Dokumentacija za nadmetanje - UNIOSSPOMEN-PARKA ŽRTVAMA STRADALIM U DOMOVINSKOM RATU U ILOKU veljača 2020. godine 10 1697. car Leopold, iz dinastije Habsburga, osvojivši Ilok, poklanja

NATJEČAJNI ELABORAT – IDEJNO URBANISTIČKO-KRAJOBRAZNO-LIKOVNO RJEŠENJE SPOMEN-PARKA ŽRTVAMA STRADALIM U DOMOVINSKOM RATU U ILOKU

__________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________ veljača 2020. godine 1

JAVNI, OPĆI, I. STUPNJA SLOŽENOSTI

U JEDNOM STUPNJU, ANONIMNI, ANKETNI I ZA REALIZACIJU

N A T J E Č A J

ZA IDEJNO URBANISTIČKO-KRAJOBRAZNO-LIKOVNO RJEŠENJE SPOMEN-PARKA ŽRTVAMA STRADALIM U DOMOVINSKOM RATU U

ILOKU

NATJEČAJNI ELABORAT

Registarski broj Natječaja pri Hrvatskoj komori arhitekata: 91-20/IL-UKL/NJN

Oznaka iz Plana nabave Raspisivača Natječaja: 31/2020

CPV: 71240000-2 Arhitektonske usluge, inženjerske usluge i usluge planiranja


__________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________ veljača 2020. godine 2

GRAD ILOK

raspisuje GRAĐEVINSKI I ARHITEKTONSKI FAKULTET OSIJEK

organizira i provodi

JAVNI, OPĆI, I. STUPNJA SLOŽENOSTI ANONIMNI, U JEDNOM STUPNJU, ANKETNI I ZA REALIZACIJU

N A T J E Č A J

ZA IDEJNO URBANISTIČKO-KRAJOBRAZNO-LIKOVNO RJEŠENJE SPOMEN-PARKA ŽRTVAMA STRADALIM U DOMOVINSKOM RATU U ILOKU


__________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________ veljača 2020. godine 3

SADRŽAJ NATJEČAJNOG ELABORATA:

I. UVJETI NATJEČAJA 1. UVJETI NATJEČAJA

1.1. OPĆI UVJETI 1.2. DOKUMENTACIJA 1.3. ROKOVI 1.4. NAGRADE 1.5. OCJENJIVAČKI SUD 1.6. SADRŽAJ NATJEČAJNOG RADA 1.7. KRITERIJI ZA ANALIZU I OCJENU NATJEČAJNIH RADOVA 1.8. OPREMA NATJEČAJNOG RADA 1.9. DOPUSTIVOST VARIJANTI RADOVA 1.10. ZAVRŠNE ODREDBE I OBRASCI PRILOG 1:a Obrazac za omotnicu „OSOBA OVLAŠTENA ZA PROJEKTIRANJE“ PRILOG 1:b Obrazac za omotnicu „OSOBA OVLAŠTENA ZA PROJEKTIRANJE“ (pobjednik projektnog natječaja) kome će biti upućen poziv na dostavu inicijalne ponude PRILOG 2: Obrazac za omotnicu „AUTOR“ PRILOG 3: Obrazac za omotnicu „ADRESA ZA OBAVIJESTI“

II. PROGRAM NATJEČAJA 1. UVOD, CILJ I SVRHA NATJEČAJA 1.1. UVOD – GEOGRAFSKI I POVIJESNI KONTEKST 1.2. SVRHA 1.3. CILJ 2. PODACI O PROSTORU 2.1. ŠIRI PROSTORNI POLOŽAJ 2.2. SMJEŠTAJ LOKACIJE U URBANOM KONTEKSTU 2.3. OBUHVAT PROVEDBE NATJEČAJA 2.4. PRIRODNE KARAKTERISTIKE PROSTORA 3. VAŽEĆA PROSTORNOPLANSKA DOKUMENTACIJA 4. PROGRAMSKE SMJERNICE

4.1. POSTOJEĆE STANJE 4.2. ZONA ZA REALIZACIJU 4.3. ANKETNA ZONA

III. PRILOZI 1. ORTOFOTO KARTA GRADA ILOKA S OZNAČENOM LOKACIJOM NATJEČAJNOG ZADATKA 2. GOOGLE MAPS KARTA GRADA ILOKA S OZNAKAMA PROMETNOG KONTEKSTA 3. GEODETSKA PODLOGA S OBUHVATOM PROVEDBE NATJEČAJA I ZONAMA OBUHVATA NATJEČAJNOG ZADATKA u .dwg formatu


__________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________ veljača 2020. godine 4

4. FOTODOKUMENTACIJA: GRAD ILOK i LOKACIJA NATJEČAJNOG ZADATKA 5. IZVOD IZ PROSTORNO-PLANSKE DOKUMENTACIJE – pročišćeni Prostorni plan uređenja Grada Iloka („Službeni vjesnik“ Grada Iloka broj 17/06, 16/11, 2/15 i 17/19)

A. ODREDBE ZA PROVOĐENJE B. KARTOGRAFSKI PRIKAZI:

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA 2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI 2.1. ENERGETSKI I KOMUNIKACIJSKI SUSTAVI 2.2. VODNOGOSPODARSKI SUSTAVI I GOSPODARENJE OTPADOM 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA 4. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 4.1. ILOK I ILOK-LOVKA 6. OČITOVANJE MINISTARSTVA KULTURE, UPRAVE ZA ZAŠTITU KULTURNE BAŠTINE, KONZERVATORSKOG ODJELA U VUKOVARU 7. PODACI O KOMUNALNOJ INFRASTRUKTURI 1. HEP ODS d.o.o. ELEKTRA VINKOVCI 2. KOMUNALIJE d.o.o. 3. PLINARA ISTOČNE SLAVONIJE 4. HRVATSKI TELEKOM d.d.


