Top Banner
1 1/ 34. sjednica Skupštine Hrvatske psihološke komore Za subotu, 09. prosinca 2017. godine, sazvana je 34. sjednica Skupštine Hrvatske psihološke komore koja de biti održana u Velikoj dvorani Hrvatskog liječničkog zbora u Zagrebu, Šubideva 9 s početkom u 15.00 sati. Više informacija na www.psiholoska-komora.hr . 2/ O radu tijela Hrvatske psihološke komore za razdoblje od rujna do početka prosinca 2017. U protekla tri mjeseca, održane su četiri sjednice Upravnog odbora (15.9., 29.9., 13.10. i 24.11.), Povjerenstvo za stručno usavršavanje održalo je također četiri sjednice (01.9., 22.9., 20.10., 27.10.), Povjerenstvo za osnovne dopusnice održalo je svoje sjednice dva puta (25.9. i 27.11.), dok su po jednu sjednicu održali Povjerenstvo za priznavanje statusa kliničkog psihologa (13.10.), Povjerenstvo za stručni nadzor (22.11.) i Povjerenstvo za psihoterapiju (29.11.). Zajednički sastanak Povjerenstva za psihodijagnostička sredstva s izdavačima testova održan je 25.10., a Povjerenstvo za psihologe vježbenike je 29.11. održalo sastanak sa članovima Ispitnih povjerenstava. Sjednice su održali i Stručni razred psihologa u medicini rada (30.9.), te Stručni razred psihologa u socijalnoj skrbi (02.10.). Završni ispit za stjecanje posebne dopusnice za rad psihologa u medicini rada i sastanak Povjerenstva za posebne dopusnice dopusnice za rad psihologa u medicini rada održan je 21.10., a u tijeku su pripreme za održavanje stručnih ispita koji de biti održani 14. i 15. prosinca. Završni ispit za stjecanje posebne dopusnice za rad psihologa u području psihološke pripreme sportaša za 1. generaciju polaznika edukacije bit de održan 16. prosinca 2017. godine. 3/ Ažuriranje podataka u Registru članova Članovima Komore elektronskom je poštom 17.11. poslan obrazac za ažuriranje podataka u Registru članova. Naime, do kraja ove godine Hrvatska psihološka komora dužna se povezati u sustav e- građani i uskladiti svoje poslovanje prema brojnim propisima. Kako bismo se sustavu mogli priključiti s točnim podacima, članovi su zamoljeni ispuniti Obrazac PODACI ZA REGISTAR ČLANOVA s dostavom na e-mail: [email protected] . Ukoliko niste primili takav dopis, molimo vas da se javite na spomenutu adresu i što žurnije dostavite potrebne podatke. Podsjedamo da je sukladno članku 14. Pravilnika o vođenju javnih knjiga, od kojih je jedna i Imenik psihologa Hrvatske psihološke komore, svaki član dužan u roku od 30 dana obavijestiti Komoru o svakoj promjeni podataka iz evidencije članstva (prezime, adresa, poslodavac/radni status, bolovanje dulje od 42 dana i dr.), pa Vas molimo da ubudude podatke ažurirate na vrijeme.
8

Naime, · predaje u okviru kolegija Pedijatrija, za studente opde medicine, stomatologije, inženjere medicinske radiologije i više medicinske sestre, te u izvođenju nastave iz

Feb 06, 2020

Download

Documents

dariahiddleston
Welcome message from author
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
Page 1: Naime, · predaje u okviru kolegija Pedijatrija, za studente opde medicine, stomatologije, inženjere medicinske radiologije i više medicinske sestre, te u izvođenju nastave iz

1

1/ 34. sjednica Skupštine Hrvatske psihološke komore

Za subotu, 09. prosinca 2017. godine, sazvana je 34. sjednica Skupštine Hrvatske psihološke komore koja de biti održana u Velikoj dvorani Hrvatskog liječničkog zbora u Zagrebu, Šubideva 9 s početkom u 15.00 sati. Više informacija na www.psiholoska-komora.hr.

2/ O radu tijela Hrvatske psihološke komore za razdoblje od rujna do početka prosinca 2017.

