Top Banner

Click here to load reader

John Locke

Sep 24, 2015

ReportDownload

Documents

Locke Je Bio Prvi Empirist U Smislu Što Drži Da Sva Građa Naše Spoznaje Dolazi Od Osjetnih Opažaja I Introspekcije. Nije Bio Empirist U Smislu Što Bi Tvrdio Da Ne Možemo Spoznavati Ništa Izvan Osjetnih Predodžbi. U Tome Je On Metafizičar. Bio Je Ujedno Racionalist, Jer Je Držao Da Sva Mišljenja I Vjerovanja Moramo Donijeti Pred Sud Razuma. Nije Međutim Poricao Mogućnost Nadnaravnog Reda I Objave. Odbacivao Je Autoritarizam Na Intelektualnom I Političkom Polju. Zastupao Je Princip Tolerancije, Ali Je Odbacivao Anarhiju. Bio Je Religiozan, Ali Nije Simpatizirao S Fanatičnom I Neumjerenom Revnošću. Locke Je U Svemu Zastupao Stav "Zdravog Razuma"

JOHN LOCKE

John Locke

Seminarski Rad

Www.Maturski.Org

Sadraj

1.Uvod...

2

2.ivot I Djela...3

3.Empirizam....................................................................................................4

3.1 Svrha Ogleda O Ljudskom Razumu.............................................................4

3.2 Napad Na Uroene Ideje...........................................................................3.3 Nauka O Idejama............3.4 Prostor I Vrijeme............3.5 Mjeoviti Modusi............3.6 Primarna I Sekundarna Svojstva......3.7 Ideja Supstancije............3.8 Uzronost............3.9 Spoznaja..............3.10 Etika Teorija............3.11 Drutvena Nauka..........

4567789101112

4.Odgojni Stavovi.............................................................................................15

5.Zakljuak..

17

Literatura..

18

1. Uvod

Pria O John Locku Ima Svoje Poetke U Prosvjetiteljstvu, Dobu Razuma, Vremenu Naeg Intelektualnog Buenja. Prosvjetiteljstvo Je Poelo Kada Je Mrano Doba Zavrilo, A U Tom Vremenu Ljudi Su Se Bojali Velikih Tajni Svemira I Njihovim Umovima Je Kroz Neznanje, Vladao Strah. Prosvjetiteljstvo Je Vrijeme Kada ovjek, Osloboen Svojih Okova, Poinje Koristiti Svoje Racionalno Rasuivanje I Izvlai Se Iz Jame Srednjovjekovne Mistike. U Tom Procesu Ostavlja Po Strani Dravne I Crkvene Vlasti. To Je Bio Spontan Pokret Koji Je Doveo Do Velikih Znanstvenih Otkria Od Kojih Svi Mi Imamo Koristi I Danas. Iznikla Su Vjerovanja U Prirodne Zakone I Univerzalne Poretke, Koji Ne Samo Promiu Znanstvena Otkria I Postignua Materijalne Prirode, Ve Takoer Daju Znanstveni Pristup Politikim I Socijalnim Pitanja. Mislioci Su Izrazili Svoje Misli U Pisanom Obliku I itali Misli Drugih, Ova Briljantna Svjetla Prosvjetiteljstva Ukljuuju: Francis Bacon (1561-1626), Montesquieu (1689-1755), Voltaire (1694-1766), Jean Jacques Rousseau ( 1712-1788), David Hume (1711-1776), I Adam Smith (1723-1790). Jedan Od Njih, Meu Prvim Redovima, Bio Je I John Locke (1632-1704).[1]

