Top Banner
KARAKTERISTIKE TELEVIZ IJE - skripta  Pripremio: prof.dr.sc.Zlatan el!
96

Karakteristike televizije

Jun 01, 2018

Download

Documents

Welcome message from author
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
Page 1: Karakteristike televizije

8/9/2019 Karakteristike televizije

http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 1/96

KARAKTERISTIKE TELEVIZIJE - skripta

 Pripremio: prof.dr.sc.Zlatan el!

Page 2: Karakteristike televizije

8/9/2019 Karakteristike televizije

http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 2/96

O TELEVIZIJI 

Slika 1.1.1. Vi"e lica tele#i$i%e

Riječ televizija sastavljena je od dviju riječi - grčke riječi tele

(daleko) i latinske visio  (viđenje, prikaz). Hibridno podrijetlo

riječi upućuje i na hibridnost medija, na vie li!a televizije.

 "elevizija je veoma irok pojam. #ada se istra$uje, treba prvo

de%nirati o kojem njezinom području raspravljamo. "eleviziji

pripada iznimno mjesto u doprinosu razumijevanja i odvijanja

drutvenog $ivota koji je posljedi!a različitih oblika

komuni!iranja &stra$ivanje 'unk!ija televizije, od kojih je svakako

 jedna od bitnih i ona in'ormativna, neosporno je dio suvremenih

teorija medija.

 "elevizija je medij masovne komunika!ije, pa je de%niramo s

obzirom na političku, drutvenu, kulturnu ili ekonomsku

aktivnost ili 'unk!iju, s obzirom na potrebe publika ili javnosti ili

pak s obzirom na njihovu tehnoloku prirodu.(*grabljić-Rotar,

++/). 0asovna komunika!ija, prema 0!1uailu (/234)

podrazumijeva institu!ije i tehnologije uz pomoć kojih

spe!ijalizirane grupe stručnjaka koriste tehnoloka sredstva za

pru$anje simboličkih sadr$aja irokoj, heterogenoj i iroko

rasprostranjenoj publi!i.. 5a kao i kod drugih klasičnih medija

(radio, %lm, novine), element za de%niranje televizije je njezina

institu!ionalna i tehnoloka priroda. 6e postoji jedna

znanstvena institu!ija na kojoj se uči sve o televiziji, njome se

bave različite znanstvene grane, na najraznorodnijim

'akultetima. "elevizija je tehnologija i njome se bave tehničke

Page 3: Karakteristike televizije

8/9/2019 Karakteristike televizije

http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 3/96

znanosti. 7 isto vrijeme, tra$imo li pojam televizija po raznim

katalozima, naći ćemo je često u području kulture i umjetnosti.

 "elevizija je sredstvo priopćavanja pa se njome bave teorija

in'orma!ija i teorije komunika!ije. "elevizija je masovni medij i

sredstvo koje utječe na drutvo pa se njome bavi so!iologija.

8čigledno je da televizija nala$e multidis!iplinarni pristup pa bi

se doista moglo govoriti i mogućem studiju televizije u kojem bi

se biralo između niza predmeta od tehničko-in'ormatičkih do

proizvodnje, produk!ije novinarskih i nenovinarskih $anrova te

so!iolokih, psiholokih, komunika!ijskih i in'orma!ijskihaspekata medija.

7natoč va$noj ulozi koju je televizija imala u kulturi, politi!i i

ekonomiji u drugoj polovi!i prolog stoljeća i prvim godinama

ovog stoljeća, koherentna dis!iplina zvana televizija ne postoji.

9tudij televizije, tj. studiranje dis!ipline koja se zove televizija,

akademska zajedni!a tretira sumnjičavo. Rezultat toga je da se

znanstveno bavljenje televizijom utapa u već uspostavljenim

znanstvenim dis!iplinama kao to su so!iologija, so!ijalna

psihologija, knji$evnost, političke znanosti, teorija komunika!ije,

itd.

7z dakako, iznimke, prosječni televizijski novinar povrniji je

od svojih kolega koji piu za novine, ali u mnogočemu

svestraniji. :a će i poznavanje tehnologije znati iskoristiti da bi

pojačao učinak poruke. ; upravo su poruke koje televizija

posreduje ono čime se bave politolozi, so!iolozi, psiholozi, itd.

 "elevizijske poruke ne prestaju se proučavati, međutim rijetko

se ulazi u ono to je tomu prethodilo. :roizvodnja televizijskih

vijesti slo$en je posao kojim se bavi !ijela ekipa pro'esionala!a

Page 4: Karakteristike televizije

8/9/2019 Karakteristike televizije

http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 4/96

ne samo novinarskih zanimanja. :rikupljanje in'orma!ija za

televiziju također je slo$en pro!es koji prethodi obradi

in'orma!ija.

7 svakom slučaju, da bismo dali odgovor na pitanje gdje je

mjesto televizije u drutvu, izvore moramo tra$iti na različitim

stranama. 8 hibridnom karakteru medija piu <ohn =orner i

9>lvia Harve> u knjizi "elevision "imes (/22?). @injeni!a da

studij televizije ne postoji kao samostalan reAektira hibridni

karakter medija. =orner i Harve> pokuavaju uspostaviti vezu

između različitih li!a televizije. 8ni piu

„Nema sumnje da je velik dio studija televizije proveden s

visokim stupnjem neznanja o radu koji leži izvan specifčnog

 područja interesa koje se proučava. Dok se osvjetljava jedan dio

onog što pripada pojmu televizije, drugi su dijelovi potisnuti u

tamu... Na primjer, imamo studije televizijske produkcije koji ne

 pokazuju zanimanje za ormu programa, kritičke analize

 pojedinih programa koje pokazuju malo zanimanja za druge

vrste programa i često gotovo nikakvo zanimanje za

interpretaciju pulike kojoj su ti programi namijenjeni, i

istraživanja gledanosti koji ne pokazuju ni najmanje svijesti za

ekonomski ili institucionalni kontekst u kojem se to gledanje

doga!a." (=orner, Harve>, /22?.)

:atri!ia Holland u knjizi "he "elevision Handbook (Holland,

+/./+) donosi gra%čki prikaz u kojem su tri najva$nija

interdis!iplinarna područja u proučavanju televizije. 8na bi se

mogla podijeliti na  produkciju, tj.  proizvodnju, ili ire, uvjete

produk!ije, mre$u kulturnih, političkih, so!ijalnih, političkih,

tehnolokih i ekonomskih uvjeta koji čine produk!iju mogućomB

Page 5: Karakteristike televizije

8/9/2019 Karakteristike televizije

http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 5/96

televizijski tekst sam po sebi i recepciju područje studija koje se

iri od individualnoga gledatelja do najireg dijela so!ijalne

strukture. Cra%čki prikaz smjeten je unutar kruga koji tumači

kako televizija proji!ira viestruke tekstove u drutveni kontekst

koji ih omogućava. 8tuda se povratna in'orma!ija vraća na

televiziju te tako postoji re!ipro!itet i interak!ija u svakoj točki.

Page 6: Karakteristike televizije

8/9/2019 Karakteristike televizije

http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 6/96

9lika /./.+. :ro$imanje interdis!iplinarnih područja u

televizijskom pro!esu

 

#zvor$ %olland, &''($(&

8 televiziji se govori kao na!ionalnoj institu!iji ali i o

međunarodnoj industriji koja troi ali i donosi jako puno nova!a. "elevizija je u isto vrijeme najpopularnije sredstvo zabave, ali i

najva$nije sredstvo in'ormiranja. Danas, na početku dvadeset i

prvog stoljeća, televizija je sredite mre$e digitalnih tehnologija

koja donosi revolu!ionarne promjene i u medije masovne

komunika!ije. #ompjutorska tehnologija i digitaliza!ija,

konvergen!ija medija nose sa sobom i promjene koje se očituju i

u prijenosu in'orma!ija ne televiziji.

Page 7: Karakteristike televizije

8/9/2019 Karakteristike televizije

http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 7/96

& dok tehnologija otvara nove mogućnosti za novinarsko

izra$avanja, stvarnost opterećuje otra borba za to većom

gledanoću i privlačenjem to većega oglaivačkog udjela. 7

borbu su uključeni vlasni!i, ali i strukture moći koje su u svakom

drutvu sna$an izvor vijesti pa mediji mogu pasti i pod utje!aj

njihove propagandne djelatnosti. 9trukturalni utje!aji tog

polo$aja, ne uvijek do kraja osvijeteni kod medijskih djelatnika,

nameću modele ponaanja koji se smatraju normalnima, a

odstupaju od očekivanog načina ispunjavanja so!ijalne 'unk!ije

medija.

Cledano kroz povijest, niz je primjera koji pokazuju na koji je

način deregula!ija elektronskog medijskog prostora u Europi

donijela promjene i javnoj televiziji, najprije u zemljama

*apadne Europe, te na koji je način utje!ala na promjene

tijekom devedesetih godina u tranzi!ijskim zemljama.

#omer!ijalna televizija kao konkuren!ija na tr$itu imala je velik

utje!aj na promjene u programskoj shemi javnih televizija, a

posebi!e na vizualnu komponentu i 'ormat emisije vijesti,

odnosno na !ijeli spektar in'ormativnih emisija.

9uvremeno doba je razdoblje u kojem se elektronski mediji, a

posebi!e oni koji 'unk!ioniraju kao javni servis, suočavaju s

mnogobrojnim izazovima. :ritis!i vie ne dolaze samo od strane

vlasti, već i od tr$ita, oglaivača, komer!ijalnih interesa.

&stovremeno, sve je veća konkuren!ija komer!ijalnih televizija,

sve je veći izbor programa. :ostavlja se pitanje *ato bi

građani plaćali pretplatu za javnu televiziju kada ostale

programe mogu dobiti besplatneF

Page 8: Karakteristike televizije

8/9/2019 Karakteristike televizije

http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 8/96

6a hrvatskom tr$itu in'ormativnog televizijskog programa,

svjedo!i smo utakmi!e koja se svim sredstvima, a ne samo

sadr$ajem, vodi između javne i konkurentskih komer!ijalnih

televizija. "ri televizijske kuće G javna %rvatska radiotelevizija  i

komer!ijalne televizije Nova )* i +) proizvode i na na!ionalnoj

razini konsekutivno emitiraju svake večeri sredinju dnevnu

in'ormativnu emisiju, koje nastoje biti glavni izvor in'orma!ija

većini građana Hrvatske.

 Drutveni vrijednosni i normativni sustav nameće određene

zadaće u in'ormativnom programu. "e zadaće mogu se

pribli$no opisati kao zahtjev za istinitim, !jelovitim, nepristranim

i pravodobnim in'ormiranjem javnosti o činjeni!ama,

događajima i pojavama u zemlji i inozemstvu koje su od javnog

interesa. "o znači da bi televizijski in'ormativni program morao

in'ormirati i poučavati javnost, zastupajući pozi!iju općeg dobra,

odnosno javnog interesa. &ako se, na prvi pogled čini da je to

zadaća samo in'ormativnog programa javne televizije, drutveni

normativni sustav nametnuo je ta pravila bez obzira na

vlasnički, javni ili privatni karakter televizijskih kuća. "a pravila

sadr$ana su i u zakonodavnim dokumentima. @lan!i *akona o

elekroničkim medijima (+) odnose se na javne i komer!ijalne

televizije i jasno ističu

-  programski sadržaji treaju ojavljivati istinu, poštivati

ljudsko dostojanstvo i ljudska prava, pridonositi poštovanju

tu!ih uvjerenja-

pridonositi sloodnom olikovanju mišljenja, svestranom

ojektivnom inormiranju slušatelja i gledatelja, kao i njihovoj

izorazi i zaavi-

Page 9: Karakteristike televizije

8/9/2019 Karakteristike televizije

http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 9/96

promicati hrvatske kulturne stečevine i poticati slušatelje i

gledatelje na sudjelovanje u kulturnom životu- promicati

me!unarodno razumijevanje i osje/aj javnosti za pravdu,

raniti demokratske sloode, služiti zaštiti okoliša, oriti se

 za ravnopravnost žena i muškaraca, promicati razumijevanje

 za pripadnike nacionanih manjina.

7 *akon o elektroničkim medijima također stoji da

programski sadr$aji moraju udovoljiti sljedećim kriterijima

- doga!aji se moraju vjerno prikazati, a različiti pristupi i

mišljenja moraju iti primjereno zastupljeni

vijesti moraju istinito i korektno predočiti činjenice i

doga!aje, moraju iti nepristrane i proesionalno korektne, te

moraju poticati sloodno olikovanje mišljenja

mišljenja i komentari moraju iti lako prepoznatljivi kao

mišljenje ili komentar, te mra iti razvidno čije se mišljenje ili

komentar ojavljuje

nakladnik je oavezen u radijskom i televizijskom programu

 promicati nepristranost, poštuju/i razlike u mišljenjima o

 političkim ili gospodarskim pitanjima ili u svezi s trenutnom

 javnom politikom.

I (*akon o elektroničkim medijima,

+)

:rema hrvatskom zakonu (*akon o elektroničkim medijima,

+) da bi televizija dobila pravo emitiranja mora i na

regionalnoj i dr$avnoj razini dnevno objavljivati najmanje minuta i najmanje jednu in'ormativnu emisiju od najmanje +

Page 10: Karakteristike televizije

8/9/2019 Karakteristike televizije

http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 10/96

minuta. &ako se in'oramativni program de%nira sadr$ajno,

programi koji se unutar onog to zovemo in'ormativni program,

emitiramo, mogu se kategorizirati i sadr$ajno. 6ajpoznatiji

$anrovi unutar in'ormativnog programa su televizijske vijesti i

magazinske in'ormativne emisije, tzv. aktualnosti (current 

a0airs1  koje analitički obrađuju teme od javnog interesa. 7

programskim sadr$ajima in'ormativnog programa prisutni se su

i razgovorne emisije (talk shaJ) i dokumenar!i koji obrađuju

aktualne teme. 9toga se u mnogim televizijskim kućama u

svijetu za #normativni program koristi pojam Ne2s and 3urrent 

 40airs čime se ta vrsta programa razlikuje od zabavnog

programa ili onog to se naziva Ki!tion (drame, serije, %lmovi,

itd). Lanrovsko određenje podrazumijeva mnogo vie od

sadr$ajne komponente. #ada je riječ o $anrovskim

karakteristikama, onda je za in'ormativni program ključna uloga

televizijskih vijesti pri čemu mislimo prije svega na $anrtelevizijskih vijesti, na in'ormativnu emisiju koja sadr$i

in'orma!ije uobličene u različite novinarske oblike. 8va knjiga

nosi naziv )elevizijske vijesti. 6amjerno odabran zbog same

sintagme koja aso!ira na $anr, emisiju, a istovremeno nas

upućuje na pojam vijesti kako osnove svih pojedinačnih

novinarskih oblika. #od nas se često izjednačava pojam dnevno-in'ormativne emisije i emisije televizijskih vijesti. "reba imati na

umu da to nije isto već samo navodi da se dnevno in'ormativna

emisija emitira u dnevnom ritmu i da je in'ormativnog sadr$aja.

#ada govorimo o dnevno-in'ormativnoj emisiji kao $anru,

televizijske vijesti su prva aso!ija!ija, pri čemu se ne misli

samo na zbir in'orma!ija ili vijesti, nego prije svega na emisiju,

Page 11: Karakteristike televizije

8/9/2019 Karakteristike televizije

http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 11/96

$anr koji ima svoje karakteristike, konven!ije o čemu će biti

riječi u narednim poglavljima, posebno M. i ?. Dakle, kao to u

engleskom jeziku riječ ne2s ima različitu primjenu, tako i kod i u

hrvatskom jeziku Nijesti" nisu isto to i mno$ina od imeni!e

vijest, i podrazumijevaju strogu 'ormu i zakonitosti odabira i

strukturiranja. #ada se u kontekstu televizijskog ili radijskog

programa spomenu *ijesti, jasno je kakav programski sadr$aj ili

$anr se pod tim krije, iako se ta emisija mo$e zvati i Dnevnik ,

5ronika dana, &6 sata ili *ijesti na drugom.

 "elevizijske vijesti, tj. emisije koje tako nazivamo, imaju

ključno značenje u programskoj shemi televizijskih kuća, te za

in'ormativnu 'unk!iju medija. :ro'esionalni odabir vijesti u

emisiji i pro'esionalno strukturiranje emisije televizijskih vijesti

znači ujedno praktičnu primjenu nekih stručno-etičkih postulata

koji su sastavni dio onog to zovemo G novinarska pro'esija.

7 teoriji novinarstva smatra se da novinari ne biraju vijesti

proizvoljno, već na temelju pro'esionalnih kriterija selek!ije

vijesti tj. in'ormativnih vrijednosti ili in'ormativnih 'aktora

kojima su se bavile brojne teorije o kojima će u ovom radu biti

riječi. 6aime, iako se u redak!ijskoj praksi čini da se plan o

onome to će biti emitirano u vijestima neprestano mijenja,

prin!ipi izbora i prezenta!ije vijesti su postojani. Oto se vie

takvih svojstava u konkretnom događaju mo$e prepoznati, to je

i događaj in'ormativno vredniji. "akva se pro'esionalna selek!ija

prakti!ira u praktički svim segmentima medijskog sustava (npr.

i u novinskim agen!ijama), a na istim načelima opera!ionalizira

se i prikupljanje i obrada vijesti, čak i strukturiranje

in'ormativnih emisija. Nrlo često zamjećuje se da je neka

Page 12: Karakteristike televizije

8/9/2019 Karakteristike televizije

http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 12/96

televizijska postaja uvrstila u emisiju jednu vijest, a druga nije i

nerijetko se ta činjeni!a pripisuje nepro'esionalnosti. "o mo$e i

ne mora biti točno. 6a različitost u odabiru utječu mnogi 'aktori.

&stina je da tome mo$e biti uzrok i brojnost nekolovanih

novinara u redak!ijama, ali i niski stupanj unutarnje

organiziranosti i povezanosti medijskog sustava. 0eđutim,

posebnost televizije u odnosu na druge medije uvodi i neka

spe!i%čno televizijska mjerila. :rimjena kriterija delikatan je i

kompli!iran postupak, ovisan o ljudima i to o novinarima koji a

priori te$e različitome. Na$nu ulogu ima ekskluzivnost priloga.&ako se u dananje vrijeme mediji koriste prete$no istim

izvorima in'orma!ija (agen!ije, priopćenja, press kon'eren!ije)

redak!ije se trude doći i do ekskluzivne in'orma!ije, a moćnije ili

spretnije redak!ije nastoje imati dopisnika na mjestu va$nih

zbivanja, a u slučaju televizije uredni!i te$e dobaviti slikovnu

in'orma!iju koju drugi nemaju. 7 uvjetima sve otrije medijskekonkuren!ije u novinstvu, dobra prodaja gotovo ultimativno

zahtijeva ekskluzivnu vijest za naslovni!u, ili, kada je riječ o

televiziji, bombastičnu najavu na početku emisije to mo$e

dovesti u pitanje pravila struke. 6a izbor vijesti mo$e utje!ati i

priroda medija (javna televizija ili komer!ijalna televizija) te

kon!ep!ija i !iljna skupina in'ormativne emisije.

&stra$ivanja pokazuju da pro'esionalni nedosta!i pri selek!iji

vijesti mogu u pogledu pluralizma ili objektivnosti imati

posljedi!e slične onima koje inače proizvodi kontrola vlasti ili

drugih moćnika (:eriin, 9tantić, +. /-/.).

:repoznavanje pro'esionalnih standarda u televizijskom

novinarstvu mo$e razjasniti unutarnje uzroke manjkavosti

Page 13: Karakteristike televizije

8/9/2019 Karakteristike televizije

http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 13/96

in'ormativne 'unk!ije te pomoći prepoznavanju problema u

strukturi i sadr$aju emisije ili pojedinačnom prilogu.

 "ek zadnjih godina, znanstveni!i su se počeli ozbiljnije baviti

televizijom i promjenama koje se s njom događaju i na nju

reAektiraju. &stra$ivanja televizijskog medija u Hrvatskoj

uglavnom su ostajala na razini povremenih monitoringa,

praćenja sadr$aja televizijskog programa, a rijetko se pristupalo

teorijskom promiljanju o in'ormativnoj ulozi televizije. "elevizija

i promjene koje se s njom događaju i na nju reAektiraju, od

iznimna su interesa i za istra$ivače i za one kojima su ta

istra$ivanja namijenjena.

7 ovoj se knjizi nastoji unijeti barem neto reda u zbrku

pojmova vezanih za televizijsko novinarstvo, novinarske vrste,

odrediti spe!i%čnosti emisije televizijskih vijesti kao $anra te

promjene tog $anra kroz povijest. , a isto tako i novinarskih

oblika koje sadr$i. *a razumijevanje pro!esa nastanka jedne

vijesti, jedne reporta$e, ili emisije televizijskih vijesti ili dnevno-

in'ormativne emisije televizijske in'ormativne emisije, bitno je

imati u vidu ne samo sadr$ajne nego i vizualne, produk!ijske i

tehnoloke karakteristike, te de%nirati osnovne pro'esionalne

kriterije u odabiru i obradi vijesti. 6eki od tih kriterija zajednički

su ostalim medijima, a neki su karakteristični upravo za

televiziju.

Page 14: Karakteristike televizije

8/9/2019 Karakteristike televizije

http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 14/96

 POVIJEST TELEVIZIJE - OD ZABAVE DO POLITIKE 

Slika 1.1.3. Tele#i$i%a: te&ni'ki i$(m kao sredst#o pri%enosainformaci%e

#ada je <ohn Pogie 5aird predstavio svoj izum televisor, na

prezenta!iji u #raljevskom institutu /2+?. godine, bilo je jasno da

 je na pomolu veliko tehnoloko otkriće. #oju će sve 'unk!iju imati

novi izum, nije bilo sasvim jasno. ; da će in'ormativna 'unk!ija

televizije postati toliko va$na, nitko nije ni pomiljao.

5airdova televizija temeljila se na jednom ranijem tehničkom

izumu iz /334. godine (0atković, /22M.,+4.) koji je pokazao da je

sliku moguće pretvoriti u električni signal i taj signal prenijeti na

drugo mjesto. Radilo se o mehaničkom disku, kasnije nazvanom

6ipkoJljev disk, prema izumitelju, njemačkom znanstveniku :aulu

6ipkoJu (/3?-/24). 6ipkoJ je iskoristio 'otosjetljivost selena i

patentirao upotrebu selena onog to je nazvao električki teleskop,

a čije je sr!e činila selenska ćelija. #ao kameru koristio je metalnu

ploča sa spiralno izbuenim rupi!ama kroz koje je prosijavalo

svjetlo. #ada se disk okreće, očitava se slika predmeta i razbija se

u manje dijelove. 9vjetlost se reAektira od osvijetljenog predmeta,

pretvara u električne impulse, te posredstvom drugog diska,prenosi te impulse koji se pretvaraju u sliku. 6ipkoJ je u svojim

eksperimentima koristio svojstva perzisten!ije ili tromosti vida.

