Top Banner

Click here to load reader

John Locke

Oct 21, 2015

ReportDownload

Documents

Sveuilite u ZadruOdjel za pedagogiju

Kolegij: Opa povijest pedagogije

John Locke Misli o odgoju

Seminarski rad

Nositelj kolegija: prof. dr. sc. Igor Radeka

Asistentica: dr. sc. Ana Marija Rogi Studentice: Draenka Bari i Andjela Pavi

Zadar, prosinac, 2013.

Sadraj

11. Uvod

22. ivot i djela

43.Empirizam

54. O djelu Misli o odgoju

65. Odgojni stavovi

75.1 Tjelesni odgoj

95.2 Moralni odgoj

125.3 Intelektualni odgoj

156. Zakljuak

166. Literatura

1. Uvod

Prosvjetiteljstvo se u Europi javlja krajem sedamnaestog i poetkom osamnaestog stoljea. Svojim suprotstavljanjem religioznim, politikim i moralnim opresijama, prosvjetitelji su nastojali obnoviti znanje, etike i estetike svog vremena. Prosvjetiteljski ideal ovjeka je onaj koji djeluje po principima, a ne samo po navikama, tradiciji. Sebe su smatrali naprednom elitom koja se bori protiv iracionalnosti, praznovjerja i tiranije prolih stoljea i ujedno djeluje za svjetski napredak. Prosvjetiteljstvo je vrijeme kada ovjek, poinje racionalno razmiljati i izvlai se iz okova srednjovjekovne mistike. U tom procesu dravne i crkvene vlasti gube vanost, to jest ostavljene su po strani. To je bio spontan pokret koji je doveo do velikih znanstvenih otkria.Prosvjetiteljstvo je ideoloki i obrazovni pokret. Utjecao je na kulturni i pedagoki ivot 18. i 19. stoljea, te je ukazivao na potrebu prosvjeenja irokih narodnih masa. Filozofski se zasnovao na empirizmu i racionalizmu. Naglaavao je prirodno pravo svakog pojedinca da se obrazovanjem usavrava prema dostignuima znanosti. Prosvjetu su prosvjetitelji smatrali osnovnom snagom koja e promijeniti feudalan drutveni poredak, smatra Zaninovi. Kritizirali su skolastiki tip obrazovanja i staleku kolu, a zastupali su pravo svih ljudi na kolovanje u osnovnim, srednjim i visokim kolama.

U drugoj polovici 17. stoljea i u 18. stoljeu pedagogiju i razvitak kole karakteriziraju znaajne promjene. Njih pokree engleski filozof i pedagog John Locke. Potkraj 17. stoljea Locke istupa s pedagokim sistemom u kojem su izraene nove tenje graanske klase. U formuliranju cilja odgoja i u etici Locke ne polazi od religije, ve od interesa praktinog ovjeka. On odbacuje uenje o uroenim idejama, to su zastupali filozofija i crkveno uenje, i tako polae temelje novoj spoznajnoj teoriji u osnovi koje lei iskustvo. On takoer odbacuje srednjovjekovno obrazovanje (sedam vjetina) i odreuje program realnog obrazovanja. Locke je prvi od antike pedagogije razradio sistem fizikog odgoja. (Zaninovi, M. 1988: 114-115)

2. ivot i djela

John Locke roen je 1632. u Wringtonu u pokrajini Somerset, kao sin pravnika koji se tijekom prve pobune protiv Charlesa I. borio na strani parlamentaraca. Tijekom kolovanja u Westminsteru uio je grki, latinski, hebrejski i arapski, a znanosti se, kako je Locke kasnije konstatirao, posveivalo malo vremena. Od 1652. studira skolastiku filozofiju, diplomirao je 1656., a na istom je fakultetu i magistrirao. Nakon diplomiranja prouava latinski i grki, a od 1664. i moralnu filozofiju. Kasnije upisuje studij medicine koji nije zavrio, ali ga je taj studij usmjerio prema znanosti. Postao je lan Kraljevskog drutva za napredak prirodne spoznaje. Lockeu paralelni interes predstavlja podruje politike i gospodarstva. 1665. godine poslan je na diplomatsku misiju u Cleves, 1675. posjetio je Francusku gdje se upoznao sa filozofijom Descartesa i Gassendija. 1679. vratio se u Englesku koja je bila zahvaena tekim politikim sukobima. Nastale prilike u dravi ugrozile su Lockeov poloaj pa on bjei u Nizozemsku, u meuvremenu kralj ga je liio katedre u Oxfordu i proglasio ga izdajicom zahtijevajui njegovo iskljuenje. (http://www.fordham.edu/halsall/mod/1692locke-education.asp)

