CPU Analiza Konkurentnosti BiH

7/30/2019 CPU Analiza Konkurentnosti BiH

http://slidepdf.com/reader/full/cpu-analiza-konkurentnosti-bih 1/26

1

Analiza konkurentnosti Bosne iHercegovine u kontekstu pristupnih

procesa EU

Decembar 2011.

Izradu studije je podržao National Endowment for Democracy (NED)



2

Sadržaj:

Sažetak: ........................................................................................... 4

Uvod ................................................................................................. 5

1. Ekonomski trendovi u BiH ................................................................. 61.1. Kretanje osnovnih ekonomskih indikatora u BiH .............................. 61.2. Rast izvoza iz BiH ...................................................................... 71.3. Razvoj Bosne i Hercegovine ......................................................... 9

2. Konkurentska pozicija BiH .............................................................. 12

2.1. Konkurentska pozicija BiH prema meñunarodnim rangiranjima iizvještajima .................................................................................. 122.2. Analiza konkurentske pozicije Bosne i Hercegovine........................ 13

3. Reformski procesi koji mogu uticati na konkurentsku poziciju BiH ......... 153.1. Pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj Uniji ........................... 15 3.2. Institucionalna izgradnja i jačanje javne uprave u BiH ................... 173.3. Ostali reformski procesi ............................................................ 18

4. Zaključci i preporuke ..................................................................... 19

Reference i izvori podataka ................................................................. 22

Prilozi ............................................................................................. 24



3

Skraćenice i akronimi

BiH Bosna i Hercegovina

EU Evropska Unija

FBiH Federacija Bosne i Hercegovine

RS Republika Srpska

DEP Direkcija za ekonomsko planiranje BiH

CBBH Centralna Banka Bosne i Hercegovine

BDP Bruto Društveni ProizvodOECD Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj/ Organization for

Economic Cooperation and Development

IRI Investment Reform Index

WEF Svjetski ekonomski forum/ World Economic Forum

WB Svjetska Banka/ World Bank

UNCTAD Konferencija za trgovinu i razvoj Ujedinjenih nacija/ United NationsConference on Trade and development

FDI Direktna strana ulaganja/ Foreign Direct Investment

SSP/SAA Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju/ Stabilization and AssociationAgreement

SME Mala i srednja preduzeća/ Small and Medium Enterprise/Entity

USAID Američka agencija za meñunarodni razvoj/ United States Agency forInternational Development

CEFTA Sporazum o slobodnoj trgovini u Centralnoj Evropi/ Central EuropeanFree Trade Agreement

Tabele:

Tabela 1 - Vanjska trgovina BiH 2005–2010. godina

Tabela 2 – Vanjskotrgovinska razmjena BiH sa glavnim trgovinskim partnerima,2010. godina



4

Sažetak

Ekonomija BiH je u periodu do 2009. godine zabilježila oporavak i značajnestope rasta, koji je usporen efektima svjetske ekonomske krize u posljednjedvije godine. Izvoz roba iz BiH raste, što dovodi do smanjenjavanjskotrgovinskog deficita, ali je on još uvijek u visini od 30% BrutoDruštvenog Proizvoda (BDP), a pokrivenost uvoza izvozom je dosegla 52%. Ustrukturi izvoza iz BiH dominiraju bazni metali i njihovi proizvodi (22.7%ukupnog izvoza), dijelovi za auto industriju (9.8%), namještaj (9.6%),hemijski proizvodi (6.9%), te električna energija i mineralna goriva.

Smanjenje trgovinskog deficita i rast BiH izvoza je jedna od temeljnihodrednica ekonomske i vanjske politike BiH, te ovom pitanju vlade na svim

nivoima daju nominalno visok rang prioriteta. Meñutim, konkretne mjere naprovoñenju politika i aktivnosti nisu usklañene sa ovim strateškim ciljem, aukupna javna sredstva izdvojena za ovu svrhu ne pokazuju da je ovom ciljudodijeljen toliko visok rang prioriteta.

BiH se u meñunarodnim rangiranjima i izvještajima o konkurentnostiSvjetskog ekonomskog foruma (WEF) i Svjetske banke (WB) nalazi nazačelju svih lista. Prema Izvještaju o globalnoj konkurentnosti WEF, BiH jemeñu 139 rangiranih ekonomija je na 100. mjestu po opštoj konkurentnosti,a prema rangiranju WB, BiH je na 125. mjestu od 183 rangirane ekonomijepo lakoći obavljanja poslovne aktivnosti.

Loša konkurentska pozicija BiH je posljedica neefikasnosti javne vlasti,zastoja u provoñenju reformskih procesa i sporog ekonomskogprilagoñavanja. BiH nije privlačna destinacija ni za strane investitore.Nefunkcionisanje postojećih i spora uspostava novih i planiranih institucijaotežava i/ili onemogućava rast BiH izvoza. Osim prepreka prouzrokovanihneefikasnošću javnog sektora, BiH preduzeća imaju lošu konkurentskupoziciju zbog slabog pristupa novim tehnologijama i nedostatka kadrova zaodreñene specijalističke oblasti.