Pjudsko oko niz točaka vidi kao !rte i ako se u određenom

intervalu prenese dovoljan broj !rta, ljudsko oko to vidi kao sliku

Page 15: Karakteristike televizije

8/9/2019 Karakteristike televizije

http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 15/96

(0atković, /22M., +4.). 6ipkoJ nije uspio dobiti sliku upravo zbog

preslabe osjetljivosti selena na svjetlo, međutim mnogi

znanstveni!i nastavili su eksperimentirati i usavravati ovaj disk.

 <o jedan izum bio je ključan za nastanak televizije. "o je

katodna !ijev koju je patentirao #arl Kerdinand 5raun /32.

godine., a dvoji!a znanstvenika ;lan ;. =ampbell 9Jinton i 5oris

Rosing počeli s eksperimentima na njenoj praktičnoj primjeni i

neovisno jedan od drugog, osmislili kako da se slika od prenese od

zaslona do prijemnika, te iskoristi za snimanje i za prijem slike.

#atodna !ijev temelj je elektronske televizije, izum na kojem setemeljila televizija sve do dananjih dana.

:očetkom +. stoljeća mnogi znanstveni!i eksperimentiraju i s

mehaničkim i elektronskim sustavom proizvesti televizijsku sliku.

&pak, unatoč revolu!ionarnosti otkrića katodne !ijevi, televizijska

slika je ipak prvi put dobivena menahičkim putem.

:rvi koji je i praktično uspio dobiti televizijsku sliku bio je

5ritana! <ohn Pogie 5aird (/333-/24?). koji je koristio mehanički

sustav temeljen na 6ipkoJljevom disku. Codine /2+. 5aird je

ugledao prvu televizijsku sliku na televisoru  koji je sam

konstruirao. #oristeći za eksperimente lutku koju je nazvao

9tooke> 5ill, 5aird je nastavio eksperimentirati i usavravati

mehanički sustav prenoenja pokretnih slika. :očetkom /2+?.5aird je svoj izum pokazao članovima #raljevskog instituta. 9lika

 je imala !rta i mjerila ,3!m Q M!m. Putka 9tooke> 5ill čuva se

u londonskom 0uzeju znanosti. ;mbi!iozni 5aird, osnovao je

/2+?.godine i prvu televizijsku kompaniju na svijetu G )elevision

Page 16: Karakteristike televizije

8/9/2019 Karakteristike televizije

http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 16/96

imited. *ahvaljujući početnim 5airdovim uspjesima, tvrtka je

okupila nekoliko istomiljenika koji su bili spremni ulo$iti u projekt.

&ste godine 5aird je predstavio i noćovizor, uređaj koji je

koristeći in'ra!rvene zrake mogao snimati i po noći.

9lika /./.4. Kotogra%ja pokretne slike na 5airdovom

televisoru iz /2+?, (subjekt je 5airdov partner 8liver

Hut!hinson)

#zvor$ 7ikipedia.com

Neć tada je bilo jasno da taj sustav ima niz ograničenja i da se

ne mo$e znatno unaprijediti kvaliteta slike. *bog toga, 55=-ijevi

in$enjeri nisu pristajali da 5aird emitira sliku putem njihovih

odailjača. 6o kako je javno mnijenje bilo na 5airdovoj strani, na

kraju su, upravo zbog pritiska javnosti, pristali.7 prvom televizijskom programu koji je realizirao <ohn Pogie

5aird /2+2. godine i emitirao iz studija u Pondonu, nastupila je

pjevači!a Pulu 9tanle>. #ako nisu postojale tehničke mogućnosti

da se istodobno prenese zvuk i slika, najprije je prenesena slika

Page 17: Karakteristike televizije

8/9/2019 Karakteristike televizije

http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 17/96

pjevači!e koja otvara usta, a onda je nakon toga prenesen zvuk.

6aime, gledatelji su najprije tonski čuli pjesmu koju je otpjevala

Pulu 9tanle>, a zatim su vidjeli sliku na kojoj pjeva 5airdova

tajni!a gospođi!a #ing. 6aime, 55= je 5airdu dopustio upotrebusamo jednog odailjača pa je mogao emitirati samo ton ili samo

sliku. "ako bi 5aird emitirao nekoliko minuta nijeme slike, a onda

bi emitirao zvuk bez slike (0atković, /22M +-?4.).

Godine 1934. u Velikoj Bi!"niji o#no$"n" je ko%i#ij" koj" je !e&"l" odlu'i!i o !ele$i(ij#ko% #!"nd"du i 

!e)ni'koj k$"li!e!i !ele$i(ij#ke #like. Ko%i#ij" je 193*. +odine ,e,ou'il" %ini%"lni #!"nd"d od 4 /!". 0 

Velikoj Bi!"niji !$!k" "/oni-EI $e2 ,o#jeduje elek!on#ku o,e%u i $e2 #u !"d" "($ili #u#!"$ od 4* /!".

 D"n" je ,ilik" i B"idu i !$ki "/oniEI n"i(%jen/e ,o !jed"n d"n" e%i!i"ju ,o+"% !e d" 2e #e n"kon !i 

%je#e/" ,ou'i!i nji)o$" i#ku#!$".

Codine /2?. 55= je iz studija ;leQandra :ala!e počeo

emitirati redovni televizijski program. "om prilikom emitiran je

petminutni %lmski $urnal vijesti 5ritish 0ovietona, a zatim su

nastupili pjevači!a ;ngela DiQon, akrobati i plesači. :rogram se

emitirao prvo 5airdovom opremom, a onda E0&-jevom. Razlika u

kvaliteti slike bila je očita. Codine /2. 55= je slu$beno objavio

da naputa 5airdov sustav i prihvatio 0ar!oni-E0&-jev sustav od

4M !rta. 55= je emitirao program od /2?. do /22. kada je zbog

rata obustavljeno. 6akon rata, /24?. godine 55= je nastavio

emitiranje. & to prijeratnim standardom od 4M !rta koji se u

Nelikoj 5ritaniji zadr$ao sve do uvođenja :;P sustava /2?. godine

(?+M !rta).

7 9jedinjenim američkim dr$avama eksperimente s

mehaničkim televizijskim sustavom izvodi =harles Kran!is <enkins.

8n je /2+M. predstavio svoj sustav prenoenja slike be$ičnim

Page 18: Karakteristike televizije

8/9/2019 Karakteristike televizije

http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 18/96

putem. &stovremeno, i u 9;D-u se već naveliko radilo na razvoju

elektronske televizje. Codine /2+. ruski emigrant Nladimir

*Jor>kin patentirao je ikonoskop, a neovisno od toga :hilo ".

KarnsJorth uspio je u laboratoriju u 9an Kran!is!u prenijetielektroničku sliku. 0eđutim *Jor>kin je bio u prednosti jer je

/2+. elektronsku skenirajuću !ijev pod imenom ikonoskop

prijavio kao patent. 5ila je to prva elektronska !ijev za bilje$enje

televizijske slike, i po mnogo čemu sr!e prve prave elektronske

kamere (0atković, /22M.,M3.). 7 estinghouseu za koji je

*Jor>kin radio, nisu imali razumijevanja za njegov izum, pa je/2+2. preao u R=;. "amo je imao punu potporu predsjednika R=;

Davida 9arnoSa koji je nekoliko godina ranije proročanski najavio

doba televizije. *Jor>kin je u R=; nastavio na usavravanju

elektronske televizije i /2M. predstavio dovreni &konoskop, prvu

elektronsku televizijsku kameru. KarnsJorth je zapravo bio prvi

koji je /2+. godine uspjeno demonstrirao prijenos televizijskog

signala koristeći !ijev vlastite izrade, ali ga je u dobivanju patenta

spriječio David 9arnoS i tvrtka R=;. KarnsJorth je, nakon

dugotrajnog spora, /2. godine ipak uspio prijaviti patent iako su

9arnoSovi odvjetni!i uporno nastojali otkupiti patentna prava.

R=; je ulagala znatne svote nov!a u razvoj televizije, a

uvođenje televizije povjereno je podru$ni!i 65=. 65= ostaje u

povijesti zabilje$ena kao prva američka mre$a koja je počela s

emitiranjem televizijskog programa. Neć /2. imali su standard

od 44/ !rte, a bili su u prednosti i zbog činjeni!e su je za R=;

radio Nladimir *Jor>kin a imali su i pravo uporabe &konoskopa i

Page 19: Karakteristike televizije

8/9/2019 Karakteristike televizije

http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 19/96

drugih njegovih izuma. (0atković, /22M.,?/). 65= je /2. počela

emitirati eksperimentalni televizijski program. Redovito emitiranje

započeli su /22. godine prijenosom otvaranja 9vjetske izlo$be u

6eJ Torku. 0eđutim, uskoro je K==, 'ederalna radio-komisijazadu$ena za izdavanje li!en!ija, objavio da 65= vraća na

eksperimentalni status sve dok se ne postigne dogovor oko

tehničkog standarda. "vrtja :hil!o u vrijeme razvila je već sustav

od ?M !rta. K== osnovao je 8dbor koji je trebao odlučiti o

standardu koji će se primjenjivati u 9;D -6"9= (6ational "elevision

9>stem =ommittee). "ako je u 9;D usvojen sustav od M+M !rta,koji se i dan danas zove 6"9= sustav. Redovito emitiranje

započele su /24/. dvije američke tv mre$e G 65= i =59.

7 prvim godinama televizije, rijetki vlasni!i televizijskih

prijamnika uglavnom su gledali prijenose kon!erata i sportskih

događaja. "elevizijski programi sastojali su se od programa

prethodno snimljenog na %lmskoj tra!i ili izravnih prijenosa. 5ilo jeto tako sve do pojave magnetoskopa, uređaja koji je omogućio

odgođeno emitiranje programa snimljenog televizijskim

kamerama

*animljivo je pogledati kako je izgledao raspored emitiranja

65"-a, pridru$ene postaje televizijske mre$e 65=. :onedjeljkom

dva sata boksa u večernjem terminu, utorkom neto vie satiprograma - baseball i %lmski snimljeni programi, srijedom prijenos

teniskog meča i %lm, u četvrtak ponovno prijenos teniskog turnira,

zabavni program (Nariete) i poučno predavanje o 'otogra%ji. 7

petak %lm i prijenos teniskog turnira. 7 subotu tenis je jedini

Page 20: Karakteristike televizije

8/9/2019 Karakteristike televizije

http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 20/96

program na rasporedu i to samo od /4-/ h. 7 nedjelju nema

televizijskog programa.

Page 21: Karakteristike televizije

8/9/2019 Karakteristike televizije

http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 21/96

 

Slika 1.1.5. Po#i%est i$ra#ni& pri%enosa

6ajranija povijest televizijskog emitiranja uglavnom je vezana

uz povijest izravnih prijenosa, a od tih materijala gotovo nita nije

sačuvano. 7 Nelikoj 5ritaniji televizijski mediji koriten je za

izravne prijenose sportskih susreta. Elektroničke kamere izlazile

su na teren snimiti najpopularnije britanske sportove, kao to su

na primjer, konjičke utrke.

Neć tada uočena je prednost tog medija za prijenos velikih

događaja, događaja koji su sigurno činili vijest. #runidba Ceorgea

N&. godine /2?. jedan je od prvih događaja u povijesti snimljenih

za televiziju koje su rijetki gledatelji mogli izravno pratiti.

Nelika 5ritanija i 9;D tridesetih godina prednjačile su u

televizijskim eksperimentima, a odatle su se postupno irila

znanja u druge europske zemlje. 7natoč tome, ni Nelika 5ritanija

ni 9;D nisu prve zemlje koje su počele s emitiranjem televizijskog

programa. 6jemačka radidi'uzna organiza!ija razvila je sustav od

/3 !rta i počela emitirati program već u o$ujku /2M. godine.

Dakle, 6ijem!i su počeli emitirati + mjese!i prije 55=-ija. &stina,

u standardu ni$em od +4 !rta koji je #omisija Porda 9elsdona

de%nirala kao donju grani!u. 0eđutim, u tadanjoj Hitlerovoj

na!ističkoj 6jemačkoj, bilo je i to jedan od načina da poka$u svoju

superiornost i preteknu 5ritan!e. 8limpijske igre u 5erlinu

prenosile su dvije njemačke tvrtke G "ele'unken i Kernseh, koristeći

Page 22: Karakteristike televizije

8/9/2019 Karakteristike televizije

http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 22/96

američku opremu tvrtke R=; ali i KarnsJorthove kamere. 8ba

sistema prenosila su u standardu /3 !rta, a kamere su bile

postavljene na 4 različita sportska borilita, te povezane

kablovima s mobilnim jedini!ama koje su 'unk!ionirale kaoreporta$na kola, a ona su opet bila povezana sa studijem. 7kupno

 je to bilo + sata $ivog prijenosa, gledalo je oko /M. ljudi u

posebnim prostorijama, tzv. gledaoni!ama u 5erlinu i :otsdamu.

5io je to prvi televizijski prijenos sportskog događaja. 5io je to do

tog vremena najambi!iozniji televizijski projekt. &ako je i ovaj

prijenos bio u slu$bi propagandne mainerije "rečeg Rei!ha, Hitlernije imao nijedan nastup na televiziji.

7 9jedinjenim dr$avama prvi veliki prijenos realiziran je tek

godine /22. kada je televizijska mre$a 65= realizirala prijenos

9vjetskog sajma (orld Kair) u 6eJ Torku. "om prigodom izravno

 je prenoeno otvorenje i govor predsjednika Kranklina Delano

Roosevelta. "om prilikom koritene su dvije mobilne ekipe koje bise mogle smatrati pretečom onog to danas nazivamo

reporta$nim kolima. <edan kamion koristio je kao odailjač kojim

se signal prenosio do Empire 9tate 5uildinga, a drugi je bio

povezan s kamerama koje su snimale govorni!u. 7 !ijelom 6eJ

 Torku bilo je ukupno / televizora (0atković, /22M., ?+.)

Razvoj televizijskog medija u Europi usporio je Drugi svjetskirat. 6aime, eksperimentiranja s televizijom i tako su se događala

isključivo u tehnoloki naprednim zemljama Nelikoj 5ritaniji,

Kran!uskoj, 6jemačkoj. 7 Nelikoj 5ritaniji koja je godinama bila

prva na tom području prekid je trajao čak godina, od /22. do

Page 23: Karakteristike televizije

8/9/2019 Karakteristike televizije

http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 23/96

/24?. 6jemačka je najdulje izdr$ala emitirajući televizijski

program. *a vrijeme rata, televizori su bili razmjeteni i u vojnim

bolni!ama u kojima su se oporavljali njemački ranjeni!i, u

gradovima je bilo organiizirano grupno gledanje televizije u tzv.gledaoni!ama.

 "rebalo je nekoliko godina nakon &&. svjetskog rata da se Nelika

5ritanija oporavi i ponovno pokrene televizijsku proizvodnju. 7

tome je znatno zaostajala za 9jedinjenim Dr$avama. 6o početkom

pedesetih uspijevaju napraviti televizijski pothvat. /. lipnja /2M.

55= realizira najveći prijenos u njegovoj dotadanoj povijesti -televizijski prijenos krunidbe kralji!e Elizabete &&. *a prijenos je

55= koristio +M kamera - 4 kamere postavljene u estminsterskoj

opatiji i +/ kamera na pro!esijskoj ruti. :rijenos je izravno gledalo

preko ++ milijuna ljudi, a osim u Nelikoj 5ritaniji, prijenos su mogli

izravno pratiti i u 6izozemskoj, *apadnoj 6jemačkoj i Kran!uskoj.

8rganizirano je masovno gledanje prijenosa, a snimku su preuzelei američke televizijske mre$e. Kinalna televizijska snimka bila je

prebačena na %lm koji je onda proslijeđen dalje. #ako je to bilo

vrijeme bez satelita, %lmska je snimka krunidbe kralji!e Elizabete

&&. mla$nja!ima prenesena u #anadu. =59 je snimljeni %lmski

materijal razvijao u avionu, a onda su zahvaljujući kablovskoj

povezanosti, iz 0ontreala snimku preuzele i druge tv mre$e 65= i

;5=. "ako je snimku krunidbe kralji!e Elizabete &&. gledalo je 3M

milijuna ;merikana!a.

Page 24: Karakteristike televizije

8/9/2019 Karakteristike televizije

http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 24/96

6akon tog događaja televizija je u Nelikoj 5ritaniji de%nitivno

postala va$nija od radija, a mnogi su 5ritan!i samo zbog nje

odlučili kupiti televizor.

Slika 1.1.6. )a*netoskop

 <o je jedno tehnoloko postignuće utje!alo na jednostavniju i

 je'tiniju proizvodnju vijesti. Codine /2M?. prvi put je na

na!ionalnoj konven!iji predstavljen magnetoskop tvrtke ;mpeQ. /

5io je to stroj s rotirajućim bubnjem s 4 glave koji je koristio

trake od + inča, a vrtio se brzinom od /M inča u sekundi. 7z sliku,

imao je i zvučnu traku, a pla>ba!k slike i zvuka je bio simultan. "o

 je značilo da lokalne televizijske u ;meri!i nisu vie morale

izravno emitirati program koje su im prenosile "N mre$e, nego su

ga mogle emitirati kada im je najvie odgovaralo. :rva emisija

koja je emitirana s magnetoskopa bile su televizijske vijesti =59-a.

7 studenom /2M?. s magnetoskopa je emitirana emisija vijesti

Doug 8d2ards and the Ne2s. 9lijedile su godine usavravanja

magnetoskopa (9mith, /223, +-++). Codine /2?/. pojavio se

magnetoskop koji se mogao vrtjeti naprijed i natrag, prema

potrebi i zaustaviti. Codine /2?. pojavio se ED&"E=, prvi

elektronički re!order na kojem se moglo i montirati. 9vi ti uređaji

bili su veliki i nezgrapni pa su in$enjeri idućih godina intenzivnoradili na smanjivanju kamera, magnetoskopa i vrp!i za snimanje.

1 O razvoju magnetoskopa vidi Smith, Anthony: Television, An International History, O!ord "niversity #ress,1$$%., str. &'(&&.

Page 25: Karakteristike televizije

8/9/2019 Karakteristike televizije

http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 25/96

0ogućnost prijenosa slike satelitom dala je jo veće

mogućnosti televizijskom mediju. Codine /2?+. 6;9; je lansirala

prvi komunika!ijski satelit )elstar , prvi koji je od samog početka

koriten i za prijenos televizijskog signala. Neć +. srpnja /2?+.prenio signal preko ;tlantika. 8vaj povijesni trenutak trebalo je

obilje$iti obraćanje predsjednika #enned>ja. 0eđutim, veza je bila

uspostavljena prije nego je započela press kon'eren!ija pa su

umjesto #enned>ja gledatelji u Europi prvo ugledali prijenos

američke bejzbolske utakmi!e. :rvi komer!ijalni komunika!ijski

satelit bio je #ntelsat , zvan i 8arl9 :ird, lansiran /2?M. godine.:omoću njega, Europa i 9jeverna ;merika upostavile su redovitu

komunika!ijsku vezu te su putem njega prenoene tele'onske,

televizijske, tele'aks in'orma!ije.

7lazak digitalne tehnologije u televizijsku proizvodnju i

emitiranje, značio je jo jednu prekretni!u. ;nalogna tehnologija

koja je u +. stoljeću omogućila razvoj televizije i televizijskihuređaja, kada je riječ o emitiranju televizijskog programa, temelji

se na 5airdovom pronalasku koji je omogućio da se zvuk i slika

pretvaraju u radiovalove koji se u eter alju odailjačem, a kasnije

i putem satelitskih tanjura i kabela. :relazak s analogne na

digitalnu tehnologiju u svim 'azama televizijskog pro!esa od

proizvodnje do emitiranje, prekretni!a je u razvoju medija, a jo

nije izvjesno gdje će nas odvesti.

Digitalna tehnologija pretvara zvuk i sliku u brojčani oblik, slika

 je kvalitetnija s manje smetnji. 8no to će zasigurno najvie

utje!ati na promjene onog to gledamo je mogućnost

Page 26: Karakteristike televizije

8/9/2019 Karakteristike televizije

http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 26/96

interaktivnosti i multipli!iranja kanala koji će se moći gledati, a

koji sa sobom donose i borbu za gledatelje. Digitalna televizija

omogućuje kvalitetniji prijam slike, bez ikakvih izobličenja,

reAeksija, a komprimiranjem signala omogućuje se da se na jednoj 'rekven!iji mo$e emitirati vie kanala. Digitaliza!ija je

omogućila da televizijski program gledamo sada i bilo gdje ,

a mogućnost interaktivnosti i 'ragmenta!ije programa utječe i na

to kako se rade vijesti i na koji način se njima privlače gledatelji.

6ove tehnoloke mogućnosti zasigurno mijenjaju i gledateljev

odnos prema televizijskom programu. *a gledanje programadanas vie uopće nije nu$an televizor. Cledatelji televizijske vijesti

gledaju na plazmama, kompjutoru, mobitelu, i:odu, bilo gdje i bilo

kada. Nrijeme u kojem se obitelj okupljala pred televizorom da bi

se pogledao Dnevnik, polako postaje prolosti.

Slika 1.1.). Po*led ( po#i%est tele#i$i%ski& #i%esti

Informativne emisije - počeci na američkim TV mrežama

*a vrijeme Drugog svjetskog rata televizijski medij razvijao se

najbr$e u 9jedinjenim Dr$avama. 7 to vrijeme vlasnika televizora

bilo je vrlo malo pa je i to razlog to se o televiziji nije razmiljalo

kao o sredstvu za prijenos in'orma!ija. "o je razdoblje domina!ije

radija, a u kinima su se emitirali %lmski $urnali. De%nitivnorođenje televizije kao najmoćnijeg medija dogodilo se u ;meri!i

nakon Drugoga svjetskog rata. Codine /24M. u 9;D-u tri

televizijske mre$e prenosile su tradi!ionalnu baseball utakmi!u

između mornari!e i vojske.

Page 27: Karakteristike televizije

8/9/2019 Karakteristike televizije

http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 27/96

Codine /24?. u ;meri!i bilo je televizijskih prijamnika 4

 "N mre$e (;5=, 65=, =59 i Du 0ont) nudile su ukupno / sati

programa, i to uglavnom u prime timeu, u najgledanijem terminu.