Za vrijeme boravka u Nizozemskoj Locke je pisao i okupio irok broj prijatelja, suraivao je sa Bibliotheque universelle Jeana Leclerca koja je 1688. godine objavila saetak njegova glavnog djela Ogleda o ljudskom razmu na kojem je radio jo od 1671. Prvo objavljeno Lockeovo djelo bilo je Pismo o toleranciji.

Po povratku u Englesku prihvatio je poloaj dunosnika u Ministarstvu trgovine i poljoprivrede, u kojem je, unato loem zdravlju, ostao do 1700. Prijateljevao je s obitelji Masham te se zbog njih 1691. godine za stalno preselio u Oatesu provevi ondje posljednje godine ivota. U to vrijeme je polemizirao s Edwardom Stillingfeeltom, biskupom iz Worzestera te pisao komentare na poslanice Sv. Pavla. Umro je 1704. godine.John Locke je imao veliki utjecaj na razvoj politike filozofije. Njegove ideje su bile temelj za koncept amerikog zakona i organizacije vlasti. Lockeova epistemologija i filozofija imala je velik utjecaj i na period prosvjetiteljstva. (Boievi,V. 1996, str. 132.)

Neka njegova znaajna djela su: Ogled o ljudskom razumu, Dvije rasprave o vladi, Pismo o toleranciji, Neke misli o obrazovanju i Razumnosti kranstva. (http://hr.wikipedia.org/wiki/John_Locke#Djela)

Tablica 1.: Pedagoke inovacije (Mijatovi, A., Vrgo, H., Peko, A., Mrkonji, A., Ledi, J. 1999:47)

INOVATOROSNOVNA

ZAMISAOKURIKULUMMETODE

PODUKEULOGA

UITELJAZNAENJEZNAAJ ZA DANANJE

J. Locke

(1632.-1704.)Razvitak intelektualnih sposobnosti percepcijom. Samokontrola.Pisanje, itanje, raunanje, jezik, povijest, upravljanje.Odmjereno, planirano, stupnjevito, kumulativno.Podrka, iskustvo, empirijske metode pouke.Utemeljenost teorije uenja na oduevljenju-senzacionalizam.Poduka na temelju senzornih opaanja.

Tablica prikazuje neke od glavnih Lockeovih ideja i metoda odgoja, kao i utjecaj njegovih misli na odgoj koji danas poznajemo. Iz tablice moemo iitati da je osnovna Lockeova zamisao odgoja da se djeca naue samokontrolni, dijete ili ovjek koji ne posjeduje sposobnost samokontrole ne moe biti dobar ovjek, odnosno on se ne moe i ne zna ponaati moralno. Nadalje, Locke smatra da bi obrazovanje trebalo biti planirano, cjelovito i naravno, da bi uenje trebalo poeti od najlakih stvari te se polako usmjeravati prema teim zadacima i ciljevima. Uitelj bi djecu trebao nauiti itati, pisati, raunati, trebao bi im prenijeti odreena znanja iz jezika, upravljanja i povijesti. Uz sve to, odgajatelj treba biti stalna potpora djeci i treba ih poduavati na zabavan, zanimljiv nain kako bi djeca zavolila uenje. Metodu odgoja koju danas moemo koristit je poduka na temelju senzornih opaanja, to znai da bi djecu trebalo prepustiti, u odreenim situacija, da se oslone na svoje vlastito opaanje, te da tako neke stvari doive na vlastitoj koi i ujedno naue kako se sljedei put ponaati u istoj ili slinoj situaciji.