U protekla tri mjeseca, održane su četiri sjednice Upravnog odbora (15.9., 29.9., 13.10. i 24.11.), Povjerenstvo za stručno usavršavanje održalo je također četiri sjednice (01.9., 22.9., 20.10., 27.10.), Povjerenstvo za osnovne dopusnice održalo je svoje sjednice dva puta (25.9. i 27.11.), dok su po jednu sjednicu održali Povjerenstvo za priznavanje statusa kliničkog psihologa (13.10.), Povjerenstvo za stručni nadzor (22.11.) i Povjerenstvo za psihoterapiju (29.11.). Zajednički sastanak Povjerenstva za psihodijagnostička sredstva s izdavačima testova održan je 25.10., a Povjerenstvo za psihologe vježbenike je 29.11. održalo sastanak sa članovima Ispitnih povjerenstava. Sjednice su održali i Stručni razred psihologa u medicini rada (30.9.), te Stručni razred psihologa u socijalnoj skrbi (02.10.).

Završni ispit za stjecanje posebne dopusnice za rad psihologa u medicini rada i sastanak Povjerenstva za posebne dopusnice dopusnice za rad psihologa u medicini rada održan je 21.10., a u tijeku su pripreme za održavanje stručnih ispita koji de biti održani 14. i 15. prosinca. Završni ispit za stjecanje posebne dopusnice za rad psihologa u području psihološke pripreme sportaša za 1. generaciju polaznika edukacije bit de održan 16. prosinca 2017. godine.

3/ Ažuriranje podataka u Registru članova

Članovima Komore elektronskom je poštom 17.11. poslan obrazac za ažuriranje podataka u Registru članova. Naime, do kraja ove godine Hrvatska psihološka komora dužna se povezati u sustav e-građani i uskladiti svoje poslovanje prema brojnim propisima. Kako bismo se sustavu mogli priključiti s točnim podacima, članovi su zamoljeni ispuniti Obrazac PODACI ZA REGISTAR ČLANOVA s dostavom na e-mail: [email protected] . Ukoliko niste primili takav dopis, molimo vas da se javite na spomenutu adresu i što žurnije dostavite potrebne podatke.

Podsjedamo da je sukladno članku 14. Pravilnika o vođenju javnih knjiga, od kojih je jedna i Imenik psihologa Hrvatske psihološke komore, svaki član dužan u roku od 30 dana obavijestiti Komoru o svakoj promjeni podataka iz evidencije članstva (prezime, adresa, poslodavac/radni status, bolovanje dulje od 42 dana i dr.), pa Vas molimo da ubudude podatke ažurirate na vrijeme.

Page 2: Naime, · predaje u okviru kolegija Pedijatrija, za studente opde medicine, stomatologije, inženjere medicinske radiologije i više medicinske sestre, te u izvođenju nastave iz

2

Molimo članove koji više ne obavljaju psihološku djelatnost i ne žele više biti članovi HPK, da podnesu Zahtjev za ispis iz Imenika psihologa /Registra članova i prilože dokument iz kojeg je razvidno da na sadašnjem radnom mjestu ne obavljaju psihološku djelatnost (potvrda poslodavca, rješenje o umirovljenju i sl.). Zahtjev za ispis podrazumijeva i uredno ispunjenje svih obaveza prema Komori do datuma kada je podnesen Zahtjev za ispis.

4/ Od 01. siječnja 2018. godine – novi račun za uplatu članarine Obaviještavamo Vas da se od 1.1.2018. članarina za Komoru treba upladivati na novi broj računa IBAN: HR7423600001502198171. Na novi račun treba upladivati samo članarinu, a ostale uplate (obnova licence, stručni ispit i dr.) vršit de se kao i do sada na račun IBAN: HR1123600001101712980.