__________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________ veljača 2020. godine 5

II. PROGRAM NATJEČAJA


__________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________ veljača 2020. godine 6

1. UVOD, SVRHA I CILJ NATJEČAJA

1.1. UVOD – GEOGRAFSKI I POVIJESNI KONTEKST Grad Ilok najistočnija je jedinica lokalne samouprave na teritoriju Republike Hrvatske, s tri strane graničeći s Republikom Srbijom (s istoka, sjevera i juga), uz 4 granična prijelaza na području Grada. Nalazi se u povijesnoj regiji Srijem.

Topografski se naselje s okolnim područjem odlikuje smještajem uz južnu, desnu obalu Dunava, kao i rasprostrtošću po obroncima Fruške gore, s padinama koje se blago spuštaju da bi završile izrazito strmim odsjekom prema rijeci.

Fotografija 1. – smještaj s južne obale Dunava

Brežuljkasti kraj pogodovao je vinogradarskoj tradiciji još od Ilira i rimskog doba, kao jednoj od glavnih gospodarskih grana. Iločki traminac globalno je prepoznatljiv, a uz njega kraj je poznat i po graševini, pinotu bijelom, rajnskom rizlingu, chardonnayu, frankovki i drugim sortama.

Slika 1. – Iločki podrumi (izvor: Wikimedia Commons)


__________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________ veljača 2020. godine 7

Ilok je stari velikaški i kraljevski grad, bogate i duge povijesti, dičeći se shodno tome brojnim objektima kulturne baštine. Područje je naseljeno od prethistorijskih vremena, s arheološkim nalazima koji svjedoče o kontinuitetu još od mlađeg kamenog doba, vinkovačke i vučedolske kulture, preko bakrenog i brončanog do Skordisci kulture iz željeznog doba.

Podunavski položaj nagnao je stare Rimljane da radi kontrole dunavsko-panonskog puta na području Iloka izgrade u 1-2. stoljeću pograničnu utvrdu (castrum) Cuccium. Od 6. stoljeća doseljavaju se Slaveni, područje pripada Bugarskom carstvu, potom Ugarsko-hrvatskom kraljevstvu. Ime Ilok spominje se po prvi put u raznim varijacijama (Ujlak, Wylok, Wylhoc, Iwnlak, Vilak, Wyhok) u dokumentima iz 13. stoljeća, kao gradsko, odnosno trgovačko-obrtničko središte. Krajem 13. stoljeća pripada moćnom rodu Csák. U doba krize središnje ugarske vlasti na prijelomu 13. i 14. stoljeća, pod vlašću Ugrina Csáka Ilok biva prijestolnica polusuverene velikaške države koja obuhvaća Srijem i okolne krajeve. Nakon 1364., kada izumire iločka grana roda Csák, Ilok dolazi u ruke Nikole Konta Orahovičkog, jednog od najvažnijih ugarsko-hrvatskih velikaša svog vremena. Za vladavine praunuka Nikole Orahovičkog, pretendenta na ugarsku kraljevsku krunu Nikole Iločkog, bana Hrvatske, Slavonije i Mačve, vojvode od Transilvanije te kralja Bosne, Ilok u 15. st. doživljava svoje "zlatno doba". 1453. dobiva status ekvivalentan slobodnim kraljevskim gradovima. Gradska jezgra biva opasana zidinama ukupne dužine oko 1350 m, u velikoj mjeri (više od 800 m) očuvanima i danas. Obrambeni značaj u sklopu pograničnog i krajinskog područja, s pratećom fortifikacijskom arhitekturom, Iloku će poslije priskrbiti i nadimak "mali Dubrovnik" ili “Dubrovnik na Dunavu”.

Fotografija 2. – srednjovjekovne gradske zidine i kasnobarokna kurija Brnjaković


__________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________ veljača 2020. godine 8

O razvijenosti kasnosrednjovjekovne gradske općine svjedoči prijepis gradskih statutarnih odredbi koji je 1525. izrađen na budimskom dvoru za potrebe Iloka, ukrašen ilustracijama minijaturista Julija Klovića (kodeks “Iura civitatis Wylak”, poznat i kao Iločki statut). Od značajnih sačuvanih objekata kulturne baštine srednjovjekovnog Iloka, treba izdvojiti franjevački samostan, s njegovim zapadnim krilom izgrađenim već u prvoj polovici 14. st., zatim franjevačku crkvu Uznesenja Marijina, izgrađenu u 14. st., obnovljenu i dorađenu nakon smrti sv. Ivana Kapistrana 1456., a barokiziranu poslije oslobođenja od Osmanlija te ponovo obnovljenu u neogotičkom stilu početkom 20. st. po projektima Hermana Bolléa. Posebna veza istaknutog franjevca Ivana Kapistrana (iz Capestrana u središnjoj Italiji) s Ilokom potječe otuda što je nakon obrane ugarskog Beograda od turske opsade umro i bio pokopan u iločkom franjevačkom samostanu, da bi se potom, pod pokroviteljstvom Nikole Iločkog, Ilok razvio kao važno hodočasničko središte.

Fotografija 3. – crkva sv. Ivana Kapistrana


__________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________ veljača 2020. godine 9

Nakon smrti Lovre, posljednjeg iz loze Orahovičkih-Iločkih, Ilokom gotovo dva stoljeća, od 1526. do 1697. vladaju Osmanlije (uz kratak prekid 1688-90.). Iz tog su perioda sačuvani spomenici islamske kulture turbe (mauzolej) i hamam (obredno kupalište). Evlija Čelebi o turskom je Iloku pisao kao najljepšem naselju na putu od Beograda do Budima.

Fotografija 4. – turbe

Fotografija 5. – hamam


__________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________ veljača 2020. godine 10

1697. car Leopold, iz dinastije Habsburga, osvojivši Ilok, poklanja ga talijanskoj kneževskoj obitelji Odescalchi kao naknadu za pomoć pape Inocenta XI., samog rodom Odescalchija, u ratu protiv Osmanlija. Novi vlasnici obnavljaju srednjovjekovni Nikolin dvorac, u kojem je danas smješten Muzej grada Iloka, s bogatom arheološkom, povijesnom i etnografskom građom te zbirkom umjetnina. Čuveni vinski podrum sagrađen je u blizini samog dvorca.

