Top Banner
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU GRAĐEVINSKI FAKULTET Mirna Vučković DIPLOMSKI RAD Zagreb,rujan 2018 godine
130

Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

Oct 18, 2020

Download

Documents

dariahiddleston
Welcome message from author
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
Page 1: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

GRAĐEVINSKI FAKULTET

Mirna Vučković

DIPLOMSKI RAD

Zagreb,rujan 2018 godine

Page 2: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

GRAĐEVINSKI FAKULTET

ISTRAŽIVANJE MOGUĆNOSTI ENERGETSKE OBNOVE ZGRADE IZ

REGISTRA DOBARA RH

Mirna Vučković

Kolegij: Građevinska fizika

Mentor: Doc.dr.sc. Bojan Milovanović

Zagreb,rujan 2018 godine

Page 3: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

IZJAVA O IZVORNOSTI:

“Izjavljujem da je moj diplomski rad izvorni rezultat mojeg rada te da se u izradi istoga nisam koristila

drugim izvorima osim onih koji su u njemu navedeni.”

“Slažem se da se ovaj rad u elektronskom obliku objavi na javnoj internetskoj bazi sveučilišne

knjižnice u sastavu sveučilišta te kopirati u javnu internetsku bazu završnih radova Nacionalne

sveučilišne knjižnice te u Hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji CROSBI.”

Zagreb, 22.09.2018

Vučković Mirna, univ. bacc. ing. aedif.

Page 4: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

SADRŽAJ

1. UVOD ............................................................................................................................................... 1

2. ZGRADE GOTOVO NULTE ENERGIJE ................................................................................................ 3

2.1. Definicija ZG0E ......................................................................................................................... 3

2.2. Zahtjevi za zgradu gotovo nulte energije (ZG0E)..................................................................... 7

2.3. Utjecaj faktora koji utječu na ZG0E ....................................................................................... 12

2.3.1. Transmisijski gubici ........................................................................................................ 12

2.3.2. Ventilacijski gubici ......................................................................................................... 13

2.3.3. Toplinski dobici .............................................................................................................. 13

3. ENERGETSKA OBNOVA KULTURNE BAŠTINE ................................................................................. 14

3.1. Pregled zakonske regulative za zgrade pod zaštitom ............................................................ 14

3.1.1. Strategija očuvanja, zaštite i održivog gospodarskog korištenja kulturne baštine ....... 17

3.2. Planiranje radova ................................................................................................................... 17

3.2.1. Uvjeti korištena i mjere zaštite prostora i okoliša ......................................................... 20

3.3. Materijali za obnovu povijesnih građevina ........................................................................... 22

4. PREGLED DOBRIH PRIMJERA U HRVATSKOJ I EUROPI ................................................................... 23

4.1. Projekt EE Culture .................................................................................................................. 25

4.1.1. Županijska palača u Krapini ........................................................................................... 25

4.2. Poslovna zgrada Eiffel Palace u Budimpešti .......................................................................... 29

4.3. Energetski centar Bračak ....................................................................................................... 31

4.4. Energetska obnova talijanskih škola pod zaštitom Kodeksa kulturne zaštite do razine ZG0E

34

4.5. Obnova naselja u Italiji pod zaštitom UNESCO-a do razine gotovo nulte energije ............... 37

5. Tehnički opis magazina soli na Pagu ............................................................................................. 41

5.1. Lokacija i izgled građevine ..................................................................................................... 41

5.2. Podrijetlo građevine .............................................................................................................. 42

6. Karakteristike magazina soli potrebne za proračun ...................................................................... 44

6.1. Proračunske zone .................................................................................................................. 44

6.2. Geometrijski podaci ............................................................................................................... 49

6.3. Podaci o klimi......................................................................................................................... 49

6.4. Unutarnji toplinski dobici Qint ................................................................................................ 50

6.5. Podaci o termotehničkim sustavima ..................................................................................... 50

6.5.1. Sustavi rasvjete .............................................................................................................. 52

7. Sastav i opis pojedinih dijelova konstrukcije ................................................................................. 54

7.1. Ovojnica građevine ................................................................................................................ 54

Page 5: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

7.2. Zona I. .................................................................................................................................... 55

7.2.1. Zid prema IV. Magazinu ................................................................................................. 66

7.2.2. Popis otvora Zone I. u odnosu na strane svijeta ........................................................... 66

7.2.3. Toplinski mostovi ........................................................................................................... 67

7.3. Zona II. ................................................................................................................................... 68

7.3.1. Popis otvora Zone II. ...................................................................................................... 71

8. Rezultati proračuna Zone I. ........................................................................................................... 72

8.1. Proračun građevnih dijelova magazina soli ........................................................................... 72

8.2. Ukupni dobici planine ............................................................................................................ 73

8.3. Ukupni gubici topline............................................................................................................. 74

8.4. Potrebna energija za grijanje i hlađenje ................................................................................ 74

8.5. Konačni rezultati proračuna za Zonu I. .................................................................................. 75

9. Rezultati proračuna Zone II. .......................................................................................................... 77

9.1. Proračun građevnih dijelova magazina soli ........................................................................... 77

9.2. Ukupni dobici planine Qint ..................................................................................................... 77

9.3. Ukupni gubici topline............................................................................................................. 78

9.4. Potrebna energija za grijanje i hlađenje ................................................................................ 78

9.5. Konačni rezultati proračuna za Zonu II. ................................................................................. 79

10. Ukupna potrošnja magazina soli ............................................................................................... 81

11. Proračun toplinskih mostova ..................................................................................................... 82

11.1. Proračun toplinskih mostova u Software-u „Flixo“ ........................................................... 83

11.1.1. Detalj 1– spoj vanjskog zida VZ1 i poda na tlu P1 ......................................................... 85

11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 .............................................................. 87

11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem K2 ........................................ 88

12. Provjera difuzije vodene pare ................................................................................................... 91

12.1. Proračun najveće dozvoljene površinske vlažnosti HRN EN ISO 13788 ............................ 91

12.1.1. Proračun najveće dozvoljene površinske vlažnosti vanjskog zida VZ1 .......................... 91

12.1.2. Proračun najveće dozvoljene površinske krovišta K1 ................................................... 93

12.1.3. Proračun najveće dozvoljene površinske vlažnosti zida kotlovnice OZ2 ....................... 93

12.1.4. Komentar na dobivene rezultate ................................................................................... 93

12.2. Proračun unutarnje kondenzacije ..................................................................................... 94

13. Zaštita od buke .......................................................................................................................... 97

13.1. Određivanje najviše dopuštene razine buke u pojedinim vrstama prostorija .................. 97

13.1.1. Prezentacijsko – edukacijska dvorana ........................................................................... 98

13.1.2. Izložbeni prostor ............................................................................................................ 98

13.1.3. Kuhinje, sanitarije i pomoćne prostorije ....................................................................... 98

Page 6: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

13.1.4. Tehničke prostorije s opremom .................................................................................... 98

13.1.5. Određivanje mjerodavne razine buke -MJERODAVNO................................................. 98

13.2. Određivanje najviših razina napadne buke iz izvora unutar zgrade tj. buke od opreme i

instalacija ........................................................................................................................................... 99

13.2.1. Procijenjena razina buke u prostoriji dvorane .............................................................. 99

13.2.2. Strojarnica u galeriji ....................................................................................................... 99

13.3. Određivanje najviših razina napadne buke iz izvora u vanjskom prostoru tj. buke od

opreme na strojarskoj platformi u razini terena ............................................................................. 100

13.3.1. Ventilacijski sustavi sanitarija ...................................................................................... 101

13.3.2. Buka od djelatnosti u kuhinji – utjecaj buke na okolne prostore ................................ 101

13.4. Ocjena akustičnih značajki pojedinih konstrukcija .......................................................... 102

13.4.1. Razdjelni zid strojarnice Z7 .......................................................................................... 103

13.4.2. Međukatna konstrukcija, pod strojarnice – MK3 ........................................................ 103

13.5. Određivanje razine napadne vanjske buke od cestovnog prometa ................................ 103

13.6. Određivanje zvučnih klasa prozora i vrata ...................................................................... 105

13.7. Utjecaj buke iz građevine na okoliš ................................................................................. 105

13.8. Zvučna izolacija od strukturnog zvuka i vibracija ............................................................ 106

13.8.1. Proračun zvučne izolacije od zvuka udara međukatne konstrukcije, poda strojarnice –

MK3………………………………………………………………………………………………………………………………………..107

13.9. Zvučne značajke instalacijskih vodova ............................................................................ 107

13.10. Zaštita od reverberacijske buke ...................................................................................... 108

13.11. Proračun vremena odjeka u zvučno obrađenoj kotlovnici .............................................. 109

14. ZAKLJUČAK ............................................................................................................................... 110

15. LITERATURA ............................................................................................................................. 112

POPIS SLIKA ......................................................................................................................................... 116

POPIS TABLICA ..................................................................................................................................... 118

PRILOZI ................................................................................................................................................ 120

Page 7: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

SAŽETAK

Ovaj diplomski rad analizira moguće spajanje modernih standarda energetske učinkovitosti,

koji na temelju Direktive (EU) 2018/851 europskog parlamenta i vijeća predviđaju smanjenje

stakleničkih plinova u rasponu od 80 do 90% do 2050.godine, te kulturne baštine koja je sastavni dio

graditeljstva te nosilac tradicije. Stoga je kao predmet ovoga rada odabrana građevina iz Registra

dobra Republike Hrvatske, magazini soli na Pagu (njih tri od ukupno devet magazina). Izazov rada s

kulturnom baštinom započinje pri samoj regulativi i prikupljanju dokumentacije zbog ispreplitanja

triju Ministarstva, onog zaštite okoliša i energetike zatim graditeljstva i prostornog uređenja te kulture.

Kako bi zadovoljili europske Direktive i Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj

zaštiti u zgradam (NN 70/2018) promatranu građevinu potrebno je dovesti do standarda gotovo nulte

energije. Napravljen je proračun potrebne energije za grijanje, hlađenje te pripremu tople vode

popraćen provjerom difuzije i buke čime će se potvrditi kako je moguće spojiti moderne standarde s

ograničenjima koje zahtjeva rad s kulturnom baštinom.

Ključne riječi: zgrada gotovo nulte energije, kulturna baština, očuvanje energije, obnovljivi izvor

energije, konzervatorske smjernice, difuzija, vlaga, buka

Page 8: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

1

1. UVOD

Republika Hrvatska, iako je teritorijalno mala država, prepuna je raznolikom graditeljskom

baštinom zbog svoje bogate i duge povijesti. Kako bi osigurali očuvanost i održivost tih građevina za

buduće generacije, usvojena je određena razina zaštite. Upravo se Ustavom Republike Hrvatske i/ili

zakonskih propisima nastoji osigurati trajnost vanjskog izgleda građevina i njihova unikatnost te

posebnosti koji su povijesni dokazi vremena u kojima su sagrađene.

Sve je veći interes oko rekonstrukcije povijesnih građevina čemu se do prije nekoliko godina nije

posvećivala pažnja kao novogradnji. Povećanje interesa možemo zahvaliti sve većim problemima

zaštite okoliša i međunarodnim ugovorima i propisima na tu temu. U svijetu je energetska učinkovitost

prepoznata kao najisplativiji i najučinkovitiji način postizanja održivog razvoja. Želimo se držati

osnovnog principa održivog razvoja kojim koristimo što više obnovljivih prirodnih resursa i stvaramo

što manje po Zemlju štetnih otpada. Poboljšavanjem energetske učinkovitosti zgrade ostvaruju se

važne prednosti kao što su smanjenje negativnih učinaka na okoliš, smanjenje emisije ugljičnog

dioksida, povećanje sigurnosti opskrbe energijom prekidanjem povezanosti između gospodarskog

rasta i povećanja potražnje za energijom. Pored ovih bitnih benefita, ne mogu se zanemariti ni ostale

prednosti kao što su ugodniji i kvalitetniji boravak u zgradi, duži vijek trajanja zgrade te velike uštede

energije. Upravo se najveći broj istraživanja povijesnih građevina obavlja (Slika 1.) s ciljem

poboljšanja energetske učinkovitosti i toplinske udobnosti. [1] Iz ovoga je vidljivo da energetska

učinkovitost ima ključnu ulogu u općoj nacionalnoj energetskoj politici.

Slika 1. Zastupljenost istraživanja koja se obavljaju na kulturnoj baštini [1]

Page 9: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

2

Postupku obnove povijesnih i kulturnih dobara nije moguće pristupiti bez ishođenja potrebnih

dozvola, a samu obnovu mogu obavljati samo ovlašteni izvođači navedeni na stranicama Ministarstva

kulture. Energetskim obnovama zgrada pristupa se s vanjske strane pri čemu obnavljamo i

poboljšavamo vanjsku ovojnicu zgrade, a kod povijesnih građevina to nije slučaj zbog očuvanja

unikatnosti koji ta građevina nosi. Postavlja se pitanje je li moguće spojiti moderne standarde

današnjice sa ograničenjima kulturne baštine. Dakako, problematika obnove kulturnih dobara nije

nerješiv problem što će biti prikazano u sljedećim poglavljima.

Page 10: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

3

2. ZGRADE GOTOVO NULTE ENERGIJE

2.1. Definicija ZG0E

Zgrada gotovo nulte potrošnje (eng. nearly zero energy buildings) jest zgrada koja ima vrlo

visoka energetska svojstva. Ta gotovo nulta odnosno vrlo niska količina energije trebala bi se u vrlo

značajnoj mjeri pokrivati energijom iz obnovljivih izvora, uključujući energiju iz obnovljivih izvora

koja se proizvodi na zgradi ili u njezinoj blizini, a za koju su zahtjevi utvrđeni Tehničkim propisom o

racionalnom uporabi energije i toplinskoj zaštiti u graditeljstvu (slika 2). [2]

Slika 2. ZG0E [3]

Nastoji se dobiti zgrada s nultom neto energetskom potrošnjom i nultom neto emisijom ugljičnog

dioksida godišnje kako bi se smanjila emisija stakleničkih plinova koja je u 2015.godini u sektoru

zgradarstva iznosila 12 % od čega 71,7% otpada na izgaranje goriva u stambenim zgradama, a 28,5 %

na izgaranje goriva u komercijalnim zgradama i ustanovama.[4] (slika 3.) Također, pogledom na

postotak od 29% u sektoru opskrbe energijom pri čemu je velik postotak emisije stakleničkih plinova

uzrokovan proizvodnjom električne i toplinske energije. Stoga kada se sve zbroji na zgrade se ukupno

troši 40% energije iz EU. Pošto otprilike 75% zgrada u EU-u nije energetski učinkovito upravo se

zgradom gotovo nulte energije nastoje smanjiti negativne brojke. [4]

Page 11: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

4

Slika 3. Emisije stakleničkih plinova u EU-u 2015.godine [4]

Obnovljivi izvori energije (energija vjetra, solarna energija, termalna energija,… ) primjenjuju

se u praksi ovisno u dostupnosti izvora energije na mjestu zgrade ili u blizini zgrade te ovisno o vrsti

odabranog obnovljivog izvora energije. Kuća nulte energije djelomično dobiva energiju iz energetske

mreže, a ostatak perioda proizvodi energiju te je šalje direktno u energetsku mrežu. Naravno, postoje

vrste kuća nulte energije koje su samostalne, tj. koje su u potpunosti odvojene od električne mreže.

Karakteristika zgrade gotovo nulte potrošnje energije je da se energija unutar kompleksa proizvodi uz

pomoć različitih sustava za iskorištavanje obnovljivih izvora energije.[5] Smatra se da zgrade gotovo

nulte energije ispunjavaju zahtjeve u pogledu primjene obnovljivih izvora energije ukoliko se

najmanje 30% godišnje primarne energije podmiri iz obnovljivih izvora energije prema sadašnjem

Tehničkom propisu o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u graditeljstvu.[6] Za razliku od

novih zgrada, postojeće zgrade na kojima se provodi veća rekonstrukcija moraju zadovoljiti blaže

kriterije. Najmanje 10% energetskih potreba zgrade trebalo bi biti podmireno iz obnovljivih izvora

energije što uključuje i daljinsko grijanje na energiji iz obnovljivih izvora energije.[6] Prednosti i

nedostaci zgrade gotovo nulte potrošnje prikazani su na slici 4. Toplinski izolirana zgrada je udobna,

dugotrajna i pridonosi zaštiti okoliša. Izvedbom toplinske izolacije smanjuje se gubitak topline tijekom

zime, pregrijavanje prostorije ljeti te štitimo nosivu konstrukciju od vanjskih utjecaja i prekomjernih

toplinskih naprezanja. Tu dolazimo do jednog od glavnih nedostataka, utjecaja ljudskog faktora pri

čemu zbog nedovoljne educiranosti, nemara ili nedovoljne obrade detalja može doći do kontra efekta i

nastanka građevinskih šteta kao što je opadanje fasade, kondenziranje vlage, pojave pljesni i/ili

Page 12: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

5

gljivica i slično. Primjećujemo da je za pravilno funkcioniranje ZG0E potrebno uložiti više napora,

uložiti više novaca zbog primjene više slojeva materijala te pripadne tehnologije, ali nakon izgradnje

uloženi novac vraća se kroz uštedu energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju, pripremu potrošne tople

vode, a da se udobnost življenja ne mijenja ili je čak povećana.

Slika 4. Prednosti i nedostaci ZG0E [5]

Hrvatska je standarde projektiranja i gradnje stambenih i nestambenih zgrada gotovo nulte

energije propisala Tehničkim propisom o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama

(NN 128/15, 70/18, 73/18). [2] U tablici 8. priloga B Tehničkog propisa navedene su granične

vrijednosti godišnje potrebne toplinske energije za grijanje po jedinici ploštine korisne površine

zgrade, Q“H,nd [kWh/(m2a)] te godišnje primarne energije po jedinici ploštine korisne površine zgrade

Eprim [kWh/(m2a)] koja uključuje energiju za grijanje, hlađenje, ventilaciju i pripremu potrošne tople

vode.[6] (tablica 1.) Slične vrijednosti potrebno je zadovoljiti pri rekonstrukciji postojeće zgrade što

je prikazano u Tablici 9. priloga B istog propisa. (tablica 2.)

PREDNOSTI

UŠTEDA ENERGIJE

VEĆA UDOBNOST ZBOG JEDNOLIKE RASPODJELE TEMP.

U PROSTORIJI

ZAŠTITA OKOLIŠA (SMANJENJE CO2)

FINANCIJSKA UŠTEDA

NEDOSTACI

VELIKI POČETNI TROŠKOVI

UTJECAJ LJUDSKOG FAKTORA

ZAHTJEVNIJE ODRŽAVANJE

Page 13: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

6

Tablica 1. Najveće dopuštene vrijednosti za nove zgrade i zgrade gotovo nulte energije zgrade grijane

i/ili hlađene na temperaturu 18 °C ili višu [2]

ZAHTJEVI

ZA NOVE

ZGRADE I

G0EZ

Q’’H,nd [kWh/(m2·a)] Eprim [kWh/(m2·a)]

NOVA ZGRADA I GOEZ NOVA ZGRADA GOEZ

VRSTA

ZGRADE

kontinent, θmm ≤ 3 °C primorje, θmm > 3 °C kont

θm ≤ 3

°C

prim

θmm >

3 °C

kont

θmm ≤

3 °C

prim

θmm > 3

°C f0 ≤

0,20

0,20 < f0 <

1,05

f0 ≥

1,05

f0 ≤

0,20

0,20 < f0 <

1,05

f0 ≥

1,05

Višestambena 40,50 32,39 +

40,58·f0 75,00 24,84

19,86 +

24,89·f0 45,99 120 90 80 50

Obiteljska

kuća 40,50

32,39 +

40,58· f0 75,00 24,84

17,16 +

38,42·f0 57,50 115 70 45 35

Uredska 16,94 8,82 +

40,58· f0 51,43 16,19

11,21 +

24,89·f0 37,34 70 70 35 25

Obrazovna 11,98 3,86 +

40,58· f0 46,48 9,95

4,97 +

24,91·f0 31,13 65 60 55 55

Bolnica 18,72 10,61 +

40,58·f0 53,21 46,44

41,46 +

24,89·f0 67,60 300 300 250 250

Hotel i

restoran 35,48

27,37 +

40,58·f0 69,98 11,50

6,52 +

24,89·f0 32,65 130 80 90 70

Sportska

dvorana 96,39

88,28 +

40,58·f0 130,89 37,64

32,66 +

24,91·f0 58,82 400 170 210 150

Trgovine 48,91 40,79 +

40,58·f0 83,40 13,90

8,92 +

24,91·f0 35,08 450 250 170 150

Ostale

nestambene 40,40

32,39 +

40,58·f0 75,00 24,84

19,86 +

24,89 f0 45,99 150 100 / /

Tablica 2. Najveće dopuštene vrijednosti za postojeće zgrade grijane i/ili hlađene na temperaturu 18

°C ili višu prilikom rekonstrukcije prema članku 45. stavku 7. [2]

ZAHTJEVI

REKONSTRUKCIJA

Q’’H,nd [kWh/(m2·a)] Eprim [kWh/(m2·a)]

kontinent, θmm ≤ 3 °C primorje, θmm > 3 °C kontinent

θm ≤ 3 °C

primorje

θmm > 3 °C VRSTA ZGRADE f0 ≤

0,20

0,20 < f0 <

1,05

f0 ≥

1,05

f0 ≤

0,20

0,20 < f0

< 1,05

f0 ≥

1,05

Višestambena 50,63 40,49 +

50,73·f0 93,75 24,84

21,59 +

27,06·f0 50,00 180 130

Obiteljska kuća 50,63 40,49 +

50,73·f0 93,75 24,84

19,24+

38,82·f0 60,00 135 80

Uredska 21,18 11,03 +

50,73·f0 64,29 16,19

12,19 +

27,06·f0 40,60 75 75

Obrazovna 14,98 4,84 +

50,73·f0 58,10 9,95

5,40 +

27,06·f0 33,83 90 75

Bolnica 23,40 13,26 +

50,73·f0 66,51 46,44

45,06 +

27,06·f0 73,48 340 330

Hotel i restoran 44,35 34,21 +

50,73·f0 87,48 11,50

7,09 +

27,06·f0 35,50 145 115

Sportska dvorana 120,49 110,35 +

50,73·f0 163,61 37,64

35,50 +

27,06·f0 63,93 420 215

Trgovine 61,14 50,99 +

50,73·f0 104,25 13,90

9,71 +

27,06·f0 38,13 475 300

Ostale nestambene 50,63 40,49 +

50,73·f0 93,75 24,84

21,59 +

27,06·f0 50,00 180 130

Page 14: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

7

2.2. Zahtjevi za zgradu gotovo nulte energije (ZG0E)

Europska unija je donijela jedinstvenu strategiju ublažavanja klimatskih promjena i energetskog

razvoja. Donošenjem tih strategija, Europska unija postaje svjetski lider u borbi protiv klimatskih

promjena. Borba protiv klimatskih promjena započela je ciljevima „20-20-20“ čime se od država

članica zahtijevalo da se do 2020.godine omogući:

20% smanjenje emisije stakleničkih plinova

20% smanjenje potrošnje energije

20% povećanja korištenja obnovljivih izvora energije. [7]

U Direktivi o energetskim svojstvima zgrada 2010/31/EU uveo se pojam gotovo nulte energetske

zgrade te se tražilo da od 31. prosinca 2020. godine sve nove zgrade budu gotovo nulte energije (u

nastavku teksta ZG0E), odnosno da od 31. prosinca 2018. godine nove zgrade javne namjene budu

gotovo ZG0E. Prema Direktivi, trošiti će vrlo malo energije dok će preostala potražnja biti

zadovoljena obnovljivim izvorima energije proizvedenima u neposrednoj blizini potrošnje kako bi se

smanjila ukupna emisija stakleničkih plinova za najmanje 20% kako je propisano Kyotskim

protokolom. Uviđen je problem prevelike potrošnje energije (tada oko 40% ukupne potrošnje energije)

u sektoru zgradarstva. Ovakav pristup zahtjeva multidisciplinarnost pri projektiranju te suradnju struka

– arhitektonske, građevinske, strojarske,... Što se tiče građevinske struke, prvenstveni cilj je osiguranje

besprijekorne vanjske ovojnice. [7]

Približavanjem 2020. godini doneseni su novi strateški ciljevi Europske Unije koji uključuju

usmjerenja za period od 2020.godine do 2030.godine kako bi se nastavio napredak koji je već sada

postignut u pogledu smanjenja stakleničkih plinova, uporabe obnovljivih izvora energije i energetske

učinkovitosti. Prema Izvješću komisije europskom parlamentu i vijeću Europa napreduje u dobrom

smjeru prema ispunjenju ciljeva zacrtanih u okviru strategije Europa 2020. te Kyotskog protokola.

Novi ciljevi (slika 5.) obuhvaćaju:

smanjene emisija stakleničkih plinova za 40% u usporedbi s razinama izmjerenim

1990,godine

najmanje 27% potrošene energije treba biti generirano iz obnovljivih izvora

povećanje energetske učinkovitosti za 27 – 30%

cilj od 15 % elektroenergetske interkonekcije (tj. prijenos 15 % električne energije,

proizvedene u EU-u, u druge zemlje EU-a). [8]

Page 15: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

8

Slika 5. Usporedba ciljeva u 2020.godini i 2030.godini [9]

U svrhu smanjenja emisije stakleničkih plinova reformirat će se sustav trgovanja emisijama kako bi se

osigurala konkurentnost svih sektora uz poticaje za inovacije glede ove teme. Odredit će se rezerva od

2% emisijskih jedinica za trgovanje emisijama u državama članicama niskog dohotka kako bi se

prihodni od rezerve mogli iskoristiti za poboljšanje energetske učinkovitosti i modernizaciju sustava, a

u sektoru prometa nastavit će se promicanje smanjenja emisija i ovisnosti o fosilnim gorivima. Za udio

obnovljive energije koja će se u EU-u trošiti do 2030. određen je cilj od barem 27 %. Komisija EU

odredit će prioritetne sektore u kojima je moguće značajno povećanje energetske učinkovitosti, a

svaka država članica slobodna je odrediti i vlastite ciljeve u pogledu korištenja obnovljivih izvora

energije. Ozbiljan i predan pristup pokazan je donošenjem Energetskog plana za 2050.godinu gdje su

prikazani strateški ciljevi EU-e do 2050. godine koji uključuju 80-95 % smanjenja stakleničkih

plinova u usporedbi s polaznom 1990.godinom. [8] (slika 6.) Upravo u ti kratkoročni (2030.),

srednjoročni (2040.) i dugoročni (2050.) planovi sažeti i detaljno objašnjeni u Direktivi (EU)

Europskog parlamenta i vijeća od 30.svibnja 2018. o izmjeni Direktive 2010/31/EU o energetskim

svojstvima zgrade i Direktive 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti. [10]

Page 16: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

9

Slika 6. EU do 2030. i 2050.godine [4]

Ključ uspjeha u ostvarenju svih zacrtanih ciljeva leži u suradnji svih dijelova društva ka ostvarenju

zajedničkog cilja pri čemu se podizanje svijesti građana naglašava kao važna stavka u svim pročitanim

dokumentima. Kao nadopuna na energetske i klimatske ciljeve za 2030. godinu. 2016.godine donesen

je Zimski paket mjera (eng. Winter Package) drugog naziva „Čistu energija za sve Europljane“.