8d sportskih prijenosa najpopularniji su bili prijenosi boksačkihmečeva.

7 9jedinjenim Dr$avama, razdoblje između /24?. do /243.

obilje$io je potroački boom. &z čarapa se vadi uteđevina

prikupljena za vrijeme rata. 6akon godina krize i odri!anja

;merikan!i kupuju kuće, automobile, televizore. Dok je /24?. u

;meri!i bilo tisuća televizijskih prijamnika, samo /243. prodanoih je gotovo milijun. "rideset televizijskih postaja emitira program

u /M saveznih dr$ava. *a razliku od Nelike 5ritanije u kojoj se

televizija od početka razvija kao javni servis, u 9;D-u četrdesetih

godina rađa se komer!ijalna televizija, a 4 televizijske mre$e

(=59, 65=, ;5=, Du 0ont+) bore se za gledatelje. #omisija

zadu$ena za izdavanje li!en!ija (K==) već je /24?. izdala čak +4li!en!ije novim televizijskim postajama. 7 agen!ijama za

oglaavanje otvaraju se 8djeli za televizijske reklame koje prodaju

televizijsko vrijeme. :rogram postaje sve bogatiji, a mnoge

emisije radijskog programa sele se na televiziju. :rva in'ormativna

emisija televizijskih vijesti pojavila se na =59-u /24?. godine 7

početku se emitiraju četvrtkom, petkom i subotom. Nijesti 3:;

)elevision Ne2s trajale su /M minuta, a mogle su se vidjeti jedino

u 6eJ Torku. "adanje subotnje vijesti poistovjećuju se s

Douglasom EdJardsom, prvim poznatim radijskim novinarem koji

& *u +ont je televizijska mrea nazvana prema osniva-u *u +ontu koji je eksperimentirao s televizijom jo &'(ihgodina. /odine 1$06. *u +ont ima tri postaje 2ashington, #ittsurgh i 4e ork7

Page 28: Karakteristike televizije

8/9/2019 Karakteristike televizije

http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 28/96

 je s radija preao na televiziju. "ada je pronađena 'ormula

američkih vijesti po kojoj je za televizijski medij va$na

personalnost voditelja, tzv. anchora, sidraa emisije. 8sobnost

voditelja time postaje bitna odredni!a televizijskih vijesti u;meri!i pa Douglas EdJards ubrzo počinje voditi i vijesti

četvrtkom. 6aime, različita uloga koja je dana voditelju u ;meri!i i

u Europi, jedno je od va$nih obilje$ja koje je utje!alo i na

različitosti u razvoju $anra televizijskih vijesti. Druga osobitost

vezana je uz komer!ijalnu stranu. 7 Nelikoj 5ritaniji in'ormativni

televizijski program razvijao pod okriljem 55=-ja koji je jo /2+?.de%niran kao javna korpora!ija, u 9jedinjenim Dr$avama zakoni

tr$ita utje!ali su na razvoj televizije i ona se otpočetka razvija

kao komer!ijalna pa je to jo jedna posebna odredni!a televizije u

;meri!i. ;meričke vijesti na početku svog razvoja imale su i svoje

sponzore. "ako na primjer, ubrzo nakon =59-a, s vijestima starta

65=-ov program 3amel Ne2s 3aravan, koji je vodio <ohn =ameron

9Ja>ze, a sponzor emisije je poznati proizvođač !igareta =amel.

 "ih se godina televizija razvija munjevito na svim područjima. 7

televizijskom mediju okuavaju se poznati novinari iz tiska i radija.

 "ako je, na primjer, kolumnist njujorkog lista Dail9 Ne2s  Ed

9ullivan domaćin talk shoJa i postat će jedna od legendi američke

televizije. 9 radija se na televiziju sele gotovo sve uspjene

emisije i $anrovi, a otkrivaju se i novi, spe!i%čno televizijski

$anrovi. /242. emitirana je prva kriminalistička serija, a zatim i

prva Jestern serija (%apalong 3assid9 ). 5ilo je to zlatno doba

televizijske drame iako je njihova proizvodnja za dananje

Page 29: Karakteristike televizije

8/9/2019 Karakteristike televizije

http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 29/96

pojmove nezamisliva. 9vaka epizoda prikazivala se uživo  iz

 jednostavnog razloga to u to vrijeme nije bilo magnetoskopa,

uređaja za snimanje elektroničke slike i odgođeno emitiranje. &

kultna serija # love uc9 koja se emitirala punih + godina, snimalase studijski s tri kamere i prenosila izravno.

&zravno prenoenje televizijskog programa spe!i%čnostt je

televizijskog medija, pa se trenutačnost, istodobnost i

pravodobnost navode kao bitne značajke televizije. (0!1ueen,

+/+3) 7pravo je ta odredni!a medija iznjedrila brojne

televizijske $anrove, izdvajajući kao izrazito va$an televizijski $anrtelevizijske vijesti, te ostale u$ivo prenoene in'ormativne

emisije te prijenose događaja koji sadr$e bitno in'ormativnu

'unk!iju.

Danas i one emisije koje se snimaju unaprijed nastoje ostvariti

dojam prijenosa u$ivo kako bi se proizveo dojam da se to to

gledamo događa ba sada. #ao primjer mo$emo navesti kvizove<ilijunaša ili =edan protiv sto ili in'ormativnu emisiju atinicu.  "o

su na primjer, emisije koje se snimaju unaprijed, ali se su

realizirane tako da u svojoj izvedbi, kod gledatelja namjerno

ostavljaju dojam da se prenose izravno.

Page 30: Karakteristike televizije

8/9/2019 Karakteristike televizije

http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 30/96

Ekspanzija informativnih programa

0oć televizije kao medija kojim se mo$e prenijeti poruka

velikom broju prostorno rasutih pojedina!a, prvi su u 9jedinjenim

Dr$avama počeli shvaćati političari. "ako su na primjer /243. i

Demokratska i Republikanska stranka odr$ale konven!iju u

:hiladelphiji. 6aime, :hiladelphia je već tada imala televizijsku

postaju koja je koaksijalnim kabelom bila povezana sa svim većim

gradovima u istočnom dijelu 9;D-a.

Codine /2M/. televizijska slika prvi je put stigla do obala

:a!i%ka - iz 9an Kran!is!a je prenosila govor predsjednika

 "rumana na mirovnoj kon'eren!iji s <apanom.

:edesete godine u ;meri!i prate nastojanja antikomunističke

desni!e da utječe na programsku i kadrovsku politiku televizijskih

mre$a. 0akartistički re$im otkrivao je komuniste u svim

s'erama javnog $ivota i zabranjivao im rad. 3rveni su pronala$eni

i u Holl>Joodu i na 5roadJa>u, izvlačili se dosjei, javno optu$ivali.

6a red je dola i televizija. Codine /2M. izlazi publika!ija =rveni

kanali &zvjetaj o komunističkom utje!aju na radio i televiziju

(Dohert>, +.), koja se uglavnom sastojala od popisa sto

pedeset gluma!a i ostalih televizijskih djelatnika s navodnim

vezama s ljevi!om. "ako je počela dekada političkih !rnih lista na

američkim televizijskim mre$ama. 6epo$eljni glum!i moraju

napustiti "N serije, a drugi ih naputaju zbog protesta prema

postojanju takvih lista. & u takvu ozračju jedno veliko novinarsko

ime EdJard R. 0urroJ (/23-/2?M) vodi borbu protiv takve

Page 31: Karakteristike televizije

8/9/2019 Karakteristike televizije

http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 31/96

politike i takva re$ima. @ini se da je zahvaljujući njegovu

anga$manu i nizu kritičkih emisija pod nazivom ;ee it no2, 9enat

ukinuo #omisiju za protuameričku djelatnost koju je osnovao

 <oseph 0!=arth>, a koja je stajala iza tih listi. 8 toj borbi zaslobodu izraza u američkim medijimCodine +M. snimljen je i %lm

pod nazivom Paku noć i sretno koji je re$irao Ceorge =loone>.

7logu EdJarda R. 0urroJa u %lmu glumi David 9traitharn, a

Ceorge =loone> pojavljuje se u ulozi produ!enta emisije.

 "elevizijski novinar čiji se utje!aj u ;meri!i mo$e usporediti s

EdJardom 0urroJom je alter =ronkite (/2/?-+2). alter=ronkite počinje televizijsku karijeru /2M/. godine. 6jegova se

slava u američkim razmjerima mo$e usporediti sa slavom

američkih zvijezda. 8d /2M/. do /2?+. alter =ronkite je voditelj

=59-ova nedjeljnog sa$etka, a godine /2?+. preuzeo je vođenje

=59-ove sredinje in'ormativne emisije 3:; 8vening Ne2s koju je

uređivao i vodio + godina. & danas se smatra da je alter=ronkite bio najutje!ajniji novinar u povijesti američke televizije.

5io je protivnik američkog anga$iranja u Nijetnamskom ratu pa je i

njegovo stajalite pridonijelo da je javno mnijenje sve vie

zahtijevalo prekid rada i povlačenje ;merikana!a iz Nijetnama.

6aime, dok su pravila novinarske pro'esije tra$ila objektivnost u

izvjetavanju, osobe poput =ronkita imale su pravo na iznoenje

svojih stajalita. 9 njim je de%nitivno počela era koju je označila

liberalna orijenta!ija u sredinjim na!ionalnim vijestima. Dijelom

 je =ronkiteovu golemom utje!aju na američku javnost pogodovalo

i ozračje koje je donio <ohn K. #enned>. 6aime, u to vrijeme

Page 32: Karakteristike televizije

8/9/2019 Karakteristike televizije

http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 32/96

;merikan!i pokazuju izrazito zanimanje za televizijski program, a

prije svega za in'ormativni program. #enned> je znao koristiti

medij pa su ga u javnosti nazivali i  prvim televizijskim

 predsjednikom.

:rema tumačenju svih stručnjaka, televizijski prijenos

predsjedničke debate 6iQona i #enned>ja donio je #enned>ju

odlučujuću prednost u broju glasova na izborima. *animljivo je da

su sluatelji radijskog prijenosa debate dali prednost 6iQonu, a

televizijski gledatelji #enned>ju. #enned> je u pravom smislu znao

iskoristiti televizijski medij i bio je toga izrazito svjestan. 7njegovu mandatu američka televizija je prvi put počela redovito

prenositi predsjednikove press kon'eren!ije. 9nimke tih tiskovnih

kon'eren!ija i dan danas svjedoče koliko je #enned> bio vjet u

prezentiranju vlastita lika.

9ve do #enned>jeve ere nije se moglo zamisliti da emisija

vijesti traje vie od /M minuta. "N postaje odbijale su određenojtemi posvetiti vie od jedne minute iz straha da bi svako

prekoračenje bilo dosadno.

:očetkom ezdesetih, ba za vrijeme #enned>jeva

predsjednikovanja, sredinja emisija vijesti na američkim "N

mre$ama produljena je s /M na minuta. 7 to vrijeme i

menad$ment počinje shvaćati da su vijesti zr!alo "N mre$e te dasu upravo vijesti te koje mogu privući gledatelja da odabere kanal

 jedne od "N mre$a. & ne samo to, potreba da se pojedinim

vijestima da vie prostora te objasni i analizira, utje!ala je na

pojavu in'ormativnih magazina tzv. programa aktualnosti >current 

Page 33: Karakteristike televizije

8/9/2019 Karakteristike televizije

http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 33/96

a0airs program1.  <edan od najpoznatijih magazina u 9;D-u ?'

minutes nastao je na tragovima već spomenute američke emisije

;ee it no2. &stra$ivački magazin ?' <inutes prikazuje se na =59-u

neprekidno od /2?3. godine.

Slika 1.1.%. Tele#i$i%ske #i%esti ( Veliko% +ritani%i

Od lmskih žurnala do televizijskih vijesti

9ve do pojave magnetoskopa, unatoč koritenju elektroničkih

kamera za izravne prijenose bilo je uobičajeno da se događaji

snimaju %lmskim kamerama i kasnije reprodu!iraju. =ijela

pro!edura razvijanja %lma trajala je mnogo du$e, svaki je %lm

morao na razvijanje u laboratorij, a onda se tek montirao i

pripremio za emitiranje. 0noge zemlje imale su tradi!iju

proizvodnje %lmskih $urnala koji su se emitirale u kino

dvoranama, pa su se tako i u Hrvatskoj, u kinima a kasnije i na

televiziji prikazivale @ilmske novosti. 7 televizijski razvijenijim

zemljama, nakon && svjetskog rata proizvodnju %lmskih $urnala

preuzimale su televizijske kuće.. Da bi upotpuno kvalitetu svog

programa koju su uglavnom činili izravni prijenosi iz ;leQandra

:ala!e studija, 55= je osnovao odjel koji je proizvodio priloge na

%lmu. Lurnali su sadr$avali in'orma!ije o aktualnim događajima, a

trajanje priloga bilo je dulje nego u kino $urnalu. Kilmskomkamerom snimali su pratili su političke događaje, ali i nesreće,

po$are, poplave. 7 monta$i se dodavao popratni tekst, nara!ija

spikera, 7kupno trajanje jednog 55=-ijevog bilo je /M minuta. 55=

 je $urnale redovito proizvodio i emitirao od /243-/2M4. godine.

Page 34: Karakteristike televizije

8/9/2019 Karakteristike televizije

http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 34/96

6akon /2M. kada je, nakon televizijskog prijenosa krunidbe

kralji!e Elizabete, televizija de%nitivno priznata kao najjači medij,

pokazala se potreba za dnevnom in'ormativnom emisijom. 8djel

vijesti (Ne2s Division) koji je do tada proizvodio samo radijskevijesti, pod svoje okrilje uzima 8djel $urnala (Ne2sreel1  i tako

nastaje velika redak!ija koja će /2M4. proizvesti i prvu dnevnu

in'ormativnu emisiju koja je nazvana Ne2s and Ne2sreel koja se

izravno emitirala, tj. spiker je izravno čitao vijesti to mu je

pru$alo mogućnost da objavi najnoviju in'orma!iju.

 "elevizijske vijesti 55=-ija tog vremena bile su podvrgnutestrogim pravilima koja su vrijedila i za radijske vijesti. 9adr$aj

vijesti bio je uglavnom posvećen međunarodnim i domaćim

zbivanjima. 8sim izvjetavanja o događajima u 7jedinjenom

#raljevstvu i zemljama =ommonJealtha, bilo je i dosta vijesti iz

9jedinjenih Dr$ava, prevladavale su unutarnjopolitičke i

gospodarstvene teme, novosti u knji$evnosti, umjetnosti,znanosti, a posebno su se redovito pratile aktivnosti kraljevske

obitelji. 9matralo se da duhovitim i laganim pričama nije mjesto u

vijestima, a strogo je bila zabranjena upotreba slikovitih pridjeva

(9!hlesinger, /23). Dakle, ako vijesti promatramo u podjeli na

tzv. hard ne2s  i sot ne2s, mo$e se reći da su prevladavale

tvrde (hard ne2s), udarne vijesti s ozbiljnijim sadr$ajem.

&nzistiralo se na stopostotnoj točnosti in'orma!ija. 0eđutim,

inzistiranje da svaka vijest mora imati i slu$benu potvrdu ili

potvrdu neke agen!ije, katkad je dovodila do apsurda. @ak i u

situa!ijama kada su 55=-jevi reporteri bili svjedo!i događaja, a

Page 35: Karakteristike televizije

8/9/2019 Karakteristike televizije

http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 35/96

događaj je bio snimljen kamerom, vijest se nije smjela objaviti

prije nego to je potvrde agen!ije (0!1ueen, +//).

9lika je u to vrijeme uglavnom slu$ila za pokrivanje teksta koji

 je čitao spiker ili čitač vijesti (ne2sreader1.Nijesti pod nazivom

Ne2s and Ne2sreel emitirale su se iz londonskog studija

;leQandra :ala!e, a čitao bi ih Ri!hard 5aker. &male su

prepoznatljivu pi!u na kojoj se vidio 6elsonov stup, a najavljivao

bi ih Ri!hard 5aker poznatom rečeni!om 8vo je ilustrirani

sa$etak vijesti, popraćen najnovijim snimkama događaja iz zemlje

i svijeta. (%ere is an illustrated summar9 o the ne2s. #t 2ill e

ollo2ed 9 the latest flm o events and happenings at home and

aroad."1. 

7 55=-jevoj emisiji vijesti u početku se, u kadru, nije mogao

vidjeti najavljivač vijesti. Pi!a čitača vijesti nisu se pokazivala jer

 je 55= smatrao da to ugro$ava dojam nepristranosti. 9ve vijesti

bile su u potpunosti ilustrirane slikom, a ako pokretnih slika nijebilo, stavljala se zemljopisna karta ili 'otogra%ja..

:rve 55=-jeve ilustrirane vijesti koje su pokazale voditelja

emitirane su 4. rujna /2MM., samo /3 dana prije početka

emitiranja vijesti &"6-a. :rvi voditelji bili su Ri!hard 5aker i

#enneth #endall. 6o, bilo je to daleko od američkog stila stavljanja

voditelja u prvi plan jer voditelji 55=-jevih vijesti nisu bilipredstavljeni, a vidjeli su se samo na početku, za vrijeme čitanja

najava glavnih vijesti.

Televizijske vijesti !-ja - odstupanje od strogih pravila

3 889 elevision 4es ; 4esreel, 5. srpnja 1$50., .apts.uk<spe=i!i=).htm

Page 36: Karakteristike televizije

8/9/2019 Karakteristike televizije

http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 36/96

55= je počeo mijenjati stil svojih vijesti pod utje!ajem

konkuren!ije, komer!ijalne televizije. &"N je prva komer!ijalna

televizija u Europi. :od svojim okriljem &"N je osnovao i servis

televizijskih vijesti &"6 (&ndependent "elevision 6eJs) koji je $elioizgraditi prepoznatljivi stil. :reuzevi iskustva američkih vijesti,

prije svega ;5=-a i =59-a, &"6 je promovirao osobnost voditelja i

prihvaćala se tvrdnja da vijesti mogu privući gledatelje ako se

istaknu i neki spe!i%čno televizijski elementi vijesti. 7 &"6-ovim

vijestima česta su javljanja reportera s mjesta događaja, njeguje

se agresivni stil intervjua, sastavni dio emisije su i tzv. topleljudske priče. "ada se u Nelikoj 5ritaniji prvi put uvodi termin

ne2scaster - izvođač vijesti, to je najsličnije terminu anchor  koji

se koristi u 9;D-u. Robin Da>, poznati ne2scaster &"6-ovih vijesti,

smatrao je da je voditelj treba postati poznat gledateljima, jer uz

pro'esionalni pristup i anga$iranost, voditelj povećava zanimanje

gledatelja za vijesti. 7pravo se Robin Da> proslavio intervjuima u

kojima nije tedio ni e'ove dr$ava. :renerazio je !ijelu javnost

kada je u vrijeme zategnutih odnosa između Nelike 5ritanije i

Egipta /2M. godine, upitao egipatskoga predsjednika 6asera

hoće li priznati pravo &zraela na postojanje. 6aser mu je spočitnuo

da donosi napreča! zaključke, a Da> je otro odgovorio 6e, ja

postavljam pitanje.. 5ilo je to, u to vrijeme, doista neuobičajeno.

Danas je u Nelikoj 5ritaniji takav stil intervjua uobičajen. :oznati

televizijski voditelj 55=-ja <erem> :aQman /22. u emisiji

Ne2snight,  /+ je puta ministru unutarnjih poslova 0i!haelu

HoJardu postavio isto pitanje.4 "aj intervju smatra se jednim od0 http:<<nes.=.=o.uk<1<hi<programmes<nesnight<nesnight&5<01%&56$.stm

Page 37: Karakteristike televizije

8/9/2019 Karakteristike televizije

http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 37/96

naj$ećih televizijskih intervjua i moguće ga je vidjeti na 55=-

 jevim internetskim strani!ama. 0nogi su tada predviđali da će taj

intervju poljuljati političku karijeru 0i!haela HoJarda, međutim to

se nije dogodilo. &z takvog načina intervjuiranja iznjedrio se i jednaod podvrsta talk shoJa, tzv. intervju jedan na jedan za to je

primjer u Nelikoj 5ritaniji politički talk shoJ %ard )alk , a u

Hrvatskoj 6edjeljom u +.

7 povijesti "elevizije *agreb također bilo je novinarskih li!a s

ekrana koje je publika pamtila po njihovoj osobnosti. &van Hetri!h

bio je, kako se spiker, voditelj prvog Dnevnika koji je emitiran+2.U& /2M?. godine, drugog dana eksperimentalnog programa

 "elevizije *agreb. u kojem su Dnevnik počeli voditi novinari tj.

uredni!i počelo je s emitiranjem /2., a prvi voditelji bili su

8brad #osova!, Ceza 9tantić i Nladimir Kučija. 9pikeri poput

Cordane 5onetti koji su se pojavljivali u in'ormativnim emisijama

 =učer danas sutraA

  i kasnije u Dnevniku?

  stekli su velikupopularnost među gledateljima. <edan od novinara koji je obilje$io

pionirsko vrijeme "elevizije *agreb bio je *vonko Peti!a poznat po

prvim satelitskim javljanjima, prijenosima astronautskih misija,

:rakog proljeća i okupa!ije @ehoslovačke, vanjskopolitičkim

analizama i komentarima o bliskoistočnom sukobu. *vonko Peti!a

bio je jedna od najpopularnijih političkih novinara druge polovi!e

?-ih i sedamdesetih godina. Neliki iskorak čini i pokretanjem

5  Jučer danas sutra prva je dnevno in!ormativna emsija koju je redovito proizvodila elevizija >agre? rvi puta jeemitirana u listopadu 1$63. kao tjedni pregled zivanja, od listopada 1$60. pretvorena je u dnevnu in!ormativnuemisiju koja se emitirala u ranom ve-ernjem i kasnom ve-ernjem terminu.6 Od uspostavljanja zajedni-kog programa @(a 1$5$., redovito emitiranje Dnevnika preuzela je elevizija8eograd. Od sije-nja 1$6). po-inje proizvoditi svoj Dnevnik  utorkom, a od 1$6%. godine svakodnevno. Od 1$)3.godine po-eo se prakti=irati voditeljski tip sredinje emisije.

Page 38: Karakteristike televizije

8/9/2019 Karakteristike televizije

http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 38/96

dokumentarno-magazinskih emisija (!urrent aSairs) od kojih je

najzapamćenija emisija ;top (/2?2-/2?). 9til *vonka Peti!e bio

 je prepoznatljiv, a komentari imali veliki utje!aj na gledatelje.

