleda da svaki puta padate uistu provaliju. Nemate pojma kako se to dešava i kako biste to mogli promijeniti na bolje. Ili, že litenešto važno reći dobrom prijatelju, ali ne možete ostvariti kontakt. Ponekad, kada pričate s nekim,čuvši određenu riječ zablokirate, jer vas je ta riječ podsjetila na bolan događaj iz prošlosti. U školi nas

ne uče kako da komunicirano jedni s drugima, niti kako da komuniciramo sa samim sobom.

Ovaj osnovni NLP tečaj je o ovome: Kako ostvariti bolju komunikaciju? Kako komunicirati na način davas drugi stvarno razumiju? Kako doći do onoga što stvarno želite postići u zivotu? Kako postatiuspješniji u vašem poslu, privatnom zivotu, društvu?

NLP je pomalo poput “priručnika” za vaš mozak, misli i osjetila. Kod NLP-a nije bitan sadržaj vašeporuke. Bit je u strukturi vaše komunikacije. NLP vas čini svjesnim vaših nesvjesih procesa i modela.

Kroz tečaj ćete vidjeti, čuti i osjetiti kako komunikacija radi. Naučit ćete kako uspješno komunicirati.

To su metode koje možete primijeniti u vašem svakodnevnom životu. Što naučite danas, možete većdanas i primjeniti. Naučit ćete nešto teorije da vam da potrebnu strukturu, ali ćete također imatipriliku da primjenite ono što ste naučili kroz različite vježbe u sigurnom okruženju.

NLP ne kaže: trebate to napraviti tako i tako. NLP pruža različite alternative, što znači da možetebirati između više ponuđenih opcija, i da možete izabrati najučinkovitije tehnike. NLP čini vidljivomstrukturu od onoga kako to radite do što radite. Uvijek se postavlja pitanje je li nešto učinkovito?Što je to, što želite raditi u budućnosti da biste se osjećali sretnima?

Pogledat ćemo strategije uspješnih ljudi kao što su Nelson Mandela, Majka Theresa, Abbe Pierre,Martih Luther King, itd. Učit ćemo tehnike kao što su usidravanje, preoblikovanje, razvijanje snažnijihuvjerenja. Iskusit ćete moć “bliskosti”. Naučit ćete kako vam to može pomoći ako ste svjesni procesaučenja kroz 4 koraka.

Naučit ćete koristiti osnaženijezik i taj će vas jezik približiti stvarnosti. Bit će mnogo prilika da radite s vlastitim iskustvima i da u sigurnom okružju dijelite misli i osjećaje,ako to želite.

Sytse Tjallingii je iskusan i međunarodno priznat NLP trener koji radi na “Windesheim” sveučilištu uZwolleu u Nizozemskoj.


5/96


1. Vježba: Ciljevi tečaja Opišite dolje u nekoliko rečenica situaciju za koju mislite da ste trebali bolje komunicirati.

Kako razviti dobar cilj?1. Koristite pozitivne termine (izbjegavajte ‘nisam’, ‘ne’ ili druge oblike poricanja) 2. Zamislite da ste ga već postigli i da znate točno što je. 3. Preuzmite inicijativu i slijedite sljedeće korake. Želim to, napravit ću to (radije nego ‘ja to

moram’) 4. Dajte određen,baziran na osjetilima,opis vaših ciljeva i korake koji su potrebni za željeni ishod.5. Ekološki,to znači da ste uključili cjelokupni odnos između osobe i njezina okruženja (socijalno i

fizički)

6. Budite kreativni i smislite više od jedne opcije da dosegnete svoj cilj.7. Prvi korak je specifičan i izvodljiv.8. Budite fleksibilni, povećajte svoje mogućnosti da birate. 9. Koja sredstva, kakve vremenske rokove, koje uvjete ćete organizirati? 10. Mislite na svoj cilj još jednom. Da li primjećujete što se promijenilo?

2. Vježba: Što želite postići s ovim NLP tečajem “Vaše neograničene moći”?

1.

When did it happen?

Where?

Who were there?What did you say?

What did the other do?

What did you see?

What did you think?

What did you hear?

What did you feel?

What would you do different?


6/96


1. Što je NLP?

NLP znači:

NLP je skupina učinkovitih alata pomoću kojih možemo promijeniti sami sebe.

NLP se počeo koristiti u SAD-u , ranih sedamdesetih. Richard Bandler i John Grinder su istraživalistrukturu komunikacije i promjene. Pronašli su da jezik, neuropsihologija ikibernetika čineosnovukomunikacije. Nazvali su tu novu tehniku: Neurolingvističko programiranje.

U početku su učili i nadahnuli mnogo psihologa, psihijatara, volontera. Mnogi od njih sada koriste NLPtehnike u njihovoj radnoj praksi. Danas se NLP često primjenjuje u businessu, managementu,marketingu i managementu radne snage, u edukaciji učitelja, treniranju te u osobnom razvoju. Ime Neurolingvističko programiranje je bilo pokušaj da se u kratkim postupcima opiše opus ovenevjerojatne količine uspješnih uviđaja i vještina. Neuro se odnosi na to kako osjetila, um i tijelo rade, te međusobno utječu jedan na drugoga.Lingvistično (lingua znači jezik ili govorni jezik) se odnosi na uvid u mišljenje jedne osobe koje možebiti stečeno podrobnom pažnjom na njihovu upotrebu jezika, uključujući govor tijela i tonalitet.Programiranje se ne odnosi na kompjutersko programiranje, već na studij razmišljanja i modelaponašanja ili “programiranja” koje ljudi koriste u njihovom svakodnevnom životu. Također se odnosina mogućnost promjene vlastitioga ponašanja. Ljudi često pomišljaju da NLP znači biti programiran. Bolje objašnjenje imena NLP bi trebalo biti: ne više pasivan, ili planiranje novoga života.Imeneurolingvističko programiranje koristi se već oko 30 godina, pa izgleda da smo zaglavili s njim. Zato

je u globalu skraćeno na njegove inicijale NLP. Može se reći da je NLP postao uspješan ne radi naslova, već usprkos njemu. I, suočimo se s tim – akonešto s tako čudnim imenom može postati ovako popularno, mora biti dobro – zatošto naslov uopćene utječe na to.


7/96


2. Tri životna pitanja

1. Na što se fokusiraš?

2. Koje značenje pridaješ tomu?

3. Što radiš?

3. Vježba

Razgledaj naokolo ovu prostoriju!

Izaberi tri stvari koje ti privlače pažnju! Koje im značenje pridaješ?

1. Moj fokus in your personal life

2. Značenje koje pridajem

3. Što bih mogao poduzeti


8/96


3. Tko je tko?

Osnivači NLP – a: Bandler i Grinder:Ljudi koji su utjecali na NLP i bili važni za njega:

Richard Wayne Bandler (New Jersey, USA February 24, 1950) is an American Gestalt therapist, NLP-

trainer and researcher, who developed with John Grinder Neuro-Linguistic Programming (NLP) .

Bandler grew up in Sunnyvale, California, in what is now Silicon Valley.

He began his studies in mathematics eventually earned his bachelor's degree in philosophy and

psychology (1973) at the University of California, Santa Cruz (UCSC) and Master (1975) in psychology

at the Lone Mountain College in San Francisco.

John Thomas Grinder (Detroit (Michigan), January 10, 1940) is a professor in American Anglicism,

linguistic and researcher. Grinder studied at the beginning of the 60s anglistics at the University of

California, Santa Cruz (UCSC). There, later in his academic career, he worked on Noam Chomsky's

transformational grammar, specializing in 'syntax'.

At the end of the sixties, Grinder went back to school to study linguistics and in 1972 he graduatedfrom the University of California, San Diego on the thesis On Deletion Phenomena in English. At the

beginning of the seventies Grinder worked in the laboratory of George A. Miller at Rockefeller

University in New York City, when he was appointed assistant professor of linguistics at the UCSC.

In 1972 he was approached by the psychology student Richard Bandler, who was working with the

leadership of a study Gestalt psychology in order to participate as a supervisor. Bandler had a lot of

time writing out recordings of Fritz Perls, one of the founders of the Gestalt psychology and also from

Virginia Satir, family therapist. While he was studying psychology , he also had learned about Gestalt.

They started together to investigate especially the non-verbal communication. Their first book was

‘The structure of Magic’.

Richard Bandler Gestalt terapeut John Grinder ezični rofesor


9/96


O čemu je NLP? Svatko po rođenju ima identitet. Taj identitet očito nije zreo, ali se razvija kroz ono što radimo unašim osobnim životima i što ćemo i dalje doživjeti. Svaka će osoba dobiti svoja iskustva kroz petosjetila: možemo samo gledati, slušati, osjećati, kušati ili mirisati. Ponekad se javlja šesto čulo,ponekad jedno ili više osjetila nedostaje ili je nerazvijeno. Tako možemo vidjeti da je većina stjecanja iprerade iskustva ide kroz tri kanala: vizualni, čulni i kinestetički.