Usmjeren je na nastavak energetske reforme te tri osnovna cilja koji su se na temelju dosadašnjeg

iskustva pokazali kao problem : postizanje značajnijih energetskih ušteda u zgradarstvu te industriji i

prijevozu, globalno liderstvo na području obnovljivih izvora energije te pravedan odnos prema

potrošačima uz uspostavljanje zajedničkog energetskog tržišta na razini EU kojim bi se ostvarila

mogućnost potrošača da proizvode i prodaju vlastitu električnu energiju te otvaranje velikog broja

novih radnih mjesta zbog novih investicija u području ovog sektora čime bi se trebalo utjecati na

porast zaposlenosti. Cilj je potaknuti države članice EU u izradi nacionalnih smjernica za ostvarenje

zacrtanih ciljeva kako bi Europska Unija zadržala konkurentnost u globalnom procesu tranzicije prema

čistoj energiji. Konkretno u zgradarstvu (na koje otpada 40% potrošnje energije) određuju se još stroži

kriteriji u pogledu energetske učinkovitosti i energetskih svojstava zgrada čime gubici topline još više

dobivaju na značaju kako bi se stvorila platforma za ciljeve koji se žele ostvariti do 2050.godine. Još

veća pažnja mora se posvetiti detaljima toplinskih mostova te infiltracijom zraka kroz vanjsku

ovojnicu zgrade. Zgrade će postati „pametne zgrade“ (slika 7.) multidisciplinarnim pristupom gradnji

gdje se isprepliću građevinarstvo, strojarstvo, informatika te zaštita okoliša. Uporabnom tehnologije i

Page 17: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

10

materijala želi se poboljšati ugodnost stanovanja uz približavanje navikama i životnom stilu stanara,

ali i omogućiti daljinsko ili automatsko upravljanje grijanjem i hlađenjem, pripremom tople vode,

uređajima i rasvjetom čime bi se utjecalo na manju potrošnju energije. [11]

Slika 7. Prikaz načina grijanja kroz povijest [12]

U Hrvatskoj su doneseni Nacionalni akcijski planovi energetske učinkovitosti Republike Hrvatske

(NAPEnU) doneseni su kako bi se ispunili zahtjevi Direktive o energetskoj učinkovitosti i energetskim

uslugama. NAPEnU sadrže opis mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti u Hrvatskoj. Jedan od

ciljeva definiranih u strategiji NAPEnU je poboljšana učinkovitost svih dijelova energetskog sektora

koji uključuju proizvodnju, prijenos, distribuciju i krajnju potrošnju energije. Do danas su izrađena

četiri NAPEnU, a posljednji četvrti pokriva period od 2017. do 2019. godine.[13] Četvrti NAPEnU

Republike Hrvatske je dokument kojim se ispunjavaju obaveze propisane direktivama EPBD

(2010/31/EU), EED - Energy efficiency directive – Direktiva o energetskoj učinkovitosti (2012/31/EU)

i Direktive o uspostavi infrastrukture za alternativa goriva (2014/94/EU) za obuhvaćeno trogodišnje

razdoblje.[13] U novom Akcijskom planu novost je plan za suzbijanje energetskog siromaštva kroz

privlačenje sredstava iz EU pri čemu dio sredstava Ministarstvo graditeljstva treba osigurati interno,

usklađivanje sa Strategijom niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do 2030. godine s

pogledom na 2050. godinu koja se odnosi na sve sektore gospodarstva, novi ciljevi za poboljšanje

energetske učinkovitosti te povećanje energetske obnove zgrada javnog sektora u vidu obnove

površine podova grijanih i/ili hlađenih zgrada.[14] Niskougljična strategija s Akcijskim planom

određuje put Republike Hrvatske prema konkurentnom gospodarstvu s niskom emisijom stakleničkih

plinova te se nadovezuje na paket mjera EU – Zimski paket. Vizija strategije je osigurati društvu

zdraviji, ugodniji životni prostor gdje će postojeći stambeni i poslovni prostori biti obnovljivi, a sve

novoizgrađene građevine izgrađene po principima gotovo nulte potrošnje. Održivi razvoj kao

19. stoljeće 20. stoljeće 21. stoljeće

Page 18: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

11

ravnoteža između gospodarskog rasta, zaštite okoliša i društvenog razvoja temeljno je načelo ove

strategije pri čemu troškovi mjera na putu prema niskougljičnom gospodarstvu ne smiju ugroziti

razvoj. [15] Republika Hrvatska do 2030. godine postavlja dva temeljna cilja:

smanjenje emisije za 7% u sektorima izvan ETS-a (Emissions Trading Scheme), u odnosu

na emisiju u 2005.godini - ovo je minimalno što se mora ostvariti, a to je ujedno

obvezujući cilj prema Europskoj uniji i Pariškom sporazumu

težiti ambicioznijem smanjenju emisije stakleničkih plinova, prema niskougljičnom

gospodarstvu (između NU1 i NU2-slika 8.). [15]

Slika 8. Ciljevi Niskougljične stategije [16]

Nakon što Sabor donese Niskougljičnu strategiju izraditi će Akcijski energetsko-klimatskog plan do

2030. godine za razdoblje od pet godina kojima će nastojati pratiti korak sa ostalim državama

članicama EU. Pozornost će biti stavljena na emisije, obnovljive izvore energije i energetsku

učinkovitost, a za daljnje ciljeve planovi će biti utvrđeni negdje tokom perioda između 2020 i 2030.

godine. [17] U mjesecu rujnu 2017.godine Ministarstvo zaštite okoliša i energetike donijelo je odluku

o početku izrade stručnih podloga za izradu Strategije niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske za

razdoblje do 2030. godine s pogledom na 2050. godinu čime, a za daljnje ciljeve planovi će se utvrditi

tokom perioda između 2020. i 2030. godine.

Page 19: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

12

2.3. Utjecaj faktora koji utječu na ZG0E

Pravilno projektiranje preduvjet je za uspješno izvedenu ZG0E. Nekoliko je bitnih čimbenika koji

mogu utjecati na uštedu energije i toplinsku zaštitu zgrade. Sama mikrolokacija i klima u kojoj se

zgrada nalazi, orijentacija zgrade i razmještaj prostorija unutar nje, geometrija, materijali, oblikovanje

građevnih dijelova te ventilacija i uređaji koji će biti ugrađeni u zgradu. Dakako, važno je napomenuti

i dostupnost alternativnih izvora energije bez kojih izgradnja novih zgrada više nije moguća. Izdvaja

se pet ključnih faktora koji moraju biti u sinergiji kako bi naša zgrada bila funkcionalna:

Optimalna razina toplinske izolacije ovojnice zgrade

Toplinski izolirani prozorski okviri s optimalnim staklom

Prekinuti toplinski mostovi

Zrakonepropusnost ovojnice

Ventilacija s povratom topline. [18]

Slika 9. Ključni faktori ZG0E [18]

Dakle, za ostvarenje ZG0E potrebno je intervenirati u građevinskom djelu projekta primjenom

toplinskih izolacija na ovojnici zgrade čime se smanjuju transmisijski gubitci i uvesti učinkovit

strojarski sustav prisilne ventilacije sa povratom topline čime se smanjuju ventilacijski gubitci topline

(slika 9.). Time se smanjuju ukupni toplinski gubici.

2.3.1. Transmisijski gubici

Prema mnogim izvorima, najveći utjecaj u smislu energetske učinkovitosti ima ovojnica

zgrade. [19] Cilj je dobiti neprekinutu formu što što podrazumijeva izolaciju vanjskih zidova, stropa

odnosno krova te poda na tlu, a kvaliteta izvedbe ovisi o nekoliko parametara. Počevši od radne snage

koja mora proći edukaciju i biti informirana jer ukoliko realizacija nije odrađena pravilno, što zbog

neznanja što zbog nemarnosti, neće se dobiti željeni učinak. Naravno, u slučaju loše izvedene ovojnice

Page 20: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

13

slijedi građevinska šteta. Moguća je u vidu procurivanja vode, njenog kondenziranja, povećanja

vlažnosti u unutrašnjosti i na kraju razvoja gljivica i plijesni. Također, poznati su primjeri iz prakse

kada je toplinska izolacija pala sa zgrade zbog nepravilne izvedbe. Pri izvedbi ovojnice veliku pažnju

bitno je posvetiti obradi detalja (toplinski mostovi) što podrazumijeva i ugradnju toplinski izoliranih

prozora. Danas se koriste dvostruka i trostruka stakla koja kao međuispunu imaju inertni plin ili zrak, a

na vanjskoj površini stakala tzv. Low-E premaz koji smanjuje zračenje preko prozora. Osim

odgovarajuće toplinske izolacije potrebno je osigurati i dozvoljeni stupanj zrakopropusnosti

upotrebom materijala za unutrašnji površinski sloj (npr. membrane, folije, žbuke,…). U TPRUETZZ-u

je navedeno kako je ispitivanje zrakopropusnosti prije tehničkog pregleda zgrade obavezno za zgrade

gotovo nulte energije. Ispitivanje se vrši „Blower door“ testom. Bolja zrakopropusnost znači ušteda

energije, ali i manja mogućnost pojave građevinske štete. [20]

2.3.2. Ventilacijski gubici

Za smanjenje ventilacijskih gubitaka potrebno je uvesti sustav sa povratom toplinom

(rekuperacija) u cilju smanjenja ukupnih toplinskih gubitaka građevine. Ventilacijske komore sa

izmjenjivačima topline pokretane dizalicom topline pomoću koje iskorištavamo obnovljive izvore

energije.

2.3.3. Toplinski dobici

Toplinski dobici ostvaruju se na više načina, preko ostakljenja vanjske ovojnice tj. građevnih

dijelova koji su izloženi sunčevoj svjetlosti tj. sunčevom zračenju. Ostvarenje solarnih dobitaka

također ovisi lokaciji objekta i broju sunčanih dana, ali i površini otvora i ostakljenja na vanjskim

fasadama. Drugi od dobitaka koji čine ukupne toplinske dobitke su unutarnji dobici od broja ljudi,

uređaja te rasvjete koji također zrače određenu količinu topline. Tehničkim propisom i algoritmom za

proračun toplinske energije propisani su unutarnji toplinski dobici prema namjeni prostora, a ovisno o

broju ljudi koji borave u prostoru, dobicima od rasvjete koji se obračunavaju kroz disipaciju topline i

emisiju u prostor.

Page 21: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

14

3. ENERGETSKA OBNOVA KULTURNE BAŠTINE

Kulturna baština je (prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara – Kulturno dobro)

naslijeđe fizičkih artefakata i nematerijalnih atributa neke grupe ili društva koje čini ostavštinu prošlih

generacija, te se brižno čuva u sadašnjosti kako bi bilo ostavljeno u naslijeđe za dobrobit budućim

generacijama. [21] Upravo je ona zajedničko bogatstvo čovječanstva u svojoj raznolikosti i

posebnosti, a njena zaštita jedan je od važnih čimbenika za prepoznavanje, definiranje i afirmaciju

kulturnog identiteta. Kulturnu baštinu čine pokretna i nepokretna kulturna dobra od umjetničkoga,

povijesnoga, paleontološkoga, arheološkoga, antropološkog i znanstvenog značenja. [19] Nažalost, u

Hrvatskoj je 35% spomeničkih zgrada u dosta lošem stanju, unatoč dobrim primjerima. Većina

građevina prepuštena je sporom propadanju ili je ugrožena što zbog napuštanja i neodržavanja, što

zbog neriješenih imovinskih odnosa i siromaštva. Općenito možemo reći da su nedostatak svijesti o

vrijednostima kulturne baštine i nedovoljna usklađenost sektora povezanih s ovom tematikom koji

izravno utječu na kulturnu baštinu glavni čimbenici propadanja. [22] Graditeljska baština ima veliki

potencijal postati jedan od najvažnijih resursa za razvoj kulturnog turizma pogotovo u spoju s

energetskom obnovom koja sve više postaje pravilo i nositelj razvoja (slika 10.).

Slika 10. Je li moguće spojiti kulturnu baštinu i moderne standarde? [23]

3.1. Pregled zakonske regulative za zgrade pod zaštitom

Republika Hrvatska je donijela niz nacionalnih programa kao i niz akcijskih planova koji se

sastoje od raznih pravilnika i tehničkih propisa:

Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara ‐ NN 69/99, NN 151/03, NN

157/03, NN 87/09, NN 88/10, NN 61/11 , NN 25/12, NN 136/12 , NN 157/13, NN

152/14 i 44/17)

Zakon o gradnji - NN 153/13, NN 20/17

Page 22: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

15

Zakon o energetskoj učinkovitosti - NN 127/14

Pravilnik o uvjetima za fizičke i pravne osobe radi dobivanja dopuštenja za

obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara – NN 74/03, 44/10

Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja Registra kulturnih dobara RH –

NN 89/11, NN 130/13

Pravilnik o jednostavnim građevinama i radovima – NN 112/17, NN 34/18

Pravilnik o dokumentaciji za izdavanje prethodnog odobrenja za radove na

kulturnom dobru – 134/15

Prihvaćeni zakoni, konvencije i uredbe na razini Europske unije i UNESCO‐a

Prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara svrha zaštite kulturnih dobara je zaštita i očuvanje

kulturnih dobara te poduzimanje mjera potrebnih za njihovo održavanje. Zakon definira tri vrste

kulturnih dobara : nepokretnu, pokretnu i nematerijalnu vrstu kulturnih dobara. Nepokretnu kulturnu

baštinu čine: arheološka, civilna, profana graditeljska, sakralna graditeljska, memorijalna, kulturno-

povijesna, baština vrtne arhitekture te kategorija ostalo. [24] Građevinsku struku posebno zanima prva

kategorija – nepokretna kulturna dobra - u koju spadaju graditeljska baština kao što su gradovi, sela,

građevine ili njezini dijelovi, spomenici, vrtovi, perivoji itd. Upravo su sva nepokretna kulturna dobra

uvrštena u Registar kulturnih dobara RH koji se, također, sastoji od tri liste:

1. Liste zaštićenih kulturnih dobara

2. Liste kulturnih dobara nacionalnog značenja

3. Liste preventivno zaštićenih dobara. [25]

U Registar je upisano preko 8200 zaštićenih kulturnih dobara, preko 1000 preventivno zaštićenih

dobara, preko 40 kulturnih dobara nacionalnog značaja te 7 spomenika na UNESCO-voj listi Svjetske

baštine. [26] Za svako nepokretno kulturno dobro u bazi podataka Registra unose se sljedeći podaci:

katastarska općina i popis katastarskih čestica unutar prostornih međa kulturnog dobra, opis prostornih

međa i zone zaštite, površina zaštićenog područja, sustav mjera zaštite nepokretnoga kulturnog dobra,

plan zaštite te datum zabilježbe kulturnoga dobra u zemljišnoknjižnom odjelu nadležnog suda, datum

objave u Narodnim novinama te napomene. [24]

Prije početka bilo kakvih radova koji bi pri obnovi mogli prouzročiti promjene na izvornom

objektu izdaju se opći i posebni uvjeti zaštite. Opći uvjeti zaštite utvrđuju se prostornim planom i

konzervatorskom podlogom (slika 11.). Mjere zaštite ovise o kulturno‐povijesnoj vrijednosti i

očuvanosti cjeline te su različito stupnjevane. Tako se cjeline ili njihovi dijelovi mogu zaštiti potpuno

(zona A), djelomično (zona B) ili se može štititi ambijent (zona C), a samo zoniranje obavlja se na

lokalnoj razini. Posebni uvjeti zaštite (čl. 60. NN 152/14) izdaju se u fazi planiranja radova, u

postupku ishođenja lokacijske dozvole. Na temelju posebnih uvjeta (npr. posebni uvjeti intervencije na

pročelju ili posebni uvjeti intervencije na krovu) izdaje se rješenje o prethodnom odobrenju. Upravo je

Page 23: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

16

ono uvjet za izdavanje građevinske dozvole. Prikupljena dokumentacija podnosi se nadležnom tijelu

koje se, prema Pravilniku o dokumentaciji za izdavanje prethodnog pregleda za radnje na kulturnom

dobru (NN 134/2015), smatra Konzervatorski odjel Ministarstva kulture na čijem se području nalazi.

Za radove na nepokretnom kulturnom dobru posebni dio dokumentacije sadrži elaborate istražnih

radova, projekt (idejni, glavni ili izvedbeni) i projekt uklanjanja građevine, a za druge radnje koje bi

mogle narušiti cjelovitost i/ili prouzročiti promjene na kulturnom dobru i dokumentaciju određenu od

strane nadležnog tijela prema danim okolnostima. [27] Za radove koji ne iziskuju građevinsku dozvolu

tada se zahtjevu prilaže izvedbeni plan. Specifičnost pri radu sa kulturnom baštinom je što radove

smiju projektirati i izvoditi tvrtke s dopuštenjem za rad na kulturnim dobrima. Navedeni popis

izvođača i projektanata može se naći na stranicama Ministarstva kulture. Uvjeti koje mora ispunjavati

fizička ili pravna osoba za dobivanje dopuštenja za obavljanje navedenih poslova propisani su

Pravilnikom o uvjetima za fizičke i pravne osobe radi dobivanja dopuštenja za obavljanje poslova na

zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 74/03, 44/10). Rješenje kojim se dopušta obavljanje tih

poslova daje se na vrijeme od pet godina i donosi ga ovo Ministarstvo kulture. Ministarstvo kulture

vodi upisnike pravnih i fizičkih osoba kojima je izdano dopuštenje. [28] Važno je napomenuti da u

slučaju odstupanja i kršenja određenih pravila, dolazi do obustave svih radova uz moguće novčane

kazne.

Slika 11. Aktivnosti od starta do cilja [29]

Page 24: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

17

3.1.1. Strategija očuvanja, zaštite i održivog gospodarskog korištenja kulturne baštine

Iako Republika Hrvatska ima nekoliko zakona koji se tiču zgrada koje su karakterizirane kao

kulturna baština, upravo onaj o energetskoj učinkovitosti u takvim zgradama nije donesen. Strategija

očuvanja., zaštite i održivog gospodarskog korištenja kulturne baštine Republike Hrvatske za

razdoblje od 2011. - 2015. godine (u nastavku teksta Strategija) posljednji, donesen od Ministarstva

kulture, je dokument koji sadrži smjernice i mjere kao okvir za konkretne razvojne projekte za održivo

korištenje kulturne baštine.[30] Ciljevi Strategije su sljedeći:

Stvoriti sveobuhvatnu osnovu za korištenje kulturne baštine kao razvojnog resursa u

skladu sa smjernicama razvoja kulture i zaštite kulturne baštine te regionalnog

razvoja i gospodarskog razvoja u cjelini, kao i sa standardima EU-a te međunarodnih

institucija

Osigurati pouzdan institucionalni i programski temelj koji jamči uvjete za

identificiranje, pripremu i kandidiranje projekata za sredstva državnih institucija

Republike Hrvatske, fondova EU-a i međunarodnih institucija te drugih izvora

financiranja

Razviti i osnažiti sposobnosti i vještine stručnjaka u Ministarstvu kulture i drugim

tijelima državne uprave i organizacijama, te stručnjaka i nositelja razvoja u

jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave za uspješno pripremanje i

upravljanje projektima održivog korištenja kulturne baštine

Jačati partnerstvo (sudjelovanje javnosti) i informirati stručnu i širu javnost o

važnosti kulturne baštine kao razvojnog resursa i mogućnostima njezina

gospodarskog korištenja u skladu s načelima i praksom održivog razvoja. [30]

U Strategiji se predlaže održivo korištenje kulturne baštine što podrazumijeva njezinu zaštitu i

korištenje u okviru kulturnog turizma i poduzetništva utemeljenog na kulturnoj baštini. Definirani su i

ciljevi povećanja efikasnosti i uspješnosti na ovom području, povećanje prihoda kod održivog

korištenja kulturne baštine te podizanje svijesti pojedinca i kompletnog stanovništva. Trenutno je u

izradi dokument za razdoblje do 2027.godine. Važno je spomenuti nešto novijeg datuma - Strateški

plan Ministarstva kulture za razdoblje od 2018. - 2020. godine i program „Konkurentnost i kohezija“

kojim je obuhvaćena obnova kulturne baštine te poticanje i sufinanciranje projekata.

3.2. Planiranje radova

Za planiranje radova, bitno je upoznati se sa postupcima zahtijevanim od strane dvaju zakona koji

utječu na provedbu radova i ishođenje dozvola za radove, pa su tako u okvirima Pravilnika o

Page 25: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

18

jednostavnim građevinama i radovima (NN 112/2017) definirane olakotne okolnosti. Pravilnik

definira dvije situacije kao na slici 12.

Slika 12. Shematski prikaz Pravilnika

U prvom slučaju kada ne postoji izrađen glavni projekt te nije ishođena građevinska dozvola mogu se

obavljati radnje:

Građenja kao npr. pomoćne građevine na građevnoj čestici postojeće zgrade (cisterna za

vodu, vrtna sjenica), terase, nadstrešnice, ograde visine do 2.2 m, pješačke staze, klimatološke

postaje, grobnice, reklamni panoi oglasne površine do 12 m² itd.

Izvođenja radova što podrazumijeva održavanje postojeće građevine, hitne popravke, radove

na postojećim zgradama kao npr. zamjenu postojećih vanjskih i unutarnjih prozora i vrata,

dodavanje unutarnjih prozora i vrata te otvora u pregradnim zidovima, ugrađivanje sustava

grijanja i/ili sustava hlađenja i klimatizacije nazivne snage do 30 kW; uređenje okućnice,

radove na postojećim zgradama koje nemaju više od tri stana (bruto površine manje od 600

m2) u vidu dodavanja, zamjene ili obnavljanja dijelova zgrade koji čine omotač grijanog ili

hlađenog dijela zgrade (prozirni elementi pročelja, toplinska izolacija dijelova zgrade,

hidroizolacija, …) te ugradnje sustava sunčevih kolektora i promjene postojećeg sustava

grijanja na onaj primjenom dizalica topline itd. [31]

Drugi slučaj definira situacije kada postoji glavni projekt, ali nije ishođena građevinska dozvola. Kao i

u već navedenom prvom slučaju, moguće je obavljati sljedeće radnje:

Građenja pomoćne građevine na građevnoj čestici postojeće zgrade ( jednoetažna pomoćna

zgrada tlocrtne površine do 50 m², bazen, sustav sunčevih kolektora tj. fotonaponskih

Pravilnik o jednostavnim

građevinama i radovima

Bez građevinske dozvole i glavnog

projekta

Građenja

Izvođenja radova

Bez građevinske dozvole i sa glavnim

projektom

Građenja

Izvođenja radova

Page 26: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

19

modula), dječje i sportsko igralište, ograda veće visine od 2,2 m, pješački mostovi, građevine

namijenjene mjerenju kvalitete zraka te vodostaja rijeke, atenski stupovi, …

Izvođenja radova

o na postojećoj građevini kojima se poboljšava ispunjavanje temeljnih zahtjeva za

građevinu, a kojima se ne mijenja usklađenost te građevine s lokacijskim uvjetima u

skladu s kojima je izgrađena,

o spajanja dijelova zgrade u jedan posebni dio,

o na postojećoj građevini zamjene unutarnjih i vanjskih prozora te vrata i drugih otvora

u nosivim zidovima;

o na završavanju nezavršenih zgrada (osim onih koje su namijenjene poljoprivrednim ili

proizvodnim djelatnostima) kao što su izvedba fasade te krova,

o na rekonstrukciji krova zgrade stambene namjene i/ili poslovne namjene

o na postojećoj zgradi kada se dodaju, obnavljaju ili zamjenjuju dijelovi zgrade koji su

dio omotača grijanog ili hlađenog dijela zgrade ili su dio tehničkog sustava zgrade

o na ugradnji sustava sunčevih kolektora i promjene postojećeg sustava grijanja na onaj

primjenom dizalica topline

o itd. [31]

Pri planiranju radova poželjno je zatražiti lokacijsku informaciju u svrhu upoznavanja s

namjenom prostora i uvjetima provedbe zahvata na prostoru iz prostornih planova na određenom

zemljištu. Ukoliko se na području nalazi kulturno dobro upisano u Registar kulturnih dobara

Republike Hrvatske propisuje se poseban režim korištenja. U slučaju prenamjene istog, nadležno tijelo

mora izdati suglasnost kojom potvrđuje zahtjev. [32] Često je na takvim građevinama zbog propadanja

i starosti teško zadovoljiti temeljne zahtjeve za građevine. Stoga su u Zakonu o gradnji Članku 16.

(NN 153/13 i 20/17) propisani uvjeti odstupanja od temeljnih zahtjeva. Ako se rekonstruira građevina

upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske ili građevina koja se nalazi u kulturno-

povijesnoj cjelini upisanoj u taj Registar, može se uz suglasnost Ministarstva graditeljstva odstupiti od

temeljnih zahtjeva za građevinu može se uz suglasnost Ministarstva odstupiti od temeljnih zahtjeva za

građevinu ako bi se njima narušila bitna spomenička svojstva. Dozvoljeno je odstupanje i kako bi se

osobama smanjene pokretljivosti osigurao nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad. Ova izuzeća

odnose se na sve temeljne zahtjeve (mehanička otpornost i stabilnost, sigurnost u slučaju požara,

higijena, zdravlje i okoliš, sigurnost i pristupačnost tijekom uporabe, zaštita od buke, gospodarenje

energijom i očuvanje topline, održiva uporaba prirodnih izvora). No, pri ovom zahtjevu potrebno je

dokazati da bi djelovanje suprotno zahtijevanoga narušilo spomeničke vrijednosti. Investitora izdaje

zahtjev Ministarstvo graditeljstva, uz prethodne konzultacije sa ministarstvom nadležnim za kulturu i

ministarstvom nadležnim za zaštitu od požara te ministarstvom socijalne skrbi, te nakon razmatranja

izdaje (ili ne izdaje) suglasnost kojom se prihvaća odstupanje od temeljnih zahtjeva za građevinu.[33]

Page 27: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

20

3.2.1. Uvjeti korištena i mjere zaštite prostora i okoliša

Prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 152/14 i 44/17) mogući su različiti

stupnjevi zaštite ovisno o kulturno-povijesnoj vrijednosti i očuvanosti cjeline, a same zone zaštite

određuju tijela lokalne vlasti. [25] Za područja povijesnih graditeljskih cjelina obvezna je izrada

detaljnije konzervatorske dokumentacije, kojom će se odrediti posebno vrijedni prostori i objekti koji

se štite kao pojedinačna kulturna dobra na tim područjima. U svrhu ovog diplomskog rada biti će

detaljnije objašnjen prostorni plan Grada Paga zbog potreba lokacije građevine koja se u daljnjem

tekstu biti obrađena. U prostornom planu Grada Paga određene su tri zone (slika 13.) :

zona A – povijesna jezgra

zona B – kontaktno područje

zona C – zona štalica.

Zonama su određene mjere zaštite pri gradnji novih građevina te zamjene postojećih. Kulturno-

povijesna cjelina grada Paga (na Slici 13. označena blijedo-ljubičastom isprekidanom linijom) kao

povijesna urbana cjelina predstavlja registrirano kulturno dobro Republike Hrvatske za koju se

primjenjuju odredbe zaštite prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 152/14 i 44/17).

Unutar zaštićene povijesne jezgre naselja smjestila se zona A (na slici 13. označena slovom A) koju

čini prostor grada nekad okruženog zidinama, kojom se štiti postojeće građevno tkivo (oblik, izgled, te

u većoj mjeri funkcija i sadržaj) i njegova povijesna matrica - ulice i trgovi bez izmjene njihove

geometrije, završne obrade i urbane opreme, bez uvođenja novih ulica, te povijesna parcelacija bez

mogućnosti spajanja katastarskih čestica. Što se tiče povijesnih građevina koje su upisane u Registar,

dodatno se uspostavlja se i zona "zaštite ekspozicije" na prostoru oko pojedinačnog kulturnog dobra u

svrhu zadržavanja građevina u okviru njihovog autentičnog okruženja, sprječavanja nove izgradnje u

njihovoj neposrednoj blizini, uporabe neprimjerenih materijala i oblikovanja koje mogu zakloniti

vizure na kulturno dobro. Od općih mjera zaštite i mogućih građevnih zahvata predviđa se održavanje

i popravak građevne strukture, te zahvati kao što su rekonstrukcije, adaptacije te preoblikovanja. Osim

općih odredbi koje vrijede za cijelo područje obuhvata Plana, za svako pojedinačno kulturno dobro

odredit će se pojedinačne mjere zaštite. [34] Za sve zahvate u zaštićenoj zoni potrebni su posebni

uvjeti i prethodna suglasnost Konzervatorskog odjela u Zadru. U sklopu cjeline je i prostor na Prosici

(označen slovom I te crvenom šrafurom na slici 13.) koji obuhvaća povijesne magazine soli sa

operativnom obalom i kanalom (foša) koji su registrirani i kao pojedinačno kulturno dobro i u sklopu

cjeline Grada. Za sve građevinske zahvate na građevinama i u prostoru povijesnih jezgri naselja,

označenih na kartografskom prikazu Plana (slika 13.), u postupku ishođenja lokacijske dozvole treba

ishoditi posebne uvjete Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u Zadru. Na

povijesnim građevinama, tradicijskim kućama, mogući su radovi konzervacije uz očuvanje izvornog

izgleda i oblikovanja, kao i radovi građevinske sanacije. Rješenje o uvjetima gradnje ne može se izdati

Page 28: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

21

ukoliko se nisu zadovoljili posebni uvjeti. Moguća su manja odstupanja ako se želi tradicijske

građevine prilagoditi suvremenim stambenim funkcijama, uz očuvanje njihovog vanjskog izgleda. U

kontaktnoj zoni povijesne jezgre, u okviru granica naselja, moguća su manja proširenja građevinskih

područja naselja, uz uvjet da nova gradnja poštuje oblike tradicijske arhitekture. Prilikom izdavanja

lokacijske dozvole za novu izgradnju u ovim zonama potrebno je od Uprave za zaštitu kulturne baštine

Konzervatorskog odjela u Zadru ishoditi posebne uvjete građenja. Građevinska dozvola za ove

građevinske zahvate u ovoj zoni ne može se izdati ukoliko nisu zadovoljeni posebni uvjeti. Isto se

odnosi i na sve zahvate rekonstrukcije i sanacije prenamjene i dogradnje postojećih građevina. Zone

označene kao ozelenjene i pejzažne površine treba i nadalje održavati u toj namjeni, bez širenja

građevinskog područja, budući da su značajne kao prostori ekspozicije povijesnog naselja. [34]

Slika 13. Granice zona zaštita grada Paga [34]

Page 29: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

22

Zbog specifičnosti obnove povijesnih zgrada u skladu s odrednicama energetske učinkovitosti,

često dolazimo do prepreka koje uključuju nedovoljno dokumentacije (i neprimjerene), nedostatka

smjernica za provođenje projekata energetske učinkovitosti na zaštićenim zgradama i povijesnim

cjelinama, visokih standarda koje nameće zakonska regulativa, većeg trošak obnove u odnosu na

rekonstrukciju objekata koji nisu iz Registra, .... [35] Upravo iz tog razloga, Regionalna energetska

agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) izdala je Priručnik o uvođenju mjera energetske

učinkovitosti na objektima kulturne baštine koji sumira svo znanje i iskustvo prikupljeno na njihovim

projektima (EE Culture, Dvorac Bračak, …) i nastoji potaknuti trend energetske obnove istih jer one

više nisu samo svjedoci prošlih vremena već moraju pratiti moderne trendove koji su u skladu s

niskoenergetskim principima.