Fotografija 6. – dvorac Odescalchi

Tijekom 18., 19. i ranog 20. st. Ilok je sjedište podžupana Srijemske županije, sjedište kotara te sudsko, trgovačko i sajamsko središte u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji u sklopu Austro-Ugarske Monarhije.

(Izvor povijesnih podataka: Stanko Andrić, POTONULI SVIJET – Rasprave o slavonskom i srijemskom srednjovjekovlju, Hrvatski institut za povijest Slavonski Brod, 2001.)

Pogranični geografski položaj i u novijoj je povijesti došao kao refleksija vjekovnog položaja vojne krajine. Unutar "džepa" hrvatskog teritorija s tri strane okruženog srpskim, pokazao se, međutim, nezavidnim za obrambene svrhe tijekom Domovinskog rata, s prvim slobodnim područjem na 50 km udaljenosti. Dana 8. srpnja 1991. JNA napada policijsku ophodnju MUP-a Iloka i ubija policajca Gorana Štipka, uz 4 ranjena, a dan kasnije napadnuti su Aljmaš i Ilok, uz nove mrtve i ranjene. Nakon pozicioniranja 30. srpnja tenkovske jedinice od 50 tenkova (te transportera, minobacača i mitraljeza) na obližnju zaravan kod grada, 2. kolovoza iz Iloka i okolnih sela iseljava većina žena i djece. 18. listopada izvršen je pokolj 25 civila u obližnjem Lovasu, nakon čega, uz postavljen ultimatum, 17. listopada obrana Iloka nakon 3 mjeseca opsade predaje svoje oružje JNA, a većina nesrpskog stanovništva formira prognaničku kolonu i odlazi iz grada. Ratnih godina Ilok se nalazio u sastavu marionetske Republike SAO Krajine, a reintegriran je 15. siječnja 1998. u ustavno-pravni poredak RH u sklopu postupka mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja. Ukupno je tijekom Domovinskog rata poginulo 29 branitelja Iloka. Za podnesene žrtve, gradu je 2006. uručeno Priznanje gradu junaku Domovinskog rata.


__________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________ veljača 2020. godine 11

Slike 2 i 3.. – prognanička kolona iz Iloka 1991. (izvor: Zdenko Dobošević)


__________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________ veljača 2020. godine 12

1.2. SVRHA

Grad Ilok želi, uz podršku Ministarstva branitelja, Spomen-parkom žrtvama Domovinskog rata odati počast svim stradalnicima Domovinskog rata s područja Iloka, kao i osigurati nove urbane sadržaje. Svrha projekta je obilježavanje događaja iz novije povijesti i stvaranje novog visokovrijednog mjesta okupljanja u gradu.

1.3. CILJ

Cilj Natječaja je, analizirajući prostorne mogućnosti i uvjete gradnje na lokaciji, dobiti najbolje urbanističko, krajobrazno i likovno rješenje za realizaciju programom planiranih sadržaja. Prvonagrađeno rješenje poslužit će kao podloga za izradu daljnje potrebne projektno-tehničke dokumentacije za izvedbu Spomen-parka žrtvama stradalim u Domovinskom ratu u Iloku. Za ostatak čestice u vlasništvu Grada Iloka namijenjene za izvedbu spomen-parka cilj je anketno propitati prostorne mogućnosti, bez namjere realizacije.


__________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________ veljača 2020. godine 13

2. PODACI O PROSTORU

2.1. ŠIRI PROSTORNI POLOŽAJ

Područje obuhvata natječajnog zadatka nalazi se u zapadnom dijelu grada Iloka, s tim što se – premda grad, uslijed razvedenog, prstastog oblika, nema pravi jugozapad (ni jugoistok) – može reći i da se područje obuhvata nalazi na samom južnom rubu njegovog zapadnog dijela.

Grafički prilog 1. – Ortofoto karta grada Iloka s označenom lokacijom natječajnog zadatka

Grafički prilog 2. – Google Maps, prometni kontekst


__________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________ veljača 2020. godine 14

S prometne strane, područje obuhvata smješteno je sa zapadne strane ulice Ante Benešića, blizu križanja s ulicom Josipa Jurja Strossmayera. Benešićeva ulica prema sjeveru izlazi na županijsku cestu Ž4200 (ulica dr. Franje Tuđmana, kao glavna gradska ulica), a prema jugu na križanje nastavne županijske ceste Ž4199 i obilaznice grada u sklopu državne ceste D2.

2.2. SMJEŠTAJ LOKACIJE U URBANOM KONTEKSTU Rubni položaj područja obuhvata uvjetuje samo parcijalnu integriranost u urbano tkivo. Kontaktno područje s južne strane čini niz oranica kao oveća kontinuirana površina van građevinskog područja naselja presječena jedino ulicom Ante Benešića. Neposredno sa zapadne strane nalazi se jednokatna zgrada mješovite namjene, hibrid višestambene i javne zgrade (Dom zdravlja Vukovar - ambulanta Ilok, HZZO - ispostava Ilok, Centar za socijalnu skrb Vukovar - podružnica Ilok), a sa sjeverne parkiralište spomenute zgrade i obiteljska gradnja ruralne morfologije s druge strane Strossmayerove ulice.

Fotografija 7. – zapadna kontaktna zona: zgrada mješovite namjene Fotografija 8. – sjeveroistočna kontaktna zona: raskrižje Ž4199 i Strossmayerove


__________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________ veljača 2020. godine 15

Kontaktno područje s istočne strane sastoji se također od poteza obiteljske gradnje ruralne morfologije s pristupom iz ulice Josipa Jurja Strossmayera.