5/ Dobitnica Nagrade Snježana Biga Friganovid za 2017. godinu je mr.spec. Inge Vlašid Cicvarid

Ovogodišnja dobitnica Nagrade Snježana Biga Friganovid je mr.spec. Inge Vlašid Cicvarid, klinička psihologinja. Bila je predstojnica Centra za kliničku, zdravstvenu i organizacijsku psihologiju u KBC Rijeka čije je osnivanjem velikim dijelom njena zasluga. Petnaestak godina sudjeluje u predavanjima u okviru kolegija Klinička psihologija za studente Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, te organizira i provodi studentsku praksu studenata psihologije, a u zvanje predavača na Katedri za psihijatriju i psihološku medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci izabrana je u svibnju 2014. godine. Ved 20-tak godina, predaje u okviru kolegija Pedijatrija, za studente opde medicine, stomatologije, inženjere medicinske radiologije i više medicinske sestre, te u izvođenju nastave iz obvezatnih izbornih predmeta – na Katedri za pedijatriju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Od njegova osnutka 1995. godine do 2012. godine uključena je u rad Centra za psihosocijalnu pomod stradalnicima rata Primorsko-goranske županije. Sudjelovala kao jedan od inicijatora u organizaciju osnivanja Udruge za pomod zlostavljanoj i zanemarivanoj djeci grada Rijeke 'Tid' od 1996. do 1998., a od njena osnutka 1998. godine obnaša funkciju dopredsjednika. Jedna je od inicijatora u organizaciji i osnivanju Udruge za pomod oboljelima od anoreksije i bulimije, a od njena osnutka 2001. godine, u dva uzastopna mandata po dvije godine obnašala je i ulogu predsjednika Stručnog savjeta Udruge. 2004. imenovana od Hrvatske psihološke komore mentorom za psihologe vježbenike i članicom Povjerenstva za stručni ispit psihologa. Članica je Stručnog razreda za kliničku psihologiju Hrvatske psihološke komore od 2007. do danas, aktivno je sudjelovala u svim aktivnostima razreda kao i u donošenju akata Komore koji se odnose na standarde rada kliničkih i zdravstvenih psihologa i status kliničkih psihologa. Od 2012. godine predsjednica Povjerenstva za priznavanje statusa kliničkog psihologa. Predsjednica programskog odbora II. hrvatskog kongresa primjenjene psihologije 'Zaštita zdravlja djece i mladih', Opatija 3.-7.6.2009.godine, članica regionalnog organizacijskog odbora X. hrvatskog simpozija o epilepsiji, Opatija, 27.-30.6.2012.godine, članica Radne skupine za izradu Smjernica za rad s djecom s teškodama u razvoju od 2017. godine i Radne skupine za izradu prijedloga novog Zakona o psihološkoj djelatnosti.

U ime članova i članica Hrvatske psihološke komore, Upravnog odbora komore, Stručnog razreda za kliničku psihologiju i svoje osobno ime još jednom čestitam kolegici Inge Vlašid Cicvarid na zasluženoj Nagradi Snježana Biga Friganovid.

Andreja Bogdan, predsjednica Hrvatske psihološke komore

Page 3: Naime, · predaje u okviru kolegija Pedijatrija, za studente opde medicine, stomatologije, inženjere medicinske radiologije i više medicinske sestre, te u izvođenju nastave iz

3

6/ Održan sastanak Radne skupine za izradu Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama

Zakona o psihološkoj djelatnosti

Drugi po redu sastanak Radne skupine za izradu Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o psihološkoj djelatnosti održan je 09. listopada 2017. godine u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Na sastanku je zaključeno kako de aktivnosti vezane uz Zakon o psihološkoj djelatnosti biti u planu ministarstva za 2018. godinu. U nadležnosti MDOMSP su i drugi strukovni zakoni kao primjerice Zakon o djelatnosti socijalnog rada i Zakon o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti, te kako de se dijelovi pojedinih zakona morati usklađivati. Radna verzija prijedloga nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona koji je izradila radna skupina Hrvatske psihološke komore i dostavila članovima radne skupine, sadrži prijedloge vedih izmjena koje izlaze iz okvira mogudih 50% predviđenih kod izrade izmjena i dopuna pojedinog zakona. U nastavku je dodano kako je Zakon o psihološkoj djelatnosti donesen 2003. godine i kao

takav poprilično „arhaičan“ zbog čega ga je potrebno detaljno iščitati i doraditi. Također je konstatirano kako se nailazilo na niz problema u njegovoj provedbi. Na sastanku je naglašena i potreba reguliranja dijela koji se tiče priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, te u tom smislu na važnost usklađivanja ovog Zakona sa Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju stručnih kvalifikacija i Zakonom o djelatnosti socijalnog rada.