6jegove odjave u emisijama obavezno su zavravale pozdravomHvala na pa$nji. Noditeljski tip emisja Dnevnik u kojem su

Dnevnik počeli voditi novinari tj. uredni!i počelo je s emitiranjem

/2., a prvi voditelji bili su 8brad #osova!, Ceza 9tantić i

Nladimir Kučija. :o osobnom pristupu vođenju Dnevnika gledatelji

pamte 0iroslava Pilića (/24-/23), kojeg se pamti i po tome to

 je prvi u studio Dnevnika donio mrkvu i povrće s tr$ni!e i na tajnačin ilustrirao rast !ijena. #rajem osamdsetih pro%lirao se i stil

tzv. "rećeg Dnevnika koji se emitirao u kasnijim večernjim

satima poslije ++ h. <edna od uredni!a koja je dala pečat "rećem

Dnevniku bila je 0irjana Rakić koja je kao vanjskopolitička

novinarka toj emisiji dala međunarodni iht koji se prepoznavao

po dinamičnoj i zanimljivoj obradi vijesti i tema iz svijeta.

Slika 1.1.$. )o, tele#i$i%ske slike

Drutvena 'unk!ija televizije i njezin utje!aj na javnost i javno

mnijenje prije svega se mogu promatrati kroz utje!aj koje je imalo

televizijsko prenoenje nekih događaja na televiziji, prije svega u

televizijskim vijestima. #roz prizmu moći televizijske slikemoguće je proučavati kampanju za ljudska prava početkom

ezdesetih godina u 9;D te donoenje *akona o građanskim

pravima /2?4., kojim su ;'roamerikan!i /2?M. dobili pravo glasa.

Page 39: Karakteristike televizije

8/9/2019 Karakteristike televizije

http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 39/96

&ako je za te liberalne zakone, zasluge mogu pripisati i

predsjedniku <ohnsonu, nije mogao rijeiti jednu drugu krizu koju

 je naslijedio od svojih prethodnika G rat u Nijetnamu. ; na njegovu

odluku da se vie ne kandidira za drugi predsjednički mandatutje!ale su porazne ankete prije izbora na koje je utje!ala, između

ostalog, i moć televizijske slike.

Codine /2?M. na televiziji su prikazane i snimke iz Nijetnama

koje američke marin!e nisu predstavile u najboljem svjetlu. #ada

 je /2?M. =59 u vijestima slikom posvjedočio kako američki marin!i

pale sela i ubijaju !ivile, predsjednik P>ndon <ohnson ljutito jenazvao predsjednika =59-a i !ijelu televizijsku mre$u proglasio

izdajničkom. 

7 godini u kojoj je ubijen !rnački vođa 0artin Puther #ing,

ubijen demokratski kandidat za predstojeće izbore Robert

#enned>, odr$ala se /2?3. u =hi!agu #onven!ija Demokratske

stranke. #onven!iju su pratili antiratni prosvjedi koji suistovremeno bili i podrka anti-ratnoj opozi!iji u samoj stran!i.

@ikaka poli!ija intervenirala je silom i vie slučajeva prekoračila

ovlatenja. 9ve su to bilje$ile televizijske kamere, američke tv

mre$e prenosile u$ivo, a prosvjedni!i, svjesni kamera oko sebe,

skandirali "he hole orld is Jat!hingV (=ijeli svijet nas

gledaV) (Citlin, +.). "odd Citlin, i sam sudionik studentskihprosvjeda, u istoimenoj knjizi govori o političkim previranjima ?-

ih i ulozi medija koji su u početku ignorirali studentske prosvjede,

)  http:<<.museum.tv<ar=hives<etv<B<htmlB<vietnamonte<vietnamonte.htm

Page 40: Karakteristike televizije

8/9/2019 Karakteristike televizije

http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 40/96

a onda u njima otkrili medijsku robu, a od nekih sudionika

prosvjeda učinili televizijske zvijezde otuđivi ih od baze.

7 Europi takiođer ima primjera za koje se mo$e reći da je

televizija odigrala va$nu ulogu u razvoju demokra!ije. :rako

proljeće iz /2?3. jedan je od primjera kada su se dr$avni radio i

televizija nali u ulozi glasa naroda i demokratske javnosti. <edan

od razloga sovjetske vojne interven!ije /2?3. u tadanjoj

komunističkoj @ehoslovačkoj bilo je i to to je, za tadanje

pojmove, liberalni re$im ukinuo !enzuru na televiziji. 5ivi direktor

@eke televizije &vo 0athe3  konstatira da su, u pokuaju dijelanaroda da re'ormira rigidni, birokratski, komunistički sistem,

mediji, uključujući i televiziju, sudjelovali u otvaranju javne

rasprave o najva$nijim pitanjima prethodnog komunističkog

re$ima. "elevizija je igrala kru!ijalnu ulogu jačanja narodnog duha

i otpora, sve do sovjetske invazije, kolovoza /2?3. godine.

(Neljanovski, +M./2?.). :oslije guenja :rakog proljeća medijisu bili izrazito kontrolirani od vlasti. 6i izrazita !enzura nije zatrla

otpor koji je !ijelo vrijeme ipak tinjao. &skra se zapalila ponovno,

dvadeset i jednu godinu poslije, u vrijeme 5arunaste revolu!ije

/232. godine. "ada je televizija izravno prenosila masovne

prosvjede u glavnim gradovima @ehoslovačke. 8vaj primjer

djelovanja medija koji prepoznaje sebe kao glas najire javnosti,

koji otkazuje poslunost nedemokratskoj vlasti, primjer je koji

zaslu$uje posebno proučavanje, ka$e u svojoj opse$noj knjizi o

 javnoj televiziji Rade Neljanovski (+M./2.), te dodaje da je

% Cvo +athe io je direktor Deke televizije 1$$3.(1$$%.7? u tom razdolju zailjeena su znatna ulaganja utehnologiju i zaavne programe te relativno male promjene u in!ormativnom programu.

Page 41: Karakteristike televizije

8/9/2019 Karakteristike televizije

http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 41/96

slučaj čehoslovačke radio-televizije utoliko zanimljiviji zato to se

kosi s pro'esionalnim pravilom da mediji ne trebaju zastupati neku

od strana u političkim borbama i to je poslije takvih djelovanja

medije obično teko vratiti u kolosijek objektivnosti inepristranosti.

:rimjer @eke televizije za nas je vrlo zanimljiv jer je u toj

zemlji moć televizijske slike vie puta utje!ala na razvoj političkih

događaja u toj zemlji. 6akon /2?3. i /232. vrlo sličan s!enarij

ponovio se u prosvjedima krajem +. i početkom +/. godine.

:otkraj devedesetih Nijeće za radio i televiziju postavlja novoga

direktora televizije <iWXja Hodača. 6eki njegov dolazak na čelo

@eke televizije i dan danas tumače pokuajima restrukturiranja

 javne televizije, a drugi stavljanjem televizije pod izravnu apu

politike. & dan danas događaji koji su slijedili predmet su polemika

i gotovo !rno-bijelih interpreta!ija. 9mjene i imenovanja novih

čelnika, pogotovo nove uredni!e &n'ormativnog programa,izazvalo je nezadovoljstvo zaposlenih koje je kulminiralo i dovelo

početkom +/. do sveopćeg trajka zaposlenih na televiziji koji

su predvodili novinari i zaposleni!i &n'ormativnog programa. :iući

o tom događaju, <an @ulik u knjizi 0ediji u Europi (+4.) ka$e

da su zaposleni!i @eke televizije izmanipulirali javnost :obunjeni

zaposleni!i počeli su emitirati izvjetaje s velikim emo!ionalnimnabojem, zauzeli su televizijske ekrane za svoje vlastite interese.

:ovezani s oporbenom strankom iskoristili su nezadovoljstvo

građana trenutačnom Nladom i izveli 3. građana na

prosvjede na uli!ama :raga protiv navodnih pokuaja da se slomi

Page 42: Karakteristike televizije

8/9/2019 Karakteristike televizije

http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 42/96

neovisnost @eke televizije. (@ulik, +4.M). 7skoro su ekrani

ipak stavljeni pod kontrolu, a na njima su se emitirali telopi s

priopćenjima. ; na uli!ama, na ekranima su se emitirale vijesti

koje su proizvodili novinari zabarikadirani u zgradi televizije.Crađani su u velikoj većini poduprli prosvjednike, a snimke koje su

se prenijele irom svijeta pridonijele su naklonosti inozemne

 javnosti. Nećina tekstova o ovom događaju danas ipak govori kao

o arhetipu politiziranog upravljanja javnom televizijom.2 Hodač je

na kraju dao ostavku, a :arlament je pod pritiskom javnosti

promijenio način imenovanja Nijeća koje imenuje glavnogdirektora. &ako to samo po sebi ne jamči neovisnost, uvedena je

prin!ip prema kojem se članovi Nijeća biraju iz udruga !ivilnog

drutva.

Slika 1.1.1'. Ja#na tele#i$i%a na (dar( komerci%ali$aci%e

:rvi direktor 55=-ja 9ir <ohn Reith jo je /2+M. ustvrdio da jeuloga javnog servisa obrazovati, zabavljati i in'ormirati na

prin!ipima nepristranosti i ravnote$e. Reithov naputak uao je u

sve dokumente 55=-ja, ali naao je mjesto i u zakonima mnogih

 javnih televizija u Europi, pa tako i u programskim načelima HR"-

a./ "a opća načela valjana su, ali se poimanje kako obrazovati,

zabaviti i in'ormirati mijenjalo, kao to su se mijenjao i izbortelevizijskih emisija u rasporedu emitiranja, te njihova izvedba na

ekranu. 6a promjene su zasigurno utje!ale i političke, ekonomske

i drutvene prilike, ali i razvoj tehnologije.$ elevizija u Europi, zakonodavstvo, javne politke i neovisnost, >agre, Cnstitut Otvoreno drutvo, &''5.1' Bidi Programska načela i obveze, >akon o F(u, &''3. godine

Page 43: Karakteristike televizije

8/9/2019 Karakteristike televizije

http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 43/96

Nrlo otra konkuren!ija komer!ijalnih televizija dovela je javne

televizije u borbu za opstanak. :ritisak komer!ijalnih televizija, a u

posljednji godina i &nterneta, prisilio je javne televizije da krenu u

borbu za gledatelje. :red javnom televizijom je izazov daproizvedu gledane programe koji su kvalitetni i kvalitetne

programe koji su gledani. #onkuren!ija prisiljava javni servis da

svoje sadr$aje sve vie komer!ijalizira, s druge strane opasnost

predstavlja i zbog tehnolokih promjena, sve 'ragmentiranije

tr$ite i sve manja gledanost pojedinačnih kanala. "elevizijskom

programu sve vie konkuriraju i internet portali koji, svojim videosadr$ajima, televiziji i novinama preotimaju dio publike.

7 nedavnoj povijesti javne televizije, u doba deregula!ije i

pojave komer!ijalnih televizija u *apadnoj Europi, javne televizije

već su se suočavale s opasnoću gubitka gledatelja. 6iz je

primjera zemalja da je javna televizija unatoč velikoj konkuren!iji,

zadr$ala primat i prije svega kredibilitet.7 Nelikoj 5ritaniji, duopol javne i komer!ijalne televizije, postoji

od /2MM. godine. <avna televizija s najduljom tradi!ijom, 55=,

stalno se nalazi pred novim izazovima kako sačuvati nepristranost

i ravnote$u, dva ključna prin!ipa 55=-jeva izvjetavanja. "ijekom

vladavine konzervativa!a u Nelikoj 5ritaniji (/22-/22) bilo je

pokuaja da se 55=-iju nametne politička kontrola. <edan odrijetkih trenutaka kada se Nlada izravno umijeala u rad 55=-ja

bila je Kalklandska kriza (/23+). Nlada 0argharet "hat!her uvela

 je vojnu !enzuru vijesti, a bilo je zabranjeno praviti intervjue s

obiteljima poginulih vojnika. 7natoč tome, 55=-jevi novinari nisu

Page 44: Karakteristike televizije

8/9/2019 Karakteristike televizije

http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 44/96

htjeli rabiti izraze kao to su nai, naa vojska, neprijatelj, već su

upotrebljavali izraze kao to su britanske trupe, argentinske

snage. (0atković, /22M./34)

7 6jemačkoj dva javna kanala, ;RD i *DK//, godinama su dr$ali

prevlast po gledanosti svojih in'ormativnih emisija iako je glavni

konkurent R"P ulo$io znatan nova! upravo u &n'ormativni

program. "o ne znači da se emisije vijesti javnih televizija nisu

promijenile pojavom komer!ijalnih kanala vijesti komer!ijalnih

televizija. :rije svega, usmjerile su ih da vie razmiljaju i o načinu

kako na televizijski zanimljiv način obraditi temu. 0eđutim, kadase glavna in'ormativna emisija *DK-a %eute  počela intenzivno

komer!ijalizirati i juriti za atraktivnim sadr$ajima, izgubili su

gledatelje, pa je prvi put R"P pretekao po gledanosti in'ormativne

programe *DK-a. *animljiv primjer televizijskih vijesti koje neki

kritičari proglaavaju zastarjelim je ;RD-ova sredinja

in'ormativna emisija. 6aime, u ;RD-ovoj emisiji )ageschau i daljepostoje spikeri koji čitaju vijesti i in'orma!ije i u prezentiranju

vijesti nema ničega osobnog. 6o ;RD-ov )ageschau  po broju

gledatelja jo je uvijek najgledaniji u 6jemačkoj. 6aime, velik dio

gledatelja u 6jemačkoj vjeruje ba takvim vijestima.

#ada je riječ o televizijskom programu, ;RD i *DK imaju

zabranu međusobne konkuren!ije i obvezu kompatibilnosti. 7

11 @avna televizija u 4jema-koj, za razliku od drugih europskih zemalja, ustrojena je na reginalnom na-elu. Strah odmoguGeg ponovnog ujanja na=izma, uzrok su to savezni=i nakon CC svjetskog rata, nisu dozvolili da se =entraliziraradiodi!uzni sustav i da radijski i televizijski program ude pod nadzorom jednog sredita, pa je uvedende=entralizirani model prema kojem je radiodi!uzija stavljena u nadlenost saveznih zemalja. ako je A* osnovan1$5'. godine kao zajedni=a $ javnih radiotelevizijskih poduzeGa, a nakon ujedinjenja 4jema-ke pridodana su mu jodva. *rugi kanal javne televizije >*H7 osnovan 1$61. po ustroju je lii europskom modelu jer iz jednog grada+ainza7 emitira in!ormativni program za =ijelo podru-je 4jema-ke.

Page 45: Karakteristike televizije

8/9/2019 Karakteristike televizije

http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 45/96

praksi to izgleda tako da svoje udarne televizijske vijesti *DK

emitira u /2 sati, a ;RD u + sati. "ime se uvećava obveza da se

 javnost in'ormira. &ako ;RD-ov televizijski Dnevnik   ()ageschau1

danas prati manje gledatelja nego nekad, uredni!i su shvatili da jedananja publika drugačija i prilagodili izdanje različitim medijima

i plat'ormama.

9lika /././/. "ages!hau na različitim plat'ormama

#zvor$Brezentacija 4+Da na 8:Covoj Ne2s 4sseml9 &''.

6akon to su se jednom u 'azi razvoja oduprli komer!ijalnim

televizijama, danas ;RD-ovom in'ormativnom programu nisu

konkuren!ija samo komer!ijalne televizije nego i brojne novinske

kuće koje u dananje vrijeme donose i video vijesti na internetu,

ali i brojni spe!ijalizirani internet portali. ;RD-ov )ageschau

trenutačno vodi borbu da i dalje ostane broj /. :od imenom

)ageschau vie se ne krije samo ;RD-ov Dnevnik  nego i !jeloviti

in'ormativni program na &nternetu. :rogram Dnevnika na &nternet

portalu JJJ.tagess!hau.de je program koji pretpostavlja +4-satni

Page 46: Karakteristike televizije

8/9/2019 Karakteristike televizije

http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 46/96

!iklus. 7rednitvo ;RD-a na taj se korak odlučilo kada je uvidjelo

da su gledatelji sredinjeg ;RD-ovog Dnevnika u prosjeku starije

dobi. &stra$ivanje predstavljeno na prezenta!iji na E57-ovoj

9kuptini pokazalo je da je ?Y gledatelja sredinje in'ormativneemisije ;RD-a starije od 42 godine, a vie od polovi!e njihove

publike koja in'orma!ije prima na &nternetu mlađe je od M.

7pravo zbog toga, napravljen je iskorak. 8sim svog

televizijskog izdanja, )ageschau ima i 'ormat prilagođen televiziji,

&nternetu i mobilnim tele'onima - u trajanju od / sekundi.

Cra%čki je dizajniran prema najmanjem ekranu mobitela kako bibio razumljiv i čitljiv. Nideo vijesti )ageschau u trajanju od /

sekundi obnavljaju se radnim danom od 2 ujutro do 2 navečer

svakog sata, a vikendom 4 puta dnevno. 8vakvim tra$enjem puta

do gledatelja, u ;RD-u pokazuju svjesnost da su javni servis te da

televizija nije jediini medij u kojem nude svoje sadr$aje, nego

svoje sadr$aje prilagođavaju različitim plat'ormama i različitimmedijima.

7 tranzi!ijskim drutvima pojava komer!ijalnih televizija

nanijela je velik udara! javnoj televiziji (#ell> i sur. +4). #ao to

se dogodilo i u mnogim zapadnoeuropskim zemljama s

deregula!ijom i pojavom komer!ijalnih televizija, u većini

tranzi!ijskih zemalja pala je gledanost javne televizije, a posebi!ein'ormativnih emisija. & dok su se u zemljama *apadne Europe,

 javne televizije uglavnom oporavile i stablizirale pozi!iju, u

tranzi!ijskim zemljama pro!es preobrazne dr$avotvorne televizije

u javni servis presporo je tekao. *a to vrijeme, komer!ijalne

Page 47: Karakteristike televizije

8/9/2019 Karakteristike televizije

http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 47/96

Page 48: Karakteristike televizije

8/9/2019 Karakteristike televizije

http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 48/96

gledanost dva kanala javne televizije iznosila manje od Y.

(Neljanovski, +M./3)

@ak i u zemljama poput 9lovenije, u kojoj prijelaz iz

 jednopartijskog sustava u viestranačje nije bio tako dramatičan,

a televizija je već bila relativno liberalna, komer!ijalna je televizija

preotela gledatelje javnoj televiziji. #omer!ijalna televizija :8: "N

počela je /22M. emitirati in'ormativnu emsiju &6 Cr u /2., u

istom terminu u kojem je na programu bio Dnevnik +)* ;E.

(Paban, +/). Dok su se vodile beskrajne rasprave o

trans'orma!ije televizije u javni servis, komer!ijalna je televizijaprivukla gledateljstvo, a javna televizija u promjene je zakoračila

relativno kasno i nespremno. 5itka između in'ormativnih

programa javne i komer!ijalne televizije vodila se promjenama

termina emitiranja, s!enogra%jom i gra%čkim rjeenjima,

voditeljima (Paban, +/4). #ada je :8: "N promijenio termin

emitiranja sredinje in'ormativne emisije na pola sata ranije, u /2sati, to je niti tri mjese!a kasnije, učinila i javna televizija. 7mjesto

da iskoristi činjeni!u da im :8: "N vie ne die za vratomt i da se

čvrsto pozi!ionira u tradi!ionanom terminu emitiranja u /2.,

programsko vodstvo odlučilo se za promjenu imid$a i promjenu

termina emitiranja. 7mjesto jednog voditelja, uvedena su dva, a

sivo-modru s!enogra%ju zamijenila je !rvena (+/4). :romjene

nisu polučile rezultat, barem R"N 9loveniji. Rezultat je bio gubitak

dotadanjih gledatelja, a nove nisu privukli. 6akon dvije godine,

ponovno je vraćen kon!ept Dnevnika s jednim voditeljem, a na

povratak na stari termin emitiranja u /2. nije bilo hrabrosti. "N

Page 49: Karakteristike televizije

8/9/2019 Karakteristike televizije

http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 49/96

9lovenije stoga i dalje zaostaje za gledanoću sredinje

in'ormativne emisije &6 sata  na komer!ijalnom :8: "N-u. <ure

:engov u tekstu FA godina Dnevnika" pie da je prva prava

konkuren!ija bila veliki izazov za urednitvo Dnevnika. 6ain'ormativnu emisiju :8: "N-a koju su karakterizirale lake vijesti i

!rna kronika, odgovorili su koketirajući upravo s takvim pristupom,

iako je vrlo brzo prevladalo miljenje da se gledanost mora

izboriti vjerodostojnoću i potivanjem svega to Dnevniku nala$e

status javnog medija.(:engov, +).

&stra$ivanja gledanosti javne televizije u 9loveniji R"N9P8 i :8: "N-a koji provodi agen!ija ;C0 pokazuju da je gledanost :8: "N-

ove emisije +4 7r u travnju +3. iznosila /, / Y (;0R / Z), a

R"N 9P8 3,3 Y. Codinu dana kasnije, gledanost in'ormativne

emisije :8: "N-a u travnju +2. je ista /,/Y, a gledanost

in'ormativne emisije javne televizije 3,/Y. 7 !iljnoj skupini /3-42

godina također velika razlika. 7 travnju +2. gledanost je bila ,+Y, a R"N 9P8 4,Y. #ada se promatra udio u ukunoj gledanosti

(share) u vremenskom razdoblju od /2 do + sati, krivulja pokazje

konstantnu prednost komer!ijalne televizije./

13 #oda=i A/8 4ielsen +edia esear=h

Page 50: Karakteristike televizije

8/9/2019 Karakteristike televizije

http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 50/96

Cra%čki prikaz /.//./. Cledanost javne R"N9P8 i

komer!ijalne televizije :8: "N u 9loveniji u vremenskom

intervalu

od /2. G +.

Slika 1.1.1&. r#atska radiotele#i$i%a - transformaci%a ( %a#ni

ser#is

Hrvatska radio televizija trenutačno prolazi 'azu trans'orma!ije

iz dr$avne u javnu. 9 pojavom viestranačja, demokra!ije i

hrvatske samostalnosti, u Hrvatskoj su nastajali i nestajalitiskovine, namno$ile privatne radio postaje. <edino je Hrvatska

radio televizija devedesetih godina bila pod čvrstom kontrolom

vladajuće stranke. 7 početku, opravdanje je bio rat, a poslije, u

nedostatku konkuren!ije, uvidjelo se da je televizija medij koji se

Page 51: Karakteristike televizije

8/9/2019 Karakteristike televizije

http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 51/96

ne smije ispustiti iz ruku. &ako se od prvog *akona o HR"-u, *akon

mijenjao sedam puta, u trans'orma!iju javne televizije krenulo se

nakon parlamentarnih izbora +. godine (=ar, +?.3-/4).