3.3. Materijali za obnovu povijesnih građevina

Kod povijesnih građevina ne može se slijepo osloniti na pristup koji se primjenjuje na

novoizgrađenim građevinama. Često su povijesne građevine izgrađene od materijala koji zadržavaju

visoki postotak vlage, a njihovo termičko ponašanje nije u potpunosti razjašnjeno. Pri rekonstrukciji

kada se brtvi novo ugrađena stolarija, vlaga iz prostorije uzrokuje povećanu vlažnost zraka što

rezultira kondenzacijom vodene pare. Bitno je izbjeći pojavu vlage i kondenzaciju u slojevima

konstrukcija, kemijsku i tehnološku nekompatibilnost između starih i novih građevinskih materijala te

biti oprezan pri upotrebi suvremenih materijala i tehnologija.

S jedne strane imamo postojeće slojeve povijesne građevine, prije svega kameno ziđe, drvena

krovna konstrukcija i sl., odnosno primjenu novih, modernih toplinsko-izolacijskih materijala kao što

je ekspandirani polistiren, ekstrudirani polistiren, kamena vuna, bitumenske hidroizolacije. Navedeni

novi materijali su u potpunosti kompatibilni sa postojećim, primjena novih materijala će u kompoziciji

sa postojećim materijalima osigurati sve elemente tehnološke nadgradnje, osigurati toplinska

poboljšanja prema normi, osiguranja stacionarni tok vodene pare, odnosno neće utjecati na degradaciju

ili pojavu građevinskih šteta na postojećim materijalima. Postojeća struktura u svemu zadržava

osnovne značajke, a nova nadgradnja dapače dodatno štiti postojeću strukturu (npr. na kosom krovu su

predviđene nove ploče kamene vune koje su potpuno inertne u sastavu drvene konstrukcije, a daju

dodatnu stabilnost i postojanost drvene konstrukcije jer ju štite od temperaturnih utjecaja). Mogućnost

primjene novijih materijala koji se koriste u slučaju nedostatka prostora zbog svoje male debljine su

vakumizolacijski paneli te aerogelovi. Toplinska provodljivost vakum panela iznosi samo λ=0,005

W/mK što je 3-7 puta efikasnije od klasičnih toplinsko-izolacijskih materijala, ali velika mana im je

visoka cijena. [36] Aerogelovi su tvari s najnižom gustoćom od bilo koje poznate krutine, a kao jedno

od njegovih izvanrednih svojstava je i toplinska izolacija (λ=0,0131W/mK).[37] Koji god materijal

izabrali, bitno je da se u što većoj mjeri poštuje izvornost strukture jer je upravo i to konačni cilj

obnove. [23]

Page 30: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

23

4. PREGLED DOBRIH PRIMJERA U HRVATSKOJ I EUROPI

Čak 30% građevina u Europi klasificirane su kao povijesni objekti.[23] Europska Unija nastoji

potaknuti što više projekata kojim bi se utvrdila problematika i definirale smjernice (vrste materijala,

detalji ugradnje, rješenja toplinskih mostova) za energetsku obnovu kulturne baštine. Samu obnovu i

izradu univerzalnog „plana“ otežava činjenica da je svaki kulturni objekt specifičan u svojim

različitostima i zahtjeva potpunu predanost pri svakom novom projektu. Neki od pozitivnih primjera

programa u EU:

2008. SECHURBA (Sustainable Energy Communities in Historic URBan Areas)

2010. 3ENCULT (Efficient Energy for EU Cultural Heritage)

2010. GOVERNEE (Good Governance in Energy Efficiency)

2010.-2013. The Co2olBricks project

2017. – RefurbCulture (Energy efficient refurbishment in cultural heritage buildings)

Valja spomenuti i prekogranični program Energetske učinkovitosti u kulturnoj baštini između

Slovenije i Hrvatske (2014.) nazvan EE CULTURE s ciljem suradnje između tih dviju država.

Nastoji se potaknuti korištenje biomase u prekograničnom području, ali i osiguranje konkurentnosti s

razvijenim zemljama na primjeru primjene načela energetske učinkovitosti u kulturnoj baštini. Na

hrvatskoj strani planira se rekonstrukcija Županijske palače Krapini, a na slovenskoj strani

rekonstrukcija objekta Villa Rožle koji se nalazi u Velenju. [22] Grad Pula sufinancira troškove

izvedbe radova na obnovi pročelja i krovova, izvedbe konzervatorsko-restauratorskih istraživanja na

obnovi povijesnih detalja, izvedbe nove ili zamjenu postojeće dotrajale stolarije, ... Od 2009.godine

provodi se projekt Dolcevita, namijenjen građevinama koje su registrirane kao kulturna baština i

građevinama koje se nalaze unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline grada Pule. U sklopu projekta

izvode se sanacije i energetske obnove pročelja i krovova, uklanjanja grafita, zamjene postojeće

stolarije/bravarije i ugradnja nove čime se nastoji ostvariti održivost kulturne baštine povijesne jezgre

koja je u slučaju grada Pule povezana s razvojem turizma.[23] 2008.godine s radom je započela i

Regionalna energetska agencija sjeverozapadne Hrvatske uz potporu Europske komisije u sklopu

programa Inteligentna Europa za Europu. Osnovni cilj ove agencije je promoviranje i poticanje

regionalnog održivog razvoja u području energetike i zaštite okoliša kroz korištenje obnovljivih izvora

energije i uvođenje mjera povećane energetske efikasnosti. Upravo je REGEA, u suradnji sa

susjednom državnom Slovenijom, pokrenula već spomenuti program EE COLTURE te pokrenula

energetsku obnovu dvorca Bračak o kojem će biti govora u daljnjem tekstu. Kao noviji primjer može

se istaknuti nova prekogranična suradnja Hrvatske i Mađarske na projektu RefurbCulture u kojem

sudjeluju Grad Koprivnica, Regionalna energetska agencija Sjever i mađarski partner grad Hévíz. Cilj

projekta je zajedniča izrada glavnih projektata za energetsku obnovu Muzeja grada Koprivnice i Ville

Pocze u Hévízu. U Europi Italija (slika 14.) prednjači u istraživanju i primjenama obnavljanja i

Page 31: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

24

održavanja kulturne baštine pri čemu s povijesnim vrijednostima spaja energetsku učinkovitost i

toplinsku udobnost. [1] Taj podatak djelomično se može prepisati poticajima i olakšicama (smanjenje

poreza od 55% ) koji je talijanska vlada sa svrhom poticanja energetske obnove zgrada kulturne

baštine, a vrijedi za radove kao što su kompletna energetska obnova zgrade, zamjene prozora, zamjene

sustava grijanja te poticanje ugradnje fotonaponskih panela za pripremu tople vode. Također, Italija je

bogata građevinama koje čine kulturnu baštinu pa ne privlači samo domaće nego i strane istraživače

stoga ne čudi da je broj analiziranih građevina, ali i broj objavljenih radova, u kojima su sadržane

povijesne građevine iz Italije, na vrhu grada na slici 14. Još jedna država bogate povijesti, Grčka,

provodi istraživanja i projekte energetske obnove kulturne baštine. Grčki propisi stroži su od

talijanskih pri čemu Ministarstvo kulture i turizma ima najveću odgovornost kada je kulturna baština u

pitanju, a politiku Ministarstva provode uredi na lokalnoj razini. [38]

Slika 14. Broj istraživanja provedenih u svijetu po državama [1]

Tome svjedoči i veliki broj primjera koji su pronađeni prilikom pregleda stanja područja prilikom

izrade ovog diplomskog rada, a bit će opisani u sljedećim poglavljima.

Analizirane građevine

Objavljeni radovi

Bro

j rad

ova

/ gr

ađev

na

Page 32: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

25

4.1. Projekt EE Culture

Regionalna energetska agencija sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) provodila je, zajedno sa

slovenskim i hrvatskim partnerima, zajednički projekt Energetska učinkovitost u kulturnoj baštini –

EE CULTURE.

Slika 15. LOGO projekta [39]

Riječ je o projektu koji se bavi sa primjenom načela energetske učinkovitosti u spomeničkoj baštini te

u poticanju korištenja biomase u prekograničnom području. Prekogranično područje HR-SLO ima sve

uvjete koje je potrebno iskoristiti kako bi postali konkurentni razvijenim zemljama i njihovim

nastojanjima u prodoru na tržište jugozapadne Europe stoga je upravo ova suradnja koristila za

izmjenu znanja, stjecanje iskustva kako bi se moglo lakše pristupiti budućim projektima i biti

konkurentan na EU tržištu energetske učinkovitosti. Osnovni cilj ovog projekta je obnoviti dva

objekta kulturne baštine uvođenjem mjera energetske učinkovitosti kako bi se smanjila potrošnja

energije u tim objektima te unapređenje boravka ljudi – povećanje toplinske ugodnosti u objektima

kulturne baštini (ugradnja sustava grijanja, hlađenje, ventilacija, zamjena stolarije, korištenje biomase)

kako bi se povećala zaštita i očuvanje objekata kulturne baštini na prekograničnom području. Na

hrvatskoj strani odabrana je rekonstrukcija Županijske palače u Krapini, a na slovenskoj strani

rekonstrukcija objekta Villa Rožle koji se nalazi u Velenju. Krajnji cilj projekta je izrada Priručnika o

provedbi energetske učinkovitosti u objektima kulturne baštine zbog nedostatka smjernica u

zakonodavstvu dviju država.

U daljnjem tekstu bit će detaljno opisana energetska obnova palače u Krapini, a što se tiče Vile Rožle

u Republici Sloveniji ostvaren je energetski razred C s ukupnom potrošnjom energije od 64 kWh/m2

godišnje (prije sanacije potrošnja energije iznosila je 202 kWh/m2a). [40]

4.1.1. Županijska palača u Krapini

Županijska palača (slika 16.) je zgrada nastala u više faza što se može saznati iz podataka

dostupnih iz 19.i 20.stoljeća. Upisana je u Registar kulturnih dobara RH na Listu zaštićenih kulturnih

dobara pod brojem Z-4182. Zgrada je L oblika od su čega sjeverni i zapadni zidovi zajednički sa

susjednim građevinama. Osnovu konstrukcije čine zidovi od opeke debljine 55 do 90 cm. Postojeće

Page 33: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

26

stanje sastoji se od četiri etaže – prizemlje, dva kata i potkrovlje. Dio prizemlja dat je u najam, a

ostatak zgrade koristi uprava Krapinsko-zagorske županije i Ured državne uprave. Vanjsku stolariju

(slika 17.) su činili dvoprozornici sa jednostrukim staklom i drvenim okvorom u omjeru 86% prema

aluminijskim okvirima sa dvostrukim ostakljenjem koji su zastupljeni 4% te krovnim prozorima koji

čine 10% ostakljenja. Drveni prozori nisu mijenjani pa je drvo s vremenom izgubilo zaštitni sloj pa je

na koncu popucalo. Vanjsko pročelje je zbog starosti i izlaganja vremenskim uvjetima, ali i loše

projektirane odvodnje vode s krovnih ploha i nestručnih popravaka ovojnice i žbuke, bilo potrebno

ponovo obnoviti po pravilima struke. Na većem dijelu vanjske površine pročelja uništeni su

ornamenti. Prije energetske obnove palača je pripadala energetskom razredu E uz specifičnu godišnju

potrošnju energije od 173,06kWh/m2a što je više od dozvoljene granice prema TPRUETZZ-u, a

postojeći način grijanja bio je centralni iz plinske toplovodne kotlovnice koja se sastojala iz dva kotla.

Dio potrebne energije namirivao se iz električnih grijalica i klima uređaja. [40]

Slika 16. Postojeće stanje Županijske palače u Krapini [40]

Page 34: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

27

Slika 17. Dotrajali drveni prozori [40]

Konzervatorskim smjernicama utvrđeno je da se ne smiju mijenjati dimenzije i oblik građevine,

smještaj građevine na parceli te njena namjena. Predmet energetske obnove obuhvaća zamjenu fasadne

stolarije na strani uličnog pročelja, rekonstrukcija kotlovnice ugradnjom opreme za grijanje na

biomasu (obnovljivi izvor energije) i obnova žbuke, ornamenta, ograde balkona, također, sa ulične,

zaštićene strane pročelja. Pročelja su žbukana vapnen-pješčanom žbukom poboljšanih termičkih

karakteristika u dva nanosa ukupne debljine od 4 cm, a do visine od 1 metra isušujuća žbuka kao

zaštita od vlage. Uočene pukotine, prije nanosa žbuke, prekrivene su rabitz pletivom urađenim u sloj

žbuke. Završni sloj žbuke je zaglađen kako bi se dobila to ravnija površina, a šablonom su utisnute

linije dok je žbuka još bila u svježem stanju.

Page 35: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

28

Slika 18. Izgled pročelja nakon obnove [40]

Vanjska stolarija (slika 19.) je izrađena nova zbog boljih energetskih karakteristika. Pri tome se pazilo

da novi prozori i vrata budu jednaki postojećima. Prozori su izvedeni kao dvostruki, vanjski sa

otvaranjem prema van i običnim staklom debljine 4,0 mm te onaj unutarnji sa izo staklom. Krila

prozora izrađena su od smreke sa tri brtve te zadovoljavaju kategoriju 4 zrakopropusnosti, klasu 7A

vodonepropusnoti te otpornost na opterećenje vjetrom C5. [40]

Slika 19. Obnovljeni drveni prozori sa dvorišne strane palače [40]

Page 36: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

29

Učinak provedenih mjera u postocima:

28,96% u potrošnji energije

56,57% smanjenja troškova energije

91,58% smanjena emisija CO2.

Ostvaren je pomak sa energetskog razreda E na energetski razred C, a ukupna godišnja potrošnja

energije smanjena je na 61,26 kWh/god. [40]

4.2. Poslovna zgrada Eiffel Palace u Budimpešti

Poslovna zgrada koja se nalazi na listi UNESCO-ve svjetske baštine, smještena je u Budimpešti i

potječe iz 1893.godine gdje je na mjestu građevine bila tiskara ondašnjih vlasnika braće Légrády.

Njima u čast, predvorje je pretvoreno u mali muzej . Trgovine s pogledom na susjedne ulice nalazile

su se u prizemlju trobrodne zgrade, a na katu su se nalazile uredničke sobe i arhiva. Prostor na drugoj,

trećoj i četvrtoj etaži bio je useljiv pa su se tamo smjestile stambene jedinice, a svoje mjesto u tom

dijelu našao je vlasnik tiskare. Eksterijerom dominira vješta imitacija fasadnih ornamenata koji su

izrađeni od mješavine cementa i gipsa (proizvedeni u industrijskom pogonu) dok su u atriju prisutni

originalni elementi rukohvata na stubištu, zeleni zid te staklene stijene. Posebnost dvorišnog dijela

zgrade su ograde od lijevanog željeza s dvostrukim stupovima (bili su ukrašeni ornamentima i

motivima kovača) koji su izvorno bili dizajnirani od tvrtke Gustafa Eiffela (slika 22.). Tijekom II.

Svjetskog rata pogođen je krov s kutnom kupolom koji je tokom godina obnovljen na pojednostavljen

način (slika 20.).

Slika 20. Nekadašnji izgled pročelja zgrade Eiffel Palac prema glavnoj ulici [41]

Page 37: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

30

Slika 21. Današnji izgled pročelja prema glavnoj ulici [42]

Nakon desetljeća sporog propadanja, 2003.godine započela je obnova zgrade nakon što je

cijela zgrada srušena osim vanjskog uličnog zaštićenog pročelja čime. Obnova građevine je započela

izvana prema unutra, obnovom fasade za čiju su obnovu korišteni originalni crteži iz 1893.godine,

izvedbom toplinske izolacija od ekspandiranog polistirena debljine 5 cm na zidove od opeke s

unutarnje strane. U ovom slučaju, dopuštena su veća odstupanja prilikom obnove zbog izgradnje

potpuno nove građevine iza zaštićene vanjske fasade. Pažnja je posvećena novoj vanjskoj energetski

učinkovitoj aluminijskoj bravariji s prekinutim toplinski mostovi koji su se ugradili u rupe ostavljene u

fasadi, a staklo prozora je ispunjeno inertnim plinom. Krovište s kutnom kupolom i kulama nije

obnovljeno, već je izgrađen novi moderan krov na kojem su postavljeni su solarni kolektor za

pripremu potrošne tople vode te fotonaponski sustav za proizvodnju električne energije. Grijanje i

hlađenje riješeno je instaliranjem dizalice topline zrak-voda, a za ispiranje toaleta osigurano je

skupljanje kišnice. Kroz cijelu zgradu postavljena je LED rasvjeta, a kroz cijelu zgradu pruža se

zelenilo. Eiffel Palace (Slika 21.) je prvi uredski prostor u Srednjoj i Istočnoj Europi koji je za razvoj

nagrađen dvostrukim certifikatom za zaštitu okoliša, koji je ispunio stroge kriterije kako BREEAM-a

tako i LEED-ovih međunarodnih sustava zelene gradnje. [42]

Page 38: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

31

Slika 22. Unutarašnji izgled zgrade [42]

4.3. Energetski centar Bračak

Dvorac Bračak nalazi se kraj Zaboka, u nekad zapuštenom parku pored zgrada Opće bolnice

Zabok, između Huma Zabočkog i Dubrave Zabočke. Danas je to mjesto koje s se s ponosom

predstavlja kao energetski centar širom Europe, a projekt energetske obnove dvorca proveden je u

suradnji Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) i Krapinsko-zagorske

županije uz potporu EU putem Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Riječima

dr.sc.Julija Domca : „Sve je počelo sa jednim naizgled bezazlenim pitanjem. Pita mene Siniša, tada

župan: Jesi ti spreman za jedan veliki izazov?“. [43] Rekonstrukcija 128 godina starog dvorca trajala

je godinu dana i četiri mjeseca, a priprema i provedba dokumentacije dugih šest godina. [43]

Page 39: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

32

Slika 23. Izgled dvorca Bračak 1945.godine [43]

Dvorac je kroz povijest mijenjao ime, izgled i vlasnika (slika 23). Nosio je imena Prilesje, Obračak i

na kraju Bračak. Posjed je nacionaliziran 1945.godine kada i mijenja ime u dvorac Bračak te postaje

Dječja bolnica za plućne bolesti 1947.godine. 1966.godine mijenja namjenu u bolnicu za oboljele od

TBC-a, a s godinama se i širi i na opće odjele dok se s 2008.godinom bolnica seli iz dvorca čime

počinje zapuštanje ovog spomenika kulturne baštine (slika 24.,25.). [44] Dvorac je prije rekonstrukcije

zatečen u vrlo lošem stanju, a s godinama nekorištenja su se urušili dijelovi stropne konstrukcije.

Slika 24. Derutno izdanje dvorca 2015.godine [44]

Page 40: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

33

Slika 25. Stanje pročelja 2015.godine [44]

Postavilo se pitanje mogu li obnova kulturne baštine i potrebe 21.stoljeća ići zajedno. Energetskoj

obnovi prethodila je statička rekonstrukcija. Zatim se moglo pristupiti rekonstrukciji pročelja (u

suradnji s konzervatorskim uredom), oslika i arhitektonske plastike. Radovi na ovojnici sastoje se od:

Toplinske izolacije od kamene vune u debljini od 20-30 cm na vanjskim zidovima s njihove

unutarnje strane

Toplinske izolacije od kamene vune debljine 30 cm u potkrovlju

Toplinske izolacije od ekstrudiranog polistirena debljine 12 cm u podrumu i zidovima u tlu.

Postignuta je kompletna ovojnica grijanog dijela zgrade. Izolacija vanjskih zidova morala je biti

postavljena s unutarnje strane zbog ograničenja koje sam objekt nosi kao dio povijesne baštine.

Specifično i zanimljivo za napomenuti je to što je s unutarnje strane vanjskih zidova postavljena aktiva

parna brana koja omogućava isušivanje zidova prema unutra, a sve u svrhu očuvanja izvornog izgleda

zgrade. [43]

Ugrađena je energetski učinkovita vanjska stolarija, drvena, dvostruka, sa unutarnjim krilom

ostakljenim IZO staklom debljine 24 mm sa Low-E premazom te punjenim inertnim plinom argonom.

Koeficijent prolaska topline stakla iznosi 1,1 W/m2K, dok je ukupni koeficijent prolaska topline

prozora <1,4 W/m2K. [43] Ugrađen je kotao za grijanje na pelete nominalnog učinka 80kW te stupnja

iskoristivosti 94,9 %, visokoučinkovitog VRV sustava za hlađenje, visokoučinkovite ventilacije sa

povratom topline, mikrokogeneracija na plin električne snage 6 kW te toplinske snage 14,9 kW za

zagrijavanje potrošne tople vode, naprednog centralnog nadzornog i upravljačkog sustava koji upravlja

Page 41: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

34

i rasvjetom, visokoučinkovite LED rasvjete (50% svih ugrađenih rasvjetnih tijela), brza punionica za

dva električna automobila te spremnik za skupljanje kišnice koja služi za ispiranje sanitarija. [44]

Slika 26. Izgled dvorca Bračak nakon obnove [43]

Dobiven je prijelaz iz prvotnog E energetskog razreda u razrede B i C ovisno o zonama pri čemu se

88 % energije za rad koristi iz obnovljivih izvora energije. Energetska ušteda na godišnjoj razini iznosi

70 % potrebne energije za grijanje u odnosu na prvotno stanje. Na temelju odluke Vlade, sredstva je

osigurao Fond za zaštitu okoliša. Investicija je vrijedna 24 mil. kuna. Upravo je dvorac Bračak nakon

energetske obnove postao prvi niskoenergetski dvorac u ovom dijelu Europe koji koristi biomasu kao

obnovljivi izvor energije.

4.4. Energetska obnova talijanskih škola pod zaštitom Kodeksa kulturne zaštite do

razine ZG0E

Većina talijanskih zgrada izgrađena je tijekom tri desetljeća nakon Drugog svjetskog rata. Ipak,

nacionalna arhitektonska građevinska baština također se sastoji od ogromne i rasprostranjene količine

prethodno izgrađenih građevina. Ove zgrade, iako nisu uvijek karakterizirane monumentalnim

značenjem u sebi, određuju povijesni identitet jedinstvenih urbanih konteksta. [45] Obnova tih zgrada

zahtijeva ciljana tehnička rješenja zbog zaštite talijanskog Kodeksa kulturne baštine koji navodi da

kulturna baština ne može biti uništena, degradirana, oštećena ili usvojena za uporabe koje nisu

usklađene s njihovom povijesnom i/ili umjetničkom vrijednosti ili utječu na njihovo očuvanje ili

status.[45] Energetska obnova škole u Milanu (slika 27) složeni je projekt, gdje zbog očuvanja

kulturne baštine, provedba energetskih mjera odvijala s unutrašnje strane zidova kako se ne bi utjecalo

na izvorni oblik zgrade., a da se istovremeno zadovolje parametri predviđeni zakonom. Hipoteze

intervencija također su ekonomski procijenjene kako bi se vidjela isplativost intervencija te povratni

period uloženih investicija.

Page 42: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

35

Slika 27. Postojeće stanje školske zgrade [45]

Postojeće stanje školske zgrade sastoji se od nosivih zidova od krute glinene opeke, drvene krovne

konstrukcije s pokrivačem, podova od armiranog betona i šuplje gline te jednoslojnih prozora s

drvenim ili metalnim okvirem. Pojedini dijelovi obnavljani su tijekom vremena kako bi zadovoljavali

osnovne ciljeve održavanja (popravci krova i zidova te zamjena dijela prozora).

Procjena energetske učinkovitosti zgrade obavljena je prema talijanskom nacionalnom

zakonodavstvu i važećim normama. Priprema za ovaj zahtjevni projekt obavljene su u vidu pregleda

već primijenjenih pozitivnih primjera. Zgrada je podijeljena na termalne zone – wc, dvorana za

tjelesno zdravstvenu kulturu, administracija, učionice, hodnici. Dogovoreno je da će energetskoj

obnovi do ZG0E biti podvrgnuto 50% površine građevinske ovojnice, ali i sustav grijanja zbog strožih

ograničenja predviđenih za 2019.godinu. Da bi se ispunili zahtjevi ZG0E, mora se zadovoljiti niz

graničnih vrijednosti: oba dva parametra koeficijent prijenosa topline i ekvivalentno ljetno solarno

područje (za studiju slučaja 0,75 W/m2K i 0,04). [45] Kao zahtjev postavlja se obavezna upotreba

obnovljivih izvora energije koja pokriva najmanje 55% potrošnje energije pripremu tople vode za

kućanstvo te 55% globalne potrošnje energije koja podrazumijeva potrošnju energije za grijanje i

hlađenje te toplu vodu. Umjesto konvencionalnog generatora topline na plin, ugradit će se dizalica

topline zrak-voda koja je kompatibilna s ograničenjima zaštite koje nameću propisi. Dizalica topline

usklađena je s fotonaponskim sustavom. Što se tiče električne energije, potrebno je osigurati

minimalno 55 kW instalirane snage koji bi se zadovoljio ugradnjom fotonaponskog sustava na krovu.

Dopušteno je prekrivanje jednog od dva glavna krova koji je okrenut prema dvorištu kako bi se

smanjio vizualni utjecaj. Ovojnica zgrade poboljšana je dodavanjem:

Page 43: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

36

Sloja ekspandiranog polistirena debljine 20 cm na donjoj podlozi poda iznad podruma te preko

poda potkrovlja

Sloja od 12 cm koji se sastoji od stakloplastičnih ploča u kombinaciji sa gipskartonskim

pločama na unutarnjoj strani vertikalnih zidova

Novih unutarnji prozora s dvostrukim ostakljenjem (sloj između stakala ispunjen je plinom

argonom) s Low-E premazom postavljeni uz postojeće

Ugradnjom unutarnjih roleta (osim na sjeveru).

Predviđena je zamjena postojeće rasvjete u kombinaciji sa senzorima za kontrolu (jedan senzor na

svakih šest rasvjetnih tijela) i to primjenom LED svjetiljki koji imaju dvostruko veći vijek od

fluorescentnih. [45] Cijene radova navedene su u tablici 3.

Tablica 3. Izveden radovi [45]

Slika 28. Dijagram uloženih sredstava i povratnog perioda [45]

Izolacija krova

Izolacija podruma

Izolacija zida

Ugrađeni prozori

Zasjenjenja

Održavanje %

Održavanje €/a

UKUPNO

Godine

2 fotonaponska panela 1 fotonaponski panel

Page 44: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

37

Na temelju analize ove zgrade (slika 28.), dokazano je da se može postići zadani cilj kojim se

zgrada pod zaštitom, unatoč ograničenjima, može svesti na ZG0E. Ukupna ovojnica zgrade dovela bi

do 60% smanjenja potrošnje primarne energije. U stvari, glavni korisni doprinos promatra se kroz

izolaciju krova (9 godina povratnog razdoblja) dok je za ostale mjere obnove potrebno najmanje dva

puta više vremena ( izolacija zidova 18 godina, dodatni prozori 19 godina, izolacija podrumske ploče

21 godina povratnog razdoblja uloženih investicija). Štoviše, budući da zgrada nije korištena tijekom

ljeta (kao osnovna škola, tijekom ljetnih razdoblja je slobodna), usvajanje uređaja za sjenčanje čini se

nepotrebno i ekonomski neisplativo. Kao završni zaključak dano je povratno razdoblje uloženih

investicija i ono se očekuje u periodu od 26 godina u slučaju da su primijenjena sva navedena rješenja.

[45]

4.5. Obnova naselja u Italiji pod zaštitom UNESCO-a do razine gotovo nulte energije

Mnoga mala povijesna naselja na mediteranskim područjima imaju veliku vrijednost u

pogledu arhitektonske i kulturne baštine. Stoga se događa da je socio-ekonomska situacija mnogih tih

naselja depresivna. Uspješan način razvoja i revitalizacije tih važnih sredina jest provoditi turizam

stoga je u Italiji pokrenut projekt „Spread Hotel“ kojim se nastoji obnoviti propale zgrade smještene

na povijesnoj lokaciji na Siciliji. Barokno središte Palazzolo Acreide (slika 29.) je zajedno sa sedam

drugih baroknih gradova visoravni Val di Noto, koji su obnovljeni nakon potresa 1693. godine, 2002.

godine upisano na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi kao primjer "vrhunca i završnog

procvata baroka u Europi". Cilj projekta je s jedne strane očuvanje povijesnog lokaliteta buđenjem turizma

te s druge strane energetska obnova prema standardima ZG0E, kako je navedeno u Direktivi, primjenom

lokalno dostupnih obnovljivih izvora energije, dizalica topline, fotonaponskog sustava, obnovom ovojnice i

promjenom rasvjete.

Slika 29. Palazzolo Acreude [46]

Prije svega su analizirani uvjeti okoline i karakteristike izgrađenog okoliša te energetska

revizija te su ustanovljeni problemi ovojnica zgrada. Obnova energije je olakšana činjenicom da je u

mediteranskim područjima moguće je iskoristiti povoljne klimatske uvjete kako bi se proizvodila

Page 45: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

38

energija na pristupačan način. Zapravo, kako bi se omogućilo uređenje zgrada, korištena je umjerena

klima koja prevladava na tom području, temperatura zraka i sunčevo zračenje. Broj sunčanih dana na

otoku Siciliji je velik pa je moguće korištenje dnevnog svjetla, iskorištavanje solarnih dobitaka za

zimsko razdoblje i moguće stvaranje energije fotonaponskim sustavom.