Fritz Perls, the ‘father’ of the Gestalttherapy

Virginia Satir, a famous family

therapist Milton Erickson, successful

psychiatrist, hypnotherapist Gregory Bateson, biologist,

psychiatrist, anthropologist and

c bernitist

Alfred Korzibsky, Professor of

linguistics and semanticsIvan Petrovich Pavlov, founder of

the idea of the reflex


10/96


4. Pretpostavke NLP- a

NLP se uvelike bazira na praktičnim iskustvima, više nego na akademskim teorijama, NLP-ovepretpostavke – neke jedinstvene NLP-u, neke posuđene od General Semantica, kibernetike itd. –veoma su korisne kao vodiči u razmišljanje iza NLP – a u cjelini. Zato što su često izražavane u jednoj

rečenici, ponekad su krivo shvaćene kao maglovite i/ili idealističke. U stvarnosti, one su sveekstremno pragmatične I učinkovite.

Pretpostavke su djelotvorne za tebe, ako u njih vjeruješ. One nisu istinite ili lažne. Neke od najvažnijihpretpostavki NLP-a su:

1. Poštovanje t u đ eg modela svijeta

2.

Zna č enje vaše komunikacije je u odgovoru koji dobijete

3. Vaš um i tijelo su dijelovi istog sistema, ne mo ž ete ih

rastaviti.

4. Mapa nije teritorij

5.

Najva ž nija informacija o nekome je njegovo/ njezino

ponašanje .

6. Ponašanje je prilagodljivo. Ak tualno ponašanje je najbolji

izbor.

7. Svako ponašanje ima pozitivnu namjeru.

8.

Ne č ije ponašanje ne predstavlja tu osobu, prihvati tu osobu

i mo ž da ć eš ž eljeti promijeniti njegovo/njezino ponašanje.

9. Svi imaju sve potrebne resurse

10.

Ja sam gospodar svoga uma pa tako i vlastitih rezultata

11. Osoba s najve ć im brojem izbora u danoj ć e sitaciji

najvjerojatnije dobiti najbolji rezultat.

12.

Ne postoji neuspjeh, postoji samo povratna informacija oaktivnosti

13.

Otpor od strane nekoga s kime komunicirate je znak

nedostatka veze

14.

Promjena urzokuje promjenu

15. Ne mo ž ete ne komunicirati

16.

Svi postupci bi trebali pove ć avati mogu ć nosti donošenja

razli č itih odluka17.

Prihvatite stvarnost kakva jest


11/96


Objašnjenje pretpostavki

1. Poštovanje tuđeg modela svijeta.

Tumačenje: Uspješna komunikacija jedino može biti izvedena iz poštovanja tumačenja svijeta kojeimaju drugi ljudi. Činjenica je da svatko ima vlastiti model svijeta, ovisno o njegovim/ njezinim

osobnim iskustvima. Dobri su primjeri ljudi koji su imali velikoga uspjeha s poštovanjem modela tuđegsvijeta: Nelson Mandela, Mahatma Gandhi, Martin Luther King.

2. Značenje vaše komunikacije je u odgovoru koji dobijete

Tumačenje: Ovdje se pretpostavlja da će ljudi reagirati na ono što misle da vi mislite, što može bititočno ili netočno tumačenje stvarnoga značenja.

(Molim vas zapamtite da je “komunikacija” cijela poruka – ne samo što ste rekli, već i svi ostalineverbalni signali.) Vrijednost ovog tumačenja je u tome što ističe, da ako hoćemo da ljudi reagiraju

na ono što kažemo, onda moramo pričati s njima a ne u njih. To znači da moramo stalno biti svjesnireakcija drugih ljudi, te stoga prilagoditi našu komunikaciju, bolje nego samo pretpostaviti da surazumjeli ono što smo htjeli da razumiju.

3. Vaš um i vaše tijelo su dijelovi istog sistema, ne možete ih rastaviti.

Tumačenje: Gledište da su naše tijelo i naš mozak/um zasebno biće je bilo razvijeno u medicini oko1930. i 1940. godine. Ako nešto nije bilo u redu s vašim tijelom – od glasnog disanja do malignog raka

– jedino rješenje je bila neka vrsta fizičkog tretmana.Unatoč njegovoj poziciji (doslovno) u centru nervnog sistema, u medicini je stečena predrasuda da se

utjecaj mozga/ uma zaustavlja na vratu. Ironično, ovo se pojavilo u isto vrijeme kada je GeneralSemantics istraživao ideju da je mentalna aktivnost imala izravan odnos s psihološkom aktivnošću.Tek se u zadnjih nekoliko desetljeća došlo do provjerenih dokaza koji izvan svake sumnje pokazuju da

je imunološki sistem, na primjer, integralno povezan s moždanom aktivnošću tako da, na primjer,mentalni stres može blokirati djelovanje imunološkog sistema i time dovesti do pogoršanja tjelesnogzdravlja.

4. Vježba: Tijelo i um. Napravite krug kažiprstom I palcem vaše lijeve ruke.

Povežite vaš kažiprst i palac desne ruke kroz prvi krug. Krugovi su međusobno

povezani i rastavit će se jedino povlačenjem jedne od vaših ruku. Mislite na vrlo ugodnu i uspješnu situaciju i jako potegnite da raskinete krug.

Koliko sile morate upotrijebiti?

Mislite na vrlo neugodnu i groznu situaciju i povucite opet. Da li je malo lakše?

4.

Mapa nije teritorij

Tumačenje: Ovo je možda najvažnija samostalna pretpostavka u cijelom NLP-u (originalno razvijena od Alfreda Korzybskija, osnivača General Semantics-a).Najjednostavnijim riječima to znači da smo uvijek pomalo odvojeni od

stvarnosti. Crtamo karte, ali karta zapravo nije mjesto koje jenacrtanoimimoramoreagiratinaono štosezapravodešavaokonas,rađenegodase žalimodastarinisuonakvekakvebitrebalebiti. Isto tako, moramo razumjeti da su riječisamo vrsta stenografije za stvari koje opisuju. Da bi pojasnili što to znači, samo pogledajte riječi na


12/96


novčanici. Što zapravo znači “obećajemo da ćemo platiti donosiocu”? Kako bi zapravo izgledali funtaili dolar odvojeni od novčića ili novčanice koji predstavljaju ili simboliziraju financijsku vrijednost?Svaka metafora nije ono što piše; riječi nisu stvari koje opisuju; simboli nisu stvari koje predstavljaju,vaše unutarnje tumačenje nije stvarnost. Pogledajte NLP-ov komunikacijski model.

5. Najvažnija informacija o nekome jest njegovo/njezino ponašanje

Tumačenje: Da bi bili učinkoviti u našoj komunikaciji važno je odvojiti ponašanje od osobe. Opisnečijeg ponašanja bez predrasuda može njega/nju približiti stvarnosti i započeti strategije promjene.

6. Ponašanje je prilagodljivo, a prirodno ponašan je je najbolji izbor koji postoji

Tumačenje: Drugim riječima: Ako usvojimo određeni oblik ponašanja to je zato što je to nekadafunkcioniralo. Mi (ne)svjesno donosimo odluku o tome kako ćemo se ponašati prema svim našimiskustvima i uvidima koje u tom trenutku imamo na raspolaganju. Problem je u tome što se čestoponašamo na način koji više nije prikladan. Moram reći da, ako prihvatimo ovo tumačenje, shvaćamo

da je najučinkovitije rješenje pronaći novo, više prikladno ponašanje, bolje nego da se držimo zaizduženo post mortem staro ponašanje (što će još više učvrstiti staro ponašanje).

7.

Svako ponašanje ima pozitivnu namjeru

Tumačenje: Ovo je najvjerojatnijeNLP-ovanajkontraverznijapretpostavka, sobziromnatodaječestokrivoshvaćena. Ono što zapravo želimo reći jest da svako ponašanje ima pozitivnu namjeru, svedokle god je osoba koja pokazuje to ponašanje zainteresirana. Ovo ne znači da je to ponašanjenajbolji izbor (s objektivnog stajališta). Niti znači da će to ponašanje imati pozitivne učinke na bilo kogdrugoga. Klasičan primjer onoga što bi mi nazvali obrnuta pozitivna namjera je ponašanje naprasitog

direktora koji postiže ponovno samopoštovanje gazeći ljude pod njim.Rješenje takvog neprimjerenogponašanja je da se pronađe način na koji će se zadovoljiti svrhu nekim više prihvatljivim sredstvima.Na primjer, dati direktoru zadovoljstvo da on više nema potrebe maltretirati svoje zaposlenike.