Da bi se ovi problemi otklonili i BiH poboljšala svoju konkurentsku poziciju,neophodno je što prije „odblokirati“ proces integracije BiH u EU i ubrzati

provoñenje obaveza koje je BiH preuzela potpisivanjem Sporazuma ostabilizaciji i pridruživanju. Usvajanje zakona o državnoj pomoći, te državnapomoć izvozno konkurentnim preduzećima koja se provodi na efikasan itransparentan način, omogućiće dalji napredak BiH ekonomije.

Stvaranjem uslova za privlačenje stranih investicija BiH će biti u mogućnostida premosti jaz transferom novih tehnologija. Vlasti BiH svoj doprinos mogudati i povećavanjem ulaganja u obrazovanje, istraživanje i razvoj.



5

Uvod

Centar za politike i upravljanje (CPU) je nezavisno i neprofitno udruženjeosnovano 2009. godine s ciljem da podržava i zagovara održive razvojneprocese u Bosni i Hercegovini (BiH). CPU kreira i promovira ekonomskepolitike, politike evropskih integracija, politike socijalnog razvoja, te podstičeprocese reforme javne uprave.

U 2011. godini akcenat istraživanja CPU je na razvojnim politikama ipolitikama integracije BiH u Evropsku Uniju i globalne ekonomske tokove. U

sklopu ovih politika, CPU je proveo analizu meñunarodne konkurentskepozicije BiH i analizirao mogući uticaj reformskih procesa na konkurentnostBiH.

Analiza obuhvata prikaz ekonomskih trendova u BiH, koji je dat u dijelu 1.Dio 2 dokumenta analizira konkurentsku poziciju BiH i razloge za takvupoziciju BiH u meñunarodnim tokovima. U dijelu 3 dokumenta su obuhvaćenireformski i integracioni procesi koji mogu uticati na konkurentsku pozicijuBiH. Dio 4 daje zaključke analize i preporuke za dalje djelovanje u oblastipolitika.



6

1. Ekonomski trendovi u BiH

Dio 1 dokumenta daje prikaz ekonomskih trendova u BiH. Analizirano jekretanje osnovnih ekonomskih indikatora, kao što su Bruto DruštveniProizvod (BDP), budžet, platni bilans i servisiranje vanjskog duga – odjeljak1.1. Posebno je analiziran rast izvoza iz BiH – odjeljak 1.2., te razvoj Bosne iHercegovine – odjeljak 1.3.

1.1. Kretanje osnovnih ekonomskih indikatora u BiH

Ekonomija Bosne i Hercegovine bilježi oporavak i rast u posljednjih 5godina1, ali BiH još uvijek nije dostigla nivo BDP iz 1991, pa se podaci o

rastu (na jako nisku osnovicu) trebaju uzimati sa rezervom. U periodu od2004. do 2008. godine BH ekonomija je rasla po realnim stopama od 6.5%do procjenjenih 10% (u 2007. godini). U 2009. godini je došlo da pada rastausljed posljedice ekonomske krize, ali je BiH u 2010. godini ponovozabilježila rast, istina po nešto nižoj stopi (2.3%)2.

Nezaposlenost, jedan od najvećih društvenih problema BiH, raste djelomičnokao posljedica svjetske ekonomske krize. Kod tumačenja zvaničnih podataka(registrovana zaposlenost i nezaposlenost) treba uzeti u obzir i činjenicu dapostoji veliki broj lica koja su registrovana kao nezaposlene osobe zbogostvarivanja prava, a zapravo rade u neformalnoj ekonomiji, ali je indikativnoda nezaposlenost raste a zaposlenost opada. Broj registrovanih nezaposlenih

osoba u BiH u 2011. godini je dosegao 520 hiljada osoba. I pored ovečinjenice, neto plata konstantno raste, pa je u 2011. godini prosječna netoplata premašila 820 KM (420 Eura), što BiH uvrštava u zemlje sa srednjimcijenama radne snage. Poreñenja radi, prosječna plata u zemljama - novimčlanicama Evropske Unije, kao što su Bugarska i Rumunija je 220 (Bugarska)i 340 Eura (Rumunija)3.

BiH valuta je vezana za Euro po fiksnom kursu, pa je u BiH inflacija relativnoniska, te se kreće u rasponu od 1-3%. I pored toga, BiH je zabilježila znatanrast cijena (mjeren indeksom potrošačkih cijena CPI), koji je u 2008. godinidosegao 7.4%.

Učešće javnih prihoda i rashoda u BDP ostaje visoko sa tendencijompovećanja, te je BiH u 2009. i 2010. godini ostvarila deficit od 1.1% i 2.6%.Pretpostavlja se da će potpisivanje novog aranžmana sa MMF-om, koje seočekuje do kraja 2011. godine, donijeti sa sobom niz uslova koji se tičusmanjenja javne potrošnje i deficita.

1 Posljednji dostupni podaci o nacionalnim računima u decembru 2011. godine su za 2010. godinu. Radi se još uvijek onezvaničnim podacima.2 Podaci o osnovnim ekonomskim indikatorima BiH su prikazani u Prilogu 1.3 Izvor: Eurostat, 2011



7

Iznos novca u širem smislu (M2) se konstantno povećava, te je u 2010.godini dosegao 48.7% BDP-a, ali ga ne prati kreditiranje privatnog sektora,koje se u periodu od 6 godina povećalo sa 19.4% na 24.4% u 2008, ali je u

posljednje dvije godine došlo do kontrakcije na 23% (2009.) i 22.4% BDP-a(2010.).