Na primjeru zgrade „Primosole“ prikazana je detaljna analiza (slika 30.,31.). Posebna pažnja

posvećena je izolaciji ovojnice i omogućavanju maksimalne solarne dobiti tijekom zime. Cjelokupna

postojeća građevinska ovojnica izrađena je od kamena od tufa i ima transmisiju (U-value) koja iznosi

1,7 W/m2 K. (18) Intervencija je uključivala dodatni polistirenski izolacijski sloj. Novo rješenje

postiglo je izvrsna toplinska svojstva (U vrijednost od 0,34 W/m2 K) s vrlo malo dodatne debljine (10

cm). [46]

Slika 30. Grijanje i hlađenje nakon obnove zgrade Primasole [46]

Slika 31. Grijanje i hlađenje prije obnove zgrade Primasole [46]

Mjeseci

Grijanje Hlađenje

Grijanje Hlađenje

e

Mjeseci

Page 46: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

39

Prethodni jednoslojni prozori zamijenjeni su visokoučinkovitim dvostrukim rješenjem s Low-

E premazom kako bi se postigla ekvivalentna izvedba trostrukog stakla (U vrijednost od 1 W/m2K).

Prozori su bili opremljeni drvenim okvirima kako bi se smanjili gubitci topline kroz okvir. Velika

staklena područja na južnim pročeljima bila su dizajnirana da primaju zimsko zračenje koje se zatim

pohranjuje u toplinskoj masi ploče prizemlja. Novo instalirano toplinsko postrojenje sastoji se od

toplinske pumpe zrak-voda u kombinaciji sa sustavim zračenjem s temperaturom vode od 35 °C

tijekom zime i 18 °C tijekom ljeta. Obnovljivi izvori energije koriste se za proizvodnju električne

energije preko fotonaponskih panela (slika 32.) koji su postavljeni na južnoj strani krova i pokrivaju

površinu od 40 m2. Ova je zgrada trošila 112 kWh/m2 godišnjem prije obnove, a nakon obnove troši

27 kWh/m2 godišnje što je smanjenje od skoro 76 %.

Slika 32. Solarni paneli na krovu zgrade [46]

Kako bi se procijenilo vrijeme povrata uloženih investicija kroz uštedu energije i turizam

napravljena su potrebna istraživanja i pretpostavke. Procjenjuje se da će vrijeme povrata uloženih

investicija (110 000 €) za zgradu Primasole biti 5 godina (slika 33.) s srednjim kapacitetom

popunjenosti od 3 kreveta. [46]

Page 47: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

40

Slika 33. Prikaz povratnog vremena u odnosu na postotak posjećenosti zgrade [46]

Ovim projektom je, također, dokazano je da napredni koncepti energije i tehnologije i tradicionalne

značajke mogu živjeti zajedno.

Povratno razdoblje

Go

din

e

Postotak okupiranosti

1 krevet

2 kreveta

3 kreveta

4 kreveta

Page 48: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

41

5. Tehnički opis magazina soli na Pagu

5.1. Lokacija i izgled građevine

Magazini soli skladišta su u kojima se odlagala sol proizvedena u bazenima na „poljima soli“.

Devet magazina soli smjestilo se na plaži Prosika na otoku Pagu (slika 34.), jugoistočno od povijesne

jezgre grada Paga sa adresom Branimirova obala 1, katastarskih čestica k.č.br. 12223, 12224, 12225,

k.o. Pag (katastarska situacija u Prilogu). Ova građevina pravnog statusa zaštićenog kulturnog dobra,

oznake Z-2381, spada u vrstu nepokretnog pojedinačnog kulturnog dobra. [47] Predmet ovog

diplomskog rada su prva tri magazina (od njih 9). Građevina je već parcijalno obnovljena sukladno

konzervatorskim smjernicama zaštićene konstrukcije kojima su spriječeni radovi na vanjskim i

razdjelnim zidovima te krovu i podu, dakle kompletnoj ovojnici. Smjernicama nije zabranjeno oprezno

demontirati pod, obnoviti ga te ponovo postaviti postojeći kamen kao završnu oblogu poda.

Slika 34. Lokacija magazina soli [48]

Predmetna građevina koja se vodi kao nestambena zgrada (tri magazina), relativno je pravilnog tlocrta

najvećih gabarita 37,70 x 41,72 m. Sa tri strane vidljiva su tradicionalna kamena pročelja dok treći

magazin sa jugozapadne strane graniči sa IV .magazinom koji nije predmet ovog rada. Građevina je

omeđena masivnim kamenim zidovima debljine od 100,00 do 220,00 cm, a sa gornje strane drvenim

krovištem i pokrovom od crijepa (Slika 35).

Page 49: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

42

Slika 35. Pogled na stanje prije obnove [49]

5.2. Podrijetlo građevine

Prvi zapisi o skladištenju soli u Pagu potječu još iz davne 1368. godine. Skladišta soli postojala su

u starom gradu Pagu (10. st.-15. st.) i još su vidljivi ostaci temelja najmanje dva skladišta. U novom

gradu Pagu, koji je naseljen u drugoj polovici 15. st. nije bilo skladišta soli jer su se za skladištenje soli

koristili magazini u Starom gradu. Međutim, ubrzo nakon naseljavanja novog grada Paga pokazala se

potreba za izgradnjom većih i boljih skladišta soli koji bi bili bliže novom gradu radi lakšeg nadzora.

Kao mjesto izgradnje novih magazina odabrana je plaža Prosika s kojeg je bio olakšan prijevoz soli od

bazena do skladišta. Prema povijesnim dokumentima, od 1629. godine do 1797. izgrađena su tri

magazina soli koji su nazvani: sv. Marko, sv. Petar i sv. Pavao. Prema nekim istraživanjima, na mjestu

magazina sv. Petar bila je muška benediktinska zajednica. [50] Godine 1826. vlasnik magazina sv.

Marko je bio Jerolim Kačić, vlasnik magazina sv. Petar je bila obitelj Zorović, a vlasnik skladišta sv.

Pavao je bila država. Tri magazina nisu bila dovoljna zbog opasnosti od vremenskih neprilika i

propadanja proizvedene soli stoga je izgrađeno još pet magazina. Nakon izgradnje osam magazina

zaključeno je kako je potreban još jedan i 1846. godine je izgrađen i deveti magazin. Radove na

izgradnji je nadzirao Petar Ferrari, zidarski stručnjak. [51] Nazivi novih magazina su bili Ferdinand I

(Prvi magazin), Frane Karlo (Drugi magazin), Frane Josip (Treći magazin), Ivan Krstitelj (Sedmi

magazin), Ludovik (Osmi magazin) i Ferdinand Maksimilijan (Deveti magazin). Od 1946. godine bilo

je zabranjeno koristiti izvorne nazive magazina i oni su nazvani po redoslijedu kojeg zauzimaju u

Page 50: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

43

kompleksu, Prvi magazin, Drugi magazin, Treći magazin itd. Svi su magazini bili jednake veličine,

dugi 41.5, široki 11.3 i visoki 5,.6 metara, a u njih se moglo uskladištiti 22 000 tona soli. [51] Soline i

magazini su bili spojen kanalima, a jedan dio je bio spojen i uskom cestom. Sol se uglavnom prevozila

malim jedrenjacima i brodicama na vesla. U drugoj polovici 19. stoljeća solana je imala šest gondola

za prijevoz soli od solina do magazina. Gondole su služile i za ukrcaj soli na teretne jedrenjake kojima

se sol odvozila u državna i pokrajinska skladišta. Nakon propadanja nekih bazena soli početkom

20.stoljeća, ali i popravljanjem onih koji nisu propali, dolazi do kraha proizvodnje soli na tom

području te su magazini soli izgubili izvornu svrhu. Dodatni razlog bio je otvaranje nove obližnje

modernije tvornice soli.

Slika 36. Magazini soli na Pagu [50]

Page 51: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

44

6. Karakteristike magazina soli potrebne za proračun

6.1. Proračunske zone

Zbog potreba projekta ova građevina podijeljena je u dvije zone za koje se posebno računa potreba

energija za grijanje i hlađenje, pripremu tople vode pozivajući se na Algoritam za proračun potrebne

energije za grijanje i hlađenje prostora zgrade prema HRN EN ISO 13790 koji govori o zoniranju

građevine u slučaju različitog termotehničkog sustava i njegovog režima uporabe. Zbog razlike

unutarnjih temperatura između zona koja je manja od 5 °C izmjena temperature između samih zona se

ne uzima u obzir. Iako je predviđena rekonstrukcija magazina soli u muzej, unutar samog muzeja

nalaze se višenamjenski prostori. Tako je u sklopu Zone I. (crna ispuna na slici 36.) izložbeni prostor,

edukacijsko-prezentacijski prostor i suvenirnica te sanitarije i spremišta. Zona II. (roza ispuna na slici

36.) sadrži kuhinju i pomoćne prostorije te kantinu sa ponudom lokalno dostupnih specijaliteta i hrane.

U tablici 4. Navedene su odabrane su unutarnje proračunske temperature prema namjeni prostorija, a

prema Algoritmu za proračun toplinske energije za ventilaciju i klimatizaciju minimalni potrebni

protok vanjskog zraka po jedinici površine (VA) temeljem DIN V 18599-10 te su iste navedene u

tablici 6. Odabrani su sljedeći podaci:

Tablica 4. Podaci o zonama - Unutarnja proračunska temperatura u sezoni grijanja i hlađenja

Zona I. Zona II.

Unutarnja proračunska

temperatura u sezoni grijanja int

(°C)

20 20

Unutarnja proračunska

temperatura u sezoni hlađenja

int (°C)

24 24

Page 52: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

45

Tablica 5. Unutarnje proračunske temperature (temeljem HRN EN 13790 Tablica G.12 i DIN V

18599-10) [52]

Zbog višenamjenskog prostora ove dvije zone potrebno je izračunati prosječnu vrijednost vanjskog

zraka po jedinici površine VA . Naime, u slučaju Zone I., podatak od 4 m3/m

2h (tablica 6.) za muzejsku

uspoređuje se sa namjenom i površinom drugog magazina gdje se nalazi edukacijsko – izložbeni

prostor gdje su moguće pojave velikog broja ljudi stoga treba biti na strani sigurnosti. Na području

zone II. podatak od VA od 90 m3/m

2h (tablica 6.) uspoređuje se s vrijednosti VA za kantine u ovisnosti

i površini. Referentna kuhinja u Zoni II. zauzima tek manji dio površine zone stoga je potrebno

izračunati prosječnu vrijednost minimalnog potrebnog protoka u kombinaciji sa vrijednošću

Page 53: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

46

minimalnog potrebnog protoka vanjskog zraka po jedinici površine za prostor kantine. Korekcija ce se

izvršiti u ovisnosti o zastupljenosti namjene prostorija unutar ukupne površine. Konačne prosječne

vrijednosti s kojima ulazimo u proračun dane su u tablici 7.

Tablica 6. Standardne vrijednosti vremena rada sustava mehaničke ventilacije za nestambene zgrade

Page 54: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

47

Tablica 7. Podaci o zonama - Minimalni potrebni protok vanjskog zraka po jedinici površine

Zona I. Zona II.

Minimalni potrebni protok

vanjskog zraka po jedinici

površine

VA (m3/m

2h)

Muzej Kazališta i kina Kuhinja Kantina

4 25 90 18

KORIGIRANI minimalni

potrebni protok vanjskog zraka

po jedinici površine

VA (m3/m

2h)

12 35

Unutar prvog magazina i Zone I. nalazi se kotlovnica u kojoj je smještena strojarska oprema koja je

prostor koji se ne grije preko kojeg računamo toplinske gubitke. Proračunske zone prikazane su na

slikama 37 i 38.

Slika 37. Prikaz zona u presjeku

Page 55: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

48

Slika 38. Prikaz zona na tlocrtu prizemlja

Page 56: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

49

6.2. Geometrijski podaci

Ulazni podaci geometrijskih karakteristika građevine za Zone I. i II., navedeni su redom u

tablicama 8. i 9.

Tablica 8. Geometrijske karakteristike Zone I.

Potrebni podaci Zona 1

Oplošje grijanog dijela zgrade – A [m 2 ] 4519,42

Obujam grijanog dijela zgrade – V e [m 3 ] 12089,85

Obujam grijanog zraka – V [m 3 ] 7927,90

Faktor oblika zgrade - f 0 [m -1 ] 0,38

Ploština korisne površine – A K [m 2 ] 2042,23

Ukupna ploština pročelja – A uk [m 2 ] 2836,09

Ukupna ploština prozora – A wuk [m 2 ] 47,11

Tablica 9. Geometrijske karakteristike Zone II.

Potrebni podaci Zona 2

Oplošje grijanog dijela zgrade – A [m 2 ] 75,51

Obujam grijanog dijela zgrade – V e [m 3 ] 237,86

Obujam grijanog zraka – V [m 3 ] 155,53

Faktor oblika zgrade - f 0 [m -1 ] 0,32

Ploština korisne površine – A K [m 2 ] 62,21

6.3. Podaci o klimi

Referentni klimatski podaci određuju se posebno za kontinentalnu i za primorsku Hrvatsku.

Klimatski podaci određeni su prema lokaciji najbliže meteorološke stanice, a pošto na otoku Pagu ne

postoji takva kao mjerodavna izabrana je ona Grada Zadra (5,0 m.n.v). Prema referentnoj točki zgrada

ovog proračuna, Pag se nalazi u 4. zoni globalnog Sunčevog zračenja sa srednjom mjesečnom

temperaturom vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade iznosi manje ili jednako 7,5°C,

i unutarnja temperatura veća ili jednaka 24,80 °C. Minimalne, maksimalne i srednje mjesečne

temperature zraka za navedenu postaju dane su u tablici 10.

Tablica 10. Prosječne mjesečne temperature zraka za Zadar

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God.

Temperature zraka ( o C) m 7,5 7,5 10,1 13,5 18,4 22,3 24,8 24,5 20,1 16,4 12,2 8,6 15,5

min -1,6 -2,3 -2,2 3,8 8,8 14,8 17,7 16,7 13,1 5,7 1,4 -4,6 -4,6

max 14,8 13,4 16,5 19,7 25,1 28,6 30,7 29,8 26,1 22,8 20 16 30,7

Page 57: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

50

6.4. Unutarnji toplinski dobici Qint

Sama namjena građevine sugerira na veliki broj ljudi koji će posjećivati magazine soli stoga se

nameće da vrijednost od u 6 W/m2 ploštine korisne površine grijanog dijela nestambene zgrade, prema

Algoritmu, nije dovoljna. Uzevši u obzir najsličniju namjenu prostorija, trgovine za Zonu I. te

restorana za Zonu II., proveden je odvojeni proračun metaboličkih dobitaka od broja ljudi te proračun

dobitaka od uređaja kako bi proračun bio potpun (prema Annex-u G norme 13790). Dobivena je

vrijednost od :

Za Zonu I. : 17,89 W/m2

Za Zonu II. : 30,24 W/m2

6.5. Podaci o termotehničkim sustavima

Prema članku 15. Zakona o prostornom uređenju (NN 76/07) termotehnički sustav zgrade jest

tehnička oprema ugrađena u zgradu koja služi za njeno grijanje, hlađenje, ventilaciju te pripremu

potrošne tople vode. Pri definiranju Zone I. i Zone II. odabran jedinstven centraliziran sustav grijanja,

hlađenja te pripreme tople vode uz sustava zrak-voda koji koristi toplinu okoliša kao obnovljiv izvor

energije (dizalica topline zrak – voda). Vanjska jedinica smještena je na strojarskoj platformi uz

vanjski zid građevine. Za ventilaciju prostora u magazinima i kuhinji predviđene su ventilo komore za

rad sa 100 % svježim zrakom, pogonjene dizalicom topline, smještene u strojarnici u posebno

odijeljenom, zvučno izoliranom prostoru na galeriji. Na sustavu ventilacije predviđeni su rekuperatori

topline iskoristivosti min. 70 %. Hlađenje i grijanje zona obavlja se centralno s odabranim energentom

električnom energijom, a grijanje tople vode preko spremnika na ,također, električnu energiju.

Priprema tople vode u Zoni I. ne uzima se u proračun (u tablici 11. označeno crvenom bojom) kako je

navedeno u Algoritmu za određivanje energetskih značajki termotehničkih sustava (NN 36/10) dok je

u Zoni II., u kojoj prevladava ugostiteljska zona, priprema tople vode obavezna (U tablici 11.

označeno plavom bojom).

Page 58: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

51

Tablica 11. (HRN EN B.1) Vrijednosti specifične potrošnje PTV-a za nestambene zgrade

Naime, zbog povoljne lokacije građevine i velikog broja sunčanih dana, ali i većem broju posjeta ljeti

zbog turističke sezone, kao rezultat dobijemo veće toplinsko opterećenje ljeti. Kako bi se osigurala

toplinska ugodnost i komfor u prostorijama Zone I., a pogotovo na prostoru II. magazina u kojem se

predviđaju razne manifestacije i veliki broj ljudi u isto vrijeme, potrebno je pravilno dimenzionirati

odabrani sustav rekuperacije topline na povećano opterećenje ljeti. Za potrebe ovog diplomskog rada

odabrani sustav rekuperacije sa toplinskom pripremom (Shema 8) predimenzionirani će se za ljetni

period u ovisnosti o minimalnom potrebnom protok vanjskog zraka po jedinici površine VA (ranije

objašnjen u poglavlju 6.1.) te zastupljenosti površine prostorije određene namjene unutar ukupne

površine zone. Tako dobivena korigirana vrijednost u ovisnosti o visini prostorije te relativno velikom

obujmu kondicioniranog dijela zraka zone daje konačnu vrijednost koju koristimo za proračun. No da

bi mehanička ventilacija zadovoljila visoko opterećenje ljeti, potrebno je korigirati dobivenu

vrijednost. Odlučeno je da će se za ljetni period volumen projektnog zraka povećati za Zonu I. za 20%

te za isto toliko smanjiti za period grijanja. U Zoni II. ponavlja se postupak s vrijednostima te zone da

bi se na kraju dobiveni volumen povećao za 30% u ljetnom periodu dok se zadržava izračunata

vrijednost za zimski period zbog namjene zone.

Page 59: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

52

U tablici 12. dani su podaci uneseni u program „KI Expert Plus“ kao ulazni podaci za proračun

mehaničke ventilacije Zone I. i Zone II.

Tablica 12. Ulazni podaci za proračun mehaničke ventilacije

Dobivena vrijednost za Zonu I.

V mech,exh, H = 12367,53 m3/h

Dobivena vrijednost za Zonu II.

V mech,exh, H 2140,18 m3/h

Projektna vrijednost volumnog

protoka odsisnog/vanjskog

zraka u režimu grijanja (m3/h)

V mech,exh, H /V mech,des, H

9894,02 2140,18

Projektna vrijednost volumnog

protoka odsisnog/vanjskog

zraka u režimu hlađenja (m3/h)

V mech,exh, C /V mech,des, C

14841,04 2782,23

Podaci o zrakopropusnosti, odnosno vrijednosti n50 odrediti će se ispitivanjem nakon završetka

rekonstrukcije. Za potrebe proračuna odabrana je vrijednost prema Kategoriji I za netestirane zgrade

prema Algoritmu za proračun potrebne energije za grijanje i hlađenje prema HRN EN 13790 (tablica

13).

Tablica 13. Kategorije zrakopropusnosti

6.5.1. Sustavi rasvjete

Sustavi rasvjete sastavni su dio zgrada gotovo nulte energije i kao što je prikazano u poglavlju 4. u

dobrim primjerima izvedenim u praksi. LED tehnologijom smanjuje se potrošnja energije, a primjeri

su pokazali kako se ulaganjem u energetski učinkovite rasvjete može uštedjeti 30 do 50 % električne

energije. [53] Na webu su dostupni kalkulatori koji računaju snagu potrebu da LED sijalice osvijetle

određenu površinu. Takav kalkulator korišten je pri izračunu snage potrebne za osvjetljavanje Zone I. i

Zone II. pri čemu je dobivena ukupna instalirana snaga rasvjete u zoni Pn (W):

Zona I. Pn = 4500,00 W [54]

Zona II. Pn = 120,00 W [54] .

Page 60: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

53

Podatak je potreban pri izračunu konačne energije prema složenoj metodi opisanoj u Algoritmu za

određivanje energijskih zahtjeva za rasvjetu. Složena metoda koristi detaljnije i preciznije (stvarne)

podatke kalkulirane/definirane na mjesečnoj/dnevnoj bazi tip građevine i namjenu prostora. [55]

Faktor ovisnosti o prirodnoj rasvjeti F D C,,n računa se prema prema HRN EN C.2b (tablica X.),

a Algoritam za određivanje energetskih zahtjeva za rasvjetu kaže da se vrijednost uzima za status

srednja, ukoliko nije drugačije specificirano.

Tablica 14. (HRN EN C.9) Određivanje faktora iskorištenja dnevne svjetlosti FD,C,n

Page 61: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

54

7. Sastav i opis pojedinih dijelova konstrukcije

7.1. Ovojnica građevine

Prema TPRUETZZ-u (NN 128/15, 70/18, 73/18) ovojnicu građevine čine građevni dijelovi koji

odvajaju unutrašnjost zgrade od vanjskog okoliša. Zbog lakšeg razumijevanja daljnjeg teksta na slici

39. i slici 40. prikazana je vanjska ovojnica (crvena linija) promatranih magazina soli. Niti jedan

građevni dio Zone II. ne ulazi u vanjsku ovojnicu.

Slika 39. Ovojnica – tlocrtno

Page 62: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

55

Slika 40. Ovojnica - presjek kotlovnice

7.2. Zona I.

Zona I. omeđena je masivnim zidovima (VZ1) od lokalno dostupnog kamena debljine od 100 do

220 cm (slika 41.), koji su sastavni dio vanjske ovojnice magazina soli tj. dijeli grijani prostorije od

vanjskog zraka. Zbog zaštite vanjskih zidova konzervatorskim smjernicama nije moguća dodatna

izolacija niti s vanjske niti s unutarnje strane građevine stoga u sastavu ovog dijela dominira samo

kamen velike debljine (tablica 14).

Tablica 15. Vanjski zid - VZ1

R.b. Materijal d [cm] λ

[W/mK]

μ [ - ] sd [m] ρ [kg/m 3 ]

1 1.15 Prirodni kamen 160,000 1,400 50,00 80,00 2000,00

Definirane ploštine [m 2 ]: Jug 311,15

Sjeveroistok 243,35

Jugoistok 311,15

Sjeverozapad 309,54

Page 63: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

56

Slika 41. Vanjski zid VZ1

Slijedeći dio koji čini vanjsku ovojnicu magazina soli je pod na tlu P1, Slojevi sadržani u podu

na tlo prikazani su u tablici 15 te slici 42. Odabrani raspored slojeva omogućuje smanjenje toplinskih

gubitaka postavom ploča od XPS-a debljine 6.0 cm te, ispod „tvrde“ nadgradnje (cementni estrih i

tvrde ploče XPS-a), prigušnog sloja od elastificiranog polistirena debljine 1.0 + 1.0 cm.

Tablica 16. Pod na tlu - P1

R.b. Materijal d [cm] λ [W/mK] μ [ - ] sd [m] ρ [kg/m 3 ]

1 4.04 Kamene ploče 15,000 2,800 170,00 25,50 2500,00

2 3.18 Cementni mort 5,000 1,600 25,00 1,25 2000,00

3 Armirani cementni estrih 7,000 1,600 50,00 3,50 2000,00

4 PE - folija 0,010 0,600 54000,00 5,40 980,00

5 7.03 Ekstrudirana polistir. pjena

(XPS) 6,000 0,033 80,00 4,80 25,00

6 Elastificirani EPS 2,000 0,040 60,00 1,20 16,00

7 Bitumenska ljepenka (traka) 0,800 0,230 50000,00 400,00 1100,00

8 Beton armiran (s 2% čelika) 10,000 2,300 130,00 13,00 2300,00

9 Pijesak i šljunak 20,000 2,000 50,00 10,00 1700,00

Definirana ploština [m 2 ]: 1578,31

Page 64: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

57

Slika 42. Slojevi poda P1

S gornje strane zonu I., ali i vanjsku ovojnicu omeđuje krovište (K1). Postojeća drvena

podkonstrukcija (slika 42.) krovišta je pod zaštitom kulturnog dobra stoga se njen izgled ne može

mijenjati, ali kao zaštitu od prevelikih gubitaka topline, dopuštena je rekonstrukcija u vidu stavljanja

sloja toplinske izolacije kao što je navedeno u tablici 16 uz priložen detalj na slici 43.

Slika 43. Prikaz drvene konstrukcije

Page 65: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

58

Tablica 17. Krovište – K1

R.b. Materijal d [cm] λ [W/mK] μ [ - ] sd [m] ρ [kg/m 3 ]

1 4.05 Drvo - meko - crnogorica 2,400 0,130 50,00 1,20 500,00

2 Geotekstil 150-200 g/m2 0,300 0,200 1000,00 3,00 900,00

3 5.13 Aluminijska folija,

prelijepljena 0,020 160,000 30000000,00 20,00 2800,00

4 Knauf Insulation ploča za kose

krovove KP 8,000 0,037 1,10 0,09 45,00

5 Knauf Insulation ploča za kose

krovove KP 8,000 0,037 1,10 0,09 45,00

6 Knauf Insulation paropropusna i

vodonepropusna folija LDS 0,04 0,020 0,200 75,00 0,02 300,00

Definirane ploštine [m 2 ]: Sjeveroistok 688,00

Jugozapad 688,00

Sjeverozapad 200,78

Slika 44. Krov K1

Page 66: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

59

Unutar Zone I. nalazi se negrijana kotlovnica (slika 45.) koja odvaja grijani prostor od negrijanog i s

time njeni su granični zidovi sastavni dio vanjske ovojnice magazina soli.

Slika 45. Prikaz pozicije negrijane kotlovnice

Omeđena je masivnim kamenim zidovima OZ1 i OZ2 dodatno obloženim slojevima (tablice 17. i 18.)

i te pregradnim zidovima – Z7 (tablica 19.). Zbog negrijanog prostora se kod ove prostorije javlja

potreba za pojačanom toplinskom izolacijom kako bi se smanjili gubici kroz građevne dijelove, ali i

potreba za gipskartonskim slojem te slojem akustičke kamene vune za potrebe zvučne izolacije.

Dodatno, zbog postojanosti strojarske opreme javlja se zahtjev za požarnom otpornošću zbog koje su

slojeve uvrštene vatrootporne gipskartonske izolacijske ploče .

Page 67: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

60

Tablica 18. Zid kotlovnice – Z7

R.b. Materijal d [cm] λ [W/mK] μ [ - ] sd [m] ρ [kg/m 3 ]

1 4.10 Drvene ploče od iverja (iverica) 3,000 0,100 50,00 1,50 300,00

2 Knauf Insulation akustična ploča s

crnim voalom KDL 035 GVB 5,000 0,035 1,10 0,06 50,00

3 Suhi zrak 2,500 0,025 1,00 0,03 1,23

4 4.01 Gipskartonske ploče 3,750 0,250 8,00 0,30 900,00

5 Knauf Insulation višenamjenska

ploča DP 3 10,000 0,039 1,10 0,11 30,00

6 4.01 Gipskartonske ploče 3,750 0,250 8,00 0,30 900,00

7 Suhi zrak 3,500 0,025 1,00 0,04 1,23

8 Knauf Insulation višenamjenska

ploča DP 3 5,000 0,039 1,10 0,06 30,00

9 4.01 Gipskartonske ploče 2,500 0,250 8,00 0,20 900,00

10 Suhi zrak 1,000 0,025 1,00 0,01 1,23

11 Knauf Insulation akustična ploča s

crnim voalom KDL 035 GVB 5,000 0,035 1,10 0,06 50,00

12 4.01 Gipskartonske ploče 1,250 0,250 8,00 0,10 900,00

13 4.01 Gipskartonske ploče 1,250 0,250 8,00 0,10 900,00

Definirana ploština [m 2 ]: 66,52

Slika 46. Zid kotlovnice Z7

Page 68: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

61

Tablica 19. Zid kotlovnice – OZ1

R.b. Materijal d [cm] λ [W/mK] μ [ - ] sd [m] ρ [kg/m 3 ]

1 1.15 Prirodni kamen 180,000 1,400 50,00 90,00 2000,00

2 Suhi zrak 20,000 0,025 1,00 0,20 1,23

3 4.01 Gipskartonske ploče 1,250 0,250 8,00 0,10 900,00

4 Suhi zrak 7,500 0,025 1,00 0,08 1,23

5 Knauf Insulation višenamjenska

ploča DP 3 5,000 0,039 1,10 0,06 30,00

6 PE - folija (pričvršćena metalnim

spojnicama) 0,020 0,600 54000,00 10,80 980,00

7 4.01 Gipskartonske ploče 5,000 0,250 8,00 0,40 900,00

8 Suhi zrak 1,000 0,025 1,00 0,01 1,23

9 Knauf Insulation akustična ploča s

crnim voalom KDL 035 GVB 5,000 0,035 1,10 0,06 50,00

10 4.01 Gipskartonske ploče 1,250 0,250 8,00 0,10 900,00

11 4.01 Gipskartonske ploče 1,250 0,250 8,00 0,10 900,00

Definirana ploština [m 2 ]: 18,27

Slika 47. Zid kotlovnice – OZ1

Page 69: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

62

Tablica 20. Zid kotlovnice – OZ2

R.b. Materijal d [cm] λ [W/mK] μ [ - ] sd [m] ρ [kg/m 3 ]

1 1.15 Prirodni kamen 180,000 1,400 50,00 90,00 2000,00

2 Suhi zrak 5,000 0,025 1,00 0,05 1,23

3 Knauf Insulation višenamjenska

ploča DP 3 6,000 0,039 1,10 0,07 30,00

4 5.13 Aluminijska folija,

prelijepljena 0,020 160,000 30000000,00 20,00 2800,00

5 4.01 Gipskartonske ploče 5,000 0,250 8,00 0,40 900,00

6 Suhi zrak 5,000 0,025 1,00 0,05 1,23

7 Knauf Insulation akustična ploča s

crnim voalom KDL 035 GVB 5,000 0,035 1,10 0,06 50,00

8 4.01 Gipskartonske ploče 1,250 0,250 8,00 0,10 900,00

9 4.01 Gipskartonske ploče 1,250 0,250 8,00 0,10 900,00

Definirana ploština [m 2 ]: 18,27

Slika 48. Zid kotlovnice – OZ2

Pod na granici kotlovnice i Zone I. - MK3 (tablica 20.) također je građevni dio na granici

grijanog i negrijanog prostora koji osim toplinskog zahtjeva mora zadovoljiti i zvučni zahtjev. Gubici

topline riješeni su dvostrukim slojem kamene vune (8cm i 5cm), a kao izolacija od zvuka udara

ugrađen je elastificirani EPS debljine 4 cm. Pod MK3 čini ovojnicu građevine kao što je prikazano na

slici 38.