8. Nečije ponašanje ne predstavlja tu osobu, prihvati tu osobu i možda ćeš željeti

promijeniti njegovo/njezino ponašanje

Tumačenje: Ako kažete: “Ti si glup” to degradira na nivou identiteta. Ako kažete da tvoje ponašanjemože biti više racionalno, potičeš promjenu.

9.

Svi imaju sve potrebne resurse

Tumačenje: Ovo je jedna od škakljivih pretpostavki zato što ne odgovara u potpunosti pretpostavcina kojoj je zasnovana. Što je Erickson zapravo rekao jest da svaki pacijent već ima sve potrebneresurse da bi se suočio s “trenutnim problemom”. Odnosno, na nekom nivou već su znali kako jeproblem nastao i znali su što im je sve potrebno da bi ga riješili. Što zapravo nije isto što i reći da misvi imamo bilo koje resurse (ili sposobnosti) da nas izvuku iz svake situacije. Čak i ako prihvatimo ovupretpostavku, kao što se obično kaže, predlažem da moramo primiti na znanje dvije kvalifikacije koje

ja zovem Bradburijeve krunice:

Da bi koristili resurse moramo:

a. Znati da ih imamo, ib. Znati kako ih koristiti

(iako ne nužno svjesno).


13/96


Dopustite mi da objasnim što mislim odnoseći se na pitanje kako bi djeca trebala biti educirana.

Neki ljudi, uzet ćemo u obzir da već imamo sve potrebne resurse, tvrde da djeca moraju imatislobodu učiti ono što žele, kada žele, i da će na kraju tako naučiti sve što moraju znati. Oni u tradicionalističkoj grupi ističu da, poprilično točno, taj pristup jednostavno ne djeluje i daedukacija zato mora biti pažljivo strukturirana i kontrolirana.

Treći, i najstvarniji pristup uzima u obzir sva tri dijela NLP-ove pretpostavke, stoga: Djeca imaju sve resurse potrebne da uče učinkovito (ako nemaju, kako uče hodati i pričati bez

“poduka”?)

i moraju shvaćati da imaju tu sposobnost…

... i kako ju koristiti

Drugim riječima, djeca trebaju pomoć i nekoga da ih vodi. Naposljetku, edukacija je živi process, a nestatičan događaj. Prvo i najvažnije, moraju naučiti kako učiti. Samo baciti oruđe ispred njih i očekivatida se snađu s istim je totalno loš početak. S druge strane, previše strukture i kontrole može učenjeučiniti dosadnim rutinskim zadatkom. I što smo onda dobili!

10.

Ja sam gospodar svoga uma pa tako i vlastitih rezultata

Tumačenje: Ovo je jako važna stavka, zato što znači da smo mi stvarno odgovorni za svoj život. Štomi radimo je jako važno, što damo dobijemo natrag, vaš je izbor odlučiti što ćete uraditi. To određujevaše rezultete.

11. Osoba s najvećim brojem izbora u danoj sitaciji će najvjerojatnije dobiti najbolji

rezultat.

Tumačenje:Ovo je povezano s idejom od BATNA (najbolja alternativa je da se ne složite)

Ako idete pregovarati sa samo jednom opcijom na umu – i ne postignete taj određeni ishod – ondaste u jednosmjernoj ulici. S druge strane, ako imate nekoliko opcija na umu (prioritetno od “najdražeopcije” do “najmrskije opcije”, naravno) onda ćete najvjerojatnije postići barem jedan željeni ishod.

12. Ne postoji neuspjeh, postoji samo povratna informacija o aktivnosti

Tumačenje: Kada nešto ne ide onako kako smo to planirali, mi to običavamo gledati kaoneuspjeh. Ovisno o ozbiljnosti situacije, tada se možemo razljutiti, iziritirati, rastužiti, pasti u

depresiju, biti zabrinuti, osjećati krivnju, itd. Ništa od navedenog ne vodi ničemu.

Ali što se događa ako tu situaciju vidimo kao povratnu silu ,radije nego poraz. Pravo životno iskustvokako nešto ne treba napraviti? Umjesto da mislimo da smo u krivu, nešto smo naučili. Umjesto da seosjećamo loše, pravimo novi plan akcije i pokušavamo ponovno.

Ugodno, ružičasno obojano “pozitivno razmišljanje”? Ne zapravo. Edison je pronašao oko 1.000materijala koji nisu pogodni kao vlakno za žarulju prije nego je našao ono koje je bilo pogodno. Hrpaknjiga best-selera su bili odbijani od dvadesetak izdavača prije nego što su bili prihvaćeni za objavu.

I uvijek se sjetite loše talentiranog skauta iz Decca recordsa koji je odbio Beatlese i rekao im danemaju budućnost u muzici.

13.

Otpor od strane nekoga s kime komunicirate je znak nedostatka veze


14/96


Tumačenje: Ova pretpostavka vas potiče da tražite više odnosa kad dobijete reakciju u obliku “Da,ali… … …”

14. Promjena urzokuje promjenu

Tumačenje: Često se govori da jedina osoba koju zapravo možeš promijeniti, smo mi sami. NLP ide

jedan korak naprijed i obznanjuje da mijenjanje vlastitog ponašanja neizbježno ima učinak na ljudeoko vas. Manje poznato gledište, dobijeno iz grane kibernetike, je da kada se jedan element u sistemupromijeni, cijeli sistem se mora promijeniti na bilo koji način koji je potreban da se prilagodi promjeni.Postoji fascinantan mali eksperiment koji demonstrira istinu ove pretpostavke. Grupa od troje ljudi je

sjedila u inače praznoj sobi na takav način da je svaki od njih na neki način više-manje gledao u dvojedrugih ljudi u sobi. Nitko nije govorio, nitko se nije kretao okolo, ili gestikulirao ili slao druge

neverbalne poruke. A ipak…U svakom pokušaju, nije bilo potrebno više od dvije minute, da osoba s najsnažnijim osjećajima,pozitivnim ili negativnim, projicira te iste osjećaje na drugo dvoje ljudi.

15.

Ne možete ne komunicirati

Tumačenje: Ljudi obično misle da mogu izbjeći osobnu odgovornost tako da ništa ne kažu. Ovapretpostavka ističe da mi konstantno komuniciramo, rekli mi nešto ili ne, pomoću neverbalnihsignala. U skladu s tim, očito je da se više može dobiti prihvaćanjem odgovornosti za svoje postupkenego držanjem na odstojanju.

16. Svi postupci bi trebali povećavati mogućnosti donošenja različitih odluka

Tumačenje: Ovo je dobra vodilja za različite intervencije i povezana je s pretpostavkom broj 11.

17.

Prihvatite stvarnost takvu kakva je

Tumačenje: Samo prihvaćanjem situacije takvom kakva je biti ćete u mogućnosti da poduzmetenešto i promijenite, ako to želite.

Pretpostavke NLP-a su moćan temelj na kojemu su sve NLP metode izgrađene. Elektromotorna sila jeta koja pokretu daje snagu i tjera je naprijed. Neurolingvistička misao je da svatko stvara svojustvarnost. Stoga su pretpostavke skupina potvrda o stvarnosti, ljudskom iskustvu, ljudskoj

komunikaciji i promjeni.

Pretpostavke NLP-a su uvjerenja. One daju izravnu moć ljudskom ponašanju. U procesu promjenenašeg ponašanja, promjena vlastitih uvjerenja je moćan ključ.Ako želimo da kalup uspije, moramo naučiti kako kalupirati ljude koji su uspješni. Pretpostavke NLP-asu modelirane prema ljudima koji su uspješni u životu.Pretpostavke nisu dokazano istinite ili neistinite, već su jako učinkovite ako ih uzmete ozbiljno.NLP-ove pretpostavke su preuzete iz različitih znanstvenih područja kao što su: psihologija (Freud),semantika (Korzibsky), transformativna gramatika (Noam Chomsky), teorija sistema (Gregory

Bateson), kibernetika (W. Ross Ashby), pragmatizam (William James), fenomenologija (Edmund

Husserl) i hipnoterapija (Milton Erickson).

Ako prihvatite pretpostavku u potpunosti i integrirate ju, poimanje stvarnosti će također bitiformirano u tom smislu. Ono će reflektirati vaše (komunikaciju) ponašanje. Vi stvarate najveći učinakna pretpostavke NLP-a ako ih vidite kao cjelinu, a ne kao odvojene dijelove. One utječu jedna nadrugu.


15/96


Pitanja:

1. U kolikom postotku ste vi odgovorni za svoju komunikaciju?

(Razmislite o tome, svaki odgovor je točan, koji odgovor je najučinkovitiji u vašoj komunikaciji.)

2. I u kojem postotku ste odgovorni za reakcije na vašu komunikaciju?

(Ponovno razmislite o tome, svaki odgovor je točan, koji odgovor je najučinkovitiji u vašojkomunikaciji.)

5. Vježba Podcrtajte tri pretpostavke koje vam se čine najučinkovitijima. Sjetite se situacije u životu gdje ste ih primijenili ili ste mogli primijeniti da bi dobili željeni ishod.