BiH još uvijek troši relativno mala sredstva za servisiranje vanjskog duga(3.3% BDP u 2010. godini), ali se u narednim godinama može očekivatipovećano izdvajanje zbog dospjeća kredita koji su uzimani u poslijeratnomperiodu, te će se ovo opterećenje sigurno odraziti nepovoljno na BiHekonomiju.

1.2. Rast izvoza iz BiH

U 2010. godini je ukupna robna razmjena BiH sa inostranstvom iznosila 20.7milijardi KM, što je povećanje od 15.8% u odnosu na 2009. godinu. Ostvaren

je izvoz u vrijednosti od 7 milijardi KM, što je povećanje izvoza od 28.3% uodnosu na 2009. godinu. Ostvaren je uvoz u vrijednosti od 13.6 milijardiKM, što je povećanje uvoza za 10.2% u odnosu na 2009. godinu4.

Tabela 1 – Vanjska trgovina BiH 2005–2010. godina

Izvori: Agencija za statistiku BiH, Direkcija za ekonomsko planiranje, 2011

Analiza izvoznih i uvoznih trendova u periodu 2005. – 2010. godina pokazujeda izvoz roba konstantno raste, i to po znatno većim stopama od uvoza, štodovodi do smanjenja trgovinskog deficita BiH sa inostranstvom. Procijenjenispoljotrgovinski deficit BiH sa inostranstvom u 2010. godini je 6.5 milijardiKM, što predstavlja oko 30% BDP-a BiH, a pokrivenost uvoza izvozom jedostigla 52%.

4 Izvor: BiH Ekonomski trendovi – godišnj i izvještaj, Direkcija za ekonomsko planiranje BiH, 2011



8

Meñutim, podatke o rastu izvoza i poboljšanju trgovinskog bilansa trebatumačiti uzimajući u obzir više činjenica. Prema strukturi proizvoda, 34%

spoljnotrgovinske razmjene BiH čine poluproizvodi i proizvodi sa niskomdodatnom vrijednošću, netrajni proizvodi za široku potrošnju imaju učešće od24%, dok kapitalni proizvodi čine 15%, a energija 18% od ukupne robnerazmjene u 2010. godini5. Kategorije proizvoda u kojima BiH ostvaruje suficitsu: drvo i proizvodi od drveta, odjeća i obuća, te razni proizvodi u koje spadai namještaj. BiH ostvaruje suficit i u trgovini električnom energijom, ali kakose uvozi dosta nafte i naftnih derivata, a ovi proizvodi spadaju u kategorijumineralnih proizvoda, ukupan rezultat je negativan6.

U strukturi izvoza iz BiH dominiraju bazni metali i njihovi proizvodi (22.7%ukupnog izvoza). Najveći dio ove kategorije otpada na aluminij i čelik, koji je

rastao u ukupnoj vrijednosti zbog rasta cijene ovih dobara na svjetskomtržištu. Ovaj izvozni proizvod se u velikoj mjeri zasniva na uvozu sirovine i nakorištenju domaće električne energije pod „posebnim uslovima“, te seostvaruje relativno skromna ukupna dodana vrijednost (value added ).

Drugi značajan izvozni proizvod su dijelovi za auto industriju, koji postatističkim klasifikacijama spadaju u kategoriju „mašine i aparati“ (9.8%ukupnog izvoza). BiH je značajan izvor dijelova za auto industrije u EU, kojesu u posljednje dvije godine doživjele oporavak, te je ovo izvozna grana ustalnom rastu, sa relativno visokom dodanom vrijednosti.

Treća izvozna grupa je namještaj (9.6% ukupnog izvoza). Ovo je grana uekspanziji, čiji je rast izvoza (2010. u odnosu na 2009. godinu) 26%. Najvećidio se izvozi na tržište EU (Njemačka i Italija). Sljedeća značajna izvoznakategorija su hemijski proizvodi sa 6.9% učešća u ukupnom izvozu. Značajnakategorija izvoza je i električna energija i mineralna goriva.

Tabela 2 - Vanjskotrg. razmjena BiH sa glavnim trgovinskim partnerima,

2010. godina

Izvori: Agencija za statistiku BiH, Direkcija za ekonomsko planiranje 2011

5 Izvor: BiH Ekonomski trendovi – godišnj i izvještaj, Direkcija za ekonomsko planiranje BiH, 20116 Izvor: BiH Ekonomski trendovi – godišnj i izvještaj, Direkcija za ekonomsko planiranje BiH, 2011



9

Glavni trgovinski partneri BiH su zemlje iz okruženja, iako BiH sa većinomovih zemalja ima negativan trgovinski bilans7. Dodatni izazov predstavljačinjenica da BiH sa ovim partnerima ostvaruje razmjenu u kojoj uglavnom

uvozi proizvode visoke faze obrade (i dodane vrijednosti), a izvozi proizvodeniskog stepena obrade.