Page 70: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

63

Tablica 21. Pod kotlovnice – MK3

R.b. Materijal d [cm] λ [W/mK] μ [ - ] sd [m] ρ [kg/m 3 ]

1 4.01 Gipskartonske ploče 2,500 0,250 8,00 0,20 900,00

2 5.13 Aluminijska folija,

prelijepljena 0,020 160,000 30000000,00 20,00 2800,00

3 Knauf Insulation višenamjenska

ploča DP 3 8,000 0,039 1,10 0,09 30,00

4 Knauf Insulation višenamjenska

ploča DP 3 5,000 0,039 1,10 0,06 30,00

5 Suhi zrak 8,000 0,025 1,00 0,08 1,23

6 Čelik 0,040 50,000 1000000,00 40,00 7800,00

7 2.01 Armirani beton 7,000 2,600 110,00 7,70 2500,00

8 Elastificirani Eps 4,000 0,070 60,00 2,40 16,00

9 Geotekstil 150-200 g/m2 0,300 0,200 1000,00 3,00 900,00

10 3.19 Cementni estrih 6,000 1,600 50,00 3,00 2000,00

Definirana ploština [m 2 ]: 75,51

Slika 49. Pod kotlovnice – MK3

Page 71: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

64

S gornje strane stropom prema negrijanoj prostoriji - MK5 (tablica 21.) kotlovnica je odvojena

od ostatka drvenog krovišta, a kako bi se u što većoj mjeri smanjili gubici preko ove prostorije izveden

je dodatni zid Z8 te zid Z9 koji zajedno s krovištem (K1) iznad njih zatvara prostor (slika 41). Preko

stropa MK5 računamo neposredne gubitke između negrijane prostorije i stropa prema provjetravanom

tavanu.

Tablica 22. Strop kotlovnice – MK5

R.b. Materijal d [cm] λ [W/mK] μ [ - ] sd [m] ρ [kg/m 3 ]

1 Knauf DIAMANT gips-kartonska

ploča tip DFH2IR 1,250 0,270 4,00 0,05 1000,00

2 Suhi zrak 15,000 0,025 1,00 0,15 1,23

3 4.01 Gipskartonske ploče 4,500 0,250 8,00 0,36 900,00

4 Čelik 3,000 50,000 1000000,00 3.000,00 7800,00

5 PE - folija (pričvršćena metalnim

spojnicama) 0,010 0,600 54000,00 5,40 980,00

6 Knauf Insulation višenamjenska

ploča DP 5 12,000 0,035 1,10 0,13 50,00

7 4.06 Drvo - tvrdo - bjelogorica 5,000 0,180 200,00 10,00 700,00

Definirana ploština [m 2 ]: 9,73

Slika 50. Kotlovnica

Page 72: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

65

Dio volumena prostire se skroz do krovišta K2 (slika 43.) stoga je u kotlovnici dodatno izoliran krov

slojem kamene vune ispod već postojećeg drvenog krovišta (tablica 22., slika 51.). Krovište K2 ne

ulazi u vanjsku ovojnicu magazina soli.

Tablica 23. Krov na granici negrijano vani – K2

R.b. Materijal d [cm] λ [W/mK] μ [ - ] sd [m] ρ [kg/m 3 ]

1 Knauf DIAMANT gips-kartonska

ploča tip DFH2IR 1,250 0,270 4,00 0,05 1000,00

2 Suhi zrak 15,000 0,025 1,00 0,15 1,23

3 4.01 Gipskartonske ploče 4,500 0,250 8,00 0,36 900,00

4 PE - folija (pričvršćena metalnim

spojnicama) 0,020 0,600 54000,00 10,80 980,00

5 Knauf Insulation višenamjenska

ploča DP 3 12,000 0,039 1,10 0,13 30,00

6 4.01 Gipskartonske ploče 2,500 0,250 8,00 0,20 900,00

Definirane ploštine [m 2 ]: Sjeverozapad 37,01

Slika 51. Krov na granici negrijano vani – K2

Preko kotlovnice potrebno je izračunati gubitke na granici grijane i negrijane prostorije te neposredne

gubitke preko stropa prema provjetravanom tavanu te zida prema provjetravanom tavanu.

Page 73: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

66

7.2.1. Zid prema IV. Magazinu

Poznati je podatak da magazine soli na Prosici čini devet magazina od čega su prva tri predmet

ovog rada. Naime ostali magazini i dalje su neiskorišten prostor i čekaju svoju obnovu stoga zid prema

IV.magazinu čini granicu prema susjednoj građevini koju je potrebno definirati radi izračuna

transmisijskih gubitaka kroz susjedne zgrade (HA). Zid od kamena, kao i ostali obodni zidovi,

promjenjive je debljine od 170 – 190 cm, površine 42.03 m 2.

7.2.2. Popis otvora Zone I. u odnosu na strane svijeta

Zona I. u najvećoj mjerni čini vanjsku ovojnicu građevine stoga ne čudi da su otvori ove zone oni

koji graniče sa vanjskim prostorom te preko kojih, zbog povoljne lokacije sa velikim brojem sunčanih

dana, uvrštavamo u proračun solarnih dobitaka. Specifičnost pri rekonstrukciji objekata koji su ujedno

i kulturna baština je ta da se postojeći prozori moraju zadržati, a sa unutarnje strane građevine moguća

su poboljšanja. Prije obnove zatečeni se su samo škure, bez ostakljenja, koje su zatvarale prostor pa su,

uz njihovo zadržavanje, predviđena drvena vrata kako bi se što bolje uklopila u postojeće stanje

objekta koje se nastoji zadržati (slika 44.). Samo se za ulazna vrata u kotlovnicu predviđaju metalna

zbog jednostavnije održavanja i čišćenja.

Prozori, kao i vrata, kao zasjenjenje imaju zelene škure. Prilikom rekonstrukcije odabrani su

dvostruki prozori sa drvenim okvirom i dvostrukim izolirajućim staklom i jednim slojem zraka

(4+16+4 = 24 mm - punjen argonom). Koeficijent prolaska topline za prozore računan je ručno prema

proračunu i dostupnim vrijednostima koeficijenata topline za ostakljenje i okvire :

Ustakla = 1,2 kW/m2xK

Uokvira = 2,4 kW/m2xK.

Dobivene vrijedosti Uw unesene su u program „Ki Expert Plus“ te su sadržane u tablici 24. u ovom

radu.

Page 74: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

67

Slika 52. Prikaz škura na vratima i prozorima

Popis svih otvora prema stranama svijeta prikazan je u tablici 23.

Tablica 24. Popis otvora u Zoni I.

Naziv otvora Uw [W/m 2 K] Orijentacija Aw [m 2 ] n

P1_SZ_zona1 1,28 Sjevero-zapad 5,00 2,00

V1_SZ_zona1 1,80 Sjevero-zapad 5,40 1,00

V1_SI_zona1 1,60 Sjevero-istok 4,82 1,00

P1_JI_zona1 1,60 Jugo-istok 1,72 3,00

P2_JI_zona1 1,22 Jugo-istok 2,89 3,00

V1_JI_zona1 1,80 Jugo-istok 4,46 1,00

V2_JI_zona1 1,80 Jugo-istok 4,30 2,00

V3_JI_kotlovnica 1,80 Sjever-zapad 4,78 1,00

7.2.3. Toplinski mostovi

Da bi rekonstrukcija magazina soli bila u skladu s konzervatorskim smjernicama i datim

ograničenjima, vanjski se zidovi te unutarnji kameni zidovi ne smiju toplinski izolirati niti su moguće

promjene na njima. Stoga je za „gole“ masivne zidove, prema pojednostavljenoj metodi proračuna

toplinskih mostova i korekciji koeficijenata prolaska topline građevnih dijelova vanjske ovojnice

zgrade koja je sadržana u Algoritmu za proračun potrebne energije za grijanje i hlađenje prema HRN

EN 13790, odabrana opcija toplinskih mostova koji nisu u hrvatskoj normi tj. jer u slučaju ove

postojeće zgrade nije moguće adekvatno toplinski izolirati građevinu po pitanju najnovije regulative

Page 75: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

68

na toj temi. Utjecaj toplinskih mostova, prema Algoritmu, uzet je s povećanjem U svakog građevnog

dijela oplošja grijanog dijela zgrade za ∆UTM = 0,10 W/(m²·K) [52] osim rekonstruiran poda na tlu,

gdje je zbog kompletan pod upušten u odnosu na završnu podnu oblogu za 43 cm. Time su osigurani

uvjeti za izvedbu obodne rubne izolacije od XPS-a debljine 3 cm, i primjenu proračunskog modela za

toplinske gubitke kroz tlo – GF7. (slika 53.)

Slika 53. Toplinski most GF7

7.3. Zona II.

Kao što je već navedeno u prethodnom poglavlju, zbog različitog termotehničkog režima rada ovu

je zonu, u kojoj prevladava kantina i kuhinja, bilo potrebno odvojiti od Zone I., ali ne i računati

transmisiju između te dvije zone. Strop i zidovi (Z3a) Zone II. koji je omeđuju nisu sastavni dio

vanjske ovojnice ove građevine. Sastavi konstrukcija navedeni su u tablicama 25. i 26.

Tablica 25. Zid- Z3a

R.b. Materijal d [cm] λ

[W/mK]

μ [ - ] sd [m] ρ [kg/m 3 ]

1 4.01 Gipskartonske ploče 2,500 0,250 8,00 0,20 900,00

2 Suhi zrak 5,000 0,025 1,00 0,05 1,23

3 Knauf Insulation višenamjenska

ploča DP 5 5,000 0,035 1,10 0,06 50,00

4 4.03 Keramičke pločice 1,250 1,300 200,00 2,50 2300,00

Definirana ploština [m 2 ]: 120,46

Page 76: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

69

Slika 54. Zid- Z3a

Tablica 26. Strop prema Zoni I. - MK2

R.b. Materijal d [cm] λ

[W/mK]

μ [ - ] sd [m] ρ [kg/m 3 ]

1 4.01 Gipskartonske ploče 2,500 0,250 8,00 0,20 900,00

2 7.01 Mineralna vuna (MW) 8,000 0,032 1,00 0,08 10,00

3 Suhi zrak 8,000 0,025 1,00 0,08 1,23

4 Čelik 4,000 50,000 1000000,00 4.000,00 7800,00

5 Ploče od drvenih vlakana, uklj.

MDF

2,200 0,070 2,00 0,04 250,00

6 Knauf Insulation

višenamjenska ploča DP 3 5,000 0,039 1,10 0,06 30,00

7 Ploče od drvenih vlakana, uklj.

MDF

2,200 0,070 2,00 0,04 250,00

8 4.06 Drvo - tvrdo - bjelogorica 2,500 0,180 200,00 5,00 700,00

Definirana ploština [m 2 ]: 75,51

Page 77: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

70

Slika 55. Strop prema Zoni I. - MK2

Pod na tlu P4 omeđuje Zonu II. s donje strane te je on dio vanjske ovojnice, ali preko njega ne

računamo transmisijske gubitke zbog toga što je kompletnom površinom graniči sa grijanim

prostorima Zone I. Sastav poda na tlu P4 nalazi se u tablici 27 te je prikazan na slici 56.

Tablica 27. Pod P4

R.b. Materijal d [cm] λ [W/mK] μ [ - ] sd [m] ρ [kg/m 3 ]

1 Tekući hidroizolacijski premaz 0,500 0,250 6000,00 30,00 1200,00

2 Armirani cementni estrih 7,000 1,600 50,00 3,50 2000,00

3 PE - folija (pričvršćena metalnim

spojnicama) 0,020 0,600 54000,00 10,80 980,00

4 7.03 Ekstrudirana polistir. pjena

(XPS) 8,000 0,033 80,00 6,40 25,00

5 Elastificirani Eps 2,000 0,070 60,00 1,20 16,00

6 2.01 Armirani beton 30,000 2,600 110,00 33,00 2500,00

7 2.03 Beton 5,000 2,000 100,00 5,00 2400,00

8 Bitumenska ljepenka (traka) 0,800 0,230 50000,00 400,00 1100,00

9 Beton armiran (s 2% čelika) 10,000 2,300 130,00 13,00 2300,00

10 6.04 Pijesak, šljunak, tucanik

(drobljenac) 20,000 0,810 3,00 0,60 1700,00

Definirana ploština [m 2 ]: 75,51

Page 78: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

71

Slika 56. Pod P4

7.3.1. Popis otvora Zone II.

Zona II. definirana je u prethodnim poglavljima kao ona koja sadrži kantinu i kuhinju, stoga se

i ovdje ugrađuju vrata od PVC-a iz razloga lakšeg čišćenja i održavanja (tablica 28.). Vrata pomoćnih

prostorija moraju ostvarivati zvučnu izolaciju od 25 dB.

Tablica 28. Strop prema Zoni I. - MK2

Naziv otvora Uw [W/m 2 K] Orijentacija Aw [m 2 ] n

V_zonaII_SZ 1,80 Sjevero-zapad 2,43 1,00

V_zonaII_SI 1,80 Sjevero-istok 2,12 1,00

Page 79: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

72

8. Rezultati proračuna Zone I.

8.1. Proračun građevnih dijelova magazina soli

U tablici 29. poredani su građevni dijelovi Zone I., pripadni rezultati te ocjena fizikalnih svojstava

u odnosu na racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu.

Tablica 29. Rezultati proračuna građevnih dijelova Zone I.

Naziv građevnog dijela A [m 2 ] U [W/m 2 K] U max [W/m 2

K] ZADOVOLJAVA

Zidovi - VZ1 1175,19 0,76 0,45 NE

Zid - Z8 42,26 0,23 0,45 DA

Zid - Z9 33,25 0,23 0,45 DA

Zidovi kotlovnice-OZ1 18,27 0,11 0,60 DA

Zidovi kotlovnice - Z7 66,52 0,09 0,60 DA

Zidovi kotlovnice-OZ2 18,27 0,06 0,60 DA

Pod na tlu - P1 1578,31 0,38 0,50 DA

Strop iznad negrijane prostorije -MK5 9,73 0,10 0,60 DA

Pod kotlovnice -MK3 75,51 0,13 0,60 DA

Krovište - K1 1576,78 0,21 0,30 DA

Krov iznad kotlovnice - K2 37,01 0,10 0,30 DA

Može se primijetiti kako svi građevinski dijelovi, osim vanjskog zida VZ1, u pogledu toplinske zaštite

zadovoljavaju Tehnički propis (NN 128/15, 70/18, 73/18). Rezultati nisu neočekivani jer jedino

vanjski zid od kamena nije podvrgnut postupku rekonstrukcije i energetske obnove zbog, već ranije

spomenute, razine zaštite kulturnog dobra. Stoga i ne čudi da su najveći gubici kroz vanjski omotač

zgrade upravo kroz vanjske zidove (tablica 30.)

Page 80: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

73

Tablica 30. Prikaz gubitaka kroz vanjski omotač zgrade

Naziv građevnog dijela (U + 0,10) · A

Zidovi - VZ1 1012,658

Zid - Z8 13,988

Zid - Z9 11,006

Krovište - K1 495,677

8.2. Ukupni dobici planine

Ukupne dobitke topline magazina soli u Pagu čine unutarnji dobici od uređaja, ljudi i rasvjete te

solarni dobici. U tablici 31. prikazani su navedeni dobici.

Tablica 31. Ukupni dobici topline

Ukupni dobici topline

Unutarnji dobici topline Q int = 214.679,11 [kWh]

Solarni dobici topline Q sol = 18.045,33 [kWh]

Ostali dobici topline Q' = 0,00 [MJ]

Solarni dobici, unatoč povoljnoj lokaciji i dobicima tokom cijele godini (slika 57.), ne zastupljuju

većinski dio ukupnih dobitaka topline. Razlog tome je u manjoj zastupljenosti otvora unutar masivne

konstrukcije magazina soli. Stoga ne čudi da su upravo unutarnji dobici veći. Već je u prijašnjim

poglavljima objašnjeno kako očekivani veliki broj ljudi te pripadna oprema i rasvjeta emitiraju toplinu

te doprinose toplinskim dobicima.

Slika 57. Grafikon mjesečnih solarnih dobitaka topline

15.500,00

16.000,00

16.500,00

17.000,00

17.500,00

18.000,00

18.500,00

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

kWh

Mjesec

Q int

Page 81: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

74

8.3. Ukupni gubici topline

Na slici 58. prikazani su godišnji gubici topline koji sadrže gubitke od grijanja i hlađenja u koji su

uračunati transmisijski gubici preko vanjske ovojnice (zidove i otvore) i pod na tlu, neposredni gubici

preko negrijane prostorije, ventilacijski gubici te gubici kroz susjedne zgrade (IV. magazin). Gubici

između dviju zona ne računaju se zbog razlike u projektnim temperaturama koja je manja od 5 (°C).

Slika 58. Godišnji gubici topline od grijanja i hlađenja

8.4. Potrebna energija za grijanje i hlađenje

Rezultati proračuna koji se odnose na potrebna energija za grijanje i hlađenje prikazani su na slici

59. Ti se rezultati uspoređuju sa kriterijima danim u Tehničkom propisu (NN 128/15, 70/18, 73/18) te

se usporedbom rezultata dobiva uvid o stanju potrošnje magazina soli. Potrošnja energije za pripremu

tople vode ne ulazi u proračun. Vidljivo je da se više energije troši za hlađenje nego za grijanje što je i

očekivani rezultat s obzirom na lokaciju magazina soli.

568852,06

144815,52

0

100000

200000

300000

400000

500000

600000

kWh

Toplinski gubici hlađenja

Toplinski gubici grijanja

Page 82: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

75

Slika 59. Graf potrebne energije za grijanje i hlađenje

8.5. Konačni rezultati proračuna za Zonu I.

Dobiveni podaci izračunati u Software-u „KI-Expert Plus“ uspoređuju se vrijednostima danim u

Tehničkom propisu o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradarstvu (NN 128/15,

70/18, 73/18) gdje su propisani maksimalni kriteriji koje je potrebno zadovoljiti za rekonstrukcije

građevina, ali i kriterije koje bi građevina treba zadovoljiti kao zgrada gotovo nulte energije (tablica 1.

i tablica 2.) Na slici 49. prikazane su usporedbe dobivenih rezultata te vrijednosti dane u Tehničkom

propisu.

Primarna energija i konačna energija dobivene su na preko koeficijenata primarne energije te

koeficijenata iskoristivosti strojarskog sustava pri unosu termotehničkog sustava. Za Zonu I. faktori

pretvorbe potrebne energije u konačnu energiju (u kojeg su uračunati spomenuti faktori) iznose:

Za grijanje : 𝑛 =1

fp=

1

3.5= 0.2857

Za hlađenje : 𝑛 =1

fp=

1

4= 0.25.

0 0 0 0 0

12.817

32.184 33.534

0 0 177 0

8,714 3,439

2.652

0 0 0 0 0 0 0 0

6.893

0

5000

10000

15000

20000

25000

30000

35000

40000kW

h

Mjesec

Q C,nd [kWh]

Q H,nd [kWh]

Page 83: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

76

Iz sume potrebnih energija za grijanje, hlađenje i rasvjetu, koja se zatim uspoređuje s

isporučenom energijom dobiva se udio obnovljivih izvora energije koji za Zonu I. iznosi 70,87 % čime

je zadovoljen Tehnički propis (NN 128/15, 70/18, 73/18).

Slika 60. Analiza dobivenih rezultata s Tehničkim propisom

Naime, Tehnički propis (NN 128/15, 70/18, 73/18) ne propisuje vrijednost primarne energije za

kategoriju „Ostale zgrade“, ali usporedbenom s tablicom iz Tehničkog propisa (tablica 1.) možemo

usporediti predmetnu građevinu s propisima za obrazovne zgrade te primijetiti da zadovoljava kriterije

stoga se može zaključiti kako primarna energije zadovoljava kriterije za zgradu gotovo nulte energije.

Kriteriji za rekonstruirane građevine (tablica 2.) blaži su od ovih za zgrade gotovo nulte energije stoga

su zadovoljenjem kriterija za gotovo nultu energiju zadovoljeni i kriteriji iz Tehničkog propisa za

rekonstrukcije.

0

10

20

30

40

50

60

Q'' H,nd Q'' c,nd E prim E del

Q'' H,nd ; 12,96

Q'' c,nd; 38,46

E prim; 25,85

E del ; 15,66

Q'' H,nd ; 29,25

Q'' c,nd; 50

/

E del ; 60

kWh

/m2 a

Izračunati podaci Kriterij iz Tehničkog propisa

Page 84: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

77

9. Rezultati proračuna Zone II.

9.1. Proračun građevnih dijelova magazina soli

U tablici 32. poredani su građevni dijelovi Zone II., pripadni rezultati te ocjena fizikalnih

svojstava u odnosu na racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu. Svi građeni elementi

zadovoljavaju proračun.

Tablica 32. Rezultati proračuna građevnih dijelova Zone II.

Naziv građevnog dijela A [m 2 ] U [W/m 2 K] U max [W/m 2

K] ZADOVOLJAVA

Zid- Z3a 120,46 0,26 0,80 DA

Strop prema Zoni I.- MK2 75,51 0,12 0,80 DA

Pod na tlu - Zona II.- P4 75,51 0,29 0,50 DA

9.2. Ukupni dobici planine Qint

Proračunska Zona II. ne graniči sa vanjskim prostorom (unutar Zone I.) sa svojim građevnim

dijelovima i otvorima stoga preko ove zone nemamo solarnih dobitaka. Jedini dobici topline su oni od

uređaja, ljudi te rasvjete te su prikazani na slici 61.

Slika 61. Graf mjesečnih unutarnjih dobitaka topline

900,00

920,00

940,00

960,00

980,00

1.000,00

1.020,00

1.040,00

1.060,00

1.080,00

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

kWh

Mjesec

Q int

Page 85: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

78

9.3. Ukupni gubici topline

Zona II. nalazi se unutar Zone I. stoga u ovom slučaju nema transmisijskih gubitaka preko

ovojnice građevine niti preko tla, a zbog razlike u projektnim temperaturama, koja je manja od 5 °C,

transmisijski gubici između dvije zone su također nepostojani. Ukupne gubitke čine samo ventilacijski

gubici koji su prikazani na slici 62.

Slika 62. Graf ukupnih godišnjih toplinskih gubitaka

9.4. Potrebna energija za grijanje i hlađenje

Zbog lokacije Zone II. unutar Zone I., nepostojanja transmisijskih gubitaka te velikih

unutarnjih dobitaka u ovoj zoni proračunata potrebna energija za grijanje Q H,nd je minimalna u odnosu

na potrebnu za hlađenje Q C,nd. Potrebna energija za grijanje i hlađenje prikazana je na slici 63., a

dodatno za ovu zonu računa se i potrebna energija za zagrijavanje vode. (tablica 33.)

Tablica 33. Proračun potrebne energije za pripremu tople vode

Potrebni podaci

Temperatura potrošne tople vode - θ W,del 60,00 °C

Temperatura svježe vode - θ W,0 16,00 °C

Tip zgrade: Ugostiteljski objekti

Dnevna potrošnja vode po jedinici - V w,f,day 10,00 l/jedinica/dan

Potrebna toplinska energija za pripremu PTV (u sezoni grijanja) - Q W,g 3888,26 kWh

Potrebna toplinska energija za pripremu PTV (izvan sezone grijanja) - Q

W,ng 2774,72 kWh

Potrebna godišnja toplinska energija za pripremu PTV - Q W 6662,99 kWh

28709,29

6872,01

0

5000

10000

15000

20000

25000

30000

35000

kWh

Toplinski gubici hlađenja

Toplinski gubici grijanja

Page 86: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

79

Slika 63. Potrebna energija za grijanje i hlađenje

9.5. Konačni rezultati proračuna za Zonu II.

Dobiveni podaci izračunati u Software-u „KI-Expert Plus“ uspoređuju se vrijednostima danim u

Tehničkom propisu o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradarstvu (NN 128/15,

70/18, 73/18) gdje su propisani maksimalni kriteriji koje je potrebno zadovoljiti za rekonstrukcije

građevina, ali i kriterije koje bi građevina treba zadovoljiti kao zgrada gotovo nulte energije (tablica 1.

i tablica 2.). Kriterije za rekonstrukcije, koji su već prethodno navedeni u poglavlju 2.1 (tablicu 2.),

blaži su od kriterija za zgrade gotovo nulte energije stoga zadovoljenjem prvog kriterija može se

smatrati da su oba kriterija zadovoljena. Na slici 53. prikazane su usporedbe dobivenih rezultata te

vrijednosti dane u Tehničkom propisu.

Primarna energija i konačna energija dobivene su na preko koeficijenata primarne energije te

koeficijenata iskoristivosti strojarskog sustava pri unosu termotehničkog sustava. Za Zonu II. faktori

pretvorbe potrebne energije u konačnu energiju (u kojeg su uračunati spomenuti faktori) iznose:

Za grijanje : 𝑛 =1

fp=

1

3.5= 0.2857

Za hlađenje : 𝑛 =1

fp=

1

4= 0.25

Za hlađenje : 𝑛 =1

fp=

1

3.8= 0.2631.

0 0 0 0 0

482

1.204 1.288

16 0 0 0

284 255

85 0 0 0 0 0 0 0 0

194

0

200

400

600

800

1000

1200

1400kW

h

Q C,nd [kWh] Q H,nd [kWh]

Page 87: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

80

Iz sume potrebnih energija za grijanje, hlađenje i rasvjetu, koja se zatim uspoređuje s

isporučenom energijom dobiva se udio obnovljivih izvora energije koji za Zonu I. iznosi 72,06 % čime

je zadovoljen Tehnički propis (NN 128/15, 70/18, 73/18).

Slika 64. Analiza dobivenih rezultata za Zonu II.

Tehnički propis (NN 128/15, 70/18, 73/18) ne propisuje vrijednost primarne energije za

kategoriju „Ostale zgrade“, ali usporedbenom s tablicom iz Tehničkog propisa o racionalnoj uporabi

energije i toplinskoj zaštiti u zgradarstvu (tablica 1.) možemo primijetiti da su ostali kriteriji

zadovoljeni. Primarna energija Zone II. više od tri puta veća je nego primarna energija Zone I.

0

10

20

30

40

50

60

70

80

Q'' H,nd Q'' c,nd E prim E del

Q'' H,nd ; 13,16

Q'' c,nd; 48,06

E prim; 78,05

E del ; 48,36

Q'' H,nd ; 29,16

Q'' c,nd; 50

; /

E del ; 60

kWh

/m2 a

Izračunati podaci Kriterij iz Tehničkog propisa

Page 88: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

81

10. Ukupna potrošnja magazina soli

Nakon pregleda rezultata za svaku proračunsku zonu posebno u ovom poglavlju dan je sumarni

prikaz ukupnih toplinskih energija predmetne građevine (slika 65.).

Slika 65. Usporedba konačnih rezultata proračuna

Planiranom energetskom obnovom dobiveni su rezultati za potrebne energije za grijanje i hlađenje koji

su manji od maksimalnih dopuštenih vrijednosti propisanih tablicom 9., ali i tablicom 8. Tehničkog

propisa o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 128/15, 70/18, 73/18 tj.

tablicama 1. i 2. u ovom diplomskom radu. Ukupna primarna energija je također manja od maksimalne

dopuštene primarne energije za promatran tip građevine (svrstane u ostale građevine prema tablici)

dok u tablici 1. ovog rada (tablica 8. Tehničkog propisa) nema propisanog zahtjeva za ostale

građevine. Ukupni proračunski rezultati upućuju na relativno visoku energetsku potrošnju za hlađenje

u zoni 2 – kuhinji, što je uobičajeno za tehnološke prostorije sa visokim stupnjem disipacije topline od

djelatnosti.