:romjene su se i tada događale sporo i napreskok!e. 7 veljači+/. donesen je dugo pripremani *akon o HR"-u./4  6jegovim

usvajanjem 8dailjači i veze odvojeni su od HR"-a, a *akon je

predviđao i odvajanje Radija i "elevizije, to se na kon!u, nije

dogodilo. :rema novom *akonu, izabrano je Nijeće HR"-a u kojem

 je !ivilno drutvo imalo mogućnost utje!aja na sadr$aj H"N-a./M.

 "ada se isti!alo da je model javne televizije u Hrvatskoj, primjer uEuropi/?, te da će ovo Nijeće na najbolji način tititi interese

 javnosti. 5ilo je to prvo Nijeće u kojem nije bilo ni političara ni

predstavnika koje su izabrale političke stranke. 7 njemu su sjedili

predstavni!i ++ udruge, uz tri člana koje postavljaju predsjedni!i

Republike, Nlade i 9abora. 0eđutim, već samo konstiuiranje ovog

vijeća pratili su skandali, a javnost je imala sliku potpune

nepripremljenosti za demokratski iskorak. :rvi predsjednik Nijeća

bio je ;nte @ović koji je tri mjese!a nakon imenovanja dao

ostavku. #ako je +/. o tom tijelu pisao Njesnik, Nijeće je

izgledalo kao skupina komedijaa koji se rukovode isključivo

partikularnim interesima udruga koje zastupaju. / @inilo se da je

i u ovom Nijeću politika bila itekako zastupljena, samo to je bilo

manje transparentno tko zastupa koju političku op!iju . 8 tom

*akonu se i dan danas govori kao o dokumentu za koji mlada

10 >akon o Frvatskoj radioteleviziji, 44 1)<'115 Csto, str.%)(1'0.16 +ediji u &''1: OeGanja i natje-aji, ostavke i optue, smjene i zamjene, Bjesnik, &$. prosin=a &''1.1) +ediji u &''1: OeGanja i natje-aji, ostavke i optue, smjene i zamjene, Bjesnik, &$. prosin=a &''1.

Page 52: Karakteristike televizije

8/9/2019 Karakteristike televizije

http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 52/96

demokra!ija nije bila spremna. 6ee%kasnost ovog Nijeća bio je

argument za ponovno uvođenje političkog utje!aja./3  5iralo se

novo Nijeće, ovaj put nazvano :rogramsko vijeće HR"-a, a svih //

članova bira i razrjeava Hrvatski sabor.

Codine +. donesen je i *akon o elektroničkim medijima/2  i

izvrena privatiza!ija trećeg kanala Hrvatske televizije. "adanje

Nijeće za radio i televiziju nakon natječaja donijelo je odluku da se

kon!esija za treći kanal dobije njemački R"P.+  R"P je dobio

kon!esiju na temelju svog programa, a ispunjava li ono na temelju

čega je R"P dobio kon!esiju, vie nitko nikad nije provjerio. 6aime,Nijeće za radio i televiziju ubrzo je prestalo postojati jer je novim

*akonom o elektroničkim medijima, osnovano novo Nijeće za

elektroničke medije čija uloga javnosti jo uvijek nije do kraja

 jasna.+/  Nijeće bi, između ostalog, trebalo vriti monitoring

televizijskog programa međutim, iz njihovih izvjeća je vidljivo da

samoini!ijativno reagiraju vrlo rijetko na moguća krenjaprogramskih odredbi *akona o elektroničkim medija.

Slika 1.1.13. ne#nik TV-a - i$me/( %a#nosti0 politike i

komerci%alni& interesa

7 Hrvatskoj građani većinu in'orma!ija dobivaju posredstvom

televizijskih ekrana. Codinama je upravo Dnevnik H"N-a bioemisija u kojoj je sve to se objavi imalo posebnu te$inu.

1% >akon o F(u, 44 &5<'3,, &''3.1$ >akon o elektroni-kim medijima, 15.srpnja &''3.&' Treći program konzorciu !T"#a, 4ovi list, 1). rujan &''3.&1 http:<<.e(mediji.hr 

Page 53: Karakteristike televizije

8/9/2019 Karakteristike televizije

http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 53/96

Dnevnik   H"N-a je sredinja in'ormativna emisija javne

televizije. :od nazivom Dnevnik sve televizije u medijskom

sustavu <R"-a emitirale su sredinju in'ormativnu emisiju u isto

vrijeme. Dnevnik je bio sinonim za emisiju televizijskih vijesti ukojoj su se, uz vijesti, prikazivale i teme i komentari. "ijekom dana

emitirala su se čak tri Dnevnika - jedan u poslijepodnevnim

satima, drugi u /2. i takozvani treći Dnevnik u kasnijim

večernjim satima. 8d +M. i komer!ijalna televizija 6ova "N,

svoju sredinju emisiju &6 sata preimenovala je u Dnevnik.

Donedavno nijedna in'ormativna emisija, nijedna konkurentskatelevizija nisu ugrozili gledanost Dnevnika H"N-a. &ako ovu emisiju

u zadnje vrijeme pogotovo u !iljnoj skupini od /3-42 godina, sve

vie ugro$ava Dnevnik komer!ijalne televizije, u ukupnoj

popula!iji Dnevnik H"N-a najgledanija je emisija u Hrvatskoj. 5ila

 je to i u doba jednopartijskog sistema, i za vrijeme vladavine HD*-

a, a i danas je. Dogodi se da neka emisija na tjednoj listigledanosti izbije na prvo mjesto, međutim dugoročno Dnevnik 

ipak stabilno dr$i tu pozi!iju.++  Dnevnik   je najgledaniji, iako se

gotovo sve promjene, i drutvene, i političke, ali i unutarnjo-

organiza!ijske reAektiraju prije svega u Dnevniku. *a vrijeme

Domovinskog rata, Dnevnik  H"N-a bio je glasilo ratne propagande,

iako je u isto vrijeme čak i na Hrvatskoj televiziji bilo emisija koje

su gledateljima pru$ale drugu, objektivniju sliku stvarnosti (;likom

na sliku  te in'ormativna emisija na engleskom jeziku )he :ig

:lue). 6akon rata, kada se očekivalo da će stega donekle

&& #oda=i A/8 4ielsen +edia esear=h

Page 54: Karakteristike televizije

8/9/2019 Karakteristike televizije

http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 54/96

oslabjeti, dogodilo se suprotno. Dnevnik ostaje u slu$bi vladajuće

politike i prije svega volje predsjednika dr$ave.

6akon promjene vlasti +., pobjednička koali!ija najavljuje i

velike promjene. #ao i drugi do tada, i novi čelni!i HR"-a smatrali

su da nije dovoljno promijeniti sadr$aj i način obrade, nego da

odmah treba promijeniti li!a na ekranu i s!enogra%ju. 6ova

urednička postava &n'ormativnog programa HR"-a najavljuje

promjene i time to se u sadr$aj vijesti nastoji uvrstiti vie tema

od javnog interesa, a manje protokola, te da će u Dnevniku biti

vie reporta$a i istra$ivačkog novinarstva. 6o, i dobra reporta$a tenačin rada koji je pretpostavka istra$ivačkog novinarstva

podrazumijeva drukčiju organiza!iju rada te drukčiji način

prikupljanja in'orma!ija, to se u dobro organiziranim redak!ijama

zbiva u tzv. desku. 6aime, desk kao mjesto prikupljanja

in'orma!ija radi na prvoj selek!iji tema. "o naravno znači da i

osobe koje rade u desku moraju imati svijest o pro'esionalnimkriterijima selek!ije vijesti. 7 organiza!iji se ni nakon +. godine

nita nije promijenilo, ali se od +. vie puta mijenjali voditelji i

s!enogra%ja. "ako je na pr. s!enogra%ja Dnevnika  promijenjena

+. godine, kada je novo urednitvo htjelo obilje$iti novi smjer

Hrvatske televizije i početak trans'orma!ije u javnu televiziju.

9ljedeća promjena uslijedila je tek u rujnu +?., kada se

modernijom s!enogra%jom Dnevnika htjelo popratiti tehnoloke

promjene u proizvodnji televizijskih vijesti.+  9 promjenom

&3 4a 5'. oljetni=u Frvatske televizije, 15.svinja &''6. po-ela je digitalna proizvodnja Dnevnika FB(a, to je podrazumijevalo digitalnu oradu priloga i emitiranje sa sredinjeg servera Cn!ormativnog programa. S promjenoms=enogra!ije ipak se pri-ekalo do rujna &''6.

Page 55: Karakteristike televizije

8/9/2019 Karakteristike televizije

http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 55/96

uredničke strukture i novo urednitvo inzistiralo je na promjeni

s!enogra%je, pa je s!enogra%ja ponovno promijenjenja u svibnju

+2. godine.

:rečeste uredničke promjene na vrhu &n'ormativnog programa

uvijek su se očitovale u Dnevnicima. 8d ideje da Dnevnik   treba

trajati onoliko koliko ima materijala do zahtjeva da treba trajati

, +M ili ++ minute. 6a kraju je 0arketing bio taj koji je odredio

koliko će Dnevnik trajati. 6aime, kada se trajanje Dnevnika svede

na ++-+ minute, s doda!ima :rognoza i 9port, taj blok traje pola

sata. #ako prema *akonu o elektroničkim medijima, nijedoputeno reklamiranje unutar in'ormativne emisije, reklame se

emitiraju između Dnevnika i dodataka :rognoza i 9port. 9ve skupa

mora biti gotovo do + sati kako bi se u novi sat ulo s novim

blokom reklama i ispunilo ono to im *akon o HR"-u doputa, a to

 je 2 minuta reklama u jednom satu. "ako su zapravo oglaivači

odredili da Dnevnik traje onoliko koliko mu prostora ostavereklame. :osljednjih godina, pogotovo otkako marketinko vrijeme

koje koristi H"N strogo motri i konkuren!ija, ustalilo se da Dnevnik 

traje ++-+ minute. 7 tom slučaju, s obzirom na količinu

materijala koja se mora objaviti, uvijek nedostaje prostora za

reporta$u. 7 emisiji Dnevnik   rijetko nailazimo na priče koje uz

odgovore na 4 (tko, to gdje, kada), odgovaraju i na ono peto

pitanje - Jh>F ili zatoF. 6aime, i za to se mo$e naći

obrazlo$enje. :ostoji ono to se zove navika gledatelja, koji su

naviknuli da ba u Dnevniku vide sve bitno to se tog dana

dogodilo, pa je tako nastala i uzreči!a ono to nije u Dnevniku, to

Page 56: Karakteristike televizije

8/9/2019 Karakteristike televizije

http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 56/96

se nije ni dogodilo. &ako se u Dnevniku H"N-a objavljuju i tematski

prilozi, vie ili manje analitički obrađeni, Dnevnik  H"N-a i dalje je

neto poput kronike dana. "o je u svakom slučaju različita

kon!ep!ija od 'ormata in'ormativne emisije u kojems se glavnatema osvjetljava iz različitih očita u dva ili tri priloga. <edan od

primjera takvog 'ormata je =hannel 4 6eJs u Nelikoj 5ritaniji koja

počinje u /2 sati i traje MM minuta, međutim i mnogo kraće 55=-

eve sredinje vijesti koje počinju u /3 h znaju glavnoj temi

posvetiti vie prostora nego je to uobičajeno u Dnevniku %)*a. .

9lika /././4. *oran Opraj! za voditeljskim stolom DnevnikaH"N-a

#zvor$%+) 

7 većini tranzi!ijskih zemalja, pojava komer!ijalnih televizija

donosi i komer!ijaliza!iju vijesti. *a razliku od zapadnoeuropskih

zemalja, u tranzi!ijskim zemljama sredinje in'ormativne emisije

 javnih televizija izgubile su trku pred naletom vijesti na

komer!ijalnim "N postajama. :ojava komer!ijalnih, tabloidiziranih

vijesti na komer!ijalnim postajama u mnogim tranzi!ijskim

Page 57: Karakteristike televizije

8/9/2019 Karakteristike televizije

http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 57/96

zemljama potaknula i javnu televiziju da krene oponaati

komer!ijalne televizije. 6e samo u ambala$i, tj. gra%čkom

dizajnu vijesti, s!enogra%ji, tipu voditelja, već i sadr$ajno. 7 te$nji

da vijesti postanu popularne, one su se u mnogočemu pretvorile upopulističke. 5ilo da je riječ o javnoj ili komer!ijalnoj televiziji,

uloga znanosti i obrazovanja u području novinarske struke i

novinarske etike jest da kod gledatelja ali i kod novinara i

urednika osvijesti pitanja pro'esionalnih standarda i grani!a ispod

kojih se vie ne mo$e govoriti o novinarstvu. "a potreba postaje

 jo veća u trenu!ima kada je televizijske vijesti moguće gledatiprema vlastitu odabiru i na svom mobitelu ili kompjutoru, a

na!ionalne televizije zahvaljujući digitaliza!iji emitiranja,

najavljuju pokretanje digitalnih kanala na kojima će se emitirati

samo vijesti. "elevizijske vijesti sve vie postaju roba kojom se

trguje. *akoni su tu samo da reguliraju nu$nost i vrijeme trajanja

tih vijesti. 9truka je tu da odredi kriterije i pro'esionalne

standarde.

 OVI T5EDOVI

IITAL1E VIJESTI: )EIJI0 TE12L2IJA R34TV2

"ehnologiji se ne mo$emo oduprijeti, ustvrdio je vodećisvjetski medijski konzultant 0i!hael Rosenblum u svome

uvodnom izlaganju na kon'eren!iji Digital 6eJs ;Sairs +3 ili

D6; +3+4 otvarajući raspravu o ulozi tehnolokih promjena u

&0 Ion!eren=ija, 3(0.oujak &''%.L*igital 4es A!!airs &''%MN*4A &''%7, 8ruelles, 8elgija.

Page 58: Karakteristike televizije

8/9/2019 Karakteristike televizije

http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 58/96

razvoju medija. Neć sama krati!a D6; kao naziv susreta

raznovrsnih medijskih pro'esionala!a i predstavnika medijskih

industrija (na koji ćemo se re'erirati u ovom članku), nimalo

preten!iozno, utjelovljuje doseg re!entnih tenden!ija u proizvodnjii distribu!iji in'ormativnih medijskih sadr$aja. 7 tim promjenama

ne sudjeluju svi, naglasio je Rosenblum, već samo oni koji $ele

pre$ivjeti. 6admetanja medijskih kuća za uspjeh na tr$itu vie se

ne zaustavljaju samo na klasičnim pitanjima medijskih sloboda i

njihove ekonomske i drutveno-političke uvjetovanosti, te

reproduk!ije ideologija, već se proiruju i na pitanja učinkovitostikoritenja tehnolokih inova!ija, kao na primjer tko će i s kakvom

tehnologijom objaviti to vie sadr$aja za to manje vremena i

nov!a. :itanjem novih tehnologija u medijima i svakodnevi!i

raspravljalo se odveć olako, to i ne čudi, s obzirom na to koliko se

malo moglo predvidjeti. :romjenama koje donose tehnologije

lake je upravljati kada je u pitanju automobil koji se mo$e

zakočiti ili ubrzati jednostavnim potezom, ističe so!iolog =la>

9hirk> (+3., +22). 6o, u pitanju digitalnih tehnologija,

upravljamo kajakom struja nas nosi svojom brzinom i snagom, u

svome smjeru, a mi jedino to mo$emo učiniti jest prihvatiti ju i

postaviti se i dr$ati tako da nam se kajak ne prevrne (9hirk>,

+3., +22).

Digitalna tehnologija omogućila je viestruke mogućnosti

prenoenja in'orma!ija, to medijske kuće koriste da istu

in'orma!iju plasiraju u različitim obli!ima putem različitih medija,

sa to manje ljudi. 0ultimedijska dostupnost videa, nekad

Page 59: Karakteristike televizije

8/9/2019 Karakteristike televizije

http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 59/96

rezerviranog samo za televiziju, destabilizira gotovo stoljeće staru

podjelu na razdvojene medije tiska, zvuka i slike, i otvara raspravu

o tome prenose li se, omogućavanjem te dostupnosti videa, i

zakonitosti televizijskog medija u druge medije, a isto tako mijenjali se gramatika samog televizijskog izra$avanja. Otovie,

Rosenblum, i sam bivi televizijski urednik, ide korak dalje i tvrdi

da televizijske vijesti jo nisu otkrivene u punom smislu njihovih

mogućnosti. 5ivi urednik američkog =59-a te je riječi izgovorio

novinarima 55=-a, europskog stjegonoe javnog servisa koji ga je

anga$irao da mijenja njihove radne navike i pro!ese u proizvodnjiin'ormativnog programa.

&ako se čini da pitanje medijskih tekstova i sadr$aja u

re!entnim akademskim raspravama gubi na aktualnosti, upravo

nas promjene koje u medijima donose nove tehnoloke

mogućnosti, vraćaju na neka od osnovnih pitanja novinarstva tko

proizvodi, za koga i na koji način. 7 ovome članku $elimoproniknuti u tehnoloko-institu!ionalne zasade novih trendova i

naznačiti kakve je promjene u novoj digitalnoj eri moguće

prepoznati u s'eri in'ormativnih medijskih sadr$aja. :očevi s

prepoznavanjem onoga to mnogi nazivaju petom revolu!ijom,

pa preko pojava u medijskoj praksi poput koritenja sadr$aja koji

stvaraju korisni!i (user generated !ontents), konvergen!ije i

novog novinarstva, sugerirat ćemo da promjenu tehnologije

treba prihvatiti kao stalan vektor. 7 njegovu razumijevanju

tehnoloki determinizam nam ne poma$e zbog redu!iranosti na

tehnologije i ignoriranja posebnog drutvenog i kulturnog

Page 60: Karakteristike televizije

8/9/2019 Karakteristike televizije

http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 60/96

konteksta u kojem se one koriste. 9 druge strane, rasprave koje

nove tehnologije proučavaju isključivo u svjetlu takozvanih

otvorenih i zatvorenih drutava i razvoja demokra!ije.

 <ednom alati koji su primarno trebali samo omogućiti kanal

komunika!ije sa zamiljenim publikama, tehnologije se danas vie

nego ikad ističu kao ključne determinante ne samo logike

proizvodnje nego i gramatike artikula!ije ne vie elektroničkih

televizijskih ili radijskih, već digitalnih vijesti, to je samo

produbljivalo ono to se per!ipira kao jaz između novih i klasičnih

medija+M. 5ilo bi kratkovidno redu!irati raspravu na !rno-bijelupodjelu između sadr$ajne i tehnoloke orijentiranosti medijskih

kompanija. 9amo kritičkom analizom novih proizvodnih i

korisničkih pro!esa, mo$e se ponuditi pre!iznije viđenje novih

trendova, koje nastoji osigurati odr$iv vidik prema budućnosti.

Debate u kojima prepoznajemo trendove koje ovdje $elimo

istaknuti nisu posve nove (8[9ullivan i sur., +., ++M-++?), ali ihnadmauju konzekven!e s kojima se suočavamo u s'eri prakse.

 "akozvani neo%li i kulturalni pesimisti (=urran i 9eaton, /22.)

već gotovo dva desetljeća ističu osobite prednosti i mane.

6eo%li slave rast broja kanala i time osiguran veći izbor izvora

in'orma!ija, s jedne, i veću interaktivnost i individualiza!iju

medijske potroačke kulture, s druge strane (8[9ullivan i sur.,

+., ++?). #ulturalni pesimisti pak brinu zbog pretjerane

komer!ijaliza!ije, koja demokratsku ulogu medija podčinjava

nekoli!ini medijskih giganata i pri tom iz svojih sadr$aja nu$no

&5 Clustrativna je rasprava koju upravo u prilog nemoguGnosti jasnog reza izmePu novih i klasi-nih medijaojedinjuju 8olter i /rusin &'''.7. "sporedi s +anovi=h &''1.7.

Page 61: Karakteristike televizije

8/9/2019 Karakteristike televizije

http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 61/96

izostavlja manjine s malom kupovnom moći, te u kreiranju

programa javni interes pretpostavlja komer!ijalnome (8[9ullivan i

sur., +., ++?.). 9tvarna dinamika novih tenden!ija kojima

svjedočimo, kako u redak!ijama vijesti, tako i u akademskihraspravama, nadilazi barijere spomenutih podjela i pronalazi se na

 jo nedovoljno prepoznatom teritoriju inormacijskog realizma koji

pretpostavlja dugotrajan pro!es u kojem se ne odvija zamjena

 jedne tehnologije drugom u kojem jedan determinizam ne

zamjenjuje drugi, novi mediji ne isključuju stare, već u tom

pro!esu digitaliza!ije medija jedni na druge neupitno utječu(<enkins, +?., /-+4). #ao to je 9ara :ool predskazala, nalazimo

se u razdoblju medijskih promjena, jo uvijek nejasnih putokaza i

nepredvidljivih ishoda (/23., M-M4).

Nećina dosadanjih teorijskih rasprava+?  bavila se novim

medijima kao kulturolokom 'ormom, no gotovo ni jedna se nije

uhvatila u kota! s promjenama koje se zbivaju na poljuin'ormativne djelatnosti, čime je koritenje novih medija u

izvjetavanju kao poluga promjena samog izvjetavanja ostalo

neprepoznato.

5.5. i*italna 6r7e#ol(ci%a

Digitalna tehnologija i internet izazvali su ogromne promjene ukomunika!ijama i drutvu u izuzetno kratkom vremenskom

periodu, ali i rasplamsale glasne rasprave. :olitičkim, kulturnim,

&6 "sporedi s jednim od najopsenijih zornika tekstova o novim medijima L4e +edia eaderM 2ardrip(Hruin i+on!ort, &''3.7.

Page 62: Karakteristike televizije

8/9/2019 Karakteristike televizije

http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 62/96

ekonomskim i medijskim diskursima posljednjih godina dominira

izraz \in'orma!ijsko drutvo] (in'ormation so!iet>), koji kao

sredinju polugu $ivota i razvoja drutva ističe umre$enost,

razmjenu i rast kreativnih industrija, poput medija, te se iz togarazvijaju inači!e \drutvo znanja], \digitalno drutvo], \e-

drutvo], odnosno \kreativno drutvo], ponikle iz 5ellova (/2.)