Nakon rasprave u kojoj su uz predstavnike ministarstva sudjelovale i Nataša Jokid Begid, predstavnica Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Lovorka Brajkovid, predstavnica Hrvatskog psihološkog društva i Andreja Bogdan predsjednica Hrvatske psihološke komore koja je detaljnije govorila o prijedlogu Nacrta ZPD-a. Sastanak je završen zaključkom kako bi, obzirom na sve izneseno, najbolje bilo pristupiti izradi novog Zakona. Predstavnici HPK su zamoljeni dostaviti sažeti prijedlog o tome što bi sve takav zakon trebao urediti, s posebnim naglaskom na ona područja koja nisu bila precizno uređena Zakonom, ved pravilnicima. Zaključeno je i kako de HPK svoje prijedloge izmjena dostaviti ministarstvu do polovine studenog 2017. godine.

Sastanku je prethodila javna rasprava na web stranicama Komore, održana od 18. rujna do 03. listopada ove godine, te je na 25. godišnjoj konferenciji hrvatskih psihologa u Zadru, 09. studenog održan Okrugli stol o Zakonu o psihološkoj djelatnosti, a zaključci s tih rasprava uvršteni su u prijedlog izmjena koji je dostavljen Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku RH.

7/ Simpozij o seksualnom zdravlju

Povodom 10 godina postojanja Hrvatskog društva za seksualnu terapiju u subotu 25.11.2017.g. održan je u karlovačkoj Aquatici 1. simpozij o seksualnom zdravlju s međunarodnim sudjelovanjem 'Seksualno zdravlje u 21. stoljedu'. Simpozij je organiziralo Hrvatsko društvo za seksualnu terapiju u suorganizaciji s Hrvatskim psihijatrijskim društvom, Hrvatskim psihološkim društvom, Medicinskim fakultetom u Rijeci, Opdom bolnicom Karlovac te Klinikom za psihijatriju Vrapče i

Hrvatskom psihološkom komorom. Simpozij je otvorio predsjednik Hrvatskog društva za seksualnu terapiju doc.dr.sc. Goran Arbanas koji je auditorij od oko 120 nazočnih stručnjaka i stručnjakinja iz područja medicine i mentalnog zdravlja upoznao s povijesnim razvojem seksualne terapije u

Page 4: Naime, · predaje u okviru kolegija Pedijatrija, za studente opde medicine, stomatologije, inženjere medicinske radiologije i više medicinske sestre, te u izvođenju nastave iz

4

Hrvatskoj. Uslijedilo je predavanje pozvanog gosta predavača Jaquesa van Lankvelda iz Nizozemske koji je održao predavanje o tretmanu ženskih i muških seksualnih disfunkcija putem interneta.

Na ovom interdisciplinarnom simpoziju sudjelovao je veliki broj naših kolegica i kolega: pionirka u području rodne ravnopravnosti i prevencije i skrbi o žrtvama seksualnog nasilja Maja Mamula sudjelovala je s temom 'Utjecaj seksualnog nasilja na seksualno zdravlje', Lovorka Brajkovid s temom 'Seksualno zdravlje kod onkoloških bolesnika', Tanja Jurin održala je predavanje 'Seksualnost i starenje', a uslijedilo je predavanje kolegice Ide Šamanovid s KBC Zagreb 'Seks i emocije- što ljubav ima s tim?'. Senka Sekulid Rebid održala je predavanje o averzivnom seksualnom poremedaju. Mladi kolega Burid iznio je rezultate svog istraživačkog tima o tome da li seksting utječe negativno na emocionalnu dobrobit adolescenata-longitudinalno istraživanje. Mušica i suradnici izvjestili su o rezultatima istraživanja 'Rodne uloge i seksualno funkcioniranje'. Kolegica Iva Žegura iz Klinike za psihijatriju Vrapče iznijela je pregled korisnih savjeta o radu s rodno nenormativnim, transrodnim i transspolnim osobama. Izdvajamo teme 'Obitelj i seksualno zdravlje' specijalista obiteljske medicine dr. sc. Hrvoja Tiljka, kao i istraživanje prof.dr. sc. Aleksandra Štulhofera 'Prema razumijevanju hiperseksualnosti primjenom mrežne analize'. Pri samom kraju simpozija specijalist otorinolaringologije Vladimir Bauer održao je iznimno zanimljivo predavanje 'Seksualnost i glas'. Za sve goste predavače Naklada Redak osigurala je primjerke prvog priručnika u području seksualnog zdravlja i seksualne terapije u Hrvatskoj 'Osnove seksualne medicine' koji su uredile specijalistica obiteljske medicine Nataša Mrduljaš Đujid i klinička psihologinja Iva Žegura.