0

20

40

60

80

100

120

Q'' H,nd Q'' c,nd E prim E del

Q'' H,nd ; 12,96

Q'' c,nd; 38,46

E prim; 25,85

E del ; 15,66

Q'' H,nd ; 13,16

Q'' c,nd; 48,06

E prim ; 78,05

E del ; 48,36

Q'' H,nd ; 26,12

Q'' c,nd; 86,52

E prim; 103,9

E del ; 65,02

kWh

/m2a

Podaci za zonu I. Podaci za zonu II. Ukupna vrijednost za cijelu građevinu

Page 89: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

82

11. Proračun toplinskih mostova

Tehnički propisu o racionalnoj upotrebi energije i toplinskoj zaštiti o zgradama (NN 128/15,

70/18, 73/18) definira toplinske mostove kao: „manja područja u omotaču grijanog dijela zgrade kroz

koji je toplinski tok povećan radi promjene materijala, debljine ili geometrije građevnog dijela.“

Prema Algoritmu za proračun potrebne energije za grijanje i hlađenje (prema HRN EN 13790) za

zgrade koje se kategoriziraju kao zgrade Energetskog razreda A ili A+ potrebno je koristiti detaljni

proračun toplinskih mostova.[52] Kao kritična mjesta magazina soli odabrana su tri mjesta:

Detalj spoja poda P1 i vanjskog zida VZ1

Detalj spoja kamenog zida VZ1 sa krovištem K1

Detalj spoja zida kotlovnice Z7 sa krovištem K2.

Naime, zbog konzervatorskih smjernica i zaštite vanjskog zida, vanjski se zid ne smije biti podliježen

toplinskoj obnavi stoga svaki spoj sa vanjskih zidom (ili razdjelnim zidovima) predstavlja problem.

Također, radi smanjenja toplinskih gubitaka na granici negrijane kotlovnice i Zone I., zidovi i krov

ove prostorije morali su se dodatno izolirati te je iz tog razloga odabran upravo detalj na spoju zida

kotlovnice i novih slojeva krovišta. Na slici 66. i 67. prikazana su mjesta navedenih mjesta

promatranja.

Slika 66.Lokacija detalja 1 i 2

Page 90: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

83

Slika 67. Lokacija detalja 3

11.1. Proračun toplinskih mostova u Software-u „Flixo“

Prethodno navedeni detalji proračunali su se u Software-u „Flixo“ koji je izračunava temperature u

elementima prema metodi konačnih elemenata. Metoda konačnih elemenata temelji se na ideju podjele

materijalnog kontinuuma na elemente konačnih dimenzija pri čemu svaki konačni element sadrži svoj

sustav jednadžbi koji je međusobno poveza sa susjednim elementima što završava uklapanjem sustava

jednadžbi svakog elementa u globalni sustav jednadžbi. Ova metoda je pogodna za računalno

programiranje, a generiranjem mreže povećana je točnost. [56] Na slici 68. i 69. prikazane su

formirane mreže konačnih elemenata za navedene detalje.

Page 91: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

84

Slika 68. Detalj 1

Slika 69. Detalj 2 i 3

Program je podijeljen u dva dijela. U prvom dijelu unosimo geometriju, sastav konstrukcija

(materijale sa njihovim karakteristikama) te granične uvjete. U drugom dijelu dobivamo grafički

prikazane rezultate preko izotermi, temperaturnih krivulja te strujnica toplinskog toka s pripadnim U

vrijednostima (koeficijent prolaska topline) i Ψ vrijednostima (linijski koeficijent prolaska topline).

[57] Materijali građevnih dijelova su uneseni u program prema sastavu konstrukcija navedenim u

poglavlju 7. Za sve tipove toplinskih mostova vanjska temperatura je postavljena na -5°C, za unutarnja

za grijane prostorije na 20°C prema određenim granicama vanjskog i unutarnjeg prostora te za prostor

negrijane kotlovnice 10°C. Odabrani rubni uvjeti definirani su u programu prema normama EN USO

6946 za unutarnje projektne temperature te prema DIN 4108 Beiblatt 2 za projektnu temperaturu

kotlovnice te vanjske temperature te dijela zida ispod zemlje. Za svaki toplinski most, s obzirom na

unutrašnju vlažnost (pretpostavljena je ona od 60%), obavljena je analiza za navedene projektne

temperature i provjera hoće li doći do orošavanja na unutarnjem zidu i samim time građevinske štete.

Page 92: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

85

11.1.1. Detalj 1– spoj vanjskog zida VZ1 i poda na tlu P1

Prvi detalj (slika 70.) koji će biti obrađen je detalj spoja vanjskog kamenog zida VZ1 i

obnovljenog poda na tlu P1. U Software-u „Flixo“ obavljena je provjera izvedbe te obrade detalja uz

provjeru postojanja toplinskih mostova i dobivenog toplinskog toka kroz zid. Raspored temperatura

prikazan je na slici 69.

Slika 70. Detalj 1

Zadani rubni uvjeti:

Vanjska temperatura : -5 °C

Unutarnja temperatura: +20 °C

Temperatura tla : -5 °C.

Može se primijetiti kako vanjska, hladnija, temperatura zbog debelih masivnih zidova (iako nisu

izolirani) ne pothlađuje u većoj mjeri prostor magazina soli. Temperatura unutarnjeg prostora je

smanjena s predviđenih 20 °C na 13.5 °C , što je temperatura iznad temperature orošavanja očitane iz

tablice u Prilogu (12 °C) te neće doći do kondenzacije vodene pare na površini zida, zasićenja

materijala vlagom i pojave građevinskih šteta. Problemi se javljaju kada relativna vlaga poraste preko

75 % kada je dolazi do zasićenja materijala vlagom te stvaranja podloge za rast mikroorganizama, a

zatim i većih šteta. Naravno, izvedbom sloja toplinske izolacije sigurno bi se smanjio temperaturni

gradijent i gubici topline no, kako je već spomenuto u ovom radu, vanjski zidovi ne smiju biti predmet

energetske obnove. Stoga toplinske mostove nije moguće izbjeći. Izvedbom izolacije na podu

smanjeni su toplinski gubici kroz pod što je vidljivo kroz dio označen zelenom bojom na slici 71. koji

se proteže do sloja toplinske izolacije od XPS-a. Također, na istom tom podu spriječeno je strujanja

Vanjski prostor

Unutarnji prostor

Page 93: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

86

topline kroz tlo prema unutarnjem prostoru, što na slici 68. predstavlja plava boja zemljanog materijala

s temperaturom od -3 °C do +3 °C, koja je prekinuta na sloju toplinske izolacije od XPS-a.

Slika 71. Dobiveni rezultati za detalj 1

Naime, rezultati detalja ovog toplinskog mosta ne poklapaju se s odabranom vrijednosti na slici 53.

kojom je uzeta vrijednost koeficijenta daljinskog prijelaza topline Ψ = -0,05 W/mK. Prema točnom

proračunu u software-u dobivena je vrijednost istog koeficijenta Ψ = 0,03 W/mK kao na slici 71.

Odabrana pretpostavljenu vrijednost prema Algoritmu za proračun potrebne energije za grijanje i

hlađenje za toplinski most GF7 veća je od vrijednosti dobivene za stvarnu situaciju stoga smo na strani

sigurnosti.

Page 94: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

87

11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1

Detalj spoja istog vanjskog masivnog zida, kao i kod detalja 1, te drvenog krovišta K1 (slika

72.), također je provjeren kako bi se ustanovili toplinski gubici kroz spoj neizoliranog vanjskog zida te

djelomično obnovljenog krovišta.

Zadani rubni uvjeti:

Vanjska temperatura : -5 °C

Unutarnja temperatura: +20 °C.

Slika 72. Detalj 2

Kao i kod detalja 1, zbog velike debljine vanjskog zida (do 220 cm) vanjska temperatura postupno se

smanjuje prodiranjem kroz zid te (plava boja na slici 73.) na unutrašnjoj površini zida iznosi 13 °C

čime je smanjena projektna temperatura unutarnjeg prostora za 7 °C. Ti rezultati ne čude zbog

nepostojanja toplinske izolacije vanjskog zida čime nisu spriječeni gubici topline kroz vanjski zid. Za

razliku od vanjskog zida, na području krovišta zadržana je projekta temperatura zbog obnove krovišta

kojim su spriječeni gubici topline kroz taj građevni dio. Unatoč smanjenju temperature, neće doći do

orošavanje jer za projektnu temperaturu i vlažnost ne postoji opasnost od stvaranja kondenzata zbog

Page 95: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

88

temperature veće od temperature orošavanja (12°C). Povećanjem vlažnosti do 70%, moguće je

kondenziranje vlage, stvaranje plijesni i mikroorganizama, a samim time i stvaranja građevinskih

šteta.

Slika 73. Rezultati za detalj 2

11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem K2

Kako bi se maksimalno smanjili gubici topline kroz negrijanu kotlovnicu prema vanjskom

prostoru te prema grijanim dijelovima magazina soli bitno je pravilno i detaljno obraditi spoj ova tri

elementa višestrukom toplinskom izolacijom od kamene vune (slika 74.). U Software-u „Flixo“

provjerena je izvedba ovog spoja uz pretpostavku da neće biti toplinskih mostova jer kod navedenih

građevnih elemenata nije bilo ograničenja u izvedbi konzervatorskim smjernicama. Krov K2 dodatno

je obložen kamenom vunom ispod postojećeg krovišta.

Page 96: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

89

Slika 74. Detalj 3

Zadani rubni uvjeti:

Vanjska temperatura : -5 °C

Unutarnja temperatura magazina soli: +20 °C

Unutarnja temperatura kotlovnice: +10 °C.

Page 97: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

90

Slika 75. Dobiveni rezultati za detalj 3

Dobiveni rezultati potvrđuju kako je projektna temperatura kotlovnice od 10 °C te projektna

temperatura okolnog grijanog prostora magazina soli od 20 °C zadržana te čime je potvrđeno da je

obrada ovog detalja uspješna. Također, prijenos topline iz negrijanog prostora ne utječe na grijani

prostor oko kotlovnice što dokazuje slika 75. Vrijednost koeficijenta duljinskog prijelaza topline Ψ

koji je za ovaj slučaj ispao -0,016 W/mK. Negativna vrijednost koeficijenta ima samo matematičku

vrijednost te ona nije pokazatelj kvalitete konstrukcije na koju se odnosi zbog preklapanja dijelova na

spoju elemenata. [58] Temperatura orošavanja za projektnu temperaturu 10 °C (prema tablici iz

Priloga) iznosi 2.6 °C što znači da na zidu kotlovnice neće doći do orošavanja te ne postoji rizik od

građevinske štete zbog izraženije razlike u temperaturama.

Page 98: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

91

12. Provjera difuzije vodene pare

Zahtjev Tehničkog propisa o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN

128/15, 70/18, 73/18) je da se osigura stacionarni tok vodene pare kroz građevinske konstrukcije, bez

pojave kondenzata ili je dopušten kondenzat koji se u ljetnom periodu isuši iz konstrukcije. Magazini

soli klimatizirana je građevina sa stalnom relativnom vlažnosti u prostoriji te u ovom slučaju vrijedi

pretpostavka konstante vlažnosti, temperature i parcijalnog tlaka. U smislu tog zahtjeva izvršena je

provjera difuzije vodene pare na građevinsku toplinski obnovljenu konstrukciju, provjera unutrašnje

kondenzacije u presjecima, kondenzacije na okvirima te količine kondenzirane vlage. Svi građevni

dijelovi zadovoljavaju proračun količine i akumulacije vlage te u građevnim dijelovima nema

opasnosti od pojave plijesni i građevinske štete.

12.1. Proračun najveće dozvoljene površinske vlažnosti HRN EN ISO 13788

Proračun najveće dopuštene površinske vlažnosti (kondenzacije) proveden je prema normi HRN

EN ISO 13788 u programu „KI Expert Plus“. U tablici 34. prikazane su rezultati proračuna za

pretežno klimatiziranu zgradu prema građevnim dijelovima, a na primjeru vanjskog zida, krova te zida

kotlovnice OZ2 bit će objašnjen detaljniji proračun.

Tablica 34. Rezultati proračuna površinske vlažnosti za pojedine građevne dijelove

Građevni dio Faktor temperature na unutrašnjoj površini

fRsi Ocjena

VZ1 fR si = 0,53 ≤ fR si, max = 0,81 ZADOVOLJAVA

Z8 fR si = 0,51 ≤ fR si, max = 0,94 ZADOVOLJAVA

Z9 fR si = 0,51 ≤ fR si, max = 0,94 ZADOVOLJAVA

OZ1 fR si = 0,66 ≤ fR si, max = 0,97 ZADOVOLJAVA

OZ2 fR si = 0,66 ≤ fR si, max = 0,98 ZADOVOLJAVA

Z7 fR si = 0,66 ≤ fR si, max = 0,98 ZADOVOLJAVA

MK5 fR si = 0,66 ≤ fR si, max = 0,98 ZADOVOLJAVA

MK3 fR si = 0,66 ≤ fR si, max = 0,97 ZADOVOLJAVA

K1 fR si = 0,51 ≤ fR si, max = 0,95 ZADOVOLJAVA

K2 fR si = 0,51 ≤ fR si, max = 0,97 ZADOVOLJAVA

12.1.1. Proračun najveće dozvoljene površinske vlažnosti vanjskog zida VZ1

U tablici 35. prikazan je detaljan proračun površinske vlažnosti vanjskog zida VZ1 po

mjesecima.,a u tablici 36. ocjena opasnosti od kondenzacije na okvirima otvora koji se nalaze na ovom

građevnom dijelu.

Page 99: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

92

Tablica 35. Proračun najveće dozvoljene površinske vlažnosti zida VZ1

Proračun najveće dozvoljene površinske vlažnosti (HRN EN ISO 13788)

Odabrani način proračuna površinske

vlažnosti:

Stalna relativna vlažnost u prostoriji - pretežno klimatizirana

zgrada Odabrani razred vlažnosti: Stambene prostorije s malim intenzitetom korištenja

Mjesec Θ e Θ i φ i p e Θ si,

min

p i p sat (Θ

)si )

fR si

Siječanj 7,5 20,0 0,5 735,73 14 1285 1606,65 0,53

Veljača 7,5 20,0 0,5 715,00 14 1285 1606,65 0,53

Ožujak 10,1 20,0 0,5 877,25 14 1285 1606,65 0,40

Travanj 13,5 20,0 0,5 1129,04 14 1285 1606,65 0,09

Svibanj 18,4 20,0 0,5 1501,85 14 1285 1606,65 -

Lipanj 22,3 20,0 0,5 1883,78 14 1285 1606,65 -

Srpanj 24,8 20,0 0,5 2064,75 14 1285 1606,65 -

Kolovoz 24,5 20,0 0,5 2120,27 14 1285 1606,65 -

Rujan 20,1 20,0 0,5 1646,02 14 1285 1606,65 -

Listopad 16,4 20,0 0,5 1360,89 14 1285 1606,65 -

Studeni 12,2 20,0 0,5 1051,10 14 1285 1606,65 0,24

Prosinac 8,6 20,0 0,5 792,94 14 1285 1606,65 0,48

Površinska vlažnost fR si = 0,53 ≤ fR si, max =

0,81

ZADOVOLJAVA

Tablica 36. Ocjena opasnosti od kondenzacije na okvirima otvora koji se nalaze na ovom građevnom

dijelu

Ocjena opasnosti od kondenzacije na okvirima otvora koji se nalaze na ovom građevnom dijelu

Naziv otvora fRsi fRsi,max Θ min OK

P1_SZ_zona1 0,83 0,51 0,9 ZADOVOLJAVA

V1_SZ_zona1 0,77 0,51 0,9 ZADOVOLJAVA

V1_SI_zona1 0,79 0,51 0,9 ZADOVOLJAVA

P1_JI_zona1 0,79 0,51 0,9 ZADOVOLJAVA

P2_JI_zona1 0,84 0,51 0,9 ZADOVOLJAVA

V1_JI_zona1 0,77 0,51 0,9 ZADOVOLJAVA

V2_JI_zona1 0,77 0,51 0,9 ZADOVOLJAVA

Page 100: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

93

12.1.2. Proračun najveće dozvoljene površinske krovišta K1

U tablici 37. prikazan je detaljan proračun površinske vlažnosti krovišta K1 po mjesecima.

Tablica 37. Proračun najveće dozvoljene površinske vlažnosti za krovnište K1

Proračun najveće dozvoljene površinske vlažnosti (HRN EN ISO 13788)

Odabrani način proračuna površinske

vlažnosti:

Stalna relativna vlažnost u prostoriji - pretežno klimatizirana

zgrada Odabrani razred vlažnosti: Stambene prostorije s malim intenzitetom korištenja

Građevni dio s plošnom masom manjom od 100kg/m 2 .

Mjesec Θ e Θ i φ i p e Θ si, min p i p sat (Θ si

)

fR si

Svi mjeseci 0,9 20,0 0,5 619,08 10,7 1285 1285,32 0,51

Površinska vlažnost fR si = 0,51 ≤ fR si, max = 0,95 ZADOVOLJAVA

12.1.3. Proračun najveće dozvoljene površinske vlažnosti zida kotlovnice OZ2

U tablici 38. prikazan je detaljan proračun površinske vlažnosti za zid kotlovnice OZ2 po

mjesecima.

Tablica 38. Proračun najveće dozvoljene površinske vlažnosti za zid OZ2

Proračun najveće dozvoljene površinske vlažnosti (HRN EN ISO 13788)

Odabrani način proračuna površinske

vlažnosti:

Primjena razreda vlažnosti u prostoriji - neklimatizirana

zgrada Odabrani razred vlažnosti: Skladišta

Unutarnja temperatura grijanja uz

građevni dio:

θ int,set,H,gd = 20,00°C

Mjesec Θ e φ e p e Δp p i p sat (Θ si

)

Θ si, min Θ i fR si

Siječanj 7,5 0,71 736 169 921 1152 9,1 20,0 0,12

Veljača 7,5 0,69 715 169 901 1126 8,7 20,0 0,10

Ožujak 10,1 0,71 877 134 1024 1280 10,6 20,0 0,05

Travanj 13,5 0,73 1129 88 1226 1532 13,4 20,0 0,00

Svibanj 18,4 0,71 1502 22 1526 1907 16,8 20,0 0,00

Lipanj 22,3 0,70 1884 0 1884 2355 20,1 20,0 0,00

Srpanj 24,8 0,66 2065 0 2065 2581 21,6 20,0 0,66

Kolovoz 24,5 0,69 2120 0 2120 2650 22,0 20,0 0,54

Rujan 20,1 0,70 1646 0 1646 2058 18,0 20,0 0,00

Listopad 16,4 0,73 1361 49 1414 1768 15,6 20,0 0,00

Studeni 12,2 0,74 1051 105 1167 1459 12,6 20,0 0,05

Prosinac 8,6 0,71 793 154 962 1203 9,7 20,0 0,10

Površinska vlažnost fR si = 0,66 ≤ fR si, max = 0,98 ZADOVOLJAVA

12.1.4. Komentar na dobivene rezultate

Vidljivo je da su površinske temperature konstrukcija veće od temperatura tlakova zasićenja

(rosišta) za projektnu temperaturu unutarnjeg i vanjskog zraka i vlažnost što upućuje da na površini

promatrane konstrukcije neće doći do akumulacije vodene pare iznad maksimalne količine masene

Page 101: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

94

vlage za materijal (npr. unutarnja površina kamenog zida). Izračunata plošna temperatura materijala

na površini je veća od temperature rosišta za zadane parametre te nema uvjeta za zasićenje materijala

vodenom parom kao podloge za stvaranje mikroorganizama u materijalu i pojave građevinskih šteta.

12.2. Proračun unutarnje kondenzacije

Proračun najveće dopuštene površinske vlažnosti (kondenzacije) proveden je prema normi HRN

EN ISO 13788 u programu „KI Expert Plus“ te dobivamo uvid u moguću pojavu kondenzata unutar

građevnog dijela pomoću Glaserove metode. Kondenzacija vodene pare događa se ukoliko krivulja

parcijalnog tlaka siječe krivulju tlaka zasićenja. Kod niti jednog građevnog elementa ne dolazi do

pojave kondenzata. U tom slučaju količina vodene pare koja ulazi u konstrukciju jednaka je količini

vodene pare koja izlazi iz konstrukcije.

Na primjeru vanjskog zida, krova te zida kotlovnice OZ2 biti će prikazani grafovi parcijalnih

tlakova vodene pare p vi, p ve i tlakova zasićenja p sat u odnosu na relativni otpor difuziji vodene pare

pojedinih dijelova elemenata sd za najtopliji (srpanj) i najhladniji (siječanj) mjesec.

Podaci za proračun difuzije uzeti su za vanjsku ljetnu i zimsku temperaturu na lokaciji

meteorološke postaje Zadar, uvrštena je projektna temperatura unutarnjeg zraka, te vlažnost za

unutarnji i vanjski zrak, a podaci za tlakove zasićenja uzeti su iz tablice u Prilogu (Šimetin).

Slika 76. Vanjski zid - 1.mjesec

Slika 77. Vanjski zid - 7.mjesec

Page 102: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

95

Slika 78. Krov -1.mjesec

Slika 79. Krov - 7.mjesec

Slika 80. Zid kotlovnice - 1.mjesec

Slika 81. Zid kotlovnice - 7.mjesec

Vidljivo je na grafičkom prikazu (Slike 76.-81.) da je krivulje parcijalnih tlakova zasićenja

vodene pare za projektirane uvjete temperature unutarnjeg i vanjskog zraka i vlažnosti manja od

Page 103: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

96

krivulje parcijalnih tlakova na granicama slojeva, što upućuje da se u konstrukciji ne pojavljuje

kondenzat, odnosno da je osiguran stacionarni tlak vodene pare kroz konstrukciju.

Pravilnim rasporedom slojeva zidova konstrukcije i krovova od vanjskog materijala s većom

propusnosti vode do unutarnjeg materijala s manjom propusnosti vodene pare tj. ugradnjom parne

brane na unutarnjoj, toploj, strani termoizolacijskog sloja omogućili smo stacionaran tok vodene pare.

Vodena para zimi prolazi od toplijih slojeva prema hladnijim te u slučaju lošeg rasporeda slojeva

dolazi do pojave kondenzata između slojeva zida, no u slučaju magazina soli to nije slučaj. Na

primjer., ugrađena aluminijska parna brana, u slojevima krovne konstrukcije, ima faktora otpora

prolasku difuziji μ=30000000 te PE folija u slojevima razdjelnih zidova vrijednost od μ=54000.

Page 104: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

97

13. Zaštita od buke

Građevina mora biti projektirana i izgrađena tako da buka koju zamjećuju korisnici ili osobe koje

se nalaze u blizini ostaje na razini koja ne predstavlja prijetnju njihovu zdravlju i koja im omogućuje

spavanje, odmor i rad u zadovoljavajućim uvjetima jer je zaštita od buke, također, jedan od temeljnih

zahtjeva za građevinu. [33] Bitan element kvalitete izgrađenoga prostora je i zaštita od širenja zvuka

kroz zrak (zračni zvuk) i od širenja zvuka kroz građevnu konstrukciju (udarni zvuk) stoga će u

sljedećim poglavljima biti objašnjena zaštita od buke mjerodavnih konstrukcija magazina soli na Pagu.

13.1. Određivanje najviše dopuštene razine buke u pojedinim vrstama prostorija

Magazini soli, kao što je već bilo rečeno u prethodnim poglavljima, višenamjenski su prostor

stoga da bi se odredila najviša dopuštena razina buke potrebno je usporediti dopuštene razine buke za

svaku od vrsta prostorija prema Pravilniku o zaštiti radnika od izloženosti buci na radu (NN 46/08,

71/14) te Pravilniku o najvišoj dopuštenoj razini buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN

145/04., 46/08. i 30/09). (tablica 39.)

Tablica 39. Dopuštene razine buke s obzirom na djelatnosti [59]

Page 105: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

98

13.1.1. Prezentacijsko – edukacijska dvorana

Za prezentacijsko – edukacijsku dvoranu u kojoj se predviđa održavanje predavanja, seminara i

sličnih manifestacija, dopuštena razina buke (L eq) određena u skladu s najstrožim zahtjevom kao za

“Pretežno umni rad koji zahtijeva usredotočenost, kreativno razmišljanje, dugoročne odluke

istraživanje, projektiranje, komuniciranje sa skupinom ljudi”, prema odredbama Pravilniku o o zaštiti

radnika od izloženosti buci na radu (NN 46/08, 71/14), Prilog 1. red 2 te iznosi 40 dB(A). [59]

13.1.2. Izložbeni prostor

Izložbeni prostor (turističko-informacijski prostor), prema Pravilniku o zaštiti radnika od

izloženosti buci na radu (NN 46/08, 71/14), Članak 3, stavak c., je sukladno sa zahtjevom projektnog

zadatka određena za “mentalni rad koji zahtjeva često komuniciranje govorom” prema Prilogu 1., red

4 te za taj zahtjev dopuštena razina buke (L eq) iznosi 50 dB(A). [59]

13.1.3. Kuhinje, sanitarije i pomoćne prostorije

Dopuštena razina buke u kuhinjama, sanitarijama, komunikacijskim, radnim i pomoćnim

prostorijama, od neproizvodnih izvora buke u zgradi (od uređaja za grijanje, ventilaciju i

kondicioniranje zraka, te opreme na krovu), odnosno od nestacionarnih izvora buke izvan zgrade,

prema Pravilniku o najvišoj dopuštenoj razini buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04.,

46/08. i 30/09), analogno kao za “rad koji zahtjeva koncentraciju, ali rutinski rad” prema tablici iz

priloga Pravilnika o zaštiti radnika od izloženosti buci na radu, određuje se sa 50 dB(A). [59]

13.1.4. Tehničke prostorije s opremom

Za tehničke prostore (kotlovnica) dopuštena razina buke (L eq) nije određena Pravilnikom o

najvišoj dopuštenoj razini buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04., 46/08. i 30/09), ali je

sukladno sa zahtjevom projektnog zadatka određena sa 70 db(A). Sva strojarska oprema smještena je u

galeriji II. magazina i izvan građevine. [59]

13.1.5. Određivanje mjerodavne razine buke -MJERODAVNO

Za proračune potrebne zvučne izolacije ostakljenih elemenata pročelja određena je kao

mjerodavna vrijednost za prezentacijsko – edukacijsku dvoranu te iznosi: max dop L eq = 40 dB(A).

Odabrane projektne, najviše dopuštene razine buke vrijede za dnevni period koji je Zakonom o zaštiti

od buke (NN NN 30/09, 55/13, 153/13, 41/16), članak 5. definiran od 07 sata do 19 sati, period večeri

od 19 do 23 sata te noćni period od 23 do 07 sati. Djelatnosti u zgradi odvijati će se do 22 sata. [59]

Page 106: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

99

Za granično “bučne” tehničke prostorije (kotlovnica), kako su definirane prema HRN U.J6.201, biti će

izvršena pojedinačna i posebna analiza.

13.2. Određivanje najviših razina napadne buke iz izvora unutar zgrade tj. buke od

opreme i instalacija

13.2.1. Procijenjena razina buke u prostoriji dvorane

Razina buke u prostoru uslijed korištenja dvorane (prema zahtjevu 70dB), te zvučnog

prigušenja najslabijim elementom koji zatvara volumen dvorane – kosi krov K1 (prostor se prisilno

ventilira), približno će iznositi:

L eq = 70 + 3 – 25 + 5 = 53 dB(A) < L eq.dop = 55 dB(A) – zona mješovite namjene, dan.

13.2.2. Strojarnica u galeriji

Na galeriji središnjeg magazina građevine smještena je tehnička prostorija – strojarnica u kojoj

su smještene dvije klima komore (P=10.8 m2) za potrebe kondicioniranja zraka u unutrašnjim

prostorima. Prostorija je akustički obrađena izvedbom zidne i stropne obloge od akustičkih gips-

kartonskih ploča i akustičke kamene vune. Ispod strojarnice su sanitarni čvorovi koji nisu zvučno

štićene prostorije, te nema zahtjeva za dokazivanjem utjecaja buke na taj prostor. [60]

maxLp = 65 dB(A) na 1 m od uređaja za jednu komoru (podatak dobiven iz tablice

karakteristika uređaja).

Razina buke od grupe pojedinačnih uređaja daje ukupnu napadnu buku na lokaciji unutar prostora

[61]:

max L eq vanj. = 10 log (2 x 106,5

) = 68,01 68 dB(A)

max Le = 68 + 3 = 71 dB(A)

Gdje je:

- Le = vanjska, ekstremna buka

- Lo – izmjerene ili izračunate – kojoj se dodaje + 3 dB (buka od ostale opreme)

Pritom će razina zvučne snage rashladnog uređaja iznositi:

Lw = 10 log 10,8 + 70 = 80,33 dB(A).