2.3. OBUHVAT PROVEDBE NATJEČAJA

Obuhvat natječajnog zadatka identičan je kčbr. 3639/3 u vlasništvu Grada Iloka, u posjedovnom listu 3093 zavedenom kao livada.

Česticu sa zapada i sjevera flankira parkiralište zgrade mješovite namjene (kčbr. 3639/1, u vlasništvu Doma zdravlja Vukovar i Ljekarni Joukhadar iz Svete Nedjelje), no eventualan kolni pristup s javne prometne površine moguć je s istočne strane, sa susjedne kčbr. 3639/2, također u vlasništvu Grada Iloka, koja je u posjedovnom listu 4459 zavedena kao put prvog reda u sklopu koridora nerazvrstane ceste kao javnog dobra u općoj uporabi. Područje obuhvata dano je na geodetskoj podlozi u grafičkom prilogu 3 i ukupne je površine 4.593 m2 (prema zemljišno-knjižnom izvatku), odnosno 4.659 m2 (prema geodetskoj izmjeri za potrebe provedbe ovog natječaja).

Grafički prilog 3. – geodetska podloga s obuhvatom natječajnog zadatka


__________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________ veljača 2020. godine 16

2.4. PRIRODNE KARAKTERISTIKE PROSTORA

Ilok ima klimu umjerenih zemljopisnih širina; to je prijelazni tip između kontinentalne i mediteranske klime; klasificira se kao podunavski tip umjerene klime s izrazitom zimom. Prosjek godišnje količine oborina nešto je veći od uobičajenog za to klimatsko područje. Područje karakterizira zona černozema. Područje obuhvata natječajnog zadatka topografski je razdijeljeno na niži sjeverni dio i viši južni. Na priloženoj geodetskoj podlozi vidljive su detaljne visinske kote, koje se kreću u rasponu 122.2 - 129.1 m.n.v.


__________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________ veljača 2020. godine 17

3. VAŽEĆA PROSTORNOPLANSKA DOKUMENTACIJA Natjecateljima se informativno prilažu izvaci iz važeće prostornoplanske dokumentacije, uz napomenu kako u dijelu natječajnog zadatka za realizaciju svi radovi moraju biti provedivi u skladu s Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima („Narodne novine“ broj 112/17), na način da ne iziskuju ishođenje akta za građenje, dok u anketnom dijelu natječaja mogu biti predloženi i sadržaji koji bi preispitivali važeća urbana pravila, odnosno potencijalno mogu poslužiti kao osnova za buduće izmjene i dopune prostornoplanske dokumentacije. Obuhvat natječajnog zadatka nalazi se u cijelosti unutar građevinskog područja naselja Ilok, za koje je na snazi Prostorni plan uređenja Grada Iloka ("Službeni vjesnik" Vukovarsko-srijemske županije broj 17/06, 16/11, 2/15 i 17/19); u daljnjem tekstu: PPU. Kartografskim prikazom 1. „Korištenje i namjena površina“ IDPPU za zonu zahvata provedbe Natječaja, određena je namjena "izgrađeni dio građevinskog područja naselja", dok je kartografskim prikazom 4.1.1. "Građevinsko područje naselja Ilok i Ilok-Lovka" namjena specificirana na razini detaljnosti urbanističkog plana kao "zona javne i društvene namjene – zdravstvena" (D3).

Grafički prilog 4. – PPU, kartografski prikaz 4.1. s obuhvatom natječajnog zadatka

Mjerodavni izvaci iz Odredbi za provođenje PPU glase: “2.2.1.3. ZONA JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENA /OZNAKA D/

Članak 23.

(1) Zona javne i društvene namjene je primarno namijenjena gradnji zgrada društvenih djelatnosti. (2) Unutar zona javne i društvene namjene može se formirati više pojedinačnih građevnih čestica.


__________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________ veljača 2020. godine 18

(3) Vrsta djelatnosti koje se unutar zone javne i društvene namjene predviđaju obavljati su upravna, socijalna, zdravstvena, predškolska, školska, kulture, vjerska, javnih i civilnih servisa, civilnog društva i slično, pri čemu se: (...)

− socijalna, zdravstvena, predškolska, školska, vjerska i slične funkcije smatraju prostorno specifičnima u odnosu na površinu čestice i veličinu gradnje

(...)

(4) Iz površine zone javne i društvene namjene mogu se izdvajati zasebne čestice u namjenama koje imaju servisnu, javnu ili infrastrukturnu funkciju i to: − otvorene, pretežito opločene pješačke površine – javni trgovi, šetnice i pješačke staze izvan uličnih koridora i slično

− otvorene, pretežito zelene površine – parkovi i dječja igrališta

− površine za gradnju ili postavu memorijalnih ili sakralnih obilježja i druge javne plastike (poklonci, skulpture i drugo)

− površine za gradnju otvorenih parkirališta

− građevine i oprema komunalne infrastrukture (trafostanice, telekomunikacijske stanice, plinske stanice, precrpne stanice sustava vodoopskrbe i odvodnje i slično), osim laguna za prihvat oborinskih voda i samostojećih antenskih stupova za prihvat elektroničke komunikacijske infrastrukture

− čestice za smještaj linijske prometne i komunalne infrastrukture i njenu zaštitu (ulice, ceste, putovi, biciklistička infrastruktura, trase podzemnih i nadzemnih infrastrukturnih vodova i slično)

− kombinacija navedenih sadržaja, ukoliko su kompatibilni.

Članak 24. (1) Unutar pojedine zone javne i društvene namjene /oznaka D i odgovarajuća numerička oznaka/ obvezno se smješta određeni sadržaj društvene infrastrukture koji je na kartografskom prikazu građevinskog područja naselja specifično naznačen: upravna – D1, socijalna – D2, zdravstvena – D3, predškolska i/ili školska – D4, kultura – D6, vjerska – D7. (2) Osnovna građevina na pojedinačnoj građevnoj čestici može biti:

− zgrada društvenih djelatnosti:

− društvene infrastrukture

− društvene nadgradnje

− poslovna zgrada:

− tihih i čistih djelatnosti - uredskih, trgovačkih i/ili ugostiteljskih

− turističkih smještajnih sadržaja (hotel, pansion, hostel i slično) − građevni kompleks koji objedinjuje međusobno kompatibilne navedene sadržaje. (...) (7) Uvjeti formiranja građevnih čestica i gradnje unutar funkcionalnih zona društvenih djelatnosti provode se temeljem odredbi poglavlja 4. „Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti“." "2.2.2. UVJETI PROVEDBE ZAHVATA U ZONAMA MJEŠOVITE NAMJENE

Članak 30.

(1) Uvjeti provedbe zahvata utvrđeni za zone mješovite namjene primjenjuju se na: (...)

− sve ostale dozvoljene zahvate u zonama javne i društvene namjene /oznaka D/, osim za sadržaje društvenih djelatnosti za koje se primjenjuju odredbe iz poglavlja 4. „Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti“." "2.2.2.2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA


__________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________ veljača 2020. godine 19

Članak 35.

(1) Gradnja na pojedinačnoj građevnoj čestici se u odnosu na dozvoljeni broj samostalnih funkcionalnih jedinica može tipološki koncipirati kao individualna ili kao višejedinična. (2) Na građevnoj čestici individualne gradnje mogu se graditi jedna osnovna građevina, jedna prateća građevina i više pomoćnih građevina. (3) Na građevnoj čestici višejedinične gradnje može se graditi jedna osnovna građevina i više pomoćnih građevina, a prateća građevina se ne može graditi. (4) Izuzetno od prethodnog stavka, isključivo u funkcionalnim zonama javne i društvene namjene /oznaka D/ i turističke namjene /oznaka T/ uz manju višejediničnu zgradu mogu se graditi prateća građevina i pomoćne građevine.

Članak 36. (1) Pomoćne građevine mogu biti u funkciji osnovne ili prateće građevine. (...) (3) Ukoliko se na pojedinačnoj građevnoj čestici individualne gradnje, jedna samostalna funkcionalna jedinica prateće namjene sastoji od više zgrada (npr. kompleks zgrada poljoprivrednog gospodarstva), jedna od zgrada smatra se i oblikuje kao prateća građevina, a ostale kao pomoćne građevine uz prateću. (...)

Članak 38.

(1) U neizgrađenim uličnim potezima dužine veće od 100,0 m (novim ulicama, neizgrađenim ulicama ili dijelovima ulica ili uličnim potezima u kojima se građevna struktura u potpunosti mijenja novom) udaljenost uličnog pročelja osnovne građevine utvrđuje se neposredno projektnim rješenjem na način da: − najmanja udaljenost uličnog pročelja osnovne građevine od linije regulacije iznosi utvrđuje 5,0 m

− najveća udaljenost pročelja osnovne građevine od linije regulacije iznosi 15,0 m

− udaljenosti uličnih pročelja susjednih osnovnih građevina u uličnom nizu od linije regulacije se međusobno usklađuje na način da se udaljenosti pročelja osnovnih građevina na susjednim građevnim česticama od linije regulacije ne razlikuje više od 3,0 m. (2) Izuzetno od prethodnog stavka, ukoliko se u novim uličnim potezima predviđa gradnja veće višejedinične zgrade (zgrada s više od 6 samostalnih funkcionalnih jedinica) turističkog stacionarnog sadržaja tipa motel, manji hotel i slično ili zgrade društvenog sadržaja (dječji vrtić, zdravstvena ustanova i slično), ulično pročelje je moguće uvući i više od 15,0 m od regulacijske linije, kako bi se ispred građevine osigurao prostor za parkiralište, pješački trg i/ili parkovnu površinu i to bez obzira na kojoj je udaljenosti od linije regulacije linije utvrđena građevinska linija osnovne građevine na susjednoj građevnoj čestici.

Članak 39. (1) Najveća udaljenost do koje je moguće razviti tlocrt osnovne građevine od linije regulacije linije ograničena je samo udaljenošću građevine od stražnje međe, koja ne može biti manja od širine strehe građevine, pod uvjetom da na tom pročelju nema otvora.

Članak 40.

(1) Osnovna građevina se u odnosu na bočne međe vlastite građevne čestice može smjestiti kao slobodnostojeća, poluugrađena ili ugrađena, odnosno građevina u nizu. (2) Prateće i pomoćne građevine se na građevnoj čestici smještaju:

− u odnosu na susjedne građevne čestice, kao slobodnostojeće ili poluugrađene. − u odnosu na osnovnu građevinu na istoj čestici, kao slobodnostojeće ili prigrađene uz osnovnu.


__________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________ veljača 2020. godine 20

(3) Prateće i pomoćne građevine uobičajeno se smještaju iza uličnog pročelja osnovne građevine, a drugačiji smještaj građevina na građevnoj čestici dozvoljen je ukoliko konfiguracija terena, oblik građevne čestice, mjere zaštite prirodnog ili kulturnog dobra, odnosno neki drugi funkcionalno opravdani razlog uvjetuje odstupanje od uobičajenog načina smještaja građevina na čestici. (4) Izuzetno od prethodnog stavka, kada je garaža za osobna vozila predviđena u jedinstvenom arhitektonskom kompleksu s individualnom zgradom (zgrada s najviše 3 samostalne funkcionalne jedinice) se na građevinskoj liniji smješta ulično pročelje garaže, te se ta linija smatra građevinskom linijom cijele zgrade.

Članak 41.

(1) Udaljenost građevine od međe prema susjednim zemljišnim česticama i međusobna udaljenost građevina, određuju se u odnosu na liniju vertikalne projekcije oboda najbližeg najisturenijeg otvorenog ili zatvorenog dijela građevine (vanjskog zida, balkona, lođe i slično). (2) Udaljenost osnovne građevine od jedne bočne međe treba iznositi najmanje: − 3,0 m za slobodnostojeće građevine visine (vijenca) do 8,0 m − 4,0 m za poluugrađene građevine visine (vijenca) do 8,0 m

− ½ visine (vijenca) za građevine kojima je visina (vijenca) veća od 8,0 m. (3) Međusobna udaljenost osnovnih građevina na susjednim građevnim česticama, građenih kao slobodnostojeće ili poluugrađene, treba biti najmanje: − 4,0 m za građevine visine (vijenca) do 8,0 m − 10,0 m za građevine s visinom (vijenca) višim od 8,0 m. (...) (6) Udaljenost pratećih i pomoćnih građevina od bočnih međa vlastite građevne čestice: − ukoliko se smještaju u području između uličnog pročelja i stražnjeg pročelja osnovne građevine (nasuprotnog uličnom) utvrđuje se jednako kao i za osnovnu građevinu

− ukoliko se smještaju iza stražnjeg pročelja osnovne građevine (nasuprotnog uličnom) se ne ispituje.“ "2.2.2.3. UVJETI OBLIKOVANJA GRAĐEVINA

Članak 43.

(1) Najveća etažnost i visina (vijenca) građevina utvrđuje se prema slijedećoj tabeli:


__________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________ veljača 2020. godine 21

(...)

Članak 44. (1) U slučaju prirodnog pokosa na čestici, moguće je između podruma i prizemlja izvesti jednu dodatnu etažu suterena, u kojem slučaju se etaža suterena ne uračunava u etažnost zgrade, a visina etaže suterena ne uračunava u visinu (vijenca) zgrade. (2) U slučaju da širina građevine omogućava gradnju dvoetažnog potkrovlja, druga etaža potkrovlja može se predvidjeti kao dodatna etaža uz dozvoljene, samo ukoliko se oblikuje kao galerijski prostor funkcionalno i vlasnički nedjeljiv od prve etaže potkrovlja.“ "2.2.2.5. PRIKLJUČENJE GRAĐEVNE ČESTICE I GRAĐEVINA NA PROMETNU INFRASTRUKTURU I KOMUNALNE SUSTAVE

Članak 58.

(1) Priključenje građevne čestice i građevina na prometnu infrastrukturu i komunalne sustave provodi se prema odredbama za priključenje iz poglavlja 5. „Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava“.

Članak 59.

(1) Priključivanje građevina na javne komunalne sustave – vodoopskrbe, odvodnje, plinoopskrbe, elektroopskrbe, opskrbe toplinskom energijom, komunikacijske sustave i druge, obavlja se prema uvjetima nadležnih isporučitelja usluga, odnosno distributera i u skladu s posebnim propisima. (2) Na svim područjima na kojima je u funkciji sustav javne vodoopskrbe, kao i sustav javne odvodnje, priključenje građevina na ove sustave je obavezno. (3) Na ostale javne komunalne sustave priključenje građevina nije obavezno, ali je u tom slučaju projektnim rješenjem potrebno dokazati da zgrada koja se projektira nema potrebe za korištenjem javnih komunalnih sustava ili iz funkcionalnih razloga ili radi predviđenih alternativnih izvora i načina korištenja energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju i druge svrhe. (...)“ "4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI 4.1. OPĆI UVJETI ZA DRUŠTVENE DJELATNOSTI (...)

Članak 110. (1) Najmanje 20% od ukupne površine građevne čestice građevina društvenih djelatnosti trebaju činiti zelene površine izvedene na tlu, pri čemu se u obračun ne mogu uzeti zatravnjena parkirališta, niti zelene površine manje od 4,0 m2. (2) Osim minimalnih 20% zelenih površina, na pojedinačnoj čestici smještajnog sadržaja društvenog tipa (dom za starije i nemoćne osobe, privremeni socijalni smještaj i drugo) dodatno treba osigurati vanjski ozelenjeni prostor za šetnju i odmor u mirnom i tihom dijelu čestice, oblikovan pristupačno za osobe smanjene pokretljivosti i uređen kao cjelina najmanje površine 60,0 m2. (...)

Članak 111.

(1) Odgovarajući parkirališno - garažni prostor za sve sadržaje društvenih djelatnosti, uključujući i sportske i rekreacijske sadržaje, potrebno je osigurati prema poglavlju 5.2.1. „Cestovni promet“.“


__________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________ veljača 2020. godine 22

“4.2. UVJETI PROVEDBE ZAHVATA SADRŽAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI PREMA LOKACIJI 4.2.1. U ZONI JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE /OZNAKA D/

Članak 112. (1) U zoni javne i društvene namjene prioritet je formiranje građevnih čestica i gradnja građevina (osnovne) društvene infrastrukture, a ukoliko je površina zone dovoljno velika da se ne narušava njena primarna funkcija, unutar zone se mogu smještati i građevine, odnosno prostori društvene nadgradnje, te drugih namjena, sukladno uvjetima poglavlja 2.2.1.3. „Zona javne i društvene namjene /oznaka D/“. (2) Uvjeti provedbe zahvata formiranja građevnih čestica i gradnje građevina društvenih djelatnosti, kao i arhitektonskih kompleksa koji objedinjavaju pojedine sadržaje društvenih djelatnosti i druge dozvoljene sadržaje, u zoni javne i društvene namjene, provodi se prema ovom poglavlju, a broj samostalnih funkcionalnih jedinica na pojedinačnoj građevnoj čestici nije ograničen. (...)

Članak 114.

(1) Udaljenost građevina društvenih djelatnosti od međa građevne čestice: − udaljenost od linije regulacije ulice treba uskladiti prema građevinskom pravcu ulice, osim ukoliko se između linije regulacije i osnovne građevine planira uređenje javnog trga ili parka, u kojem slučaju se kod pozicioniranja zgrade nije potrebno pridržavati građevinskog pravca ulice

− od jedne bočne međe građevine mogu biti odmaknute najmanje 1,0 m, a od ostalih susjednih međa najmanje ½ vlastite visine, ali ne manje od 4,0 m

(...) (2) Koeficijent izgrađenosti pojedine građevne čestice može najviše iznositi kig = 0,4. (3) Visina (vijenca) građevina može iznositi: − najviše 10,0 m za zgrade osnovne namjene

− najviše 3,5 m za slobodnostojeće pomoćne zgrade − iznimno školske zgrade, školska sportska dvorana, polivalentne dvorane i crkve mogu imati visinu (vijenca) do 12,0 m

− specifične građevine ili njihovi dijelovi kao crkveni zvonici, tehnički prostori pozornica i slično, mogu imati veću visinu. (4) Etažnost zgrada se utvrđuje prema slijedećem: − zgrade osnovne namjene mogu imati najviše 4 etaže E=4 /Po+P+2K ili Po+P+1K+Pk/

− slobodnostojeće pomoćne zgrade mogu imati 1 etažu i to prizemlje (E=P). (5) Ukoliko se građevina oblikuje kao arhitektonski kompleks od više funkcionalno povezanih građevina, međusobni odnos građevina unutar čestice ovisi o funkcionalnom rješenju, a međusobna udaljenost građevina treba biti usklađena s propisima civilne zaštite, zaštite na radu i zaštite od požara. (6) Pomoćni sadržaji: − garaža ili natkriveni parkirališni prostor sa zajedničkim kolnim ulazom, može se oblikovati kao integralni dio osnovne građevine, odnosno arhitektonskog kompleksa

− zasebne pojedinačne garaže i/ili spremišta mogu biti oblikovani kao unificirani kompleks smješten u stražnjem dijelu čestice, odnosno iza osnovne građevine u odnosu na ulicu

− prostor za skupljanje otpada može biti integriran unutar osnovne građevine, izdvojen kao slobodnostojeća građevina ili oblikovan kao otvoreni prostor za postavu spremnika za otpad (kontejneri, kante i drugo)

− slobodnostojeću građevinu i otvoreni prostor za postavu spremnika za otpad treba najmanje 10,0 m udaljiti od osnovnih građevina na susjednim građevnim česticama.“


__________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________ veljača 2020. godine 23

4. PROGRAMSKE SMJERNICE Kčbr. 3639/3, koja predstavlja obuhvat natječajnog zadatka, uključuje anketnu zonu, na topografski višem dijelu čestice, i zonu za realizaciju, na topografski nižem dijelu čestice. Visinske kote nižeg platoa kreću se u rasponu 122.2 - 123.4 m.n.v, a višeg u rasponu 123.4 - 129.1 m n.v. Vrh pokosa kreće se u rasponu od 123.4 m.n.v. na istočnom rubu do 125.3 m.n.v. na zapadnom, a dno pokosa, koje predstavlja i među između zone za relizaciju i anketne zone, u rasponu od 122.7 na istočnom rubu do 123.4 m.n.v. na zapadnom.

Grafički prilog 5. – zone obuhvata natječajnog zadatka


__________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________ veljača 2020. godine 24

Fotografija 9. – pogled sa zapada na pokos

4.1. POSTOJEĆE STANJE Zonu za realizaciju predstavlja pretežno ravna travnata površina, u sklopu koje se trenutno nalazi nekoliko stabala, dječje igralište, hidrant i klupa, sukladno prikazanom na grafičkom prilogu 5. i fotografiji 10.

Fotografija 10. - postojeće stanje u zoni obuhvata za realizaciju


__________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________ veljača 2020. godine 25

Povišeni plato u sklopu anketne zone obrastao je u šikaru i trenutno se ne koristi ni na koji način.

Fotografija 11. - stanje stvari na platou u anketnoj zoni

Eventualan kolni pristup moguć je s istočne strane obuhvata, koja prema cesti završava strmim pokosom s oko 3 m pada, s vrhom u rasponu od 123.4 m.n.v. na sjevernoj strani do 127.6 m.n.v. na južnoj strani, a dnom u rasponu od 120.8 m.n.v. na sjevernoj strani do 124.6 m.n.v. na južnoj strani.

Fotografija 12. - strmi pokos platoa


__________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________ veljača 2020. godine 26

Na lokaciji nema postojeće gradnje ni rasvjetnih tijela. Dozvoljeno je uklanjanje sve postojeće vegetacije i urbane opreme unutar granice obuhvata. Postojeća elektroenergetska mreža smještena je na istočnom te u blizini sjevernog ruba, a postojeća elektronička komunikacijska infrastruktura na istočnom i sjevernom rubu zone obuhvata natječajnog zadatka. Na ostale infrastrukturne mreže planirani zahvat u prostoru prema izvješćima nadležnih komunalnih poduzeća ne utječe.

4.2. ZONA ZA REALIZACIJU Površina zone za realizaciju iznosi 1181 m2, što predstavlja četvrtinu ukupnog obuhvata natječajnog zadatka. Obavezni sadržaji spomen-parka namijenjenog za realizaciju su spomenička skulptura, hortikultura i dječje igralište koje će zamijeniti postojeće na način da se uklopi u cjelovito rješenje partera. Skultpura bi trebala biti suvremenih i jednostavnih, ali originalnih, prepoznatljivih i upečatljivih izražajnih vrijednosti U oblikovanju skulpture treba izbjegavati naglašeno militarističku figuraciju, a poželjno je da, kao spomen žrtvama, sadržava križ kao konvencionalni civilizacijski memorijalni simbol (“početak obilježavanja mjesta ukopa umrle osobe bio je zapravo početak ljudske civilizacije” – Ivan Markešić, sociolog religije). U sklopu spomen parka prema autorskom nahođenju potrebno je integrirati natpis koji opisuje spomen obilježje: “Spomen-park žrtvama stradalim u Domovinskom ratu u Iloku”, te predvidjeti mjesto za imena i prezimena žrtava (35 poginulih civilnih i 17 vojnih osoba, 3 nestale civilne i 7 vojnih osoba, ukupno 62 stradalnika). Idejno rješenje ne smije sadržavati značenje ili neko drugo obilježje u suprotnosti s ustavnim načelima i demokratskim opredjeljenjima Republike Hrvatske. Potrebno je predvidjeti mjesta za polaganje cvijeća i paljenje svijeća, kao i postolja s jarbolima za 4 zastave (EU, RH, Vukovarsko-srijemska županija i Grad Ilok). U okviru spomen-parka treba integrirati grb Republike Hrvatske Pristup spomeniku mora biti omogućen osobama smanjene pokretljivosti. U sklopu spomen-parka potrebno je predvidjeti osvjetljenje, odnosno svjetlosnu dekoraciju. Pozicije rasvjete ne smiju utjecati na automobilski promet. Noću spomenik treba biti trajno osvijetljen. Potrebno je osigurati česmu s pitkom vodom, a element vode poželjan je i u dekorativnoj formi, odnosno kao faktor oblikovanja. Autor može interpretirati parterno uređenje prema vlastitom nahođenju i kroz druge sastavne elemente, kao što su arhitektonski elementi, razna urbana oprema, završne obloge i popločenja ili fokalne točke u prostoru. Moguće je služiti se u kreativnoj interpretaciji referencama na kulturu i povijest Iloka.


__________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________ veljača 2020. godine 27

Preporuča se koristiti lokalne materijale i udomaćenu floru (bez alergenih svojstava). Postojeću vegetaciju moguće je zamijeniti, dopuniti, ukloniti ili zadržati sukladno projektantskom rješenju. Eventualna mogućnost zadržavanja nekog od postojećih stabala predstavljat će dodanu kvalitetu natječajnog rješenja. Izričaj projektiranog spomen-parka mora biti suvremen i u skladu s ambijentalnim kvalitetama lokacije. Kako funkcija spomen-parka nije zamišljena isključivo kao memorijalna, nego i da bude novo mjesto urbanog okupljanja, kao korisnike se predviđa sve zainteresirane građane, a u memorijalnom dijelu individualne posjetitelje, turističke grupe i edukacijske školske ekskurzije. Kako se pri obilježavanju praznika i blagdana predviđa okupljanje većeg broja ljudi u svrhu odavanja počasti, polaganja cvijeća ili paljenja svijeća, potrebno je natječajnim rješenjem osigurati mogućnost istovremenog okupljanja minimalno 50 ljudi u samoj zoni natječajnog zadatka za realizaciju. Ocjenjuje se da postojeći kapacitet prometa u mirovanju odgovara potrebama zahvata u dijelu zadatka za realizaciju i nije potrebno predviđati dodatna parkirna mjesta.

Rješenje mora biti suvremeno, racionalno i u granicama zadanog budžeta. Od natjecatelja se očekuje izrada projektantskog troškovnika radova, tako da budu razvidni svi materijali

koji se upotrebljavaju. Pri ocjenjivanju natječajnih radova posebna će pažnja biti posvećena vrijednosti investicije. Radovi koji planiraju investiciju skuplju od budžeta zadanog točkom 1.1.10. Uvjeta natječaja neće moći konkurirati za nagrade. Prostor mora biti u korištenju kroz sva godišnja doba (održavanje) dobro tehnički riješen (odvodnja), prilagođen za kretanje osoba u invalidskim kolicima, odnosno smanjene pokretljivosti i slabovidnih osoba. U izboru materijala i završnih obrada prednost treba dati plemenitim, kvalitetnim i trajnim materijalima: važno je da ne mijenjaju svojstva pod utjecajem atmosferilijima.

4.3. ANKETNA ZONA Površina anketne zone iznosi 3479 m2, što predstavlja tri četvrtine ukupnog obuhvata natječajnog zadatka. Za anketni dio natječaja, Grad Ilok nema konkretne planove o dinamici izvođenja niti osigurana proračunska sredstva. Predmet natječajnog zadatka u anketnoj zoni je osigurati integralnu viziju cjeline budućeg izgleda predmetne čestice u vlasništvu Grada Iloka, kako natječajno rješenje zone za realizaciju ne bi prethodilo rješenju cjeline, odnosno ostatka prostora. Prema Pravilniku HKA, anketni natječaj "raspisuje se za zgradu, građevinu ili područje za koje nije utvrđen program namjene i sadržaja ili nisu utvrđena urbana pravila", odnosno "radi utvrđivanja prostornih, oblikovnih i namjenskih osobitosti zgrade ili područja unutar zone zahvata te radi analiziranja i istraživanja mogućnosti uređenja područja koje je predmetom natječajnog zadatka". Sukladno tome, natjecatelji su pozvani dati svoje analize i prijedloge, vodeći računa o sadržajima iz zone obuhvata za realizaciju i ukupnom kontekstu, o tome što smatraju najuputnijim za anketnu zonu obuhvata u pogledu namjene, sadržaja i uređenja prostora, uz mogućnost preispitivanja važećih urbanih pravila.


__________________________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________________ veljača 2020. godine 28

Položaj pokosa na granici zone za realizaciju i anketne zone u visini otprilike jedne etaže moguće je iskoristiti za smještaj sadržaja, pri čemu važeća prostornoplanska dokumentacija takvu etažu ne uračunava u ukupnu visinu građevine. U slučaju predviđanja izgradnje zgrada, tražena razina detaljnosti razrade je ona urbanističkog plana: smještaj zgrade, katnost, namjena, ulazi, orijentacija, pristup s javne prometne površine, promet u mirovanju.

Dokumentacija za nadmetanje - UNIOSSPOMEN-PARKA ŽRTVAMA STRADALIM U DOMOVINSKOM RATU U ILOKU veljača 2020. godine 10 1697. car Leopold, iz dinastije Habsburga, osvojivši Ilok, poklanja

Documents