1.3. Razvoj Bosne i Hercegovine

U periodu od posljednjih 7 godina, razvoj Bosne i Hercegovine se vodi ukoordinaciji državne i entitetskih vlada, a za koordinaciju strateškogplaniranja i monitoringa provoñenja politika i ostvarivanja ciljeva zadužena jeDirekcija za ekonomsko planiranje BiH. Strateški razvojni dokumenti uperiodu 2004–2009. godina8, kao i važeća razvojna platforma9, osnovnirazvojni akcenat daju rastu konkurentnosti BiH ekonomije i promociji (irastu) izvoza iz BiH. Povećanje konkurentnosti ekonomije se u prvobitnomrazvojnom dokumentu navodi i kao jedan od strateških ciljeva.

Smanjenje trgovinskog deficita i rast BiH izvoza je jedna od temeljnihodrednica ekonomske i vanjske politike BiH10. Jedan od osnovnih zadatakakoji se postavlja pred mrežu diplomatsko-konzularnih predstavništava BiH jepromocija BiH izvoza i povezivanje ekonomskih subjekata iz BiH sa poslovnimpartnerima iz inostranstva. Veliki akcenat ovim pitanjima daju i entitetskevlade11, koje su u svojim planovima rada predvidjele i mjere i poticaje zapromociju izvoza i podršku privrednim subjektima koje se bave izvozom.

Iako se povećanje konkurentnosti i promocija izvoza navodi kao jedan odosnovnih strateških odrednica i ciljeva, konkretne mjere na provoñenjupolitika i aktivnosti nisu usklañene sa strateškim ciljem, a ukupni budžetiizdvojeni za ovu svrhu ne pokazuju da je ovom cilju dodijeljen toliko visokrang prioriteta.

U analizi prepreka za dalji rast izvoza Vanjskotrgovinske komore12, kaoključna područja u kojoj nedostaje podrška javnog sektora izvozuidentifikovana su:

• Institucije za kreiranje i implementaciju razvojnih, industrijskih itrgovinskih politika;

7 Analiza vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine za 2010. godinu, Ministarstvo vanjske trgovine iekonomskih odnosa BiH, 20108 Revidirana srednjeročna razvojna strategija BiH 2004-2009 sa akcionim planom, Vijeće Ministara BiH, 20069 Razvojna strategija BiH 2010-2015, Vijeće Ministara BiH, 201010 Strateški pravci razvoja vanjske trgovine i podrške izvozu, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH,200511 Vidjeti npr. Strategija razvoja trgovine RS do 2015. godine, Ministarstvo trgovine i turizma RS, 2010; Strategija

promocije izvoza 2010-2012, Ministarstvo trgovine i turizma RS, 201012 Analiza vanjske trgovine i prijedlog mjera za smanjenje vanjskotrgovinskog deficita Bosne i Hercegovine,Vanjskotrgovinska komora BiH, 2007



10

• Institucije za promociju aktivnosti na podizanju konkurentnosti(Konkurentsko vijeće BiH);

• Institucije za standardizaciju, certificiranje i provoñenje propisa i

meñunarodnih obaveza iz domena zaštite potrošača, okoline,sanitarnih i fitosanitarnih mjera;

• Nerazvijenost institucija iz oblasti finansiranja i podrške izvozu;• Nerazvijenost institucija za promociju izvoznih mogućnosti i izvoznih

kompanija BiH;• Nerazvijenost institucija za osiguranje informacija o izvoznim tržištima,

konkurentskim uslovima na tržištu i perspektivama razvoja izvoznihtržišta;

• Nerazvijenost i niska operativna sposobnost mreže za promociju BiHprivrede u inostranstvu (ekonomska diplomatija);

• Nerazvijenost mreže eksportnih posrednika za posredovanje u izvozu

roba BiH proizvoñača, posebno za izvoz (trgovačke izvozne kompanije,kompanije za upravljanje izvozom, agenti i sl.);• Nepostojanje institucija za podršku mikro, malim i srednjim

kompanijama u njihovom razvoju i internacionaliziranju (Agencija zaSME);

• Nepostojanje institucija za dizajn i marketing u funkciji izvoza BiH;• Nepostojanje javnih sredstava za istraživačke studije o konkurentnosti,

industrijskim i trgovinskim strategijama, mogućnostima pojedinihtržišta za izvoz iz BiH, finansiranje časopisa za izvoz iz BiH;

• Nepostojanje alternativnih izvora snadbjevanja energentima;• Visoke kamatne stope (iznad 10%);• Loš Zakon o stranim ulaganjima;• Degradirana i loša infrastruktura saobraćaja.

Za dio identifikovanih prepreka, kao što su nerazvijenost infrastrukture, ilinedostatak ulaganja u istraživanje i razvoj, moguće je pronaći objašnjenje (iliopravdanje) u ograničenosti ekonomskih resursa sa kojima raspolaže BiH13.

Dio prepreka koje su identifikovane u 2007. godini, te su prepoznate kaoprioriteti rada vlasti u proteklim godinama, u najvećoj mjeri važe i usadašnjem trenutku (decembar 2011. godine). Iako su napravljeni pomaci uuspostavi dijela institucija (kao što su Institut za standardizaciju BiH, Izvoznovijeće BiH, Agencija za sigurnost hrane BiH, Kancelarija za veterinarstvo BiH

itd), ove institucije su se suočavale sa političkim blokadama i opstrukcijamau svom radu, te su često bile onemogućene da naprave značajnije pomake uoblastima za koje su nadležne.