\post-industrijskog drutva], odnosno \post-'ordističkog] drutva,

koje se temelji ne vie na robi, nego na uslugama (Carnham,

+M., +3). &n'orma!ija, kao temeljna valuta uspjeha nove

tehnologije i napretka demokra!ije, pojavljuje se u sr$i spojevaurednika u medijskoj kući, dislo!iranog novinara [na terenu[,

aktivnog korisnika u stalnom pokretu i digitalnog sučelja za

prikupljanje, obradu, disemina!iju i arhiviranje in'ormativnih

sadr$aja. "ako, prihvaćanjem stvarnosti kao dominantno

in'orma!ijski uređene, $elimo otvoriti prostor za razumijevanje

brzih promjena.

Dananji generalni direktor 0i!roso'ta ;nthon> 5allmer u

svojim javnim nastupima propagira tezu da je razvoj tehnologije

proao kroz četiri revolu!ionarne 'aze, te kako sada traje peta

tehnoloka revolu!ija (:etrić, +3.). 7 dananje vrijeme, tvrdi

5allmer, čovjek vie ne mora razumjeti tehnologiju, nego

tehnologija čovjeka. 7koliko se mo$e i kritički prilaziti 5allmerovim

tezama, jer u konačni!i, on je ipak prodavač so'tJarea, zanimljivo

 je da se neovisno od 5allmerove teorije tehnoloke revolu!ije,

pojavila i vrlo slična teorija koju iznosi so!iolog =la> 9hirk>. 7 knjizi

Here !omes ever>bod> "he :oJer o' 8rganizing Jithout

Page 63: Karakteristike televizije

8/9/2019 Karakteristike televizije

http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 63/96

8rganizations, 9hirk> (+3.) govori o tome to se događa kada

se ljudima da oruđe da učine stvari zajedno bez postojanja

dosadanje drutvene organiza!ijske strukture. &nternet se pri tom

pojavljuje samo kao jedan od komunika!ijskih medija.6ajprikladniji modusi komuni!iranja nekada su proizlazili iz samih

drutvenih odnosa, dok je danas, kako tvrdi 9hirk>, obrnuto

odnose 'ormiraju komunika!ijski kanali, koje uvelike određuje

upravo [nova tehnologija[ (u :etrić, +3.).

#ako u svojim javnim istupima često ističe 9hirk>, sudioni!i

smo pete komunika!ijske revolu!ije (u :etrić, +3.). :rvakomunika!ijska revolu!ija nastala je pojavom i irenjem tiskanih

medija. Druga revolu!ija dogodila se pojavom tele'ona i telegra'a.

 "reća komunika!ijska revolu!ija posljedi!a je izuma koji su

omogućili snimanje slika, zvuka, pokretnih slika (%lm). @etvrta

komunika!ijska revolu!ija proizala je iz nastanka televizije kojom

 je omogućeno da se zvuk i slika prenose izravno (9hirk>, +3.).#omuni!irajući putem tele'ona, korisni!i su u dvosmjernoj

komunika!iji (one-to-one), dok su, kada je riječ o novinama, a

kasnije radiju i televiziji, korisni!i u jednosmjernoj komunika!iji

(one-to-man>) (9hirk>, +3., 3). Dvosmjerna komunika!ija

putem tele'ona ili telegra'a po svojoj prirodi ( pointtopoint ) nije

vodila u stvaranje grupe ili drutva sa zajedničkimkarakteristikama. *a razliku od tele'ona, tisak, radio i televizija

stvorili su svoje grupe čitatelja, sluatelja ili gledatelja, ali kroz

 jednosmjernu komunika!iju (9hirk>, +3.,2-2M). "ek sada, u

petoj komunika!ijskoj revolu!iji, &nternet je svoje korisnike

Page 64: Karakteristike televizije

8/9/2019 Karakteristike televizije

http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 64/96

pretvorio u drutvo, grupu, zajedni!u, ostvarujući to istovremeno

kroz dvosmjernu komunika!iju, posti$ući vie nego i u jednoj

revolu!iji prije (:etrić, +3.). Hrvatski srednjokol!i koji su

organizirali prosvjed protiv loe provedbe dr$avne mature utravnju +3., nisu %zički bili prisutni dogovaranju ak!ije, nego su

prosvjed organizirali putem e-maila, !hata i Ka!ebooka.

*nanstvena istra$ivanja tih kulturolokih pro!esa suočavaju se

s daleko kompleksnijim odnosima kada je u pitanju polje kojemu

digitalne tehnologije slu$e kao osnovni radni alat u obavljanju

visoko-odgovorne drutvene 'unk!ije in'ormiranja javnosti. 6ekaistra$ivanja (HemmingJa>, +M.) provedena u televizijskim

redak!ijama pokazuju da, iako do promjena u radnim odnosima i

$anrovskim usmjerenjima in'ormativnih emisija neupitno dolazi,

njih ne mo$e uvjetovati isključivo priključenje nove tehnologije,

nego način njezine primjene. #ako je uočila HemingJa> (+M.),

na stvarne promjene u radu ne samo utječu nego i njimaupravljaju upravo djelatni!i sami korištenjem tehnologije. 

:rimjer koji ilustrira promjene je novonastala 'unk!ija video

novinara. 7 digitalnoj proizvodnji vijesti, mnogi se poslovi temelje

na objedinjavanju različitih 'unk!ija (multiskilling), to je dovelo

do toga da su mnoge televizijske kuće uvele video novinare+ čiji

 je posao objedinio novinarske i zadaće !jelokupnih E6C ekipa imonta$era. 6akon to je proveo istra$ivanje u kojem su upravo

gledatelji pokazali da im se vie sviđaju priče koje su snimili i

&) " ameri-kim redak=ijama uvrijeio se izraz Mone(man andM jedan djelatnik za do sad razdvojene !unk=ije7, anastojeGi dati teite novinarskom dijelu posla, sve -eGe se za videonovinara koristi naziv Ma=kpa=k journalistMderiviran iz gotovo doslovne ilustra=ije rada novinara sa svom potrenom opremom na lePima.

Page 65: Karakteristike televizije

8/9/2019 Karakteristike televizije

http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 65/96

montirali videonovinari jer su, za razliku od tipičnih televizijskih

izvjetaja, bile kreativnije i imale osobniji pristup, 55= je video

novinare, počeo uvoditi u svoje regionalne !entre (HemmingJa>,

+M., //-/+). 55= je +/.g. ponudio viegodinji ugovorRosenblumu da pripremi oko ? tisuća djelatnika za nadolazeće

promjene. 7 pilot projekt personal digital produ!tion gdje jedan

televizijski :D:-djelatnik (ne vie novinarV) zamjenjuje !ijelu

ekipu djelatnika do sad razdvojenih 'unk!ija, uključeni su bili i

dotadanji snimatelji, monta$eri, realizatori i asistenti

(HemmingJa>, +M., //-/+). Dok se ranije provodilo + sata nasnimanju, te sat i pol u monta$i, rad videonovinara

podrazumijevao je daleko vie vremena provedenog na jednoj

priči (HemmingJa>, +M., /-/4), te vie vremena u pripremi i

istra$ivanju. Rezultat je bio bolja novinarska kvaliteta priče i manji

trokovi proizvodnje. 0nogo vie članova redak!ije bilo je

raspoređeno na teren, a manje ih je ostajalo u samoj redak!iji i

studiju. 0eđutim, problemi su počeli kada su 55=-ijevi uredni!i

pokuali čitavu proizvodnju večernjih vijesti osloniti na video

novinare, zbog čega su vijesti obilovale reporta$ama i %čerima, a

nedostajale su sa$ete vijesti i izvjetaji o dnevnim događajima.

:ojavilo se pitanje to je ovdje vijestF, pa čak i strah od

neispunjavanja javne 'unk!ije (HemmingJa>, +M., +).

&ako je poniklo iz televizije, videonovinarstvo do$ivljava

pro!vat, ali na potpuno drugačiji način i u online novinarstvu. eb

portali i novinske kuće svoje novinare i 'otogra'e opremaju video

kamerama i zahtijevaju da osim teksta i 'otogra%ja, donose i video

Page 66: Karakteristike televizije

8/9/2019 Karakteristike televizije

http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 66/96

snimke. 7 posljednje vrijeme, novinske kuće, u strahu od gubitka

publike pred atraktivnim novim medijima i televizijskim kućama,

od svojih kolumnista tra$e da pred kamerom izlo$e sa$etak svog

teksta.+3 :red uredni!ima vodećih tiskovnih kompanije koje samesebe počinju nazivati medijskim tvrtkama nameće se pitanje znači

li prihvaćanje videa kao izraza ujedno i preuzimanje televizijskih

'ormi ili je na djelu posve nova novinarska gramatikaF

@ini se da novi mediji omogućavaju razvoj novih 'ormi

izra$avanja. "elevizijska kuća čije ime kroz proteklih nekoliko

desetljeća neupitno poistovjećujemo s prijenosom vijesti iin'ormativnih sadr$aja, =66, danas u posve standardiziranoj

ponudi ima uz već poznate sadr$aje i Nideo on Demand, 0obile

9ervi!es, eb Nideo on Demand, Pive eb "N, &ntera!tive

 "N. 9lika se pojavljuje bez naratorovog ili reporterovog glasa, a

prati je tekst koji ne $eli oponaati logiku kojom se u nara!iji vodi

klasična televizija. Nideo na &nternet izdanjima odmiču se od pričesvog izvora prema posredovanju priča različitih izvora. @lanke na

&nternet izdanjima tiskanih medija počinju pratiti video isječ!i koji

nerijetko i sami postaju nositelji vijesti. 8bjavljuju se u obliku

sirovih videomaterijala kakvi su televizijskim gledateljima

nedostupni u uobičajenim 'ormatima. :ojavljuju se također bez

uokvirujuće prezenta!ije voditelja u studiju ili novinara na terenu,

ostavljajući njihovo značenje otvorenijim nego ikad. @ak se i 6eJ

 Tork "imes okrenuo videu, i to ne samo objavljivanju sirovih

materijala, nego se na njegovim &nternet strani!a mogu vidjeti i

&% Bidi npr. .jutarnji.hr 

Page 67: Karakteristike televizije

8/9/2019 Karakteristike televizije

http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 67/96

montirane priče, kao na primjer &n 0emoriam za ;rta

5u!hJalda %naliziran jo za vrijeme njegova $ivota. 8čigledno

mijenjaju se desetljećima ustaljene per!ep!ije novinarskih oblika

u različitim medijima to zahtijeva dalja istra$ivanja.

#ada je /3. rujna +3. sredinji Dnevnik Hrvatske televizije

(HR") započeo izvjetaj o anti-korup!ijskoj ak!iji &ndeks na

*agrebačkom sveučilitu video zapisom čiji je izvor bio tiskani

medij (<utarnji list) označilo je kraj klasične podjele medija i u

hrvatskom iskustvu. Otovie, da to nije bio izolirani slučaj,

potvrđuje činjeni!a da su uz <utarnji list i drugi vodeći tiskanimediji pokrenuli sustavnu multimedijaliza!iju svog rada. "ako su

se na njihovim &nternet izdanjima pojavili <utarnji "N, Nečernji

 "N itd. 9vojim korisni!ima nude televizijske izvjetaje rađene

pravilima "N struke, pretvarajući (donedavno isključivo) čitatelje

ujedno u gledatelje. 6jih digitalna sučelja potiču, kako

napominje <enkins (+?., ), da sami povezuju inače razdvojenemedijske sadr$aje s različitih izvora, to je glavni smisao

konvergen!ije medija koja je nezaobilazna u objanjavanju takvih

slučajeva.

5.8. S(sret ra$li'iti& te&nolo*i%a - kon#er*enci%a

:romatrajući povijest razvoja medija, čini se da se gotovosvako uvođenje novih tehnologija na području komunika!ije,

nazivalo revolu!ijom. "ako jedni i početak digitalne revolu!ije

poistovjećuju s početkom in'orma!ijskog doba i izumom

mikropro!esora, a drugi smatraju da je ona započela jo 2-ih

Page 68: Karakteristike televizije

8/9/2019 Karakteristike televizije

http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 68/96

irim koritenjem &nterneta. Razvoj in'orma!ijske i komunika!ijske

tehnologije neraskidivo je povezan s pro!esom digitaliza!ije

svakodnevnih komunika!ijskih pro!esa. Digitaliza!ija analognih

uređaja koji slu$e prenoenju poruke ili se koriste u masovnimmedijima, omogućilo je stvaranje jedinstvene digitalne mre$e, to

 je ujedno preduvjet i za pro!es za koji se u posljednje vrijeme

koristi omiljeni termin konvergen!ija. *agovaramo oprezniji

pristup koritenju tog termina, za koji povijest medija pokazuje da

su tijekom godina njegova tumačenja bila različita.

 <o sedamdesetih godina prologa stoljeća konvergen!ijom seoznačavalo partnerstvo između računala i telekomunika!ije, a

osamdesetih godina najvie je primjenjivana na razvoj digitalne

tehnologije, integra!ije teksta, brojeva, slika i zvuka, različitih

elemenata medija koji su u ranijim povijesnim razdobljima

promatrani pojedinačno (5riggs i 5urke +?., 3). 8d

devedesetih godina, pojam konvergen!ija u teoriji medija sve ječeće naziv za povezivanje tele'ona, televizije i &nterneta u

 jedinstvenu komunika!ijsku plat'ormu (5aldJin i sur., /22?.) <ohn

Hartle> (++., 2) de%nira konvergen!iju kao povezivanje

tele'onije, kompjuterske tehnologije i tehnologije elektronskih

medija. *animljivo je da Hartle> ++. godine kao primjer

konvergen!ije navodi tek mogućnost da se reagira na televizijski

program putem Jeb portala koji bilje$i odgovore gledatelja ili

njihovo glasovanje, te mogućnost da se to učini putem istog

uređaja (Hartle>, ++., 2). 9tvarne mogućnosti ostale su, jo

tada, posve neprepoznate. 5ilo kakvo navođenje primjera

Page 69: Karakteristike televizije

8/9/2019 Karakteristike televizije

http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 69/96

konvergen!ije medija iz godine u godinu čine se zastarjelo. Danas

ostaje točna samo osnovna atsonova de%ni!ija kovergen!ija je

spajanje, susretanje u !entru (atson, +., M). :rema tome,

pro$imanje, spajanje, konvergiranje kombinira različite medije,'unk!ionalno ih sjedinjujući u jedan. 6ačelno, atsonov navod

stoji. 0eđutim, ne mo$e biti dovoljan. #ada je riječ o suvremenim

medijskim industrijama, u pitanju je puno dublja promjena

(<enkins, +?., /).

9ve promjene koje je donijela ili će donijeti digitaliza!ija medija

nemoguće je predvidjeti. 9toga na jo većem značenju dobivajuteze 0arshalla 0!Puhana izrečene ezdesetih godina +. stoljeća.

&ako mu se mo$e prigovoriti da nije bio dovoljno jasan u tvrdnji

0edij je poruka, oko toga to je medij (televizorF, komer!ijalni

televizijski kanalF, televizijska serijaF (Citlin, +/., /)), u

0!Puhanovom kredu, bilo je dalekovidnosti, pa bismo mogli

zaključiti da tek sada njegov kon!ept globalnog sela zadobivapravi oblik. 6o kritičari 0!Puhana reći će pak da njegove teze ne

stoje jer su nove in'orma!ijske i komunika!ijske tehnologije

(&=") dokazale da je ključ u poru!i, a ne u mediju (:avlik i

0!&ntosh, +4). #ada se pisanoj in'orma!iji pridru$i video, onda

novi medij dobiva snagu kakvu nije imao nijedan masovni medij

ranije.

&ako se iz dananje perspektive mo$e debatirati s tezama

napisanim prije vie od četrdeset godina, <enkins ipak ne dvoji da

se 0!Puhana mo$e prihvatiti kao proroka digitalne revolu!ije.

9ukladno tome, prorokom konvergen!ijske revolu!ije <enkins

Page 70: Karakteristike televizije

8/9/2019 Karakteristike televizije

http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 70/96

proglaava &thiela de 9olu :oola koji je prvi upozorio na pojam

konvergen!ije kao 'aktor promjena u medijskoj industriji (<enkins,

+?, /). :ro!es konvergen!ija modusa zamagljuje grani!e

među medijima, čak između pointtopoint  komunika!ija, kao tosu pota, tele'on i telegra', i masovnih komunika!ija kao to su

tisak, radio i televizija. :osredstvom $i!a, kablova ili zračnih

valova, danas mo$emo primati raznorodne usluge koje su u

prolosti bile vezane, svaka za svoje %zičko sredstvo. *a razliku od

toga, usluga koju je u prolosti pru$ao jedan medij bilo da su u

pitanju elektronički mediji, tisak ili tele'on, mo$e danas bitidobivena na vie različitih načina. "ako se  pointtopoint   način

komunika!ije, koji je stoljećima postojao, polako raspada. (:ool,

/23., M-M4). :ool je shvaćao da ovi pro!esi čine konvergen!iju i

da su zapravo dvije strane iste medalje (<enkins, +?., /).

6jezin tijek usmjeravaju kako medijske korpora!ije tako i korisni!i

medija (<enkins, +?., /3).

Dok su donedavno televizijske kuće brinule samo o sebi srodnoj

konkuren!iji, danas se moraju nadmetati s i internetskim

portalima koje uz daleko manje %nan!ijskih mogućnosti mo$e do

korisnika prenijeti in'orma!iju. "o se u većini slučajeva provodi

tako da se televizijski, radijski i internetski proizvodni resursi

vijesti spajaju u jedinstvenu redak!iju (&ntegrated 6eJsroom)+2.

&$ #osljednje istraivanje &''% 4esroom 8arometar7 provedeno mePu )'' vodeGih urednika anovina podupire tutvrdnju. 4jih %6Q Lpretpostavlja da Ge integrirana urednitva za tiskano i online izdanje novina u uduGnosti

 predstavljati pravilo u novinskom izdavatvuM FC4A, &''%.7.

Page 71: Karakteristike televizije

8/9/2019 Karakteristike televizije

http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 71/96

5.9. Kon#er*entno no#inarst#o i inte*rirana redakci%a

:ojam konvergen!ije u redak!iji vijesti podrazumijeva prije

svega pro!es proizvodnje vijesti u kojem se isti sadr$aj pojavljujeobrađen u različitim medijima, odnosno u pisanom, televizijskom i

online obliku, i to ne samo u novinama, televizoru i na računalu,

nego i posebno obrađen na mobilnim uređajima, pa čak i na

svjetlećim reklamama na zgradama. :itanje radi li se to radi

pro%ta ili boljeg novinarstva pokazalo se nedostatnim, jer su za

uvođenje konvergen!ije razlozi viestruki publika dobiva

raznolikiju ponudu sadr$aja i terminaB uprava se zadovoljava

rezanjem trokova proizvodnje, a novinari otkrivaju nove oblike

izra$avanja to daje mogućnost za bolje novinarstvo (1uinn,

+4.). #onvergen!ija omogućuje smanjenje trokova proizvodnje

za medijske kuće, ali samo za one koje se mogu takvom radnom

pro!esu lako i brzo prilagoditi i na taj način organizirati svoj rad..

:odatak postaje vrijedna roba u trenutku kada ulazi u medijsku

kuću i postaje upotrebljiv in'ormativni sadr$aj za sve

komunika!ijske kanale kojima raspola$e - &nternet, mobilne

uređaje, radio i televiziju. 9 tim u vezi spominje se i

konvergen!ijsko novinarstvo, jo jedan termin čija de%ni!ija nije

do kraja jasna. &stra$ivanje provedeno u redak!ijama u

9jedinjenim dr$avama (Duhe i sur., +4.) pokazalo je da sudjelatni!i redak!ija na pitanje kako bi objasnili konvergen!iju,

preslikavali postojeće radne pro!ese, pa je manje od polovi!e

ispitanika shvaćalo konvergen!iju kao potpuno integriranu

redak!iju vijesti (Duhe i sur., +4.). 6eki poistovjećuju taj pojam

Page 72: Karakteristike televizije

8/9/2019 Karakteristike televizije

http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 72/96

s viestrukim (multiple) novinarstvom to znači da jedan

novinar obrađuje istu in'orma!iju za različite medije, dok drugi

isključivo govore o integriranoj redak!iji u kojoj svi koriste isti

sadr$aj, ali ga obrađuju na potpuno drugačiji novinarski način.;viles i =arvajal (+3.) tvrde da je riječ o dvama zasebnim

modelima organiza!ije neJsrooma integrirani model i !ross-

medijski model, svaki sa svojim proizvodnim sustavom,

organiza!ijom i poslovnom strategijom (;viles i =arvajal, +3.).

7 integriranoj redak!iji Aamanske javne televizije (NR") u

5elgiji, digitalni sustav obrade vijesti omogućuje dostupnost svihmaterijala svim novinarima u kući. "ako na primjer, televizijske

snimke s mjesta događaja posebno će se obraditi za sve ostale

medije koji su na raspolaganju. 6e radi jedan novinar (osim

iznimno) prilog za radio, televiziju, mobitel, &nternet izdanje, nego

njegov originalni, neprerađeni (sirovi) materijal obrađuju de$urni

uredni!i za svaki spe!i%čni medij. "akav konvergen!ijski razvojproizvodnje in'ormativnih programa predviđa i tzv. !ross-

medijsku jedinstvenu arhivu. 5rigitte Nermeers!h, voditelji!a

projekta digitaliza!ije proizvodnje vijesti na NR"-u, na kon'eren!iji

D6; +3 u 5ruQellesu, podsjeća da nije riječ o tednji i

smanjenju ljudi kao to se često misli, nego o potpunoj

eksploata!iji sadr$aja koji se koriste na puno vie načina.. 6joj se

pridru$uje ;tte <^^skel^inen, direktor &n'ormativnog programa

%nske javne televizije (TPE), koji tvrdi da je potrebno mijenjati

pro!es rada, kao i kulturu proizvodnje vijesti, ne samo kako bi se

3' Bidi: .dereda=tie.e<=m<de.reda=tie .

Page 73: Karakteristike televizije

8/9/2019 Karakteristike televizije

http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 73/96

is!rpile mogućnosti novih tehnologija, nego radi pre$ivljavanja u

budućnosti. #ako bi testirao tu tvrdnju, <^^skel^inen odlučio se na

prilično nekonven!ionalan potez isključio je pristup na!ionalnoj

tiskovnoj agen!iji kako bi novinare prisilio da razmiljajumultimedijski. Otovie, u sreditu njihova integrirana

neJsrooma je vlastita agen!ija vijesti, čije osnovne jedini!e nisu

radijski tonovi ili televizijski audiovizualni isječ!i, već

in'orma!ijski %le-ovi. Radiju i televiziji javnih medijskih kuća nije

vie dovoljno pohvaliti se uspostavljenom koordina!ijom među

razdvojenim redak!ijama vijesti, nego integra!ijom kojakoordina!iju podrazumijeva. &deja javne radiotelevizije mijenja se

u konačni!i i tako da izba!uje iz imena radio i televiziju i postaje

 javni medijski servis proizvodnje sadr$aja.