Prema proračunu (poglavlje 11.4), vrijeme reverberacije (odjeka) unutar prostorije (približni volumen

153m3) koja je zvučno obrađena, za karakterističnu srednju frekvenciju od 500 Hz, iznosi oko 0,24

sekundi (tablica 11.4.). Razina zvučnog tlaka unutar prostorije, pri radu uređaja, prema smjernicama

VDI 2571, iznosit će [61]:

Page 107: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

100

Lp = Lw + 14 + 10 log T/V

Lp = 80,33 + 14 + 10 log 0,24/153 = 66,28 dB(A).

Buka od uređaja, koju tretiramo kao točkasti izvor buke, opasti će uslijed zvučnog prigušenja

na dozvoljenu maksimalnu razinu zvučno štićenih prostora, kako pokazuje proračun:

- konstrukcijom zida Z7 prema dvorani zvučne izolacije 57 dB,

L eq = 66,28 – 57 + 5 = 14,28 dB(A) < L eq dop = 40 dB(A) za dvoranu

- konstrukcijom stropa iznad strojarnice MK5 prema dvorani zvučne izolacije 35 dB

L eq = 66,28 – 35 + 5 = 36,28 dB(A) < L eq dop = 40 dB(A)

Dokazano je da buka koju emitiraju strojarski uređaji neće ugroziti zvučno štićene prostore u

građevini.

Utjecaj buke od uređaja u strojarnici na granici parcele građevine na sjeverozapadu, udaljenu

min. 10 m od prostorije, uz zvučno prigušenje krova (Rw = 35 dB) kao najslabijeg zvučnog elementa

strojarnice i opadanja buke uslijed udaljenosti do međe. [61]

L eq međa = 66,28 + 5 – 20 log 10,0/1,0 – 35 = 16,28 dB(A) < L eq dop. dan zona = 55 dB(A) - dnevni

period

Noću uređaj radi na nižim brzinama, smanjenog kapaciteta samo za održavanje minimalnih

izmjena zraka prema sanitarnim propisima, te se proračun utjecaj buke od uređaja u strojarnici na

granici parcele građevine na sjeverozapadu, udaljenu min. 10 m od prostorije, uz zvučno prigušenje

krova (Rw = 35 dB) kao najslabijeg zvučnog elementa strojarnice i opadanja buke uslijed udaljenosti

do međe vrši sa uvrštenom reduciranom bukom uređaja za -10 dB(A).

L eq međa =(66,28 -10 ) + 5 – 20 log 10,0/1,0 – 35 = 6,28 dB(A) < L eq dop. noć zona = 45 dB(A) - noćni

period

13.3. Određivanje najviših razina napadne buke iz izvora u vanjskom prostoru tj.

buke od opreme na strojarskoj platformi u razini terena

Prema katastarskoj situaciji (u Prilogu) određena je pozicija strojarske platforme na sjeveroistoku

parcele. Na platformi je smještena rashladni uređaj za grijanje i hlađenje zraka u zvučnoizoliranom

kućištu, koje prigušuje emitiranje buke prema okolini, deklariranog zvučnog tlaka 65 dB(A) na 1 m od

uređaja. Buka od uređaja na strojarskoj platformi na visini 0,5 m od okoline (koju tretiramo kao

točkasti izvor buke) opasti će s udaljenošću (horizontalne i vertikalne) od izvora od min 15 m od

najbliže istočne međe opast će na razinu dnevne buke (zonske) kako pokazuje proračun (5 dB dodaje

se zbog mogućih posrednih prijenosa buke):

Page 108: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

101

L eqmeđa = 65 – 20 log 15/1 + 5 = 46,48 dB(A) < L eq dop. dan zona = 55 dB(A) – za dnevni period

Noću uređaj radi na nižim brzinama, smanjenog kapaciteta samo za održavanje temperatura

unutarnjeg zraka, te se proračun utjecaj buke od uređaja u strojarnici na granici parcele građevine na

sjeveroistoku, udaljenu min. 15 m od uređaja i opadanja buke uslijed udaljenosti do međe vrši sa

uvrštenom reduciranom bukom uređaja za -10 dB(A).

L eq međa =(65 -10 ) + 5 – 20 log 15,0/1,0 = 36,38 dB(A) < L eq dop. noć zona = 45 dB(A) - noćni period

Buka od uređaja na strojarskoj platformi (koju tretiramo kao točkasti izvor buke) opasti će s

udaljenošću (horizontalne i vertikalne) od izvora od min 10 m, te uslijed zvučno-prigušne moći

prozora (Rw = 32 dB), na dozvoljenu maksimalnu razinu zvučno štićenih prostora u građevini

(dvorana 40 dB(A)), kako pokazuje proračun:

L eq = 65 – 20 log 10/1 – 32 + 5 = 18,00 dB(A) ~ L eq dop. = 40 dB(A) – za unutarnji štićeni

prostor

Proračun je rađen za zatvorene prozore i vrata jer je u građevini predviđena prisilna ventilacija

(izmjena zraka), te je u proračun uvrštena zvučna izolacija prozora. Nadalje, za noćni period nema

zahtjeva za proračun utjecaja buke od uređaja na unutarnji štićeni prostor jer prostor noću ne koristi.

Dokazano je da buka koju emitiraju strojarski uređaji neće ugroziti zvučno štićene prostore uz

uređaje. Prethodne proračune i procjene potrebno je provjeriti i potvrditi mjerenjima tijekom probnog

pogona.

13.3.1. Ventilacijski sustavi sanitarija

Prisilna ventilacija sanitarnih prostorija predviđena je kanalskim ventilatorima, preko

plastičnih odsisnih reški. Kanali su smješteni ispod stropa (u spuštenom stropu). Kanalski ventilatori

emitiraju buku prema unutarnjim prostorima razine max L eq = 30-45 dB(A) na 1 m udaljenosti (prema

podacima iz strojarskog projekta). Kako ovo nisu zvučno štićeni prostori (garderobe, sanitarije i sl), u

smislu HRN.U. J6.201, buka će do zvučno štićenih prostorija opasti na dozvoljenu razinu. Ovi uređaji

bukom ne ugrožavaju zvučno štićene prostore ni okoliš.

13.3.2. Buka od djelatnosti u kuhinji – utjecaj buke na okolne prostore

Kuhinja ne graniči sa zvučno štićenim prostorijama (dvorana) te je predviđena kao posebno

odijeljen prostor unutar zračnog prostora III. magazina, a tehnološkim projektom određen je sustav

ventilacije (napa) za odvođenje pare i otpadnog zraka. Pretpostavljena razina zvučnog tlaka u kuhinji,

uslijed neprekinutog rada sustava za ventilaciju, prema literaturnim podacima za slične uređaje, iznosit

će maksimalno : Lp = 50 dB(A). Ovakva razina buke svrstava kuhinju u prostorije koje nisu

Page 109: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

102

"bučne" prema kriteriju iz točke 3 HRN U.J6.201. Proračun utjecaja buke od ventilacijskog sustava

kuhinje za noćni period je izostavljen jer kuhinja i pripadni ventilacijski sustav ne rade.

Buka od djelatnosti u kuhinji uslijed zvučnog prigušenja konstrukcije stropa iznad kuhinje,

koji ostvaruje zvučnu izolaciju od minimalno 50 dB, (MK2) pasti će na razinu:

Lw = 70 – 50 + 5 = 25 dB(A).

Buka od ventilacije i djelatnosti u kuhinji u vanjskom prostoru izvan zgrade, uslijed zvučnog

prigušenja na odsisnom kanalu nape od min 20 dB i opadanja buke uslijed udaljenosti od sjeverne

međe opasti će na:

Lw = 70 – 20 - 20 log 10,0/1,0 + 5 = 35 dB(A) < L dop.dan = 55 dB(A)

Redukcija buke na usisnom i odsisnom kanalu ventilacijskog sustava za odsis para mora biti

minimalno 20 dB.

13.4. Ocjena akustičnih značajki pojedinih konstrukcija

Ocjena akustičkih značajki pojedinih mjerodavnih konstrukcija provedena je prema katalogu iz

norme DIN 4109 Schallschutz im Hochbau [60]. Popis konstrukcija dan je u tablici 40.

Tablica 40. Ocjena akustičnih značajki pojedinih konstrukcija

Vrijednost zvučne

izolacije

Ocjena prema

normi

Zahtjevi

norme HRN

U.J6.201

OCJENA

Kosi krov K1 Rw = 35 dB

DIN, Bbl.1, tablica 1

red 17 /

NEMA

ZAHTJEVA

Zid strojarnice

Z7

Rw = 57 dB

DIN 4109, Bbl. 1,

Tab.23, red 11,

stupac 5, određuje

vrijednost zvučne

izolacije od 56 dB,

uz korekturu od -5

dB, prema poglavlju

5.3 citirane norme,

određuje izolaciju od

51 dB. Prema Tab.

15. daljnja korektura

od +6 dB određuje

ukupnu zvučnu

Rwmin =

57dB

ZADOVOLJAVA

Page 110: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

103

izolaciju zida

Strop

strojarnice

MK3

Rw = 51+3 = 54 dB

DIN 4190, Bbl.1,

tablica 12 red 7,

supac 3

Rwmin =

52dB

ZADOVOLJAVA

Vanjski zid

VZ1 Rw = 57 dB

DIN 4190, Bbl.1,

tablica 1 red 24 /

NEMA

ZAHTEJVA

13.4.1. Razdjelni zid strojarnice Z7

Zadovoljeni su zahtjevi norme HRN U.J6.201, točka B.4, gdje se za prema bučnoj pogonskoj

prostoriji traži zvučna izolacija od 57 dB, što je ostvareno. Slojevi su izrađeni prema smjernicama iz

DIN 4109, Bbl. 1, Tab. 23, red. 11 (dvostruka metalna podkonstrukcija, sve ploče u sastavu

zrakonepropusno ploškane). [62]

13.4.2. Međukatna konstrukcija, pod strojarnice – MK3

Ploče elastificiranog ekspandiranog polistirena polažu se u 2 sloja debljine po 2.0 cm s

izmaknutim spojnicama te ne smiju imati krute veze s okolnim zidovima. Prilikom izvođenja

plivajućeg poda treba paziti da se slojevi koji služe za zvučnu izolaciju postave na suhu i ravnu

površinu. Nije dozvoljeno poravnanje površine materijalom koji služi kao zvučni izolator. Ako je

vlažnost podloge veća od 7% u odnosu na njenu težinu, onda se zvučni izolator mora zaštiti

bitumenskom ljepenkom. Prije betoniranja podloge poda mora se preko zvučnog izolatora postaviti

sloj bitumenske ljepenke s preklopima do 10 cm.

Međukatne konstrukcije uz ocjenu zvučne izolacijske moći Rw, zahtijevaju provjeru zvučne

izolacije udarnog zvuka (L n,,w,eq) što će biti prikazano u poglavlju 12.8.1.

13.5. Određivanje razine napadne vanjske buke od cestovnog prometa

Zbog nedostataka podataka o mjerenjima buke prometa u ulici uz magazine soli odabrana je

vrijednost prema procijenjenoj frekvenciji mješovitog prometa od 100 vozila u satu (danju). Prema

tom podatku razina buke bi iznosila 63 dB(A) (mjereno 3.0 m od bližeg ruba kolnika).

Pred pročeljem zgrade, zbog udaljenosti od bližeg ruba kolnika prometnice i najbliže točke

pročelja zgrade – koja iznosi min 6 m – razina buke od vanjskog prometa bit će:

L eq vanj.prom. = 63 – 10 log 6,0/3,0 = 59,98 dB(A) 60 dB(A)

Page 111: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

104

Razina buke od prometa vozila na parkiralištu i buka od djelatnosti ispred zgrade procjenjuje

se na 60 dB(A), koja će se energetski pribrojiti buci od cestovnog prometa, te će se dobiti napadna

vanjska buka razine:

max L eq vanj. = 10 log (106+106 ) = 63,01 63 dB(A)

Prema metodologiji proračuna iz smjernica VDI 2719 – “Zvučna izolacija prozora i opreme” potrebna

rezultirajuća, ponderirana vrijednost zvučnog prigušenja južne, vanjske pročeljne stijene, izračunava

se prema izrazu: [63]

R w,res. = L e – Li + 10 log Sg/A + K + W

Gdje je:

- L e = vanjska, ekstremna buka (izračunava se iz razine vanjske buke slobodnog zvučnog

polja)

- L o – izmjerene ili izračunate (kojoj se dodaje + 3 dB) - koja će u promatranom slučaju,

iznositi: L e = 63 + 3 = 66 dB(A)

- Li = dopuštena, projicirana A razina unutarnje buke, koja je u promatranom slučaju za

dvoranu, određena sa vrijednošću: Li = 40 dB(A)

- Sg = ukupna vanjska površina proračunskog segmenta pročeljnog zida, viđenog iznutra, za

dvoranu, koja u promatranom slučaju iznosi: Sg = 11x4,89 = 53,79 m2

- A = ekvivalentna apsorpcijska površina (približno se računa iz površine poda prostorije uz

promatrano pročelje, pomnožene faktorom 0,8) U promatranom slučaju biti će to spomenuta

dvorana površine 257 m2 pa slijedi da je apsorpcijska površina: A = 0,8 x 257,0 = 205,600 m

2

- K = dodatna, popravna vrijednost zavisna o spektru vanjske buke, tj. vrste prometa koji je

uzrokuje, prema:

Željezničke pruge sa pretežno putničkim prometom: K = 0 dB

Ostale pruge: K = 3 dB

Ceste u gradovima: K = 6 dB - ODABRANO

Ostale ceste: K = 3 dB

Prometna uzletišta: K = 6 dB

Prema navedenom izrazu iz Smjernica VDI 2719 [63] i izračunatih komponenti, potrebna rezultirajuća

ponderirana vrijednost zvučne izolacije vanjske pročeljne stijene, iznosi:

R w,potr = 66 – 40 + 10 log 53,79/205,6 + 6 = 26,17 dB

Proračunska vrijednosta zvučne izolacije ostakljenja na pročeljnim zidovima je dovoljna 27 dB, ali će

zbog realno mogućih posrednih prijenosa buke predvidjeti će se prozori sa pojačanim zvučnim

otporom od 32 dB.

Page 112: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

105

13.6. Određivanje zvučnih klasa prozora i vrata

Prozori moraju biti osigurani s dovoljnim brojem učvrsnih zapora ("rigli") i tako konstruirani da

se osigura jednoličan pritisak, dovoljnog intenziteta na nalijegajućim plohama. Unutrašnji razmak

između stakala mora iznositi min. 16 mm. Uz to vanjsko staklo 4 mm, unutarnje staklo debljine 4 mm,

premazano željeznim oksidom uz postojeće zasjenjenje škurama dok međuprostor ne smije biti

ventiliran. Ukupna debljina svih stakala iznosi 8 mm što zadovoljava citiranu normu. Prozorski okviri

imaju dvostruke utore, što također zadovoljava citiranu normu, gdje se traži najmanje 1 utora

(nalijegajuće plohe) koji moraju biti opskrbljeni sa 2 sustava brtvi, trajno elestičnih, koje se daju lako

čistiti. Ukupna debljina obaju stakala dakle iznosi 8 mm, što je jednako ukupnoj debljini obaju stakala

propisanoj citiranoj normi. (ukupno d > 8 mm). [60] Ovakvi će prozori ostvarivati zvučnu izolaciju od

min 32 dB. [64]

Unutarnja vrata ureda moraju biti zvučne klase I. (prema klasifikaciji iz točke 3.3. norme HRN

U.J6.201) te ostvarivati zvučnu izolaciju od min Rw = 32 dB dok vrata pomoćnih prostorija moraju

ostvarivati zvučnu izolaciju od 25 dB. Vrata na strojarnici moraju biti specijalne zvučne klase (prema

klasifikaciji iz točke 3.3. norme HRN U.J6.201) te ostvarivati zvučnu izolaciju od min Rw = 36 dB te

da su ugrađenja vratau metalna, s dvostrukom oblogom (po potrebi s kontrolnim oknima sa

specijalnim staklom pojačane debljine ili višestruko ostakljenim) učvršćena u najmanje tri točke sa

svake strane, s pragom i specijalnim okovom.

13.7. Utjecaj buke iz građevine na okoliš

Dopuštena razina vanjske buke unutar “Zona mješovite, pretežito stambene namjene” (tablica 41.),

u kakvoj je zoni smještena predmetna građevina, prema važećim odredbama Pravilnika o najvišim

dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04., 46/08. i 30/09) i tablici

38. iz navedenog pravilnika iznosi:

max dop. L eq = 55 dB danju

max dop. L eq = 45 dB noću.

Page 113: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

106

Tablica 41. Najviše dopuštene ocjenske razine buke emisije u otvorenom prostoru [65]

Buka od djelatnosti u građevini uz pročelja procjenjuje se na razinu od 70 dB(A). To je buka u

promatranom prostoru. Razina buke na granici parcele će iznositi (uz dodatak od 5 dB zbog mogućih

posrednih putova širenja buke):

L eq = Leq,max – 10 log l/1,0 - R’w +5

L eq = 70 – 10 log 5,0/1,0 - 32 + 5

L eq = 36,01 dB(A) < L eq , dop, zonsko = 55 dB(A) za dan ZADOVOLJAVA

U gornjem je izrazu zanemaren apsorpcijski pribrojnik, a za rezultirajuću izolaciju pročelja uvrštena je

vrijednost od samo 32 dB, što je vrijednost zvučne izolacije ostakljenja građevine, odnosno najslabija

klasa prozora.

Buka od instalacija, na granici parcele, odnosno pred najbližim prozorima susjednih stambenih

zgrada, kako je predhodno izloženo, neće prelaziti dopuštene razine. Dokazano je da su obodne

konstrukcije dimenzionirane tako da sprečavaju utjecaj buke iz građevine na okoliš.

13.8. Zvučna izolacija od strukturnog zvuka i vibracija

Budući da je projektnim rješenjem predviđena izvedba armirano-cementnog estriha na elastičnom

sloju od pjenoplasta s time da je estrih bočno odvojen od nosive konstrukcije slojem elastificiranog

EPS-a debljine 1.0 cm, odnosno armirano betonska podna ploča je plivajuća jer je trakama pjenoplasta

odijeljena od masivnih zidova.

Za opremu i uređaje potrebno je predvidjeti antivibracijsko pričvršćenje opreme i druge mjere

akustičke zaštite na samim izvorima buke (nije predmet ovog diplomskog rada). Sva pričvršćenja

Page 114: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

107

opreme, cijevi i instalacijskih vodova na konstrukciji moraju biti izvedena elastičnim ovjesnom ili

oslonjena na podmetače od gume ili plastike. Nadalje, svi prodori i cijevi koje prolaze kroz

konstrukcije moraju biti izolirani mineralnom vunom, a na vanjskim površinama obrađeni trajno

elastičnim kitom da bi se izbjegla kruta veza instalacija i konstrukcije. Vertikalna okna za instalacije

moraju biti obzidana punom opekom, prekinuta na etažnim pojačanjima, zvukoizolirana mineralnom

vunom te zrakotijesno zabrtvljena probojna mjesta.

Sve podove u „bučnim prostorijama“ potrebno je izvesti prema principu „plivajućeg“ poda (kao u

poglavlju 11.3.2).

13.8.1. Proračun zvučne izolacije od zvuka udara međukatne konstrukcije, poda

strojarnice – MK3

Iako u HRN U.J6.201. nema zahtjeva za proračunom utjecaja ovakve konstrukcije koja je

između tehničke prostorije i pomoćne prostorije, izvršit će se proračun zvučne propustljivosti sa

ocjenom prema najblažem kriteriju norme za ploče između poslovnih etaža koja iznosi 68 dB. [64]

Masivna "puna" A-B ploča debljine 10 cm akustički reducirane mase po površini od m = 0,10x2300

kg/m3 = 230 kg/m

2, bez obloge (prema DIN 4109, Bbl. 1, Tab. 16, red 7/8, stupac 3.) iznosi 85 dB.

Umanjenje, tj. poboljšanje zbog izvedbe "plivajuće" nadgradnje sa prigušnim slojem od elastificiranog

ekspandiranog polistirena (EPS) debljine 40 mm (dinamičke krutosti 30 MN/m3) uz primjenu

cementnog estriha (sa mineralnim vezivom mase preko 70 kg/m2 - m' = 0,06x2000 kg/m3=120 kg/m

2)

i akustički "tvrde" podne obloge -lijevani pod (prema Tab. 17, red 2, stupac 2) iznosit će 26 dB:

L n,,w,eq = 85 – 26 + 2 + 5 = 66 dB

Pogoršanje od + 2dB uvjetuje estrih s cementnim vezivom (prema op.4 uz Tab. 16 citirane DIN

norme), a daljnjih + 5 dB proizlazi iz proračunavanja iz tercnog na oktavni spektar, u kojem su

navedene vrijednosti maksimalne zvučne propustljivosti u HRN U.J6.201.

L w,max = 66 dB ≤ L n,,w,eq = 68 dB ZADOVOLJAVA

13.9. Zvučne značajke instalacijskih vodova

Instalacijski vodovi grijanja i ventilacije, te dovoda vode i odvodnje moraju biti izvedeni od

“teških” materijala koji su dobri zvučni izolatori, te elastično učvršćeni i spajani, kako slijedi:

VENTILACIJSKI KANALI – pocinčani lim debljine min 1 mm, obložen pjenastom gumom,

ili kamenom vunom

VODOVOD - čelične, pocinčane cijevi ili bakrene cijevi s plastičnim ovojem

Page 115: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

108

ODVODNJA – lijevano-željezne cijevi ili čelične cijevi iznutra premazane plastikom

(plastične cijevi smiju se primijeniti samo na mjestima gdje buka pri odvodnji ne izaziva

smetnje).

Svi instalacijski vodovi moraju biti i dodatno zvučno izolirani kamenom vunom.

13.10. Zaštita od reverberacijske buke

Vrijeme odjeka za dvoranu uzeto je kao za “višenamjensku dvoranu” prema 0N0RM B 8115 Teil

3, tj. oko 0,8 sek.

Page 116: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

109

13.11. Proračun vremena odjeka u zvučno obrađenoj kotlovnici

Za praznu prostoriju izračunato je vrijeme reverberacije, uzevši u obzir i disipaciju pri relativnoj

vlažnosti zraka od 50 %, da se ustanove prostorno-akustičke značajke prostorije u svrhu potvrde

ocjene razine unutarnje buke da bi se zatim izvršio proračun vremena odjeka koji se nalazi u tablici 42.

Proračuni su izvršeni prema Sabine-u.

Tablica 42. Proračun vremena odjeka u kotlovnici

FUNKCIJA I POLOŽAJ APSORPCIJSKOG

ELEMENTA S OPISOM APSORPCIJSKE PLOHE

POVRŠINA 125 Hz 250 Hz 500 Hz 1000 Hz 2000 Hz 4000 Hz

ii i i i i i

Si Si X i Si X ii Si X i Si X i Si X i Si X i

[m2] [m2] [m2] [m2] [m2] [m2] [m2]

Zid unutarnji: gips-karton. Akustičke ploče

0,4

0,4

0,7

0,7

0,7

0,8

57,20

22,88

22,88

40,04

40,04

40,04

45,76

Zidovi vanjski: gips-karton. Akustičke ploče

0,4

0,4

0,7

0,7

0,7

0,8

26,40

10,56

10,56

18,48

18,48

18,48

21,12

Strop : gips-karton. Akustičke ploče

0,4

0,4

0,7

0,7

0,7

0,8

59,13

23,65

23,65

41,39

41,39

41,39

47,30

Pod: A-B ploča 0,02

0,02

0,03

0,04

0,04

0,05

59,13

1,18

1,18

1,77

2,37

2,37

2,96

Otvori: limena vrata

0,1

0,04

0,03

0,02

0,02

0,02

4,20

0,42

0,17

0,13

0,08

0,08

0,08

UKUPNA POVRŠINA [m2] 206,06

UKUPNA APSORPCIJSKA POVRŠINA

iSi x i[ m2] 58,69

5 58,4

4 101,8

1 102,

4 102,

4 117,2

2

VOLUMEN V = 153 [m3]

0,161 x V = 24,633

VRIJEME REVERBERACIJE (PO Sabine-u) u sekundama T = 0,161 V/A

0,42

0,42

0,24

0,24

0,24

0,21

Page 117: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

110

14. ZAKLJUČAK

Republika Hrvatska bogata je graditeljskom baštinom. Spomenici kulture uživaju posebnu zaštitu

na način propisan Ustavom Republike Hrvatske i zakonskim propisima. Aktualizacijom pitanja

energetske učinkovitosti zbog sve strožih propisa koji dolaze iz Europske Unije, i kulturna baština

došla je na red za energetsku obnovu što pokazuje sve veći broj projekata i istraživanja provedena s

tom temom. Zaštita okoliša i planeta Zemlje u svijetu postaje jedno od glavnih prioriteta. Pogled na

oblikovanje građevina ponovno se mijenja prema projektiranju zgrada koje su gotovo nulte energije

uz korištenje obnovljivih izvora energije kao izvora energije čime bi se postiglo smanjenje emitiranja

CO2, a samim time i smanjenje stakleničkih plinova. U pripremi ovog diplomskog rada postavljeno je

pitanje moguće obnove kulturne baštine prema aktualnim standardima Europske Unije s pogledom na

dugoročne planove propisane Direktivom (EU) 2018/851 Europskog parlamenta i vijeća prema kojoj

bi se do 2050.godine emisija stakleničkih plinova trebala smanjiti za 80-95 %. Prema mnogim

izvorima, obrađenim u toku pisanja ovog rada, kao glavni problem navodi se nedostatak iskustva i

smjernica pri radu s građevinama kulturne baštine. Upravo iz tog razloga pokrenute su brojne

međugranične suradnje s ciljem razmjene iskustava i znanja kako bi izazovi energetske obnove bili

uspješno savladani. Regionalna energetska agencija sjeverozapadne Hrvatske sastavila je priručnik

„Priručnik o uvođenju mjera energetske učinkovitosti na objektima kulturne baštine“ u kojem su

sadržana prikupljena iskustva i dobri primjeri iz prakse.

S ciljem savladavanja izazova spajanja energetske obnove i kulturne baštine u istu rečenicu, u

ovom diplomskom radu na predmetnoj građevini upisanoj u Registar dobara Republike Hrvatske s

oznakom Z-2381, koje spada u vrstu nepokretnog pojedinačnog kulturnog dobra, obavljena je

energetska obnova prema pravilima struke uz poštivanje konzervatorskih smjernica i zabrana. Tri

magazina soli u gradu Pagu, u sklopu zaštićene zone s najvišom zaštitom, podvrgnuti su obnovi

krovišta, podova, stolarije te kompletne unutrašnjosti uz ograničenje očuvanja izvornosti vanjskih i

unutarnjih kamenih zidova.

Dakle, magazini soli nisu smjeli biti podvrgnuti obnovi vanjskih zidova čime je otežana izvedba

efikasne vanjske ovojnice. S dobivenom dokumentacijom pristupilo se u proračun potrebne energije za

grijanje, hlađenje i pripremu tople vode. Prednost magazina soli je njihova lokacija koja omogućuje

veliki broj sunčanih dana te iskoristivost topline okoline kao obnovljivog izvora energije čime je

potkrijepljeno oko 70% potreba ukupne isporučene energije za rad sustava ove građevine čime je

zadovoljen uvjet iz Tehničkog propisa o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama

(NN 128/15, 70/18, 73/18). Da bi projekt bio kompletan, obavljena je provjera difuzije vodene pare

obnovljene konstrukcije kako bi se uvjerili da u građevnim dijelovima nema opasnosti od pojave

plijesni i građevinske štete te provjera da li građevina izgrađena tako da proizvedena buka ne

Page 118: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

111

predstavlja prijetnju zdravlju i svakodnevnom životu. Svi provedeni proračuni pokazali su

zadovoljavajuće rezultate čime možemo proglasiti obnovu I., II., i III. magazina soli uspješnom.

Zaključujem da je nakon visokih početnih troškova, naravno uz uvjet pravilne izvedbe te suradnje

različitih struka, moguće energetski obnoviti objekte kulturne baštine. Često su upravo ti visoki

troškovi barijera koja se ne prelazi. No bitno je pratiti promjene jer se naš planet mijenja, a

građevinska struka se upravo zgradama gotovo nulte energije prilagođava tim promjenama. Stoga je

neizbježno i moguće prihvatiti standarde zgrade gotovo nulte energije pri energetskoj obnovi kulturne

baštine.

Page 119: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

112

15. LITERATURA

[1] A. Martínez-Molina, I. Tort-Ausina, S. Cho, and J. L. Vivancos, “Energy efficiency and

thermal comfort in historic buildings: A review,” Renew. Sustain. Energy Rev., vol. 61, pp. 70–

85, 2016.

[2] M. Predrag Štromar, Tehnički propis o izmjenama i dopunama Tehničkog propisa o

racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama. Hrvatska: NN 70/2018, 2018.

[3] “No Title,” Google. [Online]. Available:

https://www.google.com/search?q=kuća+nulte+energije&client=firefox-b-

ab&source=lnms&tbm=isch&sa=X&ved=0ahUKEwjh1473zILdAhUFlosKHVLbD3QQ_AUI

CigB&biw=1920&bih=938#imgrc=ZmXpELmOnzSozM: [Accessed: 20-Aug-2018].

[4] EUROPSKI REVIZORSKI SUD, Panoramski pregled - Mjere EU-a u području energije i

klimatskih promjena. 2017.