2. ivot I Djela

John Locku Je Majka Umrla Dok Je Jo Bio U Povojima. Njegov Otac Je Bio Zemljini Odvjetnik I Kapetan U Parlamentarnoj Vojsci Tijekom Graanskog Rata, Umro Je Dok Je John Bio Jo Mlad.John Je Bio Izabran Za ivotnu Stipendija Na Christ Church Sveuilitu, Oxford. Nakon to Je Studirao Medicinu (Nikad Je Nije Zavrio) Locke Je Bio Spreman Pomoi Onima S Medicinskim Problemima, tovie, Postao Je Poznat Kao "Dr. Locke". 1666 Godine, Anthony "Ashley" Cooper Se Obratio Lockeu S Medicinskim Problemom. "Dr. Locke" Je Uspjeno Operirao I Ispraznio "Apsces U Prsima." To Je Bio Sretan Slijed Dogaaja Za Lockea, Jer Ashley Nije Bio Obian ovjek, On Je Bio Prvi Pomonik Grofa Shaftesburya. Tako Je Locke Bio Uvuen U Dvorane Moi. 1672 Godine, Shaftesbury Je Postao Kancelar, A Locke, Njegov Prijatelj, Imenovan Je Za Tajnika Vrlo Mona Odbora.Bila Su to Zanimljiva Povijesna Vremena; Politike Prilike Su Se Brzo Mijenjale. Locke Se U Tom Vremenu Nije Slagao Sa Tzv. "Boanskom Pravom Teorijom" (Divine Right Theory) Smatrao Je Da Je Najbolje Drati Se Na Udaljenosti Od Politikih Neprijatelja Gospodina Shaftesburya, Dapae, Locke Je Tijekom Godina 1684-1689 Bio Van Zemlje, U Francuskoj I Nizozemskoj.Po Povratku U Englesku, 1689 Godine, Locke Je Usvojio Stil ivota Koji Mu Je Dopustio Sastaviti Njegova Djela I Uiniti Ih Spremne Za Tisak. Stoga Su 1690 Godine, Objavljena Lockeova Dva Glavna Djela: Ogled O Ljudskom Razumu I Dvije Rasprave O Vladi.Na Dan 28. Listopada 1704, Locke Je Umro. Pokopan Je U Crkvenom Dvoritu high Leaver.to Se Tie Njegovih Djela, Sr Lockeovih Uvjerenja Nalazi Se U Njegovom Eseju Ogled O Ljudskom Razumu (1690.) S Ovom Knjigom Zaeli Su Se Principi Modernog Empirizma (Ljudski Um Je Po Roenju Tabula Rasa-Prazna Ploa, I Uimo Kroz Iskustvo). U Ovoj Knjizi, Locke Napada Doktrinu Uroenih Ideja. Njegov Drugi Rad, Naravno Slijedi Tu Ideju: Dvije Rasprave O Vladi (1690). To Je Rasprava Pisana U Obranu Revolucije: Vlada Poiva Na Suglasnosti Populacije I Pobune Su Dopustive Kad Vlada Potkopava Dijelove - Zatita ivota, Slobode I Imovine - Za Koje Je Osnovana.[1]

3. Empirizam

Locke Je Bio Prvi Empirist U Smislu to Dri Da Sva Graa Nae Spoznaje Dolazi Od Osjetnih Opaaja I Introspekcije. Nije Bio Empirist U Smislu to Bi Tvrdio Da Ne Moemo Spoznavati Nita Izvan Osjetnih Predodbi. U Tome Je On Metafiziar. Bio Je Ujedno Racionalist, Jer Je Drao Da Sva Miljenja I Vjerovanja Moramo Donijeti Pred Sud Razuma. Nije Meutim Poricao Mogunost Nadnaravnog Reda I Objave. Odbacivao Je Autoritarizam Na Intelektualnom I Politikom Polju. Zastupao Je Princip Tolerancije, Ali Je Odbacivao Anarhiju. Bio Je Religiozan, Ali Nije Simpatizirao S Fanatinom I Neumjerenom Revnou. Locke Je U Svemu Zastupao Stav "Zdravog Razuma" (Common Sense).

3.1. Svrha ogleda O Ljudskom Razumu

Locke Je Bio Prvi Filozof Koji Je Upotrijebio Napor Uma Da Istrai Sam Ljudski Um, Njegov Predmet I Granice. U Uvodnom "Pismu itatelju" Na Poetku Ogleda Locke Kae Da Je Bilo Potrebno Istraiti "Koje Stvari Na Razum Moe Rjeavati, A Koje Ne Moe", Jer Je Jedino Tako Mogue Poi S Mrtve Toke Na Kojoj Se U Filozofiji Nalazimo.Predmet Razuma Su Ideje, Tj. Razum Je Sposoban Baviti Se Idejama. Zato Je Lockeov Cilj U Ogledu Istraiti "Porijeklo, Sigurnost I Opseg Ljudske Spoznaje, Zajedno S Temeljima I Stupnjevima Vjerovanja, Mnijenja I Pristajanja" (Uvod, 2). Prva I Druga Knjiga Bave Se Istraivanjem Naih Ideja. Tu On Najprije Pobija Teorije Uroenih Ideja, A Zatim Daje Svoju Teoriju. Trea Knjiga Raspravlja O Rijeima. Ideje Predstavljaju Stvari, A Rijei Stoje Za Ideje. etvrta Se Knjiga Bavi Ljudskom Spoznajom: Njezinom Sigurnou I Evidencijom Te Naravi I Osnovama Vjerovanja I Mnijenja.

