1 Načelo rada Ottovog i Dieselovog motora Praktična nastava M.G.
1
Načelo rada Ottovog i
Dieselovog motora
Praktična nastava
M.G.
Podjela klipnih motora
2
3
Otto motor
• Izumitelj Otto motora Nikolaus Otto 1876 godine.
• Koriste se u automobilskoj industriji.
• Razlikujemo četverotaktni i dvotaktni motor.
• Četverotaktni - motor koji radi svoj radni ciklus u četiri takta.
• Pri tome koljenasta osovina napravi 2 okretaja.
• Dvotaktni -radni ciklus u dva takta i 1 okretaj koljenastog vratila.
• Osnovni djelovi Otto motora prikazani su na sljedećoj slici 2.
4
1
PRIKAZ MOTORA U
PRESJEKU
2 KLIP
5 KLIPNJAČA
4 KOLJENASTO VRATILO
6 USISNI KANAL
7 ISPUŠNI KANAL
10 USISNI VENTIL
9 ISPUŠNI VENTIL
1 CILINDAR
8 BREGASTA OSOVINA
11SVJEĆICA
3 VODA ZA HLAĐENJE
2
3
4 5
6 7
8
9
10
11
Sl.2
Ciklusi četverotaktnog motora
5
6
7
Radni ciklus četverotaktnog Otto
motora prikazan na sl.1
• 1. Takt - usisavanje
• Klip se giba pravocrtno od GMT ka DMT.
• To gibanje se naziva hod klipa (s).
• GMT je gornja krajnja točka gibanja klipa.
• DMT je donja krajnja točka gibanja klipa.
• Gibanje klipa prema DMT dovodi do razlike u tlakovima.
• Tlak unutar cilindra je manji od vanjskog.
• Ta razlika je vrlo mala 0,1 - 0,2 bara.
8
1. Takt -usisavanje
• Višlji vanjski tlak potiskuje zrak u cilindar.
• Prije dolaska zraka u cilindar zrak se mora izmješati s gorivom.
• To mješanje se odvija u prostoru za mješanje (rasplinjaču).
• Smjesa zraka i goriva ulazi u cilindar.
• To se odvija kroz usisni kanal pri otvorenom usisnom ventilu.
• Ovaj takt završava kad klip dođe u DMT.
9
2. Takt - sabijanje ili kompresija
• Klip se giba od DMT ka GMT.
• Usisni ventili se zatvaraju, a ispušni su
svakako zatvoreni.
• Klip potiskuje i sabija smjesu zraka i
goriva.
• Usisana smjesa se sabija na 7-12 puta
manji volumen.
• Pri tome raste tlak na 12-18 bara, i
temperatura na 400-600
C.
10
3.Takt - sagorijevanje i širenje
• Kemijska energija goriva pretvara se u mehanički rad.
• Malo prije no što klip dođe u GMT svjećica pali smjesu
goriva i zraka.
• Gorivo eksplozivno sagorijeva uz povećanje temperature
od 2000 - 2500
C.
• Osim temperature povećava se i tlak.
• Visoki tlak 40 - 60 bara potiskuje klip prema dole.
• Klip je spojen s koljenastim vratilom preko klipnjače.
• To omogućuje pretvorbu pravocrtnog gibanja klipa u
rotaciono gibanje koljenastog vratila.
11
4 Takt - ispuhivanje sagorjelih
plinova
• Klip se ponovo kreće od DMT ka GMT.
• Otvara se ispušni ventil.
• Kroz ispušni ventil velikom brzinom izlaze
sagorjeli plinovi.
• Ispušni plinovi pri izlasku stvaraju buku.
• Za smanjenje buke koristi se auspuh.
12
Načelo rada Disel motora
• Izumitelj Rudof Diesel 1892;
• Koristi se u automobilima , poljoprivrednim
strojevima itd.
• Razlikujemo četverotaktni i dvotaktni
Disel motor.
• Diesel motor usisava čisti zrak
• Nema svjećicu
• Gorivo se ubrizgava direktno u cilindar
13
1 Takt - usisavanje
• Klip se kreće od GMT ka DMT stvarajući
podtlak u cilindru;
• Usisni ventil se otvara;
• Kroz usisni kanal ulazi čisti zrak u cilindar;
• Prvi takt traje sve dok klip ne dođe u DMT;
14
2. Takt - sabijanje (kompresija)
• Klip se kreće od DMT ka GMT;
• Usisni ventil se zatvara;
• Klip sabija zrak koji se nalazi u cilindru;
• Zrak se zbog toga zagrijava do
temperature od 700-900
C ,a tlak je 40-60
bara;
• Zrak se sabija na 18 puta manji volumen;
15
3 Takt - sagorijevanje I širenje
• Kemijska energija goriva se pretvara u mehanički rad.
• Kad klip dođe u GMT ubrizgava se gorivo kroz sapnicu (diznu) u cilindar.
• Gorivo se odmah zapali kad dođe u kontakt s vrućim zrakom.
• Pri tome nastaje tlak od 60 -180 bara I visoka temperatura 2000-2500
C.
• Taj nastali tlak potisne klip ka DMT pri čemu se obavi mehanički rad.
16
4. Takt - Ispuhivanje
• Klip se sada kreće od DMT ka GMT.
• Ispušni ventil se otvara.
• Sagorjeli plinovi izlaze u atmosferu.
• Po završetku 4. takta ponovo započinje prvi takt.
• Kod hladnog vremena startovanje motora je otežano.
• Potrebno je zagrijat zrak u cilindru .
• To se čini pomoću ugrađene žarnice.
17
Usporedba motora Diesel Otto
Gorivo Dizel Benzin
Usisavanje Čisti zrak Smjesu zraka i
benzina
Kompresija Veća Manja
Temp. kompresije Veća Manja
Temp. ispušnih
plinova
Manja Veća
Tlak kompresije Veći Manji
Potrošnja goriva Manja Veća
Težina motora Veća Manja
Paljenje Samozapaljenje Strano paljenje