8/ O novom Zakonu o hrvatskim braniteljima na sastanku s ministrom

Predsjednica Hrvatske psihološke komore Andreja Bogdan sudjelovala je 13. studenog 2017. na sastanku kojeg je ministar rada i mirovinskoga sustava mr. sc. Marko Pavid sazvao o temi novog Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i njihovim obiteljima. Na sastanku su uz ministra branitelja Tome Medveda i ministra zdravstva prof.dr.sc. Milana Kujundžica sudjelovali i generali Generalskog stola, ravnateljica Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom gospođa Damira Benc te predstavnici braniteljskih udruga, komora u zdravstvu i Hrvatskog liječničkog zbora.

9/ 120. Kongres poslodavaca u zdravstvu Hrvatske

U Opatiji je od 26. do 28. listopada održan 120. Kongres poslodavaca u zdravstvu Hrvatske, događaj koji je proteklih godina proizašao u jedan od najvedih i najrelevantnijih skupova ključnih dionika iz svih područja hrvatskog zdravstvenog sustava. Uz ravnatelje i menadžment gotovo svih javnih i privatnih zdravstvenih ustanova u Hrvatskoj, na kongresu su predavanja održali i ministar zdravstva prof.dr.sc. Milan Kujundžid, ravnatelj Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje mr.sc. Fedor Dorčid,

predsjednica saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku dr.sc. Ines Strenja Linid, predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusid, izvršna direktorica Liječničke komore Finske dr. Kati Myllymaki, te brojni bivši i sadašnji državni dužnosnici, čelnici komora, udruga pacijenata, sindikata, stručnih društava i ostalih organizacija u zdravstvu te predstavnici farmaceutske industrije, IT sektora i medija, brojni domadi i međunarodni stručnjaci iz različitih područja vezanih uz zdravstveni sustav. U preko pedeset aktualnih tema obuhvadena su izlaganja koja su obuhvatila sve razine zdravstvene zaštite, a u ime naše Komore na skupu je sudjelovala predsjednica Andreja Bogdan.

Page 5: Naime, · predaje u okviru kolegija Pedijatrija, za studente opde medicine, stomatologije, inženjere medicinske radiologije i više medicinske sestre, te u izvođenju nastave iz

5

10/ Konferencija 'Utjecaj sporta na psihofizičko zdravlje'

U organizaciji Hrvatske udruge 'Nogometni sindikat', a pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva, Hrvatske psihološke komore, Gradskog ureda za zdravstvo Grada Zagreba i Središnjeg državnog ureda za šport, u Zagrebu je 27. listopada 2017. godine održana konferencija 'Utjecaj sporta na psihofizičko zdravlje'. Cilj konferencije bio je educirati, osvijestiti i upozoriti na važnost psihičkog zdravlja, kao i njegov utjecaj na fizičko zdravlje nogometaša, ali i ostalih profesionalnih sportaša te istovremeno otkloniti sveprisutne stigme koje su u našem društvu duboko ukorijenjene o osobama koje boluju od različitih oblika psihičkih oboljenja. Konferencija je započela prikazivanjem kratkog filma Što je za vas psihičko zdravlje?, nakon čega je uvodno izlaganje održao doc.dr.sc. Tomislav Madžar, savjetnik Predsjednice RH za sport i zdravstvo o temi 'Psihološki čimbenici kod sportskih ozljeda', s naglaskom na UEFA-ine podatke studije o ozljedama kod sportaša.