3.2. Napad Na Uroene Ideje

Pod Teorijom Uroenih Ideja Locke Razumijeva Onu Nauku Koja Tvrdi "Da U Razumu Postoje Izvjesni Uroeni Principi, Neki Prvobitni Pojmovi, Takorei Peati Utisnuti U Ljudski Duh, Koje Dua Dobiva U Svom Prvom Zaetku I Donosi Sa Sobom Na Svijet" (I. Knj. Gl. 2). Neki Od Tih Principa Su Spekulativni, A Neki Praktini. Glavni Dokaz Koji Se Obino Navodi U Potvrdu Ove Teorije Jest Tvrdnja Opeg Slaganja. Locke Na to Odgovara Da, Ako Bi I Bilo Istinito Da Se U Tome Svi Slau, To Jo Ne Dokazuje Da Doista Postoje Uroeni Principi, Jer Se Porijeklo Naih Ideja Moe Protumaiti Na Drugi Nain. Nadalje, Argumenti Doneseni U Prilog Spomenute Teorije Bezvrijedni Su I Zbog Toga Jer Ne Postoji Ope Slaganje O Istini Bilo Kojeg Principa. Djeca I Luaci, Na Primjer, Imaju Razum, Ali Nemaju Spoznaje Principa Kontradikcije, A Morali Bi Ga Imati Kad Bi Taj Princip Bio Doista Uroen. Gdje Su, Nadalje, Moralni Principi U Kojima Bi Se Svi Ljudi Slagali? Kad Bi Moralni Principi Bili Doista Uroeni, Ne Bismo Nalazili Tolike Razlike U Moralnim Teorijama I Praksama Razliitih Drutava I Epoha.Locke Ne Vjeruje Da Postoji Ikoji Princip Koji Bi ovjek Nuno Spoznao Kad Proivi Stanovito Vrijeme Na Ovom Svijetu. Ima ak Ljudi Koji Ne Spoznaju Nijedan Apstraktni Princip. tovie, injenica Da Moramo Uiti Znaenje Terminima I Stjecati Vane Ideje, Oit Je Znak Da Nemamo Uroenih Ideja. Locke Napada I Teoriju O Implicitno Ili Virtualno Uroenim Idejama, Koju Je Zastupao Leibniz.Kako Onda Na Duh Dolazi Do Ideja? Locke Odgovara Jednom Rijeju: Iz Iskustva. to to Znai? Sve Se Nae Ideje Konano Izvode Iz Osjeta Ili Iz Refleksije. To Dvoje Sainjava Iskustvo. Osjetila Nam Donose U Duh Razne Opaaje Izvanjskih Predmeta. To Su Osjeti. Drugi Izvor Ideja Je Opaanje Radnja Vlastitog Duha, Kao to Su Opaaji, Misli, Sumnje, Vjerovanja I Htijenja. To Vrelo Je Refleksija. Iz Tih Dvaju Izvora Proizlaze Sve Nae Ideje.Treba Imati Na Umu Da Locke Na Vie Naina Upotrebljava Rije "Ideja" I to Ne Samo Za Osjetne Datosti, Nego I Za Pojmove I Ope Ideje. U Svakom Sluaju, Locke Je Uvjeren Da Je Samo Iskustvo Vrelo Naih Ideja. ovjekova Je Pozornost Najprije Usmjerena Prema Van, Pa Je Zato Osjet Glavni Izvor Ideja. No Ideje O Psihikim Aktivnostima, Kao to Su Miljenje I Htijenje, Dobivamo Na Temelju Refleksije Lli Introspekcije.

3.3 Nauka O Idejama - Jednostavne I Sloene

Na Duh Ipak Nije Samo Pasivna Mo. Locke Razlikuje Jednostavne I Sloene Ideje. Prve Duh Prima Pasivno, A Druge On Sam Aktivno Proizvodi. Postoje etiri Vrste Jednostavnih Ideja, Ve Prema Nainu Kako Ulaze U Duh, Kroz Jedno Ili Vie Osjetila, Samo Refleksijom, Ili Refleksijom I Osjetom. Svima Je Zajednika Karakteristika Da Ih Duh Pasivno Prima. S Druge Strane, Na Duh Moe I Aktivno Obilovati Ideje Sluei Se Jednostavnim Idejama Kao Svojom Graom. Tako Nastaju Sloene Ideje. Njih Locke Dijeli Na Moduse, Supstancije I Odnose. Modusi Ne Sadre U Sebi Pretpostavke Samostalnog Postojanja, Nego Se Smatraju Zavisnim Od Supstancija. Ideje Supstancija Su Kombinacije Jednostavnih Ideja Za Koje Drimo Da Predstavljaju Pojedinane Stvari, Dok Ideje Odnosa Nastaju Promatranjem I Usporeivanjem Jedne Ideje S Drugom.

3.4 Prostor I Vrijeme

Locke Razlikuje Dvije Vrste Modusa: Jednostavne I Mjeovite. Jednostavan Je Modus Varijacija Razliitih Kombinacija Iste Jednostavne Ideje Bez Mijeanja S Kojom Drugom Idejom, A Mjeoviti Su Modusi Sastavljeni Od Jednostavnih Ideja Raznih Vrsta Uzetih Zajedno. Primjeri Jednostavnih Modusa O Kojima Locke Raspravlja Jesu Prostor I Vrijeme, Broj, Neizmjemost, Modusi Kretanja I Zvuka, Boje, Okusa I Mirisa.Jednostavna Ideja Prostora Dolazi U Nas Kroz Dva Osjetila: Vid I Opip. Pomou Tih Os- Jetila Opaamo Udaljenost Izmeu Dva Tijela. Razliite Udaljenosti Razliite Su Modifikacije Prostora. Jednostavnu Ideju Prostora Moemo Proiriti Toliko Dok Ne Doemo Do Ideje Opeg Prostora (Common Space) Za Koji Locke Upotrebijava Rije "Expansion".Temelj Ideje Vremena Je Promatranje Slijeda Ideja Koje U Duhu Idu Jedna Za Drugom. Tako Dobivamo Ideju Sukcesije I Trajanja. Promatrajui Odreene Fenomene Koji Se Javljaju U Pravilno Udaljenim Periodima, Dobivamo