7 kompetitivnom medijskom svijetu spomenute pro!ese moraju

pratiti i marketinke vjetine koje in'orma!ije pakiraju i lansiraju

na tr$ite kao utr$ivu robu. 0edijske plat'orme koje omogućujumaksimalni konvergen!ijski e'ekt, in'orma!iju čine potrebnijom

nego ikad, jo dostupnijom. 5randiranje u kontekstu pojačane

mobilnosti vodi se idejom 8bjavljujte za svoje čitatelje emitirajte

za svoje oglaivače. :rimatelj medijskih poruka koji se jo ranih

devedesetih nazivao čitateljem, gledateljem ili sluateljem, sada

se naziva krajnjim potroačem, a medijski sadr$aj proizvod,

postao je brand. &stra$ivanja medijskih publika predstavljena na

E57-ovoj kon'eren!iji o budućnosti vijesti u :arizu +3. Radio

6eJs Croup pokazala su da je gledanost, sluanost i čitanost od

ranih 2-ih do danas, stagnirala, a ne padala, kako se ranije

Page 74: Karakteristike televizije

8/9/2019 Karakteristike televizije

http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 74/96

pretpostavljalo, dok je koritenje interneta jo uvijek mnogo

manje od koritenja klasičnih medija, no rapidno raste. 9tručnja!i

za brandiranje, kako bi spasili klasične medije/, inzistiraju na

multimedijskim rjeenjima. 6ovi mediji koriste se kao ruka spasa,a posljedično, nakon to se udome, počinju njihove

rekon!eptualiza!ije. Rede%niraju se i modeli prodaje oglasnog

prostora. 8glaivači ne pristupaju vie točno određenom mediju,

nego svoje !iljeve $ele ostvariti pitanjem koje multimedijsko

rjeenje imate za meneF 5randiranje kroz različite medije

odjednom jača povjerenje u oglaavani proizvod ili uslugu, na tooglaivači računaju, s obzirom na to da se potroači vraćaju

brandovima kojima vjeruju.

5.. ra/ansko no#inarst#o

0nogo je načina na koje medijska arena, iako u in'ormativnom

mo$da vie nego u drugim $anrovima, potroače tretira kaograđane (#rajina, +3). 8siguravanje većeg broja kanala

komunika!ije otvara pristup proizvodnji vijesti i samim njihovim

korisni!ima. 6ekad viđeni samo kao pasivni konzumenti, gledatelji

postaju aktivni sudioni!i kao građani-izvori in'orma!ija. 6o, to nosi

osobite opasnosti, jer opća dostupnost, ali i pomanjkanje sustava

autoriza!ije, uzrokuju da se &nternet mo$e koristiti i za političkuak!iju i za moguću manipula!iju. Ruku pod ruku sa sjedinjavanjem

tehnologija, sve su bli$i vrhovi trokuta koji čine trojstvo javnost-

31 Ilasi-nim medijima se smatraju oni koji su de!inirani i de!ini=ijom masovne komunika=ije koja podraumijevatehnoloku i institu=iionalnu prirodu medija namijenjenog masama, a ta se de!ini=ija odnosila na radio, televiziju,novine i !ilm

Page 75: Karakteristike televizije

8/9/2019 Karakteristike televizije

http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 75/96

mediji-politika (9eib, +). Redak!ije vijesti proiruju svoje

kapa!itete dopirući do vie korisnika, političke strukture ire

in'orma!ije putem &nterneta, a javnost mo$e prikupljati

in'orma!ije neposrednije ne čekajući uobičajene objave klasičnihmedija (9eib, +.), a isto tako ih i odailjati. "o pokazuje i

sljedeći primjer.

8 nasilju nad budističkim svećeni!ima u 0ijanmaru, primjeri!e,

ne bi se bilo doznalo da do najvećih svjetskih medija nije stigla

snimka s mobitela. :rotesti mijanmarskih svećenika protiv re$ima

vojne hunte u rujnu i listopadu +. preko noći su dobili podrkusvjetske javnosti unatoč medijskoj blokadi u zemlji.+. 9nimke iz

0ijanmara imale su jaku in'ormativnu vrijednost iako je i na prvi

pogled bilo jasno da je riječ o amaterskim snimkama, loije

kvalitete od onog to je uobičajeno na pro'esionalnim

televizijama. 7pravo je to jedna od ključnih karakteristika

građanskog novinarstva, prakse preuzimanja sadr$aja iin'orma!ija koje alju građani, pri čemu kvaliteta ne mora pratiti

in'orma!ijsku vrijednost dobavljenog materijala. Dok neki

smatraju da je objavljivanje priloga korisnika vrhuna!

demokratiza!ije medija, drugi će reći da se time u potpunosti

dovodi u pitanje novinarska pro'esionalnost. 7 tom smislu,

moguće je da se u pitanje dovodi glavna karakteristika vijesti i

njihove uloge u drutvu, a to je vjerodostojnost koja se temelji na

provjerljivosti izvora (9!hudson, +.). 9ve Debate koje je

potaknulo koritenje sadr$aja koje su generirali korisni!i (7C= tj.

3& 4eke prijanje rasprave predviPale su takvu moguGnost. Bidi npr. 9urran i Seaton &''3., &)'7.

Page 76: Karakteristike televizije

8/9/2019 Karakteristike televizije

http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 76/96

user generated content1 nisu se dakle zaustavile na pitanju

kvalitete, nego su raspravu proirile na pitanje vjerodostojnosti,

kao i institu!ionalne determiniranosti medija i njihove zadaće u

demokra!iji.

8tvaranjem vrata materijalima koje dostavlja publika,

odgovaraju na kritike da su redu!irani na in'orma!ije koje

serviraju veliki (medijski) igrači, kao to su agen!ije, akreditirani

dopisni!i (!'. "unstall,/2.) i okrenutost oglaivačima. "ime je

uključenost (do sad osigurana samo na terenu javljanja gledatelja

tele'onom u redak!iju ili u kontakt emisiju) nedvojbeno ojačala.6o, do ideala građanskog novinarstva jo je preostalo mnogo

posla. &ako in'ormativni mediji koritenjem 7C=-a (user generated

content1 naizgled postaju arene razmjene, kada je riječ o

mainstream medijima, jo uvijek se zadr$ava institu!ija

urednika kao gate keeper-a, koji, bez obzira na pojavljivanje

7C=-a, i dalje odlučuje to bi publiku određenog medija moglozanimati. Crađanski doprinosi pro!esu masovnog in'ormiranja ne

mogu ići toliko daleko da učine subverziju drevnoj logi!i

in'ormativnih medija u zanimanju za ono to dolazi iz sjeverne

hemis'ere i to impli!ira visok stupanj kulturne sličnosti. :otonji

 je i dalje jedan od bitnih čimbenika u selek!iji vijesti, kako su u

izvjetavanju o elitnim na!ijama Caltung i Ruge (/2?M.) postavili

kao hipotezu, allis i 5aran (/22.) provjerili, a :eriin (+3.)

potvrdila, u istra$ivanjima protoka vijesti (neJs AoJ-a).

33 Ditatelja upuGujemo i na nedavnu preradu unstallova klasi-nog teksta, gdje sam autor priznaje kako je novostoljeGe registriralo itnu promjenu na medijskoj mapi svijeta, odnosno da vie ne stoji kako su Lmediji ameri-kiM,nego da L+edia 2ere Ameri=anM =!. unstall, &''%.7.

Page 77: Karakteristike televizije

8/9/2019 Karakteristike televizije

http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 77/96

&pak, kao i svaka promjena u načinu rada, tako i 7C= razvija

posebne radne odnose, u ovome slučaju jednako medijskih

pro'esionala!a i nepro'esionala!a. =66-ov poseban odjel za 7C=,

koji objavljuje na posebnom &nternet portalu, ali 'unk!ionira i kaouspjean marketinki proizvod, iReport je, poput Tou"ube-a,

razvio svoju zajedni!u korisnika, u ovom slučaju iReportera. 8ni su

sami za sebe zadu$eni za brigu o standardima i retori!i rada u

takvoj virtualnoj zajedni!i, izbjegavanje govora mr$nje i sličnih

ne$eljenih radnji. &Reporteri nisu motivirani nov!em jer za

objavljene priloge nema novčane naknade. =66 anga$ira iprovjerene suradnike, tzv. lokalne dopisnike (!ommunit>

eQperts), koji prijavljuju sumnjive sadr$aje nadle$nim uredni!ima

- pro'esional!ima na =66-u. Nelike kuće koje rade s velikim

količinama materijala primljenim od korisnika, zapoljavaju čitave

odjele koji provjeravaju vjerodostojnost. 8ni dobro znaju da to je

vie takvih sadr$aja, veće su mogućnosti manipula!ije. 6eke kuće

organiziraju i tečajeve za građane o tome kako mogu sudjelovati u

kreiranju dnevnog zapisa događaja i pojava u svijetu koji ih

okru$uje, koristeći kućnu aparaturu za snimanje.

@im je iReport pokrenut krajem +?. kao poseban servis za

7C= (user generated content1, korisni!i su bili pozvani da jave to

su doznali, dobivajući tek mogućnost, a ne obećanje objave video

zapisa. iReport danas broji stotinu tisuća pretplatnika čijih se

sadr$aja objavi tek /Y.4 0eđu najpoznatijim vijestima koje su

30 #oda=i o ieportuizneseni na kon!eren=iji *igital 4es A!!airs &''%. u 8ruellesu

Page 78: Karakteristike televizije

8/9/2019 Karakteristike televizije

http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 78/96

originalno dospjele najprije na iReport pa onda na klasične medije,

su i one o događajima u 0ijanmaru i pu!njavi u koli u Nirginiji.

9uosnivač C66-a (Cuerilla 6eJs 6etJork) 9tephen 0arshall

na kon'eren!iji \D6; +3] u 5ruQellesu rekao je da ;merikan!i

gaje osjetno nepovjerenje prema mainstream medijima i s

oduevljenjem prihvaćaju i grade građansko novinarstvo. 6ije

riječ o uzurpiranju medijskog prostora radi pet minuta slave, nego

sudjelovanju u pro!esu pro!esa masovnog komuni!iranja. C66

 je prihvatio kao neprikosnovenu činjeni!u da se nova genera!ija

publike, odnosno potroača vijesti, ne odnosi na ljude kojinovo doba tek trebaju prepoznati i prihvatiti nego, na ljude koji

sada odrastaju i kojima je prvi susret s medijima ujedno susret s

digitalnim medijima.

Ni stvarate vijesti, poručuje jo irem spektru korisnika

&nternet portal =urrentM, čije najva$nije vijesti ne odabire

de$urni urednik nego de$urna statistika najvie korisničkihklikova na pojedinu vijest izjednačava se s njegovom va$noću.

:ristup ili dostupnost postaje deviza napretka sine Gua non.

Rasprava time ne zamire jer zagovaratelji novog pristupa, kako bi

naglasili značaj svojih tehnologijskih rjeenja, proglaavaju

publike klasičnih medija pasivnima, a svoje publike krajnje

aktivnima. 7 krajnjoj instan!i, koliko je vidljivo iz sadanjegtrenutka, novost prestaje biti pojava sadr$aja koji alju korisni!i, a

postaje integriranje korisnika u kreiranje %nalnog proizvoda.

&n'orma!ijska tehnologija kao takva nestaje, ona se ne razlikuje od35 Bidi .=urrent.=om .

Page 79: Karakteristike televizije

8/9/2019 Karakteristike televizije

http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 79/96

tehnologije %zičke stvarnosti kao to su drugi kućni aparati i u

potpunosti je uklopljena u svakodnevni $ivot. :redviđanja koja

slijede takav stav, izra$ena na kon'eren!iji D6;+3, vide

nadolazeću trans'orma!iju &nterneta iz mre$e linkova u mre$uznačenja.

5.;. K(lt(ra #i%esti i no#e te&nolo*i%e

6ije samo promjena u drutveno-političkom okru$enju

konstantna i kontinuirano utje!ajna na prirodu produk!ije vijesti,

već i promjena u tehnologijama kojima se te vijesti proizvode i

dostavljaju njihovim korisni!ima. ;nnabelle 9rebren> (+4., 2)

podsjeća da je tehnologije odredila logiku odailjanja vijesti već za

Drugog zaljevskog rata /22/. kada je satelitska tehnologija

omogućila slanje toliko izvjetaja s terena da je rat postao

medijski događaj koji se u stvarnom vremenu zbiva ne u zaljevu

nego pred malim ekranima. 6e čudi stoga ni da je vječni medijskikritičar <ean 5audrillard u svom poznatom tekstu *aljevski rat

nije se dogodio (/22M.) prihvatio upravo nove tehnologije kao

odlučujući 'aktor u medijskom kreiranju stvarnosti. :riča se

ponovila s ratom u &raku, tovie, preuzela je jo veće razmjere,

ireći se na &nternet, omogućujući razvoj terenski (pro'esionalno i

amaterski-građanski) stvaranog diskursa koji 0iller i hite(+.) nazivaju turbo vijesti. "eoretičari su sigurni da ne

pretjeruju kada u tom kontekstu rat koji je u &raku uslijedio nakon

američke okupa!ije nazivaju ujedno i prvim internetskim ratom,

upravo zbog neslućenog opsega koritenja tog medija (!'. ;llan,

Page 80: Karakteristike televizije

8/9/2019 Karakteristike televizije

http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 80/96

+4.). "ako je i početak reporterske upotrebe mini kamera,

laptopova, satelitskih video-tele'ona i drugih novih alata na

terenu, koji je označio, kako primjećuje 9rebern>, trans'orma!iju

novinarstva iz embedded (onog koje djeluje uz sami izvorin'orma!ija i njemu je podlo$no) u non-embedded, dakle u

novinarstvo koje je u tom smislu neovisnije (9rebern>, +4., /)..

7pravo je umre$ena, pokretnija i jednostavnija tehnologija dala

mogućnost neovisnijeg izvjećivanja s ratom zahvaćenih

područja (0a!Cregor, /224.).

:romjene u koritenju tehnologije, utje!ale su i na pro!esproizvodnje televizijskih vijesti. "radi!ionalno, glavnina

redak!ijskih resursa usredotočavala se na proizvodnju večernje,

sredinje in'ormativne emisije. :oredak vijesti u emisiji bio je

manje vie očekivan, a prva vijest bila je rezervirana za glavnu

vijest o događaju dana (:eriin, +M.). 7 konvergiranim vijestima

trenutak događanja trenutak je pojave nove in'orma!ije, a njihovese 'rekven!ije, kako su ih de%nirali Caltung i Ruge (/2?M.) gotovo

izjednačuju. 0ultimedijske plat'orme omogućuju kontinuirano

praćenje događaja, te se in'orma!ije pojavljuju gotovo u stvarnom

vremenu. "renutak pojave vijesti u dosadanjem poimanju se

ponitava, u digitalnom okru$enju bitova i multiplika!ije kanala,

on postaje osnovna mjerna jedini!a u praćenju tijeka vijesti.

 "elevizijske vijesti nastoje početi ne s glavnom, nego isključivo s

najnovijom vijeću, s in'orma!ijom najvie napunjenom

novinom, najbli$om trenutku događanja (oel'el, +3., 4-).

Page 81: Karakteristike televizije

8/9/2019 Karakteristike televizije

http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 81/96

#lasični neJs !>!le, odnosno dnevni vijek vijesti tako je posve

destabiliziran.

7zmimo za ilustra!iju %nsku javnu televiziju (TPE - Tleisradio

8i), eksperimentalan primjer pojave vijesti o nenadanome

događaju, poput po$ara. 7 laboratorijskim uvjetima, prva

in'orma!ija o tome događaju pojavljuje se u // sati i /M minuta, u

ovome slučaju zanemarivog odmaka od same pojave po$ara. :rvi

podatak sti$e publi!i putem mobilnih uređaja 909-om, odnosno

putem e-maila na korisnička Desktop sučelja. Neć desetak minuta

nakon toga uredni!i raspola$u s upotrebljivih /M riječi podataka ukratkoj novinarskoj 'ormi. "ek pedesetak minuta nakon toga priča

već ima svoj razvoj i dobiva nastavak s osvje$enim i irim

in'orma!ijama kojima se u toj 'azi već obavezno pridru$uju video

zapis i 'otogra%je s po$arita, gdje su već, uz novinarske ekipe, i

 javne slu$be, i građani. 9vi oni sudjeluju u razvoju priče i svi oni

prate njezin medijski razvoj putem navedenih multipli!iranihkanala izvjećivanja. @etiri sata od prve in'orma!ije o po$aru,

priča je već dobila svoju zaokru$enu 'ormu s uključenim

viestrukim aspektima događaja, posljedi!a, uzroka, analize

njezinog značaja, pa čak i miljenja koja su u međuvremena

zabilje$ili de$urni i spe!ijalizirani uredni!i, te jednako publika.

0ultimedijsko rjeenje praćenja tog događaja obuhvaća trenutnu

dostupnost viestrukog audiovizualnog zapisa putem čitavih

galerija 'otogra%ja, videa, gra%čkih prikaza, itd.). "akav pro!es

nastajanja priče (stor> building), oblik predvidivog \razvoja

priče] o nepredvidivim događajima, medijima omogućuje

Page 82: Karakteristike televizije

8/9/2019 Karakteristike televizije

http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 82/96

postizanje velike ujednačenosti pokrivanja \izvanrednih

događaja], a posebno u odnosu na \redovne], odnosno

najavljene događaje. 6a tome mjestu dalje istra$ivanje so!iologije

medija mo$e ići u smjeru čitanja utje!aja takve rekon%gura!ije\izvanrednih vijesti] na njihovu dosadanju ritualnu i osobitu

označiteljsku 'unk!iju u okupljanju gledatelja, grupe, na!ije oko

onoga to \iskače] iz predviđenog programa. 0eđutim, nas u

ovom radu vie zanima utje!aj tehnolokih promjena na nove i

stare oblike vijesti.

&zvanredne vijesti uvijek su izvanredne vijesti, bez obzira na tokada se dogode, ustvrdio je 5ill Plord, potpredsjednik televizijske

postaje <P; G"N u ashingtonu (oel'el, +3., 4-.). :olitička

ekonomija konstantne izvanrednosti u ovome nam slučaju ne

daje naslutiti čime se popunjava time upra$njeno mjesto stvarno

izvan-rednosti. 5reaking neJs tu postaje udarna, ne

izvanredna vijest, koja postaje standardna i determinirajuća'orma svake in'ormativne emisije, te u biranju i produk!iji vijesti

nala$e potivanje takve kozmetičke politike. Reporteri obučeni za

takvu uređivačku politiku sposobni su stići na mjesto događaja u

rekordno kratkim rokovima i uključiti se u program s minutom i pol

izvjeća ne govoreći zapravo nita konkretno nego samo igrajući

ulogu konvergen!ijskih medijskih djelatnika, ne vie reportera,

ka$e all> Dean, jedan od direktora u =ommittee o' =on!erned

 <ournalsits (oel'el, +3.,4-).

0ijenja se i odnos prema publikama. 7običajeno

pretpostavljanje onoga to bi publike moglo zanimati i to je za

Page 83: Karakteristike televizije

8/9/2019 Karakteristike televizije

http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 83/96

njih novo, postaje neupotrebljivo. 7 rastuće 'ragmentiranim

publikama zajedničko postaje upravo to da in'orma!ija vie nikad

nije nova pojavila se već i na internetu, i na mobitelu i na radiju.

#ada gledatelji uključe televizor kako bi se in'ormirali u sredinjojin'ormativnoj emisiji, vrlo je vjerojatno da su za prvu vijest, u

nekom obliku, već čuli, te uredni!i, vođeni tim saznanjem,

mijenjaju svoju uređivačku politiku i očekuju da ljudi za određenu

in'orma!iju već znaju. Dnevna relevantnost glavne vijesti postaje

osobit drutveni ritual kontinuiranog praćenja događanja, kako se

sve vie građana umre$uje i postaje in'ormirano koliko i samiuredni!i vijesti. :esimisti pitaju hoće li tada institu!ija početne,

udarne vijesti, koja je slu$ila objedinjavanju publika oko malih

ekrana, ostati u povijesti. :očetak novinarske priče, lead-a,

kakav je bio poznat donedavno, gubi na značaju, jer ni jedna vijest

vie nije posve nova. "ako se i u ovom slučaju mijenjaju postulati

klasičnog novinarstva, u ovom slučaju televizijskog. 6e samo da je

pred teorijom i praksom zadatak dati odgovor na pitanje to je u

dananjem masovnom komuni!iranju zapravo novinar , već i to je

vijest  u digitalnom okru$enju.

5.<. Vri%eme tele#i$i%e nakon tele#i$ora

7li smo u vrijeme digitalnih vijesti. &majući na umu raznolikostpojavnosti te nove ere, smatramo da nećemo pretjerati ako

ustvrdimo da drutvena povijest medija okreće novu strani!u.

:odsjećamo, to ne mo$e biti utemeljeno samo na povrnom

prepoznavanju \konvergen!ije], \multimedijalnosti] i drugih (u

Page 84: Karakteristike televizije

8/9/2019 Karakteristike televizije

http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 84/96

nein'ormiranoj teoriji prostituiranih) termina, već ponajprije, kako

smo $eljeli pokazati, uslijed dokidanja privilegije televizijskog

medija na ekskluzivnost koritenja i emitiranja videa. Oirenjem

njegove dostupnosti na internet (osobito online izdanja tiska), kaoi na mobilne telekomunika!ijske uređaje, ulazimo u vrijeme

televizije nakon televizora. <edan za mnoge_ model odailjanja

in'orma!ija konvergirao je u mnogi za mnoge_ pristup (Hartle>,

++., 2).

Digitalne tehnologije proizvodnje i razmjene in'orma!ija

prisutne su i kontinuirano se razvijaju, utječući na klasične odnosemedija, publike, oglaivača i politike, umre$ujući ih u svoj sustav.