3.Empirizam

Empirizam je vrsta filozofske orijentacije po kojoj percepcije i znanja vrijede samo ako su rezultat eksperimenta. Dakle, smatra se znanjem i vrijedi sve ono to moemo dokazati eksperimentom, a sve ono to nema takve karakteristike nije pouzdano. Emipirizam je proao kroz razne faze i posjeduje podjele kojima se mi ovdje neemo baviti. Ali u svakom sluaju ovaj filozofski pravac u svim svojim pojavama ustrajava na tome da je eksperiment osnovni izvor ovjekove spoznaje. Najekstremniji ogranak empirizma je pozitivizam koji dri da su metafizike i filozofske postavke besmislene. Racionalizam je pravac koji, suprotno empirizmu, razum dri sposobnim da neovisno o eksperimentu percipira zbilju i znanja te uz pomo razuma predoi objektivnu stvarnost ili drugim rijeima, razum moe predoiti zbilju. Neki poznati empiristi, uz Johna Locka, bili su: Francis Bacon, David Hume, George Berkeley, Ernst Mach i Auguste Comte.Locke je vjerovao da je na duh, prije nego se sretne preko osjetila sa pojavama prirode, tabula rasa i da u duhu ne postoje uroene ideje pomou kojih moemo, bez iskustva, saznati krajnju prirodu stvarnosti. Sva znanja o stvarima koje moemo imati poivaju na idejama o stvarima koje dobijamo preko osjetila. Prema Locku, ideje su sve ono to moe biti predmet misli. Dijele se na jednostavne i sloene.

4. O djelu Misli o odgoju

U svom pedagokom djelu Misli o odgoju (1693) razvio je padagoki sistem u kojem je objasnio, kao to je ve reeno, pedagogiju zdravog razuma i praktine koristi. Na mnogim mjestima u tom pedagokom djelu Locke odreuje zadatak odgoja kao formiranje zdravog duha u zdravom tijelu, kao razvitak tijela i discipline duha. Znaajno mjesto u njegovoj pedagogiji zauzima razvijanje navika uglaenog gospodina u drutvu. (Zaninovi, M. 1988: 117)

Locke vjeruje da nita nije vanije od obrazovanja i da obrazovanje ini osobu dobrom. Meutim, kad govori o obrazovanju on ne govori koje bi kole djeca trebala pohaati nego istie vrijednost obrazovanja kod kue. Smatra da djeca siromanijih roditelja ne moraju biti zakinuti za tu vrstu obrazovanja, jer kako tvrdi sami roditelji mogu preuzeti ulogu odgajatelja. Istie da su glavne vrline odgajatelja prave moralne vrijednosti, lijepo ponaanje i dobro znanje o svijetu. Takoer navodi da je manje bitno da je ta osoba (odgajatelj) visoko obrazovana jer se znanje moe nauiti iz knjiga.Jedan od Lockovih glavnih savjeta je da uenje treba uiniti zabavnim. Ako se ui s uitkom, onda e se djeca ukljuiti u rad i nauit e mnogo vie. Postavlja se pitanje kako uenje uiniti zabavnima? Lock istie da se uenje ne smije provoditi kroz zadatke ili dunosti. Locke smatra da kao to su djeca slobodna dok se igraju, takoer bi trebala biti slobodna dok ue. John Locke je zagovarao obrazovanje kod kue. Smatrao je da u kolama dijete ne moe dobiti potrebnu panju. Samo kod kue dobio bi individualni pristp koji treba. Locke navodi nekoliko razloga zbog kojeg je djetetu potreban individualan pristup. Prvo, na svako djetetovo ponaanje treba se reagirati ispravno. To je nemogue u velikim grupama. Nadalje, dijete se ne moe prisiliti da ui kad nije raspolo