[5] S. Momčilović, “Obnova zgrade tehničkog fakulteta do razine gotovo nulte potrošnje energije,”

Sveučilište u Rijeci, 2017.

[6] Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, Tehnički propis o racionalnoj uporabi

energije i toplinskoj zaštiti u zgradama NN 128/15. Hrvatsja, 2015, pp. 11–68.

[7] “Strateški ciljevi Europske Unije do 2020. godine,” NACIONALNI PORTAL ENERGETSKE

UČINKOVITOSTI. [Online]. Available: https://www.enu.hr/ee-u-hrvatskoj/20-20-20-i-

dalje/ciljevi-eu-2020/. [Accessed: 10-Apr-2018].

[8] Glavno tajništvo Vijeća, “Zaključci Europskog vijeća, 23. i 24. listopada 2014.,” 2014.

[9] “Treće izvješće o stanju energetske unije,” 2017. [Online]. Available: http://eur-

lex.europa.eu/legal-content/HR/ALL/?uri=COM:2017:0688:FIN. [Accessed: 20-May-2018].

[10] E. Parlament and E. Unije, DIREKTIVA (EU) 2018/844 EUROPSKOG PARLAMENTA I

VIJEĆA. 2018, pp. 75–91.

[11] B. Milovanovi, “PAMETNE ZGRADE – ARHITEKTONSKO GRADITELJSKI ILI

STROJARSKI IZAZOV.”

[12] “No Title.” [Online]. Available: https://www.edgearchitectural.com.au/passive-house-

designing-for-a-better-future/. [Accessed: 04-Apr-2018].

[13] D. Smolar, “4. NACIONALNI AKCIJSKI PLANOVI ENERGETSKE UČINKOVITOSTI za

razdoblje 2017.-2019.,” 2019.

[14] Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, “Četvrti Nacionalni akcijski plan energetske

učinkovitosti za razdoblje 2017. - 2019.,” 2017.

[15] J. Vladimir and B. Jušinski, “STRUČNE PODLOGE ZA IZRADU STRATEGIJE

NISKOUGLJIČNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE DO 2030. S

POGLEDOM NA 2050. GODINU - BIJELA KNJIGA,” Minist. ZAŠTITE OKOLIŠ A I Energ.

REPUBLIKE Hrvat., 2017.

Page 120: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

113

[16] Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, “Strategija niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske

za razdoblje do 2030. s pogledom na 2050. godinu (prijedlog),” 2017.

[17] V. Grgasović, “Ublažavanje klimatskih promjena,” in LIFE tematski info dan, 2017.

[18] Z. Ver, “Zgrade gotovo nulte energije (nZEB) /,” 2018.

[19] B. Milovanović, “Toplinska ovojnica zgrade – problemi i rješenja u praksi,” pp. 37–44, 2012.

[20] M. Gaši, “Doprinos zrakopropusnosti na ukupne energetske gubitke kod zgrada gotovo nulte

energije,” in Zgrade gotovo nulte energije (nZEB) /povezivanjem znanosti, inovacija i

gospodarstva, 2018, pp. 1–20.

[21] “Kulturna baština.” [Online]. Available: https://hr.wikipedia.org/wiki/Kulturna_baština.

[Accessed: 18-May-2018].

[22] J. Domelec, I. Horvat, T. Husak, and I. Suradnici, “Priručnik o uvođenju mjera energetske

učinkovitosti na objektima kulturne baštine,” REGEA, 2015.

[23] L. L. Toth, “PROBLEMATIKA ENERGETSKE OBNOVE I ZAŠTITS OBJEKATA

KULTURNE BAŠTINE,” 2017.

[24] Ministarstvo kulture, “PRAVILNIK O OBLIKU, SADRŽAJU I NAČINU VOĐENJA

REGISTRA KULTURNIH DOBARA REPUBLIKE HRVATSKE.” [Online]. Available:

http://www.propisi.hr/print.php?id=6066. [Accessed: 24-May-2018].

[25] ZASTUPNIČKI DOM HRVATSKOGA DRŽAVNOG SABORA, ZAKON O ZAŠTITI I

OČUVANJU KULTURNIH DOBARA. Hrvatska, 1999.

[26] “Rehabilitacija naše zajedničke baštine,” 2014.

[27] Ministarstvo kulture, PRAVILNIK O DOKUMENTACIJI ZA IZDAVANJE PRETHODNOG

ODOBRENJA ZA RADNJE NA KULTURNOM DOBRU. pp. 3–5.

[28] “Registar kulturnih dobara,” Ministarstvo kulture. [Online]. Available: http://www.min-

kulture.hr/default.aspx?id=6. [Accessed: 18-May-2018].

[29] I. Horvat, M. Krizmanić, S. Vrček, and S. Zenko, “Energetska obnova i revitalizacija kulturne

baštine Energetska učinkovitost u kulturnoj baštini,” EE Cult., 2015.

[30] Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, “Strategija zaštite, očuvanja i održivog gospodarskog

korištenja kulturne baštine Republike Hrvatske za razdoblje 2011.–2015.,” 2011.

[31] M. Predrag Štromar, PRAVILNIK O JEDNOSTAVNIM I DRUGIM GRAĐEVINAMA I

RADOVIMA. 2017.

[32] Hrvatski sabor, ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU NN 153/13, 65/17. Hrvatska, 2013.

[33] Hrvatski sabor, ZAKON O GRADNJI NN 153/13, 20/17. Hrvatska, 2017.

[34] Grad Pag, “SLUŽBENI GLASNIK GRADA PAGA,” vol. 272017, 2017.

[35] Z. Sigmund, “PROVOĐENJE GRAĐEVINSKIH RADOVA NA OBJEKTIMA

KULTURNE.”

[36] B. Milovanović, “Toplinska svojstva građevinskih materijala,” Građevinski fakultet u Zagrebu.

[Online]. Available: https://www.grad.unizg.hr/_download/repository/03.predavanje.pdf.

Page 121: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

114

[Accessed: 14-Apr-2018].

[37] P. Kőműves, “Materijal neobičnih svojstava,” vol. 66, pp. 387–388, 2014.

[38] V. Hartman, M. Kirac, V. Zanki, M. Grozdek, D. Poletto, and C. Ronchini, Energy Efficiency

and Energy Management in Cultural Heritage. Case Studies Guidebook. 2013.

[39] J. Domac, B. Krajnc, H. Knez, and Ž. Kolar, “Energetska učinkovitos u kulturnoj baštini,” in

Međunarodna konferencija EE Culture, 2015.

[40] REGEA, “Elaborat učinkovitosti provedenih mjera energ.učinkovitosti za Županijsku palaču u

Krapini.”

[41] Organization of World Heritage Cities, “MUNICIPAL PROTECTION OF THE

ARCHITECTURAL HERITAGE,” 2015. [Online]. Available:

https://www.ovpm.org/en/municipal_protection_architectural_heritage_budapest. [Accessed:

15-Jul-2018].

[42] “Eiffel Palace.” [Online]. Available: http://eiffelpalace.hu/en/. [Accessed: 28-May-2018].

[43] “Dvorac Bračak.” [Online]. Available: http://bracak.croenergy.eu/. [Accessed: 15-Apr-2018].

[44] Antonio Šiber, “Dvorac Bračak,” Konstrukcija stvarnosti. [Online]. Available:

http://www.antoniosiber.org/dvorac_bracak.html. [Accessed: 15-Apr-2018].

[45] S. Ferrari and C. Romeo, “Retrofitting under protection constraints according to the nearly

Zero Energy Building (nZEB) target: The case of an Italian cultural heritage’s school

building.,” Energy Procedia, vol. 140, pp. 495–505, 2017.

[46] L. C. Tagliabue, F. Leonforte, and J. Compostella, “Renovation of an UNESCO heritage

settlement in southern Italy: ASHP and BIPV for a ‘Spread Hotel’ project,” Energy Procedia,

vol. 30, pp. 1060–1068, 2012.

[47] “Ministarstvo kulture.” [Online]. Available: http://www.min-

kulture.hr/default.aspx?id=6212&kdId=317112557. [Accessed: 19-May-2018].

[48] “No Title.” [Online]. Available:

https://www.google.hr/maps/search/google+karte+magazin+soli+pag/@44.4424869,15.049565

,17z/data=!3m1!4b1. [Accessed: 28-May-2018].

[49] “No Title.” [Online]. Available:

https://www.google.com/search?q=magazini+soli+pag&client=firefox-b-

ab&source=lnms&tbm=isch&sa=X&ved=0ahUKEwjzwceZ4KDdAhWMFCwKHUjCBIkQ_A

UICygC&biw=1920&bih=938. [Accessed: 15-Aug-2018].

[50] “GLAVOM KROZ ZID - II. Dio.” [Online]. Available:

http://takvismoazac.blogspot.hr/p/ii.html. [Accessed: 19-May-2018].

[51] “No Title.” [Online]. Available: http://www.pagpress.com/zanimljivosti/57-spomenika-batina-

paga-magazini-skladita-soli-.html. [Accessed: 19-May-2018].

[52] D. ing. stroj. prof.dr.sc. Vladimir Soldo, D. ing. građ. Silvio Novak, and M. ing. mech. Ivan

Horvat, “Algoritam za proračun potrebne en. za grijanje i hlađenje prema HRN EN 13790,”

Page 122: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

115

2017.

[53] “Zelena nabava u Europi: Nabava i zaštita okoliša, Smjernice - učinkovita rasvjeta,” 2012.

[54] “LED Light Requirement Calculator.” [Online]. Available:

http://www.charlstonlights.com/led-light-requirement-calculator. [Accessed: 30-Aug-2018].

[55] F. Prebeg and I. Horvat, “Algoritam za određivanje energijskih zahtjeva i učinkovitosti

termotehničkih sustava u zgradama Sustavi kogeneracije , sustavi daljinskog grijanja ,

fotonaponski sustavi,” 2017.

[56] D. V. Lucija Đurković, Dijana Knežević, Katarina Konjevod, Ivan Kukina, Tea Maleš,

“UTJECAJ TEMELJENJA NA XPS-u NA TOPLINSKE GUBITKE I PONAŠANJE PRI

POTRESU ZGRADE GOTOVO NULTE ENERGIJE,” 2018.

[57] CAD-PLAN GmbH, “The thermal analysis and reporting program,” CAD-PLAN.

[58] C. Petit and R. Jacobson, “The Why of Psi,” CertiPHIers Coop., 2017.

[59] Zavod za unaprijeđenje zaštite na radu, Pravilnik o zaštiti radnika od izloženosti buci na radu.

Hrvatska, pp. 1–9.

[60] Beuth Verlag GmbH, Schallschutz im Hochbau, Anforderungen und Nachweise. 1989.

[61] Schallschutz. Germany, 2016.

[62] Beuth Verlag GmbH, Schallschutz im Hochbau; Ausführungsbeispiele und Rechenverfahren :

Beiblatt 1. 1989.

[63] Beuth Verlag GmbH, Schalldämmung von Fenstern. germany.

[64] Akustika u zgradarstvu, Tehnilki uslovi za projektiranje i građenje zgrada. SFRJ, 1982.

[65] Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, PRAVILNIK O NAJVIŠIM DOPUŠTENIM

RAZINAMA BUKE U SREDINI U KOJOJ LJUDI RADE I BORAVE. Hrvatska, 1996, pp. 4–9.

Page 123: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

116

POPIS SLIKA

Slika 1. Zastupljenost istraživanja koja se obavljaju na kulturnoj baštini [1] ......................................... 1

Slika 2. ZG0E [3] .................................................................................................................................... 3

Slika 3. Emisije stakleničkih plinova u EU-u 2015.godine [4] ............................................................... 4

Slika 4. Prednosti i nedostaci ZG0E [5] .................................................................................................. 5

Slika 5. Usporedba ciljeva u 2020.godini i 2030.godini [9] .................................................................... 8

Slika 6. EU do 2030. i 2050.godine [4] ................................................................................................... 9

Slika 7. Prikaz načina grijanja kroz povijest [12] .................................................................................. 10

Slika 8. Ciljevi Niskougljične stategije [16] .......................................................................................... 11

Slika 9. Ključni faktori ZG0E [18] ........................................................................................................ 12

Slika 10. Je li moguće spojiti kulturnu baštinu i moderne standarde? [23] .......................................... 14

Slika 11. Aktivnosti od starta do cilja [29] ............................................................................................. 16

Slika 12. Shematski prikaz Pravilnika ................................................................................................... 18

Slika 13. Granice zona zaštita grada Paga [34] ..................................................................................... 21

Slika 14. Broj istraživanja provedenih u svijetu po državama [1] ......................................................... 24

Slika 15. LOGO projekta [39] ............................................................................................................... 25

Slika 16. Postojeće stanje Županijske palače u Krapini [40] ................................................................ 26

Slika 17. Dotrajali drveni prozori [40] .................................................................................................. 27

Slika 18. Izgled pročelja nakon obnove [40] ........................................................................................ 28

Slika 19. Obnovljeni drveni prozori sa dvorišne strane palače [40] ...................................................... 28

Slika 20. Nekadašnji izgled pročelja zgrade Eiffel Palac prema glavnoj ulici [41] ............................. 29

Slika 21. Današnji izgled pročelja prema glavnoj ulici [42] ................................................................. 30

Slika 22. Unutarašnji izgled zgrade [42] .............................................................................................. 31

Slika 23. Izgled dvorca Bračak 1945.godine [43] ................................................................................. 32

Slika 24. Derutno izdanje dvorca 2015.godine [44] .............................................................................. 32

Slika 25. Stanje pročelja 2015.godine [44] ........................................................................................... 33

Slika 26. Izgled dvorca Bračak nakon obnove [43] .............................................................................. 34

Slika 27. Postojeće stanje školske zgrade [45] ...................................................................................... 35

Slika 28. Dijagram uloženih sredstava i povratnog perioda [45] .......................................................... 36

Slika 29. Palazzolo Acreude [46] .......................................................................................................... 37

Slika 30. Grijanje i hlađenje nakon obnove zgrade Primasole [46] ...................................................... 38

Slika 31. Grijanje i hlađenje prije obnove zgrade Primasole [46] ......................................................... 38

Slika 32. Solarni paneli na krovu zgrade [46] ....................................................................................... 39

Slika 33. Prikaz povratnog vremena u odnosu na postotak posjećenosti zgrade [46] ........................... 40

Slika 34. Lokacija magazina soli [48] ................................................................................................... 41

Slika 35. Pogled na stanje prije obnove [49] ......................................................................................... 42

Slika 36. Magazini soli na Pagu [50]..................................................................................................... 43

Slika 37. Prikaz zona u presjeku............................................................................................................ 47

Slika 38. Prikaz zona na tlocrtu prizemlja ............................................................................................. 48

Slika 39. Ovojnica – tlocrtno ................................................................................................................ 54

Slika 40. Ovojnica - presjek kotlovnice ................................................................................................ 55

Slika 41. Vanjski zid VZ1 ..................................................................................................................... 56

Slika 42. Slojevi poda P1 ...................................................................................................................... 57

Slika 43. Prikaz drvene konstrukcije ..................................................................................................... 57

Page 124: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

117

Slika 44. Krov K1 .................................................................................................................................. 58

Slika 45. Prikaz pozicije negrijane kotlovnice ...................................................................................... 59

Slika 46. Zid kotlovnice Z7 ................................................................................................................... 60

Slika 47. Zid kotlovnice – OZ1 ............................................................................................................. 61

Slika 48. Zid kotlovnice – OZ2 ............................................................................................................. 62

Slika 49. Pod kotlovnice – MK3 ........................................................................................................... 63

Slika 50. Kotlovnica .............................................................................................................................. 64

Slika 51. Krov na granici negrijano vani – K2 ...................................................................................... 65

Slika 52. Prikaz škura na vratima i prozorima ...................................................................................... 67

Slika 53. Toplinski most GF7 ................................................................................................................ 68

Slika 54. Zid- Z3a .................................................................................................................................. 69

Slika 55. Strop prema Zoni I. - MK2 ..................................................................................................... 70

Slika 56. Pod P4 .................................................................................................................................... 71

Slika 57. Grafikon mjesečnih solarnih dobitaka topline........................................................................ 73

Slika 58. Godišnji gubici topline od grijanja i hlađenja ........................................................................ 74

Slika 59. Graf potrebne energije za grijanje i hlađenje ......................................................................... 75

Slika 60. Analiza dobivenih rezultata s Tehničkim propisom ............................................................... 76

Slika 61. Graf mjesečnih unutarnjih dobitaka topline ........................................................................... 77

Slika 62. Graf ukupnih godišnjih toplinskih gubitaka ........................................................................... 78

Slika 63. Potrebna energija za grijanje i hlađenje ................................................................................ 79

Slika 64. Analiza dobivenih rezultata za Zonu II. ................................................................................. 80

Slika 65. Usporedba konačnih rezultata proračuna ............................................................................... 81

Slika 66.Lokacija detalja 1 i 2 ............................................................................................................... 82

Slika 67. Lokacija detalja 3 ................................................................................................................... 83

Slika 68. Detalj 1 ................................................................................................................................... 84

Slika 69. Detalj 2 i 3 .............................................................................................................................. 84

Slika 70. Detalj 1 ................................................................................................................................... 85

Slika 71. Dobiveni rezultati za detalj 1 ................................................................................................. 86

Slika 72. Detalj 2 ................................................................................................................................... 87

Slika 73. Rezultati za detalj 2 ................................................................................................................ 88

Slika 74. Detalj 3 ................................................................................................................................... 89

Slika 75. Dobiveni rezultati za detalj 3 ................................................................................................. 90

Slika 76. Vanjski zid - 1.mjesec ............................................................................................................ 94

Slika 77. Vanjski zid - 7.mjesec ............................................................................................................ 94

Slika 78. Krov -1.mjesec ....................................................................................................................... 95

Slika 79. Krov - 7.mjesec ..................................................................................................................... 95

Slika 80. Zid kotlovnice - 1.mjesec ....................................................................................................... 95

Slika 81. Zid kotlovnice - 7.mjesec ....................................................................................................... 95

Page 125: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

118

POPIS TABLICA

Tablica 1. Najveće dopuštene vrijednosti za nove zgrade i zgrade gotovo nulte energije zgrade grijane

i/ili hlađene na temperaturu 18 °C ili višu [2] ......................................................................................... 6

Tablica 2. Najveće dopuštene vrijednosti za postojeće zgrade grijane i/ili hlađene na temperaturu 18

°C ili višu prilikom rekonstrukcije prema članku 45. stavku 7. [2] ......................................................... 6

Tablica 3. Izveden radovi [45]............................................................................................................... 36

Tablica 4. Podaci o zonama - Unutarnja proračunska temperatura u sezoni grijanja i hlađenja ........... 44

Tablica 5. Unutarnje proračunske temperature (temeljem HRN EN 13790 Tablica G.12 i DIN V

18599-10) [52] ....................................................................................................................................... 45

Tablica 6. Standardne vrijednosti vremena rada sustava mehaničke ventilacije za nestambene zgrade 46

Tablica 7. Podaci o zonama - Minimalni potrebni protok vanjskog zraka po jedinici površine ........... 47

Tablica 8. Geometrijske karakteristike Zone I. ..................................................................................... 49

Tablica 9. Geometrijske karakteristike Zone II. .................................................................................... 49

Tablica 10. Prosječne mjesečne temperature zraka za Zadar ................................................................ 49

Tablica 11. (HRN EN B.1) Vrijednosti specifične potrošnje PTV-a za nestambene zgrade ................ 51

Tablica 12. Ulazni podaci za proračun mehaničke ventilacije .............................................................. 52

Tablica 13. Kategorije zrakopropusnosti ............................................................................................... 52

Tablica 14. (HRN EN C.9) Određivanje faktora iskorištenja dnevne svjetlosti FD,C,n ....................... 53

Tablica 15. Vanjski zid - VZ1 ............................................................................................................... 55

Tablica 16. Pod na tlu - P1 .................................................................................................................... 56

Tablica 17. Krovište – K1 ..................................................................................................................... 58

Tablica 18. Zid kotlovnice – Z7 ............................................................................................................ 60

Tablica 19. Zid kotlovnice – OZ1 ......................................................................................................... 61

Tablica 20. Zid kotlovnice – OZ2 ......................................................................................................... 62

Tablica 21. Pod kotlovnice – MK3........................................................................................................ 63

Tablica 22. Strop kotlovnice – MK5 ..................................................................................................... 64

Tablica 23. Krov na granici negrijano vani – K2 .................................................................................. 65

Tablica 24. Popis otvora u Zoni I. ......................................................................................................... 67

Tablica 25. Zid- Z3a .............................................................................................................................. 68

Tablica 26. Strop prema Zoni I. - MK2 ................................................................................................. 69

Tablica 27. Pod P4................................................................................................................................. 70

Tablica 28. Strop prema Zoni I. - MK2 ................................................................................................. 71

Tablica 29. Rezultati proračuna građevnih dijelova Zone I. ................................................................. 72

Tablica 30. Prikaz gubitaka kroz vanjski omotač zgrade ...................................................................... 73

Tablica 31. Ukupni dobici topline ......................................................................................................... 73

Tablica 32. Rezultati proračuna građevnih dijelova Zone II. ................................................................ 77

Tablica 33. Proračun potrebne energije za pripremu tople vode ........................................................... 78

Tablica 34. Rezultati proračuna površinske vlažnosti za pojedine građevne dijelove .......................... 91

Tablica 35. Proračun najveće dozvoljene površinske vlažnosti zida VZ1 ............................................ 92

Tablica 36. Ocjena opasnosti od kondenzacije na okvirima otvora koji se nalaze na ovom građevnom

dijelu ...................................................................................................................................................... 92

Tablica 37. Proračun najveće dozvoljene površinske vlažnosti za krovnište K1 .................................. 93

Tablica 38. Proračun najveće dozvoljene površinske vlažnosti za zid OZ2.......................................... 93

Tablica 39. Dopuštene razine buke s obzirom na djelatnosti [59] ......................................................... 97

Page 126: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

119

Tablica 40. Ocjena akustičnih značajki pojedinih konstrukcija .......................................................... 102

Tablica 41. Najviše dopuštene ocjenske razine buke emisije u otvorenom prostoru [65]................... 106

Tablica 42. Proračun vremena odjeka u kotlovnici ............................................................................. 109

Page 127: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

120

PRILOZI

Page 128: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

Prilog I. Izvod iz katastarskog plana

Page 129: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

Prilog II. Temperature orošavanja zraka kod relativne vlage (Šimetin)

temperature orošavanja zraka [˚C] kod relativne vlage %

TEMPERATURA ZRAKA ˚C

50% 55% 60% 65% 70% 75% 80% 85% 90% 95% 100%

-10 - 17,60

- 16,60

- 15,70

- 14,70

- 13,90

- 13,20

- 12,50

- 11,80

- 11,20

- 10,50

- 10,00

-9 - 16,66

- 15,64

- 14,72

- 13,74

- 12,94

- 12,22

- 11,52

- 10,82

- 10,20

- 9,52

- 9,00

-8 - 15,72

- 14,68

- 13,74

- 12,78

- 11,98

- 11,24

- 10,54

- 9,84

- 9,20

- 8,54

- 8,00

-7 - 14,78

- 13,72

- 12,76

- 11,82

- 11,02

- 10,26

- 9,56

- 8,86

- 8,20

- 7,56

- 7,00

-6 - 13,84

- 12,76

- 11,78

- 10,86

- 10,06

- 9,28

- 8,58

- 7,88

- 7,20

- 6,58

- 6,00

-5 - 12,90

- 11,80

- 10,80

- 9,90

- 9,10

- 8,30

- 7,60

- 6,90

- 6,20

- 5,60

- 5,00

-4 - 11,94

- 10,76

- 9,76

- 8,86

- 8,04

- 7,26

- 6,54

- 5,84

- 5,14

- 4,54

- 4,00

-3 - 10,98

- 9,72

- 8,72

- 7,82

- 6,98

- 6,22

- 5,48

- 4,78

- 4,08

- 3,48

- 3,00

-2 - 10,02

- 8,68

- 7,68

- 6,78

- 5,92

- 5,18

- 4,42

- 3,72

- 3,02

- 2,42

- 2,00

-1 - 9,06

- 7,64

- 6,64

- 5,74

- 4,86

- 4,14

- 3,36

- 2,66

- 1,96

- 1,36

- 1,00

0 - 8,10

- 6,60

- 5,60

- 4,70

- 3,80

- 3,10

- 2,30

- 1,60

- 0,90

- 0,30

-

1 - 7,30

- 5,95

- 4,95

- 4,05

- 3,15

- 2,35

- 1,55

- 0,85

- 0,15

0,50

1,00

2 - 6,50

- 5,30

- 4,30

- 3,40

- 2,50

- 1,60

- 0,80

- 0,10

0,60

1,30

2,00

3 - 5,65

- 4,50

- 3,50

- 2,60

- 1,70

- 0,85

-

0,75

1,50

2,25

3,00

4 - 4,80

- 3,70

- 2,70

- 1,80

- 0,90

- 0,10

0,80

1,60

2,40

3,20

4,00

5 - 4,00

- 2,90

- 1,85

- 0,95

-

0,90

1,80

2,60

3,40

4,20

5,00

6 - 3,20

- 2,10

- 1,00

- 0,10

0,90

1,90

2,80

3,60

4,40

5,20

6,00

7 - 2,40

- 1,25

- 0,15

0,85

1,90

2,90

3,80

4,60

5,40

6,20

7,00

8 - 1,60

- 0,40

0,70

1,80

2,90

3,90

4,80

5,60

6,40

7,20

8,00

9 - 0,75

0,50

1,65

2,75

3,85

4,85

5,75

6,60

7,40

8,20

9,00

10 0,10

1,40

2,60

3,70

4,80

5,80

6,70

7,60

8,40

9,20

10,00

11 1,00

2,30

3,45

4,60

5,70

6,70

7,60

8,55

9,35

10,20

11,00

12 1,90

3,20

4,30

5,50

6,60

7,60

8,50

9,50

10,30

11,20

12,00

13 2,85

4,15

5,35

6,50

7,60

8,60

9,55

10,50

11,35

12,20

13,00

14 3,80

5,10

6,40

7,50

8,60

9,60

10,60

11,50

12,40

13,20

14,00

15 4,70

6,05

7,30

8,45

9,55

10,55

11,55

12,45

13,35

14,20

15,00

16 5,60

7,00

8,20

9,40

10,50

11,50

12,50

13,40

14,30

15,20

16,00

17 6,50

7,90

9,15

10,35

11,45

12,50

13,50

14,40

15,30

16,20

17,00

18 7,40

8,80

10,10

11,30

12,40

13,50

14,50

15,40

16,30

17,20

18,00

19 8,35

9,75

11,05

12,25

13,35

14,45

15,50

16,40

17,30

18,20

19,00

20 9,30

10,70

12,00

13,20

14,30

15,40

16,50

17,40

18,30

19,20

20,00

Page 130: Mirna Vučković - Ruđer Bošković Institute · 11.1.2. Detalj 2 – spoj vanjskog zida VZ1 i krovišta K1 ..... 87 11.1.3. Detalj 3 – spoj negrijane i grijanje prostorije s krovištem

21 10,20

11,60

12,95

14,20

15,30

16,40

17,45

18,40

19,30

20,20

21,00

22 11,10

12,50

13,90

15,20

16,30

17,40

18,40

19,40

20,30

21,20

22,00

23 12,00

13,43

14,83

16,10

17,23

18,33

19,37

20,37

21,27

22,17

23,00

24 12,90

14,37

15,77

17,00

18,17

19,27

20,33

21,33

22,23

23,13

24,00

25 13,80

15,30

16,70

17,90

19,10

20,20

21,30

22,30

23,20

24,10

25,00

26 14,74

16,22

17,60

18,88

20,12

21,22

22,32

23,34

24,26

25,12

26,00

27 15,68

17,14

18,50

19,86

21,14

22,24

23,34

24,38

25,32

26,14

27,00

28 16,62

18,06

19,40

20,84

22,16

23,26

24,36

25,42

26,38

27,16

28,00

29 17,56

18,98

20,30

21,82

23,18

24,28

25,38

26,46

27,44

28,18

29,00

30 18,50

19,90

21,20

22,80

24,20

25,30

26,40

27,50

28,50

29,20

30,00

31 19,40

20,82

22,16

23,72

25,10

26,22

27,32

28,52

29,42

30,18

31,00

32 20,30

21,74

23,12

24,64

26,00

27,14

28,24

29,54

30,34

31,16

32,00

33 21,20

22,66

24,08

25,56

26,90

28,06

29,16

30,56

31,26

32,14

33,00

34 22,10

23,58

25,04

26,48

27,80

28,98

30,08

31,58

32,18

33,12

34,00

35 23,00

24,50

26,00

27,40

28,70

29,90

31,00

32,60

33,10

34,10

35,00

36 23,92

25,44

26,94

28,34

29,66

30,86

31,98

33,48

34,08

35,08

36,00

37 24,84

26,38

27,88

29,28

30,62

31,82

32,96

34,36

35,06

36,06

37,00

38 25,76

27,32

28,82

30,22

31,58

32,78

33,94

35,24

36,04

37,04

38,00

39 26,68

28,26

29,76

31,16

32,54

33,74

34,92

36,12

37,02

38,02

39,00

40 27,60

29,20

30,70

32,10

33,50

34,70

35,90

37,00

38,00

39,00

40,00