Digitalne vijesti pojavljuju se kao odraz tehnolokih, drutvenih i

ekonomskih rede%niranja posla (ne samo zadaće) javnog

in'ormiranja, kao to su konvergen!ija i integra!ija. Dalja će

istra$ivanja morati pokuati istra$iti kakve to implika!ije ima za

pozi!iju javnog medijskog servisa u okru$ju komer!ijalnih medija,pri čemu treba imati na umu da, na polju medijskih tekstova, i

grani!a između in'ormativnih i zabavnih sadr$aja postaje sve

manje jasna (#eum, i sur., +4). 9kepti!i bi nas mogli podsjetiti

na 9!hudsonovu sugestiju utopije svijeta bez medijski

posredovanih vijesti, svijeta u kojemu interesne skupine i drugi

pojedin!i in'orma!ije dostavljaju izravno na osobna računala_,

svijet u kojemu je novinarstvo time ukinuto_ (9!hudson, /22M.,

/.) 7z umre$enost putem interneta, a kakvu 9!hudson kada je

pisao svoj tekst nije mogao ni zamisliti, novinarstvo bi bilo iznova

izumljeno_ (9!hudson, /22M.,)

Page 85: Karakteristike televizije

8/9/2019 Karakteristike televizije

http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 85/96

7 analiziranju rekon%guriranja proizvodnje i značenja programa

vijesti, kao sadr$aja i tehnologije kojima mediji ispunjavaju jednu

od svojih najva$nijih uloga u drutvu, s re'eren!ama na nedavno

odr$anu kon'eren!iju Digital 6eJs ;Sairs u 5ruQellesu, kao iraspravama o razvoju medija i primjene digitalnih tehnologija,

digitalne vijesti_, prepoznajemo kao novu vrstu nastalu na

plat'ormama kreirenim na in'orma!ijskoj tehnologiji i potrebi

drutva za maksimiziranom razmjenom in'orma!ija.#oliko god je

ta razmjena in'orma!ija bitna za pojedinčevo snala$enje u okolini,

u u okolnostima spomenutog in'orma!ijskog realizma, oni tuokolinu sebi prilagođavaju i izgrađuju. 7 odnosu na dosadanju

logiku na kojoj je počivao in'ormativni medijski program, mijenja

se

logika proizvodnje vijesti, pri čemu se objedinjavaju do sad

razdvojene programsko-tehničke 'unk!ije, dok se

redak!ije vijesti tiska, radija, televizije i internetaintegriraju u integrirane redak!ije digitalnih vijesti.

 poimanje vijesti kod urednika i novinara, kao i kod pulike.

:ublika u medijskom registriranju pojava i događaja

sudjeluje većim brojem kanala, nerijetko i kao reporter, ali

ne jo i kao ravnopravan partner (zadr$ava se autoritet

urednika koji odlučuje o zavrnom proizvodu). :romjenesu evidentne i u pro!esu selek!ije vijesti, rede%niraju se

in'ormativne vrijednosti i novinarske vrste i $anrovi

Page 86: Karakteristike televizije

8/9/2019 Karakteristike televizije

http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 86/96

 pozicija koju vijesti zauzimaju u društvu, počinje se

mijenjati s obzirom na mogućnosti tzv. građanskog

novinarstva, gdje izvor vijesti vie nije isključivo

institu!ionalan, to, usprkos neupitnoj prednosti zademokratski ideal uključenosti, u kontinuiranu opasnost

dovodi jednu od osnovnih karakteristika na kojima vijesti

temelje svoju nezamjenjivost u drutvu - vjerodostojnost.

6a kon'eren!iji D6; +3 u 5ruQellesu, 0i!hael Rosenblum je

predstavnike industrije i pro'esije podsjetio da \tehnologije nisu

ili-ili, kao da mo$emo ili s njima, ili bez njih, nego su ključ rada,bez kojega kao industrija umiremo]. Drugim riječima, nije

tehnologija ta koja čini promjenu, nego razumijevanje i

is!rpljivanje svih njezinih mogućnosti.. &zmeđu političkog i

tehnolokog determinizma, odnosno, kulturalnih pesimista i

neo%la, nameće se in'orma!ijski realizam, koji prepoznaje

neumitnost pro!esa in'orma!ijskog razvoja i u sredite raspravastavlja samu medijsku in'orma!iju čije kolanje razvoj medija

ubrazava i istovremeno rasprava u različitim smjerovima i putem

različitih medija.

8dba!ujući pozi!iju konven!ionalne podjele na kulturne

pesimiste i neo%le kao odveć reduk!ijsku, nastojali smo

kompleksne pro!ese koji se zbivaju u $aritu razvoja digitalnihvijesti lo!irati na kontinuumu između tzv. političkog (koji razvoje

medija gleda kroz lupu njihove uloge u demokra!iji i na polju

reproduk!ije ideologija) i tehnolokog determinizma (koji

poten!ijale medija podređuje mogućnostima tehnologija koje ih

Page 87: Karakteristike televizije

8/9/2019 Karakteristike televizije

http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 87/96

podr$avaju). 6aime, čini se da nijedan od tih pristupa ne uspijeva

doista vidjeti kakve zapravo tehnologije danas imamo u rukama i

to će one doista značiti za proizvodnju, poimanje i pozi!ioniranje

vijesti u drutvu. &stra$ivanja su pokazala da novinari ni u komslučaju nisu robovi tehnolokog ili političkog determinizma, već

upravo suprotno, da su oni u sreditu tehnolokih promjena o

kojima mogu odlučivati (HemmingJa>, +M., //), mijenjajući ih i

prilagođavajući, ali ne i negirajući ih. :oborni!i online

novinarstva_ reći će da ni novine ni televizija ne koriste

interaktivnost medija na način kako bi već sada, na sadanjemstupnju tehnolokog razvoja, mogli. &stovremeno, brinuti ne

moraju ni klasični mediji, koji svoje, ne pre$ivljavanje, nego

rede%niranje, i uspjeh, moraju vidjeti u prepoznavanju novih_

medija, te s njima srastati, a na tr$itu se pozi!ionirati

is!rpljivanjem mogućnosti brandiranja_. :rema tome, na

generalnoj razini drutvene povijesti medija, vie nego ikad mediji

se smatraju $ivima, a ne statičnima, u igranju uloga kakve su im

bile de%nirane pri njihovim izumima.

 DVB-T u 6$"!#koj 

Blada epulike Frvatske pokrenula je projekt *igitalna Frvatska, u sklopu

kojeg Ge se ugasiti analogni televizijski sustav.

CSAdigital je projekt kojim se podru-je =ijele Cstre pokrilo digitalnim

signalom. Cstra je odarana kao prvo podru-je koje i na =ijelom teritoriju imalo

digitalni signal jer je to podru-je koje ima najvie smetnji u prijemu analognih

Page 88: Karakteristike televizije

8/9/2019 Karakteristike televizije

http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 88/96

 postojeGih kanala. 4aime, signal talijanskih televizijskih stani=a ometa prijem

hrvatskih televizijskih signala.

" Frvatskoj se u digitalnom oliku na na=ionalnoj razini trenutno emitiraju

FB 1, FB &, K elevizija i 4ova B. 4a-in provede projekta opisan je u Strategiji prelaska s analognog na

digitalno emitiranje televizijskih programa, koju je usvojila Blada F 31. srpnja

&''%. godine. 1

9iljevi ove Strategije:

1 1. od 1. sije-nja &'11. godine zapo-eti potpuno digitalno zemaljsko

emitiranje televizijskih programa na podru-ju =ijele epulike Frvatske,

& &. stvoriti uvjete za o-uvanje sloodne, univerzalne i javne usluge emitiranja

televizijskih programa javne televizije, kao i usluga drugih nakladnika

televizije na na=ionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini,

3 3. osigurati tehni-ko(tehnoloke pretpostavke za upravljanje pripadajuGim

dijelom radio!rekven=ijskog spektra kroz optimalnu uporau prijenosnih

kapa=iteta na na-in koji u najveGoj mjeri zadovoljava javni interes,

0 0. stvoriti uvjete za pristup neovisnih proizvoPa-a sadraja digitalnoj

zemaljskoj televizijskoj mrei te razvijati pluralizam sadraja na otvorenom

tritu usluga,

5 5. na temelju pogodnosti, koje prua digitalni sustav zemaljskog emitiranja

televizijskih programa, otvoriti to veGi prostor za raznovrsno izraavanje

kulturnog identiteta epulike Frvatske te za nove medije koji -ine sastavni

dio djelovanja i razvoja demokra=ije, kroz sveouhvatne usluge kojima se

svim graPanima daje moguGnost pristupa sloodnim, esplatnim

 programskim sadrajima na na=ionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.

Page 89: Karakteristike televizije

8/9/2019 Karakteristike televizije

http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 89/96

#rvi korak u provedi projekta ila je priprema potrenih podzakonskih

 propisa uz postojeGi >akon o elektroni-kim komunika=ijama, kako i se podronije

uredilo podru-ja namjene radio!rekven=ijskog spektra, uvjeti njegove dodjele iuporae te na-in i uvjeti prelaska s analognog na digitalno odailjanje radijskih i

televizijskih programa. o je preduvjet za raspisivanje javnog natje-aja za

izdavanje dozvole za rad operatora u sustavu odailjanja digitalnih televizijskih

signala.

>a potree provede ove Strategije Frvatska je podijeljena u devet regija, a

svaku od njih -ini jedna ili vie upanija.

#relazak na digitalnu televiziju za koji je odrePen rok 1. sije-nja &'11.

treao i se u svakoj regiji odvijati na zasean na-in. #reviPeno je da se kraGe

vrijeme oko est mjese=i7 emitira paralelno i analogni i digitalni televizijski

 program na na=ionalnoj razini. 4akon toga analogna i televizija treala prestala s

emitiranjem, i nastavilo i se isklju-ivo u digitalnom !ormatu. "sporedno s time,

radit Ge se i tehnoloke pripreme kako i i regionalni te lokalni televizijski

 programi po-eli emitirati digitalno.

#rojekt digitaliza=ije emitiranja B programa, tj. uvoPenja digitalnog signala

u proizvodnji, prijenosu i odailjanju, provodi se paralelno putem zemaljskih

odailja-a, kaelom i satelitom. Sam projekt uvoPenja digitalnog signala naziva se

*B8, a poseno je standardiziran svaki od tri prijenosna puta R digitalni zemaljski prijenos *B8(, digitalni prijenos R *B8(F, te digitalna satelitska televizija

*B8(S7 i digitalna kaelska televizija *B8(97.

Page 90: Karakteristike televizije

8/9/2019 Karakteristike televizije

http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 90/96

+oderniji novi televizori veG imaju digitalni prijemnik i spremni su za

 prijem takvog programa ez dodatnih urePaja. Irati=a za digitalno zemaljsko

emitiranje je *B8(, pa to oi-no i pie na televizoru koji ga moe primati.

  @avni programi nekodirani, standardne razlu-ivosti7 emitiraju se u sustavu

+#E/&, zna-i za njih ne trea skuplji prijemnik koji razumije i +#E/0, kojim se

emitira F* signal signal visoke razlu-ivosti7.

Blada F uvela je i esplatni tele!on '%'' 11 &' 11 i oavijest na e

strani=i javne televizije ===.&rt.&r klikanjem na anner *B8(. +ePutim

in!orma=ije koje graPani mogu doiti putem tele!ona ili tekst koji se nalazi na

navedenoj strani=i vrlo su opGeniti i nedovoljno in!ormativni za oi-ne graPane

koji se treaju in!ormirati i prijeGi na digitalni prijem televizijskog signala.

ost(pnost di*italno* pri%emnika "iro% pop(laci%i

  *a i svi televizijski gledatelji mogli prijeGi na digitalan prijem, graPani Ge i

dalje moGi koristiti dosadanje televizore i antene, ali Ge treati digitalni prijemnik

( urePaj koji Ge starom televizoru prevesti digitalni signal. #rema veG spomenutoj

Strategiji, svakom tko redovito plaGa B pristoju Blada epulike Frvatske

 posenim Ge kuponom su!inan=irati naavku takvog urePaja. Iuponi se dijele

 postupno, po podru-jima Frvatske na kojima se uvodi signal, tako da do &'11.

godine ude pokrivena =ijela Frvatska. 4a podru-ju Cstre kuponi su veG podijeljeniu prosin=u &''%. godine.

#o-etkom &''$. promijenjena je postojeGa zakonska odluka o davanju

 potpore. #od orazloenjem praGenja i analize kretanja =ijena digitalnih prijemnika

Page 91: Karakteristike televizije

8/9/2019 Karakteristike televizije

http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 91/96

na tritu te mjera tednje u *ravnom prora-unu za &''$. godinu, utvrPen je iznos

 potpore za naavu digitalnih prijemnika u iznosu od od )5.'' kn, umjesto 135,''

kuna predviPenih Odlukom iz &''%. godine. Cstaknuto je da se potpora dodjeljuje

 prigodom naave urePaja za prijem svih digitalnih televizijskih signala (zemaljskim, kaelskim ili satelitskim putem.

#otporu od )5,'' kn graPani doivaju putem kupona koji pretplatni=ima

dostavlja Frvatska pota. im kuponom kupa= ostvaruje umanjenje ra-una

 prilikom kupnje digitalnog prijemnika. Svaki prodava- treao i prihvatiti kupon i

izvriti njegovu veri!ika=iju. rgova= vraGa kupon Frvatskoj radioteleviziji.

#rojekt digitaliza=ije u Frvatskoj provodi Blada epulike Frvatske, to jest

Sredinji dravni ured za e(Frvatsku, -iji se spot emitira u televizijskom programu.

Iampanju kojom se ljude priprema za digitaliza=iju televizijskog emitiranja

 prati televizijski spot kojim se graPane poziva da La=e antene i siPu s krovovaM.

aj spot i poruka izazvali su dosta polemika u javnosti, te su kriti-ari prigovorili da

spot samo zunjuje javnost poru-ujuGi da antene neGe iti potrene. &  >a prijemtakvog signala takoPer je potrena antena, vanjska ili sona. *B8( prijamni=i

nemaju integriranu antenu, a prijem takvog signala ne moe se usporediti s

 prijemom /S+ signala na moitelu.

Iampanja za digitalnu televiziju pokazala se neu-inkovitom i prilikom

 prodaje televizijskih prijemnika za digitalno emitiranje. 4aime, kupon od )5,'' kn

ne primaju sve trgovine, a mnogi prodava-i ( ili su se pravili da nisu upoznati ili

zaista nisu ili upoznati s time to napraviti s kuponom i gdje ga dalje proslijediti.

#rema izjavama nekih kupa=a, a koje navodi Be-ernji list, na pitanje zato se

ne moe iskoristiti kupon, trgov=i su u povjerenju rekli da je razlog taj to ne znaju

Page 92: Karakteristike televizije

8/9/2019 Karakteristike televizije

http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 92/96

od koga Ge kasnije naplatiti onove. " jednoj od trgovina zadarski ehnoma7

 potvrdili su novinaru Be-ernjeg lista da ne uzimaju kupone. LIupnja s kuponima

nije moguGa jer nije poznato od koga Gemo i kako naplatiti vrijednost kupona. O

tome se trgov=i navodno pojedina-no treaju dogovoriti s tvrtkom Odailja-i iveze, a zato do toga jo nije dolo, teko mi je reGi,M R rekao je trgova= novinaru

Be-ernjeg lista.

*igitalni prijemni=i mogu se ez prolema naru-iti preko Frvatske pote.

 4aime, kupone pretplatni=i doivaju na kuGne adrese uz narudeni=u Frvatske

 pote. " ponudi su dva modela digitalnih prijemnika koji uz vau-er stoje 1)5

odnosno &&5 kuna, a pota ih esplatno dostavlja na kuGnu adresu. 4a taj na-in

 privilegirani su odrePeni proizvoPa-i i distriuteri opreme.

" Bladinom 9entru za provedu digitaliza=ije potvrdili su da postoji

 prolem. #riznali su da je dolo do zastoja u prodaji jer trgov=i nisu na vrijeme

doili oavijest o naplati vau-era. 4aime, trgov=i i kupone treali slati Frvatskoj

radioteleviziji, a povrat Ge im isplaGivati Blada preko Odailja-a i veza.

1o#i di*italni kanali

Frvatska radiotelevizija veG dvije godine najavljuje pokretanje nova dva zemaljska

digitalna kanala. Ianali su treali iti pokrenuti jo &''%. godine. Frvatska

radiotelevizija smatra da se sa pokretanjem dodatnih kanala pomae da graPani to

 re prijePu na digitalnu mreu. 4aime, ez ogate ponude kanala na digitalnoj

zemaljskoj mrei, graPani neGe iti motivirani da koriste digitalne prijemnike.

"porite u tome nalaze u >akonu o F(u. Dlanak 3. stavak &. >akona o Frvatskoj

radioteleviziji glasi:

Page 93: Karakteristike televizije

8/9/2019 Karakteristike televizije

http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 93/96

L*jelatnosti iz stavka 1. ovoga -lanka F ostvaruje proizvodnjom i emitiranjem

triju radijskih programa u trima radijskim mreama na dravnoj razini i u radijskim

mreama na upanijskoj ili regionalnoj razini, te televizijskih programa u dvjema

televizijskim mreama na dravnoj razini, djelatnost glazene proizvodnje jeizveda i snimanje: sim!onijske, narodne i zaavne glaze, zorsko izvoPenje,

organiziranje priredi i kon=erata, posei=e na=ionalne glazene atine i

suvremenih djela hrvatskih skladatelja i umjetnika izvoPa-a. F moe proizvoditi

L

F je najavljivao trans!orma=iju programa Fplus u F 3 koji je treao

 iti sportsko(zaavni program, te F 0 in!ormativni program7 koji je treao iti

&0(satni in!ormativni kanal. 4ovi program treao se emitirati u digitalnoj

zemaljskoj mrei.

+ePutim, konkuren=ija se usprotivila namjeri F(a da pokrene

spe=ijalizirane kanale. 4aime, jo &''%. godine K je uloio alu Agen=iji za

trino natje=anje i +inistarstvu kulture. 4amjera je ila, kako tvrde, sprije-iti

nezakonito emitiranje satelitskog i kaelskog programa F #lus, te digitalno

emitiranje jo dvaju programa F 3 i F 0. " tome im se pridruila i druga

komer=ijana televizija 4ova B. raili su da se sprije-i pokretanje digitalnih

kanala od strane F(a, navodeGi netransparentnost takvog postupka kao glavni

argument. Smatraju da se nova= iz pretplate ne i smio koristiti za pokretanje novih

kanala te da i F morao dokazati da te kanale neGe komer=ijalno iskoritavati.

" ovom slu-aju i F i K i 4ova B razli-ito su tuma-ili postojeGe zakone R

>akon o Frvatskoj radioteleviziji i >akon o elektron-kim medijima, to pokazuje

da su manjkavi kada je rije- o pravima i oavezama na=ionalnih televizija. K

tako tvrdi da F smije emitirati televizijske programe opGeg sadraja u najvie

Page 94: Karakteristike televizije

8/9/2019 Karakteristike televizije

http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 94/96

dvije mree na dravnoj razini te da za dodatne kanale treaju doiti kon=esiju na

temelju javnog natje-aja za tematske televizijske programe u skladu sa >akonom o

elektroni-kim medijima. K je, u svom prioGenju hina.hr7 takoPer naveo, da se

uvoPenje novih programa kosi sa sporazumom izmePu Frvatske i E" te sa>akonom o dravnim potporama.

Argumenti F(a prije svega su u tome da su sve javne televizije u Europi

doile priliku pokrenuti spe=ijalizirane kanale. 4aime, -lanak 3. stavak &. >akona

o Frvatskojteleviziji, zakonski je akt za proizvodnju i emitiranje programa F(a.

 4a temelju sli-nih zakona R osniva-kog akta, djelatnost, uklju-ujuGi spe=ijalizirane

 programe, oavlja veGina radiotelevizijskih servisa, -lani=a E8"(a. #roizvodnja i

emitiranje spe=ijaliziranih programa iz -lanka 3. stavka &. >akona istodono je i

zadaGa F(a prema Strategiji prelaska s analognog na digitalno emitiranje

televizijskih programa u epuli=i Frvatskoj, koju je donijela Blada F u srpnju

&''%.

Iako do &'11. godine svi moraju prijeGi na digitalnu zemaljsku mreu,

na=ionalna televizija smatra da dodatna dva programa F3 i F07 pomau

motiva=iji ljudi da to re prijePu na digitalnu mreu. Tto ude olja ponuda

digitalnih signala, to Ge ljudi prije naaviti digitalni prijemnik. F je zapravo

 postupio na na-in kako su prije njega postupile mnoge javne televizije u Europi tj.

s ponudom vie kanala privla-e pretplatnike da to ezolnije prijePu na digitalnu

televiziju. Argument F nalazi i u svojem >akonu u F(u, #olemika oko novih

kanala izazvala je veliko zanimanje mePu posjetiteljima internetskih !oruma.3

#odijelili su se na one koji smatraju da i F treao pokrenuti spe=ijalizirane

kanale i na one koji smatraju da je F privilegiran zog prikupljanja pretplate.

Page 95: Karakteristike televizije

8/9/2019 Karakteristike televizije

http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 95/96

Ovakvom stanju pogoduje i prili-no nepre=izna zakonska regulativa koja

omoguGuje i jednoj i drugoj strani da se na nju pozivaju. *ok se jedni pozivaju na

 poprili-no nepre=izan >akon o elektroni-kim medijima, F se poziva na >akon o

F(u u kojem izri-ito pie da oni mogu pokretati spe=ijalizirane kanale, kakvi isportski i in!ormativni ili, te da to i jest uloga javne televizije. A kada je rije- o

transparentnosti !inan=iranja, F je unio izmjene u Statut F(a, tvrdeGi da na taj

na-in poseno reguliraju na-in !inan=iranja pojedinih dijelova programa.

+oda Ge neto reda u tom polju unijeti odluka BijeGa za potu i

elektroni-ke komunika=ije FAIO+7 koje je na sjedni=i odranoj &0. travnja

&''$. donijelo odluku o izdavanju dozvole tvrtki Odailja-i i veze OCB7 za

upravljanje mreama digitalne televizije +"U A i +"U 87, a nakon provedenog

natje-aja. 4a natje-aj se prijavila i najja-a hrvatska telekomunika=ijska tvrtka F(

Frvatske telekomunika=ije d.d., koja veG dri tele!onsku i moilnu mreu. 4a

natje-aju je ipak o=ijenjena oljom ponuda OCB(a, pa je tako OCB doio dozvolu

nastavi upravljanje mreama digitalne televizije.

Page 96: Karakteristike televizije

8/9/2019 Karakteristike televizije

http://slidepdf.com/reader/full/karakteristike-televizije 96/96

1  http:<<.hakom.hr<"ser*o=sCmages<dokumenti<StrategijaQ&'prelaskaQ&'sQ&'analognogQ&'naQ&'digitalnoQ&'emitiranjeQ&'televizijskihQ&'programaQ&'uQ&'F.pd! 

& http:<<.ve=ernji.hr<home<tehno<3161%'$<inde.do3 http:<<.!orum.hr<ar=hive<inde.php<t(&$&13&.htmlih.