6. Vježba: Od prepoznavanja do poštivanja Možete uzeti zadnju i prvu pretpostavku zajedno.Prvo prepoznavati situaciju, postajati svjestan osjećaja u sebi, prepoznati osjećaj u nekom drugome,tada priznati osjećaj, tada prihvatiti osjećaj takav kakav jest, tada ga poštovati i jedino tada možetepočeti misliti o mijenjanu i radu s tom osobom.

Ja sam… Ja nisam savršen… Ja nisam dovoljno dobar...Znam tko sam...

Znam što želim...Ponekad sam govornik...Ponekad sam vrlo tih...Prihva ćam sebe...Poznam sebe, to bi trebao nau čiti...

Ja sam tko želim biti...

Radim što želim...Moraš me prihvatiti kakav jesam…


16/96


5. Izoštravanje osjetila

7. Vježba: Što brišu naša osjetila?

1. Pročitajte sljedeći tekst jednom i izbrojite koliko se puta

slovo F pojavljuje.

Zapišiteto: …

2. Izbrojitejoš jedanput, alisada sa većom pažnjom. Sada brojim…….(zapišite to)(odgovori su na zadnjoj stranici)

Kakvu radnju izvode naša osjetila?

8. Vježba “Drvo – glava”: izoštravanje senzora u viđenju

1. Što vidite na prvi pogled na sljedećoj stranici? (pogledajte na samo jednu sekundu). Kolikoglava vidite?

2. Koliko glava vidite ako pogledate ponovno na još jednu sekundu?

3. Koliko lica ćete otkriti kada pogledate na još deset sekundi?

4. Koliko vremena je potrebno da se napravi unutarnji opis?

5. Koliko više vidite ako pogledate malo duže s više pažnje u nečije lice, ako imate duži kontaktočima?

FINISHED FILES ARE THE RESULTS OF YEARS OF SCIENTIFIC

STUDY COMBINED WITH EXPERIENCE OF YEARS OF

TRUTHFUL WORK AND OF INTENSIVE REFLECTION OF

FANTASTIC BRAINS FOCUSSING ON UNFULFILLED FEELINGS


17/96


Što nam je zapravo potrebno da dobijemo potpunu sliku?

Koliko ćete više vidjeti, više čuti, više osjetiti ako si uzmete malo više vremena za komunikaciju dabol je pogledate, čujete pažljivije, osjetite više od onoga što druga osoba želi reći?

Drvo - glava


18/96


9. Vježba: Koja informacija nam je stvarno potrebna?

10. Vježba: Koji je utjecaj vaše utisnute generalizacije?

Kako se osjeća ova osoba?: …………………………………………………

Okrenite stranicu naopačke (vidite također zadnju stranicu) Koje jevaše opažanje?: …………………………………….

I koje je vaše tumačenje?………………………………….

Kako iskrivljujemo informaciju u našim filterima?

Koliko važno je uvidjeti razliku između promatranja i tumačenja?

Pmrea znvantinesm iaarižsmvitnja na Elgkensom Sueišvtčliu nerdai nakivku rlakizu kjiom reodm su svola u rječii sjmšeneta,

jdenio što je vnžao jset da su pvro i znjade svloo na itosm metsju.Drgua slvoa mgou btii sljanevta na blio kjoe metsjo. U

muogćsonti ste lkao pčotirtai što pšie. Rlzaog je to što čatimoskvao svloo oovejndo, ali skavu rejič kao cleniju.


19/96


11. Vježba: Vaša osjetila vas varaju!!

Jesu li su horizontalne linije paralelne?

Koje su razlike između slike 1 i 2? (Odgovor na zadnjoj stranici.)

Što opažanje čini točnim?

Zbog neprestanog pomicanja vašeg oka čini se da horizontalne linije na obe slike prilaze jedna drugoj.U isto vrijeme čini se kao da skaču. Znači da oko nije kamera koja registrira statične slike. Okoregistrira samo promjene u intenzitetu svjetla koje pada na „šipke i čunjeve“ mrežnice u „fovei“, kojisu izazvani statičkom slikom pokretima oka. Ponekad to otežava precizno zapažanje. Naša zapažanja su ograničena našim osjetilima. Ne možemo stvoriti unutarnje tumačenje izvanmogućnosti naših osjetila.

slika 1 slika 2


20/96


12. Vježba: Koliko nogu ima slon?1. Pažljivo promotrite ovu sliku. 2. Koliko nogu ima ovaj slon?

3. Pokrijte donji dio papirom, koliko nogu sada brojite?

4. Pokrijte gornji dio, koliko nogu sada brojite?

5. Dajte objašnjenje sa vašim unutarnjim tumačenjem u kombinaciji sa memorijom u

vašim filterima.

13. Vježba: Vidljivo vašim osjetilima ili interpretacijom?

Popunite desnu stranu: vidljivo vašim osjetilima (=osj) ili interpretaciojom (=i)

1. Njezine usne su se izdužile i mišići njezina lica su se napeli. ……..

2. Na njegovom licu je bio topao izraz. ……..

3. Bilo je očito da mu je laknulo. ……..

4. Znao sam da njegovo srce kuca 189 otkucaja u minuti. ……..

5. Zbog odgovornog posla bila je pod velikim pritiskom. ……..

6. Njegov govor se ubrzao i ton njegova glasa se povisio. ….….

7. Kada si ga dodirnuo mogao sam vidjeti znatiželju na njegovom licu. ……..

8. Odjednom se njezino disanje usporilo i njezina prsa su se jedva micala. ……..

9. Njezino lice se smračilo kada je pogledala nadesno. ……..

10. Kada je progovorila mogao sam čuti radost u njezinom glasu. ……..

11. Kada se nagnuo naprijed njegovo disanje se ubrzalo. ……..

12. Kada se osmjehnula znao sam da je očarana. ……..

13. Njegov glas je zvučao glasnije jer je bio uzbuđen. ……..

14. Uglovi njezinih usana krenuli su gore i tada sam znao da je sretna. ……..

15. Boja njegove kože je problijedila i disanje mu se ubrzalo. ……..

Napravite ovu vježbu i provjerite riješenja na sljedećoj stranici.

16. Sjetite se nekih primjera iz vlastitog života u kojima ste interpretirali zapažanja različitood onoga što vam je ta osoba kasnije rekla.

Što mislite o citatu Friedricha Nietzschea, njemačkog filozofa (1844. – 1900.)

“Ne postoje činjenice, postoji samo interpretacija”


21/96


O oštrini osjetila

Važan dio NLP-a jest oštrina osjetila: gdje uputiti svoju pažnju i kako promijeniti i proširiti vaše filtere,tako da primijetite stvari koje prije niste primijećivali. To je svijest o sadašnjem trenutnom osjetu. To

je moć “sadašnjeg trenutka”. Kod komuniciranja s drugima to znači primijećivanje malih ali ključnihsignala koji ti otkrivaju kako oni reagiraju. To su male promjene u boji kože, poziciji uglova usana,ubrzanje ili usporavanje disanja itd.

Kada razmišljamo, to jest, komuniciramo sami sa sobom, to znači da imamo povišenu svjesnost o

našim unutarnjim slikama, zvukovima i osjećajima.

Trebate oštrinu osjetila da primijetite da li vas ono što radite vodi k onome što zapravo želite. Akoono što radite ne djeluje, uradite nešto drugo. Morate čuti, vidjeti i osjetiti što se događa i imatiizbore reakcija. Pregled ovih finih promjena i uskladivanje komunikacije prema njima naziva se

kalibracija – vjestina uocavanja promjena u boji koze, držanju,stavu,boji glasa, pa i promjena pulsa.Svi ovi izvedeni načini obaviještavaju vas kao promatrača i vježbenika strukturalnih elemenataneverbalne komunikacije. Oni vam daju potrebnu informaciju o sadašnjem stanju drugoga i stanju ukakvom se želi nalaziti. Ono otvara avenije za istraživanje i učinkovite reakcije.

Interpretacijaili zapažanje?

Percepcija = projekcija

Sigurno misli da sam lud Luda sam njim


22/96


14. Vježba: Vizualno kalibriranje, pobliže promatranje neverbalnih znakova drugih Tečaj: Bandler i Grinder su otkrili da ljudi odjednog do drugog trenutka pokazuju strašnomale promjene i da te promjene imaju strašno važno značenje. Stoga je važno da imate dovoljno oštraosjetila kako bi osjetili te male promjene.

5 vizualnih neverbalnih signala izraza lica

Put a x (cross) for a not nice person/event and a 0 (zero) for the nice one.

1. Boja kože Svijetla ______________________________________________________ Tamna

2. Napetost kože Sjajna _______________________________________________________ Mutna(ne sjajna)

Simetrična ____________________________________________________ Asimetrična Wrinkles:

in forehead:Deep and clear ______________________________________ Superficial

between Eyes deep and clear ____________________________________ Superficial

in temple Deep and clear ________________________________________ Superficial

around mouth Deep and clear ____________________________________ Superficial

3. Disanje

Brzina Brzo ___________________________________________________ Sporo

Mjesto Visoko _________________________________________________ Nisko

4. Veličina donje usnice, pozicija ugla usana Linije ________________________________________________________ Bez linija

Kutovi usana Prema gore _______________________________________ Prema dolje

5. Oči Fokus Oštar ___________________________________________________ MekanŠirina zjenica Povećane ____________________________________________________ Nisu povećane

Opažanje 1 (u parovima 2 x 6 minuta)

Osoba A zatvori oči i usredotoči njezine misli na osobu koju voli najviše.Osoba A zakima glavom ako je u potpunosti asocirana .

Osoba B pomaže pitanjima: P ogledajte u sliku kao da ga/ju vidite.Čujte ponovno zvuk njegova/njezina glasa. Osjetite kako je biti usituaciji s tom osobom.

Osoba B promatra i upisuje na prethodnu stranicu 5 vizualnih znakova,

ali samo onih najjasnijih.

Break state: B pita za primijer koliko ima svjetala u sobi

Opažanje 2 Osoba A se fokusira na situaciju s osobom koju najviše ne voli. (kima kada je u potpunosti asocirana).Osoba B ponovno pomaže istim pitanjima.

B promatra i zapisuje najočitije vizualne znakove. Break state:B pita za primjer kako je osoba A išla na NLP tečaj jutros.


23/96


Test

Osoba B kaže osobi A: “Usredotočite se na osobu od ove dvije koju ste posljednju vidjeli.” A se ponovno fokusira najintenzivnije što može na situaciju s osobom koju voli ili ne voli. B promatra i zapisuje pet znakova (ne pogađajte odmah, uzmite si vremena za opažanje)B tumači u skladu s opažanjima. Dali se osoba A fokusirala na osobu koju voli ili ne voli? B osobaobjašnjava svoja opažanja.

Napomena: Pripazite da osoba A uzme dovoljno vremena da se stvarno fokusira i asocira!

Promijenite uloge.

Zapišite što ste zapazili i koja je bila interpretacija.Da li je vaše opažanje bilo u skladu s onim što vam je druga osoba rekla o njezinom unutarnjemprikazu? Ako ne, nije važno, zato što je vježba namijenjena proširenju oštrine osjetila i može biti punouzroka koji su imali utjecaj na vizualne izraze lica.

Koji je vaš zaključak?

15. Vježba: Detalj ili prikaz?Pogledajte u prikaz nizozemske poštanke markice ispod. Opišite što zapažate. …………………………………………………………………………………………………...

Sada pogledajte na prikaz iste markice na sljedećoj stranici. Zapišite što ste zapazili.


24/96


…………………………………………………………………………………………………... Kakav je tvoj zaključak o točnosti opažanja na blizinu i na daljinu?

…………………………………………………………………………………………………...

16. Vježba: Postajemo svjesni razlika u tonalitetu:

Koliko životinjskih zvukova prepoznajete?

Koliko ptičjih? Koliko muzičkih instrumenata?

Koliko glasova možete raspoznati ? Koliko različitih osjećaja možete razaznati iz glasa?

Zaključak jest da možemo puno naučiti iz razaznavanja tonaliteta!

17. Vježba: Opažanje tonaliteta

Osoba A izblebeta priču bez riječi u 30 sekundi. Osoba B sluša zatvorenih očiju. Osoba B se usredotočina male razlike u tonalitetu:

1 2

1. Jačina zvuka (jako/lagano)

2. Ritam (regularan /ne regularan)

3. Savijanje glasa i naglaska na određenimriječima ili slogovima (ono može bitiprotumačeno kao questioning or posing)

4. Tempo (brz / polagan)

5. Pauze između riječi i/ili rečenica

6. Visina zvuka (izraženo u herz-ima).

7. Boja glasa (priroda glasa, na primjer s mnogo

ili malo overtones)

Zapišite svoja objektivna opažanja u desnu kolonu. Zatim dajte svoja zapažanja o tome koje su sve emocije bile upletene u priču. Slušajte radio ili televizor sa zatvorenim očima, bez obzira na sadržaj. Popunite tabelu iznad po drugiput. Koja je razlika u odnosu na izblebetanu priču? Tijekom dana slušajte razne varijacija tonaliteta glasova oko vas. Ostavite tumačenje tih glasova za kasnije, važnije je vježbati sa znatiželjom i iznenađenjem kodotkrivanja ove nove dimenzije u svim smjerovima.

18. Vježba: Opažajte razlike u pljeskan ju rukama i u koracimaU troje:

A zatvori oči.


25/96


B i C pljesnu rukama odmah ispred osobe A. Svaki put u istoj poziciji.

A opisuje razlike.

Onda ili B ili C ponovno pljesne rukama na istom mjestu.

A opisuje zvuk.

A pogađa dali je to B ili C.

Koraci:

Učinite isto, ali s koracima ili lupkanjem nogu.

Rukovanje

Učinite isto, ali s rukovanjem.

Mali detalji postaju važni ako ih se primijeti. Postanite svjesniji ogromnih izvora informacija koji postaju dostupni ako ćete koristiti vaša osjetilatočnije i fokusiranije.Milton Erickson, poznati i uspješni psihijatar jednom je rekao: "Da li ste znali da svaka vlat trave imadrukčiju zelenu boju?” Ako uzmete vremena i pažljivije promotrite vlati trave, vidjet ćete da je to

stvarno istina. Kao biologu ovo mi puno govori. Jedna rečenica iz priče Ericksona može promijenitiosjećaj dana.Sličan fenomen se dešava ako netko upravo kupi auto određene marke, odjednom tu marku viđasvuda okolo. Ili netko tko je trudan, odjednom svugdje vidi trudnice.

Kada sam počeo raditi u Africi otrkrio sam da su Afrikanci jednako različiti jedni od drugih, baš kao iEuropljani, ali potrebno je vremena da se to spozna.

Kada sam nedavno putovao u Izrael i Palestinu, pokušao sam naučiti čitati hebrejski i arapski. Uskorosam postao svjestan činjenice da neki simboli imaju značenje, gdje ga prije nije bilo. Odjednom samvidio hrpu tekstova koje sam prije previdio. Shvatio sam da je svaki učitelj koji mora učiti čitati i pisati

suočen s istim fenomenom. Pažnjom i promatranjem djeca uče zapažati male detalje koji imaju važnoznačenje ako ih se primijeti.Sytse

19. Vježba: Zapažanje ličnih ekspresijaPogledajte hrvatske ljude ispod i opišite njihove ekspresije lica.

6. NLP komunikacijski obrazac

Obratite pažnju na to koliko ćete više detalja izražaja lica primijetiti sljedeći put kod drugih ljudi.


26/96


Što je komunikacija, zapravo?

Robert Birdwhistlle je istraživao ljudskoponašanje. Otkrio je da se ponašanjemože podijeliti na tri tipa:Fiziologija: To uključuje sve što ima bilo

kakve veze s pozicijom dijelova tijela,izrazom lica itd...

Ton: Ovo uključuje sve aspekte glasa;brzini govora, volumenu, glasnoći,trenucima tišine, ritmu itd. Riječi

Što određuje učinak vaše komunikacije?Uzmimo, na primjer, da vam netko govori nešto, za što kaže da je jako važno, jako zanimljivo. U istovrijeme primjećujete da vas ta osoba jedva gleda, ona je nemirna i diše brzo. Primjećujete također da

ga jedva možete čuti. Da li vjerujete u njegove riječi? Najvjerojatnije ne. Kako je to moguće?

Mehrabian je otkrio da je učinak komunikacije određen:U prosjeku 55 posto fiziologijom,

38 posto tonalitetom,

samo 7 posto riječima koje netko izgovara.U isto vrijeme je otkrio da je to najčešće nesvjestan proces.

20. Vježba: Modern CommunicationEnter the amount of the communication which you miss in the followingways to communicate:1. phone2. email3. skype4. if you pick up someone from the airport who is sitting at the arrivals with a thick glass wall between

you.5. SMS, Twitter,

Professor Albert Mehrabian

riječi

ton

fiziologija


27/96


Pojednostavljen NLP komunikacijski model

21. Vježba: Tvoja unutarnja reprezentacija (1): 1. Mislite na nešto što vam se sviđa. (npr. sport, posao, organizacija, hrana, glazba, ples, tid.) 2. Zatvorite oči. 3. Vidite li sliku? Vidite li boju? Pokret? Je li slika velika ili malena? Jeste li vi u slici ili izvan slike?4. Čujete li nešto ili nekoga? 5. Kušate li nešto ili mirišite? 6. Sada zamijetite u kakvom ste raspoloženju. 7. Otvorite oči. 8. Kakva je bila vaša unutarnja reprezentacija? 9. Kakav je bio utisak unutarnje reprezentacije na vašu psihu?10. Kakav utisak ima ovo stanje kada govorite o vašoj unutarnjoj reprezentaciji (kakvo je vaše

ponašanje)?

FILTERI

Brisan je

Generalizaija

Vanjski

doživl a

Unutarnja

reprezentacija

Stanje

FiziologijaPonašanje


28/96


NLP – komunikacijski model kao strip

Kupio sam psa

Velikog psa? Ne baš velikog.

S dugom dlakom?Ne, s kratkom dlakom.

Koje boje? Točkasti crno-bijeli.

Koji lijepi pas! Jest, zaista.


29/96


Kompletni NLP – komunikacijski model

22. Vježba: Vaš unutarnji prikaz 2

Zapišite ,svatko za sebe, barem pet riječi, koje vam padnu na pamet u vezi s riječi “blagdan”.Koliko puta će tih pet riječi biti spomenute od svih u grupi? Prebrojte zajedno koliko je svaka riječ bila zapisana Da li je unutarnji prikaz svakog člana grupe za riječi “blagdan” ista? Kakvu posljedicu to imana vašukomunikaciju?

FILTERI

Brisan je

GENERALIZAIJA

Vanjski

doživl a

Unutarnja

reprezentacija

Stanje

Fiziologija

Ponašanje


30/96


Objašnjenje NLP Komunikacijskog modelaNLP – komunikacijski model je najvažniji dio NLP – a, , praksa i izvedba potječe od njega. Bez obzirapričamo li o” sidrenju“, strategijama, vrijednostima, stvaranju ciljeva, sve se uvijek vraća na ovajmodel.

Richard Bandler i John Grinder započeli su NLP sa analizom svojstava uspješnih ljudi, koji su učinkovitiu komunikaciji međusobno i s drugima. Onda su oni to raščlanili i predstavili kao model.

Pa, što je to? Kad vanjski doživljaj uđe u naš nervni system, naši ga filteri obrišu, izmijene i generaliziraju.Vanjski doživljaj može biti slika (vizualno), nešto što čujemo (audio) ili nešto što kažemo sami sebi(digitalni audio); osjećaj koji imamo –to može biti osjećaj unutar nas ili taktilan osjećaj; miris (njuh) ili okus nečega .Filteri su vrijeme, prostor, materija i energija, jezik, sjećanja i odluke, meta – programi i naše vrijednosti, uvjerenja i stavovi. Oni filtriraju naše iskustvo i tako stvaramo unutarnje tumačenje. Mi tai skustva označavamo našim unutrašnjim dijalogom – digitalnim audiom. Možda niste svjesni toga, alivaš unutarnji dijalog stvara prijedloge koje vi dajete vašem podsvijesnomu mu. Vaše stajalište, vaša procjena vašeg iskustva također utječe na vrstu prijedloga koji će te dati vašem podsvijesnomu mu.

Evo zanimljivog dijela: mi imamo oko 2 milijuna plus bitova informacija koje u sekundi ulaze u svekanale našeg nervnog sistema. Istraživanja su pokazala da je ljudski mozak sposoban primiti 134 bitau sekundi.

Mozak je informacijska procesorska jedinica i uzima informaciju, procesuira ju u unutarnje

predstavljanje. Da bi se mogao nositi s 134 bita on ih grupira u praktične blokove od 7plus ili minus 2bloka. Tako da, od 2 milijuna plus bita informacija na sekundu, naš mozak je sposoban zaprimiti 134 usekundi, pa promislite koliko propuštamo.Ljudski živčani sistem je dizajniran da prepozna obrasce koji postoje među sadržajem informacija.Izostavljamo toliko informacija koje vidimo, čujemo, osjećamo itd. Nije u potpunosti moguće da skrozposvetimo pažnju svakoj informaciji koja nam dođe. Tada naši filteri izbrišu, iskrive i generaliziraju

informaciju.

Brisanje

Zbog ogromne količine informacija kojima smo izloženi, potrebno je neke i obrisati. Evo dobroga primjera:

Zmija u travi

Pita na nebu.

U nastojanju da razumijemo ono što vidimo, postoji tendencija da obrišemo ono što nam nemasmisla.

Distorzija (iskrivljenje)Do iskrivljenja dolazi kada radimo pomake u našem osjetilnom iskustvu podataka krivointerpretirajući stvarnost.

Generalizacija

Generalizaciju vršimo baziranu na poznavanju i prošlim iskustvima. Generalizacija nam omogućavaučenje povezujući se s stvarima koje smo naučili u prošlosti i onda generaliziramo prema tomeiskustvu.

Svi smo iskusili događaj da smo bili negdje s nekim i da je taj netko totalno drugačije protumačiodogađaj kojemu ste prisustvovali ili što nam je netko drugi rekao – oboje smo to čuli, vidjeli i osjetili,ali na različite načine. To je zato što brišemo, distorziramo, generaliziramo informacije koje nampristižu. Karta nije teritorij – unutrašnja prezentacija koju imamo o nekom događaju ne mora nužnopredstavljati ono što se stvarno dogodilo.


31/96


Filteri

Meta – programi su najnesvjesniji od svih naših filtera, i poznavajući nečije meta – programe možemoodreditu kako snetko barata s informacijama.

Vrijednosti su kako procijenjujemo naš vanjski svijet; one određuju što mi vjerujemo da je dobro ililoše, kao i naše motivacije.Uvjerenja su rezultati vrijednosti. Ona su pravila koja imamo u našemu životu. Uvjerenja su ono što

vjerujemo da je ili nije istina.Sjećanja filtriraju ono što nam nije poznato. Naša sjećanja se formiraju prema gestaltu ( PremaGestaltu : odabrana sjećanja su povezana s određenim subjektom, totalna suma tih sjećanja će bitiveća nego efekt pojedinačne memorije) i, pogotovo kada ostarimo, oblikuju se prema onome sto smopreradili ili usvojili.

Mi također filtriramo prema odlukama u prošlosti, te odluke su stvorile uvjerenja i onda filtriramoprema tim uvjerenjima.

Sa svim tehnikama koje imamo u NLP –u,uvijek se vraćamo NLP–ovom komunikacijskom modelu.U procesu sidrenja, to je stanje(naša unutarnja emocionalna kondicija) što sidrimo u sidrenju.U strategijama, možemo otkriti kako ljudi dijele i pristupaju informacijama i zapaziti kakvu unutrašnjureprezentaciju vole najvišeU modeliranju (temelj NLP – a) saznajemo ljudske strategije, vrijednosti i motivacije da bi razumijelikako rade to što rade i onda to repliciramo u nama.Ako želite saznati više o modelu i različitim procesima, molim postavite pitanje.

NLP pretpostavka:

Riječi koje koristimo NISU područje ili vanjski doživljaj ili stvari koje one predstavljaju. (karta nijeteritorij)


32/96


7. Mapa nije teritorij

Stvarnost nije ista kao na slici koju od nje stvorimo. Selektivna percepcija, interpretacija, pridavanje

značenja, pamćenje, selektivan pristup memoriji i formuliranje riječi rade različito pri svakompojedinačnom pristupu ljudima. Ovi osobni čimbenici formuliraju nepotpunu sliku i uzrokujunepouzdanu refleksiju stvarnosti.

Naše ideje, vizije ili ekspresije realnosti nam mogu dati i produktivnu i neproduktivnu unutarnjureprezentaciju. Taj koncept, da se ponašamo i osjećamo sukladno našem poimanju svijeta, radijenego na stvarnoj realnosti, poziva nas da se svjesnije odnosimo prema našim idejama, slikama iizjavama. Promjena je stoga prije svega promjena percepcije, značenja i stilizacije.

To su unutarnje karte u našoj glavi koje mi zovemo „model svijeta”. Ovo načelo proizlazi iz generalnesemantike, pravca u psihologiji o jeziku i simbolima, a odnos sa stvarnim svijetom razvio je Alfred

Korzybski.

Ljudi s rastućim iskustvom će ubrzano vidjeti da svi imaju svoj model svijeta. Taj proces može bitipoduprt s nekoliko jednostavnih vježbi gdje studenti shvaćaju koliko to pridonosi sporijemosuđivanju, stvaranju više opcija i prepoznavanju i sve većem i većem prihvaćanju drugih.

Prakticirajući razliku između objektivnog opažanja našim osjetilima i interpretacije može vam pomoćiod vašeg „poznavanja” (osuđivanja) do usporedbe s unutarnjom reprezentacijom, od „ja sam upravu” do „oboje imamo svatko svoju istinu”. Vježba pažnje i uvažavanje razlika među ljudimapridonosi tom razvoju.

23. Vježba: mapa nije teritorij: Napišite najmanje pet riječi koje vam padaju napamet u vezi s riječi “praznik” ili neke drugedogovorene riječi. Koliko od tih pet

riječi će biti zapisanood strane svakog

člana grupe?Naznačite za svakuriječ koliko je čestonapisana.

Kakva je unutarnjareprezentacije

svakog člana grupe uvezi riječi “praznik”?Što to znači za našukomunikaciju?

Šest slijepih ljudi:


33/96


8. Neurološke Razine

Koncept neurološke razine je razvio Robert Dilts, pronalazeći inspiraciju u radu Gregoryja Batesona(vodećeg antropologa, filozofa i važne osobe uranom razvoju NLP – a). Inspiriran Batesonom, Diltszačinje hijerarhiju razina koju um koristi da uredi njegov odnos s svijetom. Dilts je povezao te “Logičkerazine” s neurološkim funkcijama i strukturom mozga. To jest, Neurološke razine!

Dok je navodna “logičnost” modela bila napadnuta i Diltsova uporaba neurologije ponekad dovedenau pitanje, skoro svatko tko je radio s modelom svjedoči njegovom sposobnosti da opiše ono što bi minazvali Nominalna razina adaptacije. Drugim riječima, spoj pomak s Identiteta prema Vrijednostima i

Ponekad je bolje

upotrijebiti

Misija


34/96


Uvjerenjima, koje proizlaze od Identiteta prema Okruženju u kojem pronalazimo sebe. Ključ do zdrave psihe, prema Diltsu, jest da usmjeravamo razine od vrha do dna tako da Identitet imaUvjerenja & Vrijednosti da bi stekao potrebne Vještinu & Znanje da bi demonstrirao prikladnoPonašanje u Okolišu. Neuroznanstvenici su nasli da Diltsova hijerarhija,po kojoj mozgovne strukturefunkcioniraju po nivoima ,odgovara odnosima između Vrijednosti I Vjerovanja, kao I Vještina i Znanja .

Vještine & Znanje (također zvani Sposobnost, ili kompetencija) uključuju višu razinu procesuiranja ukori mozga. Ondje su mentalne karte formirane iz senzornih informacija, drugih mentalnihreprezentacija i zamišljanja i planovi se stvaraju.

Međutim, Vrijednosti & Uvjerenja – koje se odnose na pitanje “Zašto” – su povezane s limbnimsistemom, i, posebice, amygdalinom stimulacijom hipotalamusa. Integracija informacija limbnog

sistema iz kore velikog mozga i regulacija autonomnog nervnog sistema ,znači da psihološkepromjene kao škakljanje kože i ubrzanje orkucaja srca, često se dešavaju kada radimo na ovom nivou.Međutim , amygdala može reagirati na određene senzorske informacije brže nego što korteks možeprocijeniti i planirati, rezultirajući takozvanom “emocionalnom otmicom”. Ljudi mogu reagirati prijenego razmisle i bez bilo kakvog osjećaja za posljedicu kada su njihove Vrijednosti & Uvjerenjaizazvani.!

Zanimljivo da, ponovno preuzimajući od Batesona, Dilts također identificira različite lingvističkeobrasce i riječi povezane sa svakom razinom ( Ovo se odnosi na riječi s desne strane grafičkog prikaza)

U Diltsovoj hijerarhiji, što viša je razina promjene, veći će biti cjelokupni utjecaj . Što ne isključujepromjenu na nižim razinama prema gore – iako je to moguće teže održati.

Misija i vizija

Kamo idemo sa svojim životom? S kojim ljudima? Koje aktivnosti i mjesta

su u središtu te vizije našeg života/ budućnosti – i, možda, i naš doprinossvijetu koji planiramo ostvariti.

Identitet

Naše samopouzdanje, naš osjećaj sebe, s čime se poistovjećujemo. Tomože uključivati identificiranje sa stvarima poput našeg posla, braka,religije. To može također uključivati kako mi tumačimo događaje u okvirunašeg samobitnosti.

Stavovi ivrijednosti

Bilo da vjerujemo da je nešto moguće ili nemoguće, vjerujemo li da je topotrebno ili nepotrebno, da li se ili ne osjećamo motiviranim za to.

Sposobnosti ivještine

Bilo da imamo ili nemamo urođene sposobnosti i/ili naučene vještine zarješavanje problema na primjeren način.

Ponašanje Naše vanjsko ponašanje. To može uključivati, npr., što bi promatrač vidio iličuo ili osjetio kada bismo bili uključeni u određenu aktivnost.

OkolinaNaše okruženje: ljudi i mjesta s kojima smo u interakciji i na kojeodgovaramo, kada smo okupirani određenom aktivnošću.

24. Vježba: Neurološke razine 1. Uzmite jedan ozbiljan, ali ne prevelik problem.

2. Položi riječi neurološke razine na tlo s razmakom od 30 – 40 cm 3. Započni s Okruzjem ili Ponašanjem na dnu, onda hodaj korak po korak prema Misiji i


35/96


vrati se od Misije do Okruženja.4. Promijeni što brže možeš u rješenje problema 5. Primjećuješ li kako energija tvoje Misije mijenja tvoju neurološku razinu ako se vratiš.

Duhovnost misije: najviša razina,

Koji je moj cilj u ovom životu?Što je značenjemoga postojanja? Temelj moga postojanja. Izkojeg razloga radim bilo što?

Okreni se i pogledaj od najviše misije dotvoga identiteta.Što je tvoja krajnja najvažnija misija uživotu?

Identitet:

Osnovni “Ja” – osjećaj, moja samoprocjena,osjećaji i moje posvećenosti u životu. Da li uvijekmoraš ispuniti zahtjeve drugih ili često tražiš da

drugi urade ono što ti želiš uraditi? Tko sam ja?Što značim drugima?.

Osnovni “Ja” – osjećaj, centar vlastitogsamoprocijenjivanja, osjećaja i

posvećenosti u životu. Tko si ako izvedeš

ovu misiju?

Vjerovanja, uvjerenja i vrijednosti

Sve ideje u koje vjeruješ da su istina, štomislišda je važno? Zašto nešto radiš?

Sve ideje u koje vjeruješ da su istina, štomisliš da je važno? Koja uvjerenja i vrijednosti odgovaraju

tvojoj misiji?

Vještine, znanje, sposobnost, ovlaštenost

Svi načini ponašanja, opće vještine, strategije,znanje, ono što orijentira tvoje ponašanje. Kakoradiš sve te stvari?

Svi načini ponašanja, opće vještine,strategije, znanje, ono što orijentira tvoje

ponašanje. Kako radiš sve te stvari?

Ponašanje Vaše specifično ponašanje i reakcije u vašemokružju. Što radite?

Veše specifično ponašanje i reakcije uvašem okružju.

Možete početi ovdje Neželjeno ponašanje Koje ponašanje ćeš primijeniti?

Okružje

Vanjske mogućnosti ili granice? Gdje?Kada? S kim?

Gdje?Kada? S kim?

Start Kraj

Drugistart


36/96


9. Nesvjesni i svjesni um

Deset najpoznatijih funkcija nesvjesnoga

1. pohranjuje memoriju, kronološki i neograničeno'

2. domena je osjećaja,

3. kontrolira tijelo, ima otisak tijela,

4. odr žava i štiti tijelo,

5. radi kao poslužitelj i slijedi instrukcije svjesnog uma'

6. prima informacije od osjetila, filtrira ih te donosi zapažanja izaključke

7. generira navike, automatizira, stvara rutine (proces učenja 4 koraka),

8.Simbolično,koristi (i reagira) na simbole/metafore'

9.sve uzima osobno, to se temelji na percepciji i projekciji,

10. ne procesuira poricanje


37/96


George Armitage Miller

Godine1956. objavljuje-George Armitage Miller "Magični brojsedam, plus ili minus dva: neka ograničenja našeg kapacitetaobrade informacija.”

George Armitage Miller (1920 - 2012) je bio jedan od pionira napolju kognitivne psihologije. Također je pridonijeo rađanjupsiholingvistike I kognitivne znanosti općenito.

Psiholzi su imali ideju da se pamćenje sastoji od kratkoročne idugoročne memorije. Dok se očekivalo da je kratkoročna memorijavrlo limitirana, točne granice nisu bile poznate.

Godine 1956. Miller će kvantificirati njen maksimalan kapacitet usvom djelu “Magični broj sedam, plus ili minus dva! ¨Testirao je

kratkoročnu memoriju koristeći naredbe poput ispitivanja osobe da ponovi serije brojeva prezentiranena papiru. Također je puštao ljude da rade prosudbe o stimulansu i oznaci teih kasnije pitao da se sjete te oznake. Štoviše, mjerio je pažnju pitajući ih dabrzo nabroje stvari iz kolekcije od nekoliko različitih predmeta. Za sve trimetode Miller je otkrio

da je prosječna granica sedam plus minus dvije stvari.

Miller je također otkrio da neki ljudi pamte dio informacije (komadiće) tako da ih međusobno povežuuz pomoć veza između skupina, u mogućnosti su primjenjivati granične komade. U Nizozemskoj iNijemačkoj ti trikovi se nazivaju magarećim mostovima. Kratice su primjer za to.

25. Vježba: Pročitajte sljedeći niz brojeva i prekrijte ga nakon 15 sekundi.

7 2 5 1 9 5 6 4 8Sada zapišite sve brojeve kojih se sjećate pravilnim redoslijedom na papir. To su brojevi koje stepohranili u svojoj kratkoročnoj memoriji. Koliko ste brojeva zapisali pravilnim redom? Koje skraćeniceili memorijske trikove ste koristili?

Dio drugi: pročitajte sljedeći niz brojeva i prekrijte ga nakon 15 sekundi

2 7 3 5 9 6 1 6 8 4 3 7Sada zapišite sve brojeve kojih se sjećate pravilnim redoslijedom na papir. To su brojevi koje stepohranili u svojoj kratkoročnoj memoriji. Koliko ste brojeva zapisali pravilnim redom? Koje skraćeniceili “magareće mostove” ste koristili?

7 + 2


38/96


10. Proces učenja u 4 koraka

4. Nesvijesno sposoban

1. Nesvijesno nesposoban

2. Svijesno nesposoban

3. Svjesno sposoban

Postati svjestan

Vježba

Uigravanje

Unlearn: from step 4 to 2 and again to 4Once more learn: from 2 to 4.


39/96


Što je proces učenja u 4 koraka? Ovo je model učenja “svjesna sposobnost“ u 4 koraka. Najranije podrijetlo nije u potpunosti jasno,iako je US Gordon Training International organizacija imala veliku ulogu u definiranju i promoviranju

njihove uporabe. Proces učenja u 4 koraka objašnjava proces i nivoe učenja nove vještine (iliponašanje, sposobnost, tehnika itd.). Najčešće je poznat kao proces učenja u 4 koraka ili „modelučenja svjesne sposobnosti”, ponekad i kao “ljestve svjesne sposobnosti” ili “matrica svjesne

sposobnosti”, iako se koriste i drugi opisi, uključujući terminologiju povezanu s “svjesno vješt” i“svjesno ne vješt”, koju voli koristiti Gordon Training. Ponekad se dodaje peti nivo ili razina na novijeprilagođene verzije. Kako god to zvali, model „svjesne sposobnosti“ je jednostavno objašnjenje togakako učimo, i koristan podsjetnik da postoji potreba za treniranjem ljudi porazinama. Učenik uvijek počinje na razini 1 – “nesvijesna nesposobnost”, i završava na razini 4 – “nesvjesnasposobnost”, nakon što je prošao razinu 2 – “svjesna nesposobnost” i razinu 3 “svijesna sposobnost.” Učitelji i treneri obično pretpostavljaju da su učenici na razini2,iusredotočuju se prema postizanjurazine 3, kada su učenici zapravo često na razini 1. Trener pretpostavlja da je učenik svjestanpostojanja svojih sposobnosti, prirode, važnosti, manjkova, i koristi od dobijene nove vještine..Budući da učenici na razini 1 – nesvjesnoj nesposobnosti – nemaju ništa od tih stvari posloženih na

svome mjestu, neće biti sposobni postići svjesnu sposobnost dok nisu u potpunosti postali svjesninjihove vlastite nesposobnosti. Ovo je osnovni razlog za neuspjeh mnogih treniranja i učenja.Ako je svjesnost o vještinama i manama niska ili ne postoji uopće – tj. učenik je na razini nesvjesnenesposobnosti – učenik jednostavno neće niti vidjeti potrebu za učenjem. Jako je važno uspostavitisvjesnost o slabosti ili potrebnom treniranju (svjesna nesposobnost) prije pokušaja davanja iliaranžiranja treniranja ili vještina potrebnih da se učenik pomakne s razine 2 na razinu 3.Ljudi reagiraju na treniranje samo onda kada su svjesni potrebe, i osobnog dobitka koji će postićinjime.

Proces učenja često postane teži nego je to potrebno, zbog loših osjećaja koje ljudi dobivaju kadapogriješe u učenju. Loši osjećaji proizlaze iz osuda kao “ne radiš to kako treba,” “ne radiš to dovoljnodobro,” “nikada nećeš naučiti” itd. Ironično je to da su krivi postupci i rađenje grešaka vitalni koraci uprocesu učenja. A opet naša pažnja prečesto ide na pokušaje izbjegavanja loših osjećaja, radije negona učenje iz ruke. Razumijevanje 4razine učenja je vještina koja pomaže da proces učenja bude oučenju, a ne o lošim osjećajima.

1. Nesvjesna nesposobnost“Ne znam da ne znam kako da to napravim.” – Ovo je razina blaženog ne znanja prije nego učenjepočne.

2. Svjesna nesposobnost

“Znam da još ne znam kako da to napravim” – je najteža razina, gdje učenje započinje i gdje jeformirano najviše sudova protiv nas.

3. Svjesna sposobnost“Znam da znam kako ovo napraviti” – ova razina učenja je lakša nego prethodna, ali je i daljeneugodna isamo – svjesna.

4. Nesvjesna sposobnost“Što, kažeš da sam napravio nešto dobro?” - finalna razina učenja vještine je kada postane prirodnidio nas; ne moramo misliti o tome.

Koristeći primjer učenja vožnje auta, kao dijete sam prvo misio da sve što trebam napraviti jest sjestiza volan i okretati ga i koristiti pedale. Ovo je bila sretna razina nesvjesne nesposobnosti.

Kada sam počeo učiti voziti, shvatio sam da u tome ima puno više nego sam mislio, i postao sam malo


40/96


uplašen. Ovo je bila faza svjesne nesposobnosti. Bilo je toliko toga za napraviti i toliko toga zarazmišljati, doslovno stotinu stvari i ponašanja za naučiti.

U ovoj fazi sam počinio mnogo pogrešaka, zajedno s predrasudama protiv samog sebe zato što to većne znam raditi. Otpuštanje predrasuda je ovdje ključno zato što su pogreške dio procesa učenja. Onesu potrebne zato što je učenje esencionalno eksperimentalno i bazirano na iskustvo, pokušaj i

pogreška. Informacija može biti akumulirana, ali dok nije ispraksana i upotrijebljena, ona je samoinformacija. To nije učenje, a pogotovo nije vještina.Vježbajući sam prešao na treću razinu učenja svjesne sposobnosti. Puno bolje sam se osjećao ali mojavožnja još uvijek nije tekla glatko. Često sam morao razmisliti o tome što treba napraviti sljedeće, izbog toga sam se osjećao nezgodno i nelagodno.Napokon, nakon dovoljno vježbi, došao sam do dijela gdje više nisam morao razmišljati o svakojsitnici što sam radio dok sam vozio. Razmišljao sam o činu vožnje samo kada me nešto upozorilo nato. Postao sam nesvjesno sposoban. Zbog lakoće i mirnoće u nesvjesnoj sposobnosti, moja vožnja jepostala mnogo sigurnija.

Neki ljudi imaju iskustvo da kada postanu svjesni nečega što ne znaju napraviti, dobiju osjećaje poput:Kako sam glup! Nikada to neću naučiti! Ovo je preteško za mene! Možemo ovo vidjeti kao 2 korak,osjećaji su niski.Ali ako ti ljudi ipak odluče naučiti i trenirati, osjećaji postaju bolji (korak 3).Na krajukada su toliko vježbali da to mogu napraviti bez razmišljanja i biti zadovoljni radi toga, to je korak 4.

26. Vježba: Učenje davanja komplimenataZnanstveno je dokazano da se ljudi koji sebi i drugima daju komplimente redovito osjećaju sretnijimai uspješniji su u životu. Kompliment treba biti iskren. Ako zaista misliš što govoriš, to najbolje djeluje.To također može biti i o sitnicama.

Vri e

O s j e ć a j i


41/96


Primjer:

Ako netko kasni: Sretan sam da si došao.

Vježba, dio 1: Dajte sebi nekoliko komplimenata svakidan! Zapišite ih i pročitajte ih još jednom sljedeći dan.Oni su kamen-temeljac vaše kuće samopouzdanja.

Vježba, dio 2: Dajte kompliment nekolicini ljudi svakidan. Koji to ima efekt za druge? What is the Što tovama čini? Čak i ako samo pomisliš, komplimentiimaju pozitivan učinak.

27. Vježba: Proces učenja u 4 koraka Osoba A kaže osobi B u kojem sportu je dobar/dobra(kao npr. Rolanje, skijanje ili snowbordanje, igrice,

pričanje viceva, muzika, kuhanje itd.). Također se sjetikako ste se naučili nositi s uspjehom, ili razočaranjem,ljubavi, hodanjem, vožnjom bicikla, novim jezikom,profisionalnom vješ