U dijelu promocije izvoza BiH postojala je značajna podrška meñunarodnezajednice kroz projekte tehničke pomoći (npr. uspostava agenture za izvozdrvnih proizvoda iz BiH koju je finansirao USAID, projekti podrške izvoznomvijeću koje je finansirala EU itd), ali su značajniji rezultati ovih inicijativa

13 Naravno, upitna je i raspodjela i prioritetizacija potrošnje javnih sredstava, jer BiH troši enornmno visoke količine javnih sredstava na izdvajanja za socijalni sektor (oko 13% BDP), kao što su npr. boračke populacije, dok se naulaganja u nauku, istraživanje i razvoj izdvaja manje od 1% BDP-a.



11

izostali zbog opstrukcija i blokada, a u nekim slučajevima i nedostatkainteresa privatnog sektora.

Projekat klasterskog povezivanja izvozno orijentisanih grana (koji je takoñerfinansirao USAID) je takoñer izgubio na intezitetu nakon završetka tehničke(i finansijske) pomoći donatora. U nekim slučajevima, BiH se za dalji razvoj irast grana suočava i sa nedostatkom ljudskih resursa, a u nekim oblastima,kao što su tehničke i inženjerske, veliki izvozni potencijal će se moratirazvijati uvozom specijalista iz inostranstva zbog nedostatka domaćihkadrova14.

14 Vidjeti npr. izvještaj Svjetske banke “BiH Surprising Export Performance – Will It Last?“ (World Bank, 2010)



12

2. Konkurentska pozicija BiH

Dio 2 dokumenta analizira konkurentsku poziciju BiH prema meñunarodnimrangiranjima i izvještajima, kao što su rangiranja Svjetskog EkonomskogForuma, Svjetske Banke i OECD – odjeljak 2.1, te analizira razloge za takvupoziciju BiH u meñunarodnim tokovima (odjeljak 2.2).

2.1. Konkurentska pozicija BiH prema meñunarodnim rangiranjima iizvještajima

Pozicija BiH u relevantnim rangiranjima i izvještajima o konkurentnosti, kaošto su izvještaji Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) ili Svjetske banke

(WB), je loša – BiH se nalazi na začelju svih lista. Prema Izvještaju oglobalnoj konkurentnosti WEF15, BiH je meñu 139 rangiranih ekonomija je na100. mjestu po opštoj konkurentnosti. BiH se nalazi iza Gambije, koja je na99. mjestu i Kambodže na 97.

Najkonkurentnije svjetske ekonomije su Švicarska, Singapur i Švedska, kojese tradicionalno uvijek nalaze na čelu liste. Od zemalja iz okruženja,najkonkurentnija je Slovenija, koja je na 57. mjestu, zatim Crna Gora, koja

je na 60. mjestu, te Hrvatska, koja je rangirana kao 76. Srbija se nalazi na95. Mjestu, a Makedonija na 79. Albanija je rangirana kao 78., te jepoboljšala konkurentsku poziciju sa 88. mjesta u prethodnom izvještaju16.Interesantno je da je većina zemalja u okruženju pogoršala konkurentskupoziciju17, dok je BiH neznatno popravila, ali se BiH na listi i dalje nalazi izasvih zemalja u okruženju.

Ključni kriteriji za ocjenu konkurentske pozicije prema rangiranju WEF suizgrañenost institucija i infrastrukture, makroekonomski indikatori,obrazovanje, funkcionisanje tržišta, stepen tehnološkog razvoja, veličina,razvijenost poslovnog sektora i stepen inovacija. Kao najveća ograničenjavećoj konkurentnosti BiH navedeni su faktori slabog pristupa kapitalu, visokihporeza, neefikasne javne vlasti, korupcija i složena poreska legislativa. BiH jeu ovim oblastima napravila male ili nikakve pomake u posljednjih nekolikogodina, dok se druge ekonomije značajno razvijaju i prave iskorake u

ključnim konkurentskim oblastima.

Prema meñunarodnim poreñenjima Svjetske banke18, BiH je rangirana kao125. od 183 poreñene ekonomije. Svjetska banka rangira ekonomije premastepenu prilagoñavanja poslovnog okruženja ulagačima, i ispituje regulativuza poretanje poslovnog poduhvata, dobijanje grañevinskih dozvola, dobijanje

15 Global Competitiveness Report 2011-2012, World Economic Forum, 201116 Global Competitiveness Report 2009-2010, World Economic Forum, 201017 Treba imati na umu da izvještaj za 2009-2010 obuhvata 133, dok izvještaj za 2010-2011 obuhvata 139. ekonomija,tako da direktna poređenja nisu moguća.18 Doing Business 2012 – Bosnia and Herzegovina – Comparing Regulations in 183 Economies, World Bank, 2011



13

priključaka za struju, registracije vlasništva, dobijanje kredita, stepenazaštite investitora, plaćanja poreza, olakšanosti vanjske trgovine, stepenuprovedbe ugovora i solventnosti. Analiza pojedinačnih kriterija pokazuje da je

BiH najgore rangirana po mogućnosti dobijanja grañevinske dozvole (163. od183 rangirane ekonomije) i pokretanju poslovnog poduhvata (162. od 183rangirane ekonomije), a najbolji pojedinačni rang ima po mogućnostidobijanja kredita (na 67. mjestu) i solventnosti (na 80. mjestu od 183rangirane ekonomije). Loš rang BiH prouzrokovan je prije sveganeefikasnošću vlasti u registraciji preduzeća, vlasništva i dobijanja potrebnihlicenci, te stepena provedbe ugovora (efikasnost rada sudova).

U globalnom pregledu trgovinskih tokova19, BiH je rangirana kao 80. od 125poreñenih ekonomija, te je poboljšala svoj rang sa 102. mjesta uprethodnom pregledu20. Meñunarodna komparacija provoñenja reformi koju

provodi Organizacija za ekonomski razvoj i saradnju (OECD), pokazuje daBiH u posljednjih pet godina nije ostvarila pomake ni na jednom polju osimprovoñenja poreskih reformi i reforme procesa registracije preduzeća21.OECD pregled reformi u oblasti ljudskog kapitala22 pokazuje da BiH u odnosuna posljednji pregled koji je napravljen 2006. godine nije ostvarila pomake uprovoñenju reformi u oblasti ljudskog kapitala. Napredak BiH u primjeniEvropske povelje o malim i srednjim preduzećima23 u zadnjem pregledu jetakoñe ocjenjen kao vrlo mali.

2.2. Analiza konkurentske pozicije Bosne i Hercegovine

Sve meñunarodne ocjene i pregledi pokazuju da je BiH u lošoj konkurentskojpoziciji. Ključni razlozi koji postavljaju BiH na takvo mjesto su neefikasnost

javne vlasti i zastoj u provoñenju reformi. Prema ocjeni investicione klimezemalja koju provodi Svjetska Banka, neefikasna javna vlast, neefikasanregulatorni režim, loša struktura ekonomije i neefikasno funkcionisanjetržišne ekonomije su osnovne karakteristike koje stvaraju lošu klimu zainvestitore u BiH24.

Prema podacima Konferencije za trgovinu i razvoj Ujedinjenih nacija(UNCTAD), BiH je na posljednjem mjestu u regionu po privlačenju direktnih

stranih ulaganja (FDI), te je u 2010. privukla tri puta manje investicija odMakedonije, a 15 puta manje od Srbije25.

19 Global Enabling Trade Report, World Economic Forum, 201020 Global Enabling Trade Report, World Economic Forum, 200921 „Investment Reform Index 2010“, OECD, 201022 „Investment Reform Index 2009 – Dimension Human Capital Development“, OECD, 200923 EU SME Charter Report on BiH, 200824 BiH Investment Climate Assessment, World Bank, 201025 UNCTAD World Investment Report 2011, UNCTAD, 2011



14

Osim loše meñunarodne konkurentnosti BiH po pitanju privlačenja stranihinvestitora, BH ekonomija i preduzeća iz BiH imaju značajna ograničenja popitanju konkurentnosti na meñunarodnim tržištima.

Izvozne grane i proizvodi BiH zasnivaju se na proizvodima sa niskomdodanom vrijednosti (value added ), te na inputima, kao što je npr. električnaenergija, koji su dijelom ili u potpunosti subvencionirani. Dok je u perioduprije 1991. izvoz BiH počivao u značajnoj mjeri na gotovim proizvodima iliproizvodima u finalnoj bazi obrade, danas je ta slika obrnuta.

Velika preduzeća iz BiH, koja su nekad izvozila robe i usluge u iznosima kojisu ih činili globalnim konkurentima, danas dobijaju ugovore relativno malihvrijednosti najčešće preko posrednika, ili su angažovani kao podugovarači.

Ona preduzeća koja su aktivni izvoznici sa velikim izvoznim potencijalom sesuočavaju sa značajnim zaprekama po pitanju certificiranja, standardizacije iprateće dokumentacije za izvozne poslove. Kao ilustracija može poslužitičinjenica da izvoznici BiH namještaja dostavljaju nalaze ispitivanja kvalitetenamještaja i materijala iz susjedne Hrvatske, jer u BiH ne postoji adekvataninstitut. Ovo značajno poskupljuje finalni proizvod. Slična situacija je i saproizvodima animalnog porijekla, jer BiH nema meñunarodno priznatulabaratoriju čiji su nalazi meñunarodno prihvaćeni. Rješenja koja trenutnoomogućavaju izvoz su ad hoc ili „vansistemskog“ tipa.

Značajno ograničenje konkurentske pozicije je prouzrokovano i nedostatkomkadrova odgovarajućih kvalifikacija, te nedostatkom pristupa novimtehnologijama26. Ukoliko želi nastaviti tendenciju rasta izvoza i jačanje svojekonkurentske pozicije, BiH će morati adekvatno riješiti sva navedena pitanja.Jedno od mogućih rješenja tehnološkog jaza je i privlačenje direktnih stranihulaganja, a nedostatak odgovarajućih kvalifikovanih profila se u kratkomroku može riješiti uvozom kadrova, dok se u srednjem i dugom roku možeočekivati prilagoñavanje obrazovnog sistema potrebama razvoja BiH.

26 BiH Surprising Export Performance – Will It Last?, World Bank, 2010



15

3. Reformski procesi koji mogu uticati na konkurentsku poziciju BiH

U dijelu 3 dokumenta su obuhvaćeni reformski i integracioni procesi kojimogu uticati na konkurentsku poziciju BiH. Analiziran je mogući uticajpristupanja BiH Evropskoj Uniji (odjeljak 3.1), procesa izgradnje institucija i

jačanja javne uprave u BiH (odjeljak 3.2), te mogući uticaj ostalih reformskihprocesa koji se provode u BiH (odjeljak 3.3).

3.1. Pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj Uniji

Brzina i efikasnost voñenja procesa pristupanja BiH u EU će bitno odrediti ikonkurentnost BiH. Osnovni pristupni kriteriji koje buduće zemlje članice EU

moraju da zadovolje obuhvataju političku stabilnost (demokratija, vladavinaprava, poštivanje ljudskih prava), funkcionalan pravni sistem (sposobnostpreuzimanja obaveza članstva) i ekonomsku stabilnost27. Pod ekonomskomstabilnošću, od država kandidata se očekuje da imaju tržišnu privredu kojafunkcioniše, koja je sposobna da se nosi sa pritiskom konkurencije i koja jesposobna da se nosi i integriše sa tržišnim snagama EU.

Integracija u EU je jedno od rijetkih pitanja kod kojeg postoji konsenzus svihpolitičkih snaga, a zahtjevi EU se uvažavaju, te im se u procedurama dajeprioritet za rješavanje. Za očekivati je da će vlasti BiH i u narednom periodunastaviti sa procesom integracije, pa samim tim i sa provoñenjem mjera koje

će jačati konkurentnost BiH privrede i njenu usaglašenost sa pristupnimkriterijima.

Jedna od obaveza zemalja koje apliciraju za članstvo odnosi se nausklañivanje domaće legislative sa zahtjevima acquis communautaire.Pretpostavlja se da će ovo otkloniti ili reducirati zapreke i prepreke zainvestitore, te da će na taj način BiH biti privlačnija za strane investitore, apozicija BiH izvoznika olakšana. Dodatna dimenzija jačanja BiHkonkurentnosti kroz EU integracije odnosi se na korištenje predpristupnihsredstava, kroz koje BiH jača postojeće i gradi nove institucije. Osiminstitucionalne izgradnje, vjeruje se da će veliki uticaj imati i mogućnostrazmjene studenata i školovanja kadrova koji su BiH potrebni u zemljama

EU.

BiH je potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU (iprivremenog sporazuma koji je na snazi) preuzela niz obaveza čije ćeispunjavanje uticati na njenu konkurentnost. Konkretne oblasti za koje seočekuje da će poboljšati konkurentsku poziciju BiH uključuju:

27 Pristupni kriteriji su poznati i kao tzv. „Kopenhagenški kriteriji“. Definisani su i usvojeni još 1993. godine, i važili suza sve zemlje nove članice.



16

• Poboljšanje pravosuña – BiH se obavezala na razvoj nepristrasnog,nezavisnog, efikasnog i odgovornog pravosuña u skladu sa evropskimstandardima. Takoñer se očekuje i provedba Strategije za reformu

sektora pravde, povećanje nezavisnosti i efikasnosti pravosuña, tesmanjenje broja neriješenih predmeta;

• Borba protiv korupcije – od BiH se očekuje uspostava pouzdanogmehanizma praćenja istražnih radnji i procesuiranja predmetakorupcije na visokom nivou;

• Efikasno provoñenje ekonomske i fiskalne politike;• Funkcionalno tržište rada i institucije na tržištu rada;• Potpuno provoñenje procesa privatizacije (u skladu sa planovima vlada

na svim nivoima);• Poboljšanja poslovnog okruženja koje će omogućiti vladavinu prava,

reducirati korupciju i dovesti do pouzdane provedbe ugovora;

• Poboljšanje funkcionisanja tržišnih mehanizama kroz smanjenje ulogedržave i efikasniju alokaciju resursa;• Poboljšanje uslova za domaće i strane investitore kroz ulaganja BiH u

infrastrukturu i adaptaciju zakonskih propisa;• Usvajanje zakona o državnoj pomoći i na ovaj način smanjenje

državnog uticaja na konkurentnost28;• Omogućavanje potpuno slobodnog protoka ljudi, roba i kapitala;• Izmjene postojećih (usklañivanje sa acquisom) i usvajanje novih

propisa u području standardizacije, akreditacije, ocjenjivanjausklañenosti, mjeriteljstva, nadzora nad tržištem i zaštite potrošača.Osim propisa, od BiH se očekuje da ojača postojeće institucionalnekapacitete (Institut za standardizaciju Bosne i Hercegovine , Institut zaakreditaciju Bosne i Hercegovine, Državni Institut za mjeriteljstvo,Agencija za nadzor nad tržištem, Državna Agencija za lijekove imedicinska sredstva, Ured ombudsmana za zaštitu potrošača, Agencijaza sigurnost hrane itd.) i uspostavi strukture za koordinaciju izmeñunadležnih institucija;

• Potpuna provedba usvojenih propisa u oblasti prava intelektualnog,industrijskog i trgovačkog vlasništva;

• Usklañivanje zakonodavstva koje se odnosi na saobraćaj, teunaprijeñenje transportne infrastrukture.

Meñutim, napredak BiH u procesima integracija je spor, a BiH je već prekršila

niz obaveza koje je preuzela. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju izmeñuBiH i EU su ratifikovale sve zemlje članice EU, ali on još uvijek nije stupio nasnagu. Umjesto njega na snazi je privremeni sporazum, koji je BiH prekršila,te je ocjena EU da se i u dijelu koji se provodi - provodi neujednačeno29. BiHkrši privremeni sporazum zbog neusklañivanja sa Evropskom konvencijom zazaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, kao i sa pravilima o državnojpomoći, a ne provode se ni mjere zaštite domaćeg tržišta na koje se BiHobavezala.

28 BiH je ovu obavezu preuzela prema Članu 36. Privremenog sporazuma, a ovaj uslov je, uz neprovođenje Odluke„Sejdić - Finci“ (izmjene ustava i usklađivanja sa EU standardima o manjinama) razlog za blokadu procesa.29 Bosnia and Herzegovina 2010 Progress Report, Delegation of the European Comission, 2011.



17

Osim toga, izvještaji o napredovanju BiH po pitanju jačanja BiH iprilagoñavanja zahtjevima pristupnih procesa EU pokazuju da BiH u periodu

od potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU (2008. godine)nije napravila velike iskorake30. Izvještaji o napredovanju BiH u procesimaEU integracija prate napredak BiH u ispunjavanju uslova koji su postavljeni, avezani su na postojanje funkcionalne tržišne ekonomije i mogućnosti da seBiH nosi sa konkurentskim pritiskom i tržišnim snagama u EU. Takoñe seprati i ispunjavanje EU standarda po specifičnim oblastima (domaće tržište;sektorske politike; te pravda, sloboda i sigurnost). Ispunjavanjempostavljenih zahtjeva, BiH ekonomija će jačati i na internom i na eksternompolju, što će ojačati i konkurentsku poziciju BiH.

3.2. Institucionalna izgradnja i jačanje javne uprave u BiH

Proces institucionalne izgradnje i jačanja javne uprave u BiH je počeo još1992. godine, nakon proglašavanja nezavisnosti BiH. Nastavljen je nakonpotpisivanja Dejtonskog sporazuma, a proces je doživio najveći zamah uperiodu od 2002. do 2007. godine, kada je u BiH uspostavljeno preko 40institucija, od kojih je veliki dio osnovan kao direktna intervencija nazahtjeve koji se tiču konkurentnosti i promocije izvoza (kao što su npr.Institut za standardizaciju BiH, Izvozno vijeće BiH, Agencija za sigurnosthrane BiH, Kancelarija za veterinarstvo BiH itd).

Od 2007. godine procesi izgradnje institucija su zaustavljeni, najvećimdijelom iz političkih razloga, a dijelom i zbog efekata svjetske ekonomskekrize, kao i kontrakcije javnih budžeta. Dio uspostavljenih institucija jenapravio značajne pomake u svojim oblastima, dok je za dio institucija zasam proces uspostave (imenovanja uprave i pokretanje aktivnosti) bilopotrebno i nekoliko godina, pa se direktni efekti na konkurentnost, osim uslučajevima ispunjavanja meñunarodnih obaveza i otklanjanja prepreka,teško mogu procjenjivati.

Osnovni cilj reforme javne uprave je uspostavljanje profesionalne,odgovorne, transparentne i efikasne državne službe, zasnovane na

zaslugama i stručnosti. Proces reforme javne uprave vodi Ured koordinatoraza reformu javne uprave. Osnovna platforma za reformu je Strategijareforme javne uprave i Akcioni plan reforme javne uprave. Ured koordinatorana državnom nivou ima slabu izvršnu funkciju, te kao takav nije umogućnosti uticati na ubrzanje provoñenja reformskih mjera. Osim toga,Ured se često susreće sa nedostatkom političke podrške, posebno kod

30 Izvori: Bosnia and Herzegovina 2007 Progress Report, Delegation of the European Comission, 2008; Bosnia andHerzegovina 2008 Progress Report, Delegation of the European Comission, 2009; Bosnia and Herzegovina 2009Progress Report, Delegation of the European Comission, 2010; Bosnia and Herzegovina 2010 Progress Report,Delegation of the European Comission, 2011. Posebno slaba ocjena progresa BiH data je u izvještajima za 2010. i2011. godinu.



18

provoñenja mjera racionalizacije i mjerenja učinka zaposlenih u javnojupravi.

Agencija za javnu službu BiH, u koju su uložena velika donatorska i državnasredstva je bitno potkopana osnivanjem entiteskih, a moguće je i osnivanjekantonalnih agencija u FBiH u 2012. godini. Na ovaj način se sistem javneslužbe dodatno fragmentira i čini neefikasnim.

3.3. Ostali reformski procesi

Osim procesa navedenih iznad, vjeruje se da će i procesi reforme obrazovnogsistema, tržišta rada, te liberalizacija kretanja kroz ukidanje viznog režima,

olakšavanje protoka ljudi, roba i kapitala bitno uticati na poboljšanjekonkurentnosti BiH.

Proces reforme obrazovnog sistema je kao jedan od pravaca djelovanjaidentifikovao povezivanje sa tržištem rada i veći stepen prilagoñavanja

„proizvodnje“ obrazovnih profila potrebama tržišta rada i razvoja BiH. Takoñeće se raditi na ojačavanju sistema cjeloživotnog učenja i obrazovanja odraslihosoba, što bi trebalo doprinijeti povećanju ljudskog kapitala