Sportski psiholog Amir Zulid predstavio je temu: 'Psihološka priprema sportaša - što je to i za koga?', na način da je približio psihologiju sporta i naglasio koliko je sve veda važnost, kao i nužnost uključivanja psihologa u rad sportskih klubova i saveza. Psiholog Igor Čerenšek predstavio je mentalni trening govoredi o temi 'Važnost mentalnog treninga za vrijeme i nakon karijere sportaša', objasnio je mentalni trening kao metodu koju provodi sa sportašima i koji takvim načinom pripreme postižu najbolje rezultate. Nakon izlaganja

održana je panel rasprava s Igorom Čerenšekom i Amirom Zulidem kojom je moderirao Gordan Kožulj. Drugi dio konferencije bio je posveden fizičkom zdravlju i ozljedama. Doc.dr.sc. Damir Hudetz, dr.med. specijalist ortopedije izlagao je o temi 'Može li hrskavica okončati karijeru nogometaša?'te je predstavio novu metodu liječenja oštedenja hrskavice na način da se uzimanjem hrskavice iz nosa i umjetno stvorenim tkivom reparira hrskavično oštedenje, a iz osobnog iskustva govorio je i Ante Mitrovid, profesionalni nogometaš koji je svoju karijeru morao okončati upravo zbog oštedenja hrskavice i bolovima u koljenu, a koji je ujedno i dio kliničke studije koja Hrvatsku smješta u sam vrh jer se ovakvi zahvati obavljuju još samo u Švicarskoj. U ime Hrvatske psihološke komore na konferenciji su sudjelovale Gordana Kamenečki-Puclin, zamjenica predsjednice Hrvatske psihološke komore i Teuta Barušid, tajnica Komore.

11/ SVE za NJU u još jednoj javnozdravstvenoj akciji

Udruga SVE za NJU organizirala je još jednu interaktivnu i zanimljivu javnozdravstvenu akciju na Cvjetnom trgu u Zagrebu u subotu, 21.10.2017. g. povodom Međunarodnog mjeseca borbe protiv raka dojke. Akcija je održana u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo i Gradom Zagrebom, a u akciju su se uključili Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Nastavni zavod za javno zdravstvo 'Dr. Andrija Štampar' i Klinički bolnički centar Zagreb. Sudjelovali su mnogi stručni suradnici i suradnice udruge SVE za NJU te onkoloških

Page 6: Naime, · predaje u okviru kolegija Pedijatrija, za studente opde medicine, stomatologije, inženjere medicinske radiologije i više medicinske sestre, te u izvođenju nastave iz

6

centara, žene koje su u različitim fazama liječenja bolesti, kao i one koje su uspjele pobijediti karcinom dojke te članovi i članice njihovih obitelji, prijatelji i prijateljice, saveznici i saveznice udruge.

Kolegica Ljiljana Vukota ispred udruge SVE za NJU naglasila je da je akcija imala za cilj skrenuti pozornost na važnost radnog otkrivanja raka dojke putem preventivnih programa, važnost optimalnog liječenja i skrbi o oboljelim ženama, posebno onim koje imaju metastatski rak dojke. Svi prisutni mogli su simbolično poduprijeti rad udruge kupnjom prigodnih majica, čarapica, narukvica udruge SVE za NJU. Na štandu udruge dijelili su se i edukativni materijali o radu udruge i podršci koju udruga pruža putem interdisciplinarnog tima stručnjaka i stručnjakinja koji provode tematske radionice i edukacije, ali i neizostavnu psihološku podršku kroz psihološko savjetovalište udruge. Tijekom liječenja oboljelih, počevši od dijagnoze, psihološka podrška važna je karika jer omogudava oboljelima i njihovim obiteljima da lakše prebrode svaku od faza bolesti. Optimalniji način suočavanja s bolešdu pomaže u pospješivanju učinkovitosti liječenja, snaži partnerske i obiteljske veze te pomaže u psihosocijalnoj rehabilitaciji oboljelih žena i pospješuje kvalitetu života. Činjenicu u dijagnozi karcinoma dojke i potrebi suočavanja s istom kroz proces liječenja nije lako integrirati u život kako za oboljele žene, tako i za njihovu obitelj. Ovdje stučna pomod kliničkih i zdravstvenih psihologa igra veliku ulogu jer često obitelj i partneri/ice ne znaju kako pružiti najbolju podršku oboljeloj ženi. Uz činjenicu da je rak dojke najčešdi tumor u žena te da u Hrvatskoj od karcinoma dojke godišnje oboli 2500 žena, a umre oko 1000 žena, akcije slične ovoj potrebno je provoditi češde te nam je posebno drago što je prepoznata važnost psiholoških tretmana oboljelih i njihovih članova obitelji kao faktor koji pridonosi optimalizaciji liječenja. U ime Hrvatske psihološke komore, akciji je nazočila kolegica Iva Žegura.

12/ O iskustvima u radu Hrvatske psihološke komore na slovenskom Danu psihologije

Ovogodišnji Dan psihologije što ga je 12. listopada u Ljubljani organiziralo Društvo psihologije Slovenije u cijelosti je bio posveden psihološkoj profesiji, zadadama i kompetencijama psihologa u pojedinačnim područjima rada, psiholozima početnicima, ali i i supeviziranoj praksi u Sloveniji, a sve kao dio stručne i strukovne rasprave prilikom donošenja slovenskog Zakona o psihološkoj djelatnosti, koji je trenutno u pripremi.

Poseban dio programa bio je posveden postojedim Komorama u Sloveniji s naglaskom na strukovnu reguliranost, etičnost i povezanost. Hrvatska iskustva u osnivanju i radu Hrvatske psihološke komore u gotovo jednosatnom izlaganju i raspravi prenio je donedavni predsjednik Komore Hrvoje Gligora, predstavivši pritom aktualni hrvatski Zakon o psihološkoj djelatnosti, ali i iskustva u gotovo petnaestogodišnjem postojanju i radu naše krovne strukovne institucije, naglasivši pritom kako je za dobru implementaciju Zakona o psihološkoj djelatnosti izuzetno važna komunikacija vezana uz očekivanja članstva i jasno definiranje aktivnosti Komore i to prije samog donošenja Zakona.

Page 7: Naime, · predaje u okviru kolegija Pedijatrija, za studente opde medicine, stomatologije, inženjere medicinske radiologije i više medicinske sestre, te u izvođenju nastave iz

7

13/ Nastavi dobru priču!

U zagrebačkom kinu Europa, 11. listopada 2017. g. udruga Pragma predstavila je publikaciju školski kalendar „Nastavi dobru priču!“. Pragmin školski kalendar, peti po redu, svojevrsni je priručnik za nastavnike i stručne službe u školama i učeničkim domovima u kojemu se za svaki mjesec u školskoj godini predlažu teme i vježbe kojima se na jednostavan, kreativan i inovativan način jačaju emocionalne vještine učenika, djece i mladih, potiče se i njihova medijska pismenost, poduzetničko razmišljanje, zdrav način života, demokracija i tolerancija..

Uz predstavljanje školskog kalendara organizirana je i javna rasprava o važnosti cjeloživotnog učenja i zaštiti mentalnog zdravlja mladih u kojoj su sudjelovali stručnjaci iz područja odgoja i obrazovanja, visokog obrazovanja, ljudskih prava, zdravstva, socijalne skrbi i medija.

Ispred Hrvatske psihološke komore sudjelovala je doc. dr. sc. Anita Lauri Korajlija koja je naglasila značaj psihologa u programima zaštite mentalnog zdravlja te važnost zapošljavanja psihologa u osnovnim i srednjim školama. Istaknula je kako je važno da se u školskom okruženju temama iz područja mentalnog zdravlja ne pristupa olako te da bi školski psiholozi trebali imati značajnu ulogu u edukaciji nastavnika i učenika o temama vezanim uz mentalno zdravlje.

14/ 90. Obljetnica Škole narodnog zdravlja 'Andrija Štampar'

Škola narodnog zdravlja 'Andrija Štampar' obilježila je svoju 90. obljetnicu stručno-znanstvenim skupom 'Zdravlje i zdravstvo: izazovi i mogudnosti – susret profesije i politike' kako bi se znanstveno i stručno utemeljenim dijalogom vodedih hrvatskih znanstvenika i stručnjaka potaknulo kreiranje bududih rješenja za poboljšanje hrvatskog zdravstvenog sustava. Na skupu održanog 03. listopada, sudjelovao je i predsjednik Vlade Andrej Plenkovid, a glavna okosnica skupa bila je panel diskusija o temi 'Izazovi i mogudnosti sustava

zdravstva Republike Hrvatske', na kojoj su o brojnim aktualnim temama iz javno zdravstvenog sustava raspravljali: prof. dr. sc. Marijan Klarica, dekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dr.sc. Ines Strenja-Linid, predsjednica Saborskog odbora za zdravstvo i socijalnu politiku, prof. dr. sc. Boris Brkljačid, prvi dopredsjednik Hrvatskog liječničkog zbora, dr.sc. Trpimir Goluža, predsjednik Hrvatske liječničke komore, doc. dr. sc. Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, doc. dr. sc. Tomislav Madžar, posebni savjetnik za zdravstvo i sport Predsjednice Republike. U ime Hrvatske psihološke komore skupu je prisustvovala predsjednica Andreja Bogdan.

Škola narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ osnovana je 4.rujna 1926. g , a v.d. ravnateljica Škole prof. dr. sc. Mirjana Kujundžid Tiljak rekla je kako je danas Škola narodnog zdravlja 'Andrija Štampar' dio europske i svjetske mreže javnozdravstvenih obrazovnih i istraživačkih ustanova koja aktivno surađuje sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom. Nekadašnji ciljevi sanitacije i borbe protiv zaraznih bolesti, malarije i tuberkuloze danas su zamijenjeni novim izazovima kao što su kardiovaskularne bolesti, razni oblici ovisnosti i mentalno zdravlje. Danas je zadada Škole prenijeti nove spoznaje novim kanalima i suvremenim tehnologijama, stvarajudi javnozdravstvenu politiku utemeljenu na znanosti i znanstvenim dokazima. Glavni cilj našeg bududeg djelovanja je promovirati senzibilitet i intenzivnije uključivanje studenata i mladih zdravstvenih profesionalaca u javnozdravstvenu djelatnost kako bi se osiguralo budude bolje funkcioniranje zdravstvenog sustava u cjelini.

Page 8: Naime, · predaje u okviru kolegija Pedijatrija, za studente opde medicine, stomatologije, inženjere medicinske radiologije i više medicinske sestre, te u izvođenju nastave iz

8

15/ BoliMe

U petak 13.10.2017., u 17 sati u zagrebačkom smo 'Botaničaru' uspješno zaokružili Tjedan mentalnog zdravlja prisustvom na proslavi i predstavljanju trogodišnjeg djelovanja udruge 'BoliMe'. 'BoliMe' je nezavisna umjetnička inicijativa koja je svoj društveni angažman usmjerila na promociju, unapređenje i očuvanje mentalnoga zdravlja mladih te sustavno informiranje, educiranje i senzibiliziranje javnosti o mentalnom zdravlju i njegovu njegovanju.

Nisu psiholozi, nisu psihijatri – oni su Marina Vitkovid, Adrian Pezdirc, Draga Komparak i Judita Gamulin – profesorica filozofije, akademski glumac, filmska redateljica, dizajnerica. Krenuli su iz osobnih razloga, ali uviđajudi potrebu i manjak sadržaja vezanog uz podršku mentalnom zdravlju mladih. Ved tri godine kroz edukativno i umjetničko djelovanje pokušavaju mentalno zdravlje staviti u javni prostor i potaknuti dijalog. Prepoznatiljivi su po kampanji 'Kad te boli moraš redi', kojoj su se pridružile osobe iz javnog života poput Zorana Šprajca i Ive Šulentid.

Druženje u 'Botaničaru' bilo ugodno i zanimljivo, uz moderirani razgovor stručnjaka različitih profila na temu mentalnog zdravlja. Osnivači udruge 'BoliMe' su poduzetni, kreativni i osjedajni umjetnici koji prepoznaju granice svog djelovanja te imaju želju za suradnjom sa stručnjacima iz mentalnog zdravlja: psiholozima, psihijatrima… Cilj im je povezati međusobno stručnjake iz polja mentalnog zdravlja u širu platformu koja sustavno promovira, destigmatizira i poboljšava mentalno zdravlje mladih.

Dijelimo s njima mišljenje da je dužnost svakog od nas jednako vrednovati fizičko i mentalno zdravlje, te se nadamo odličnoj suradnji u bududnosti, a ovo je iskustvo s udrugom 'BoliMe' u ime Hrvatske psihološke komore podijelila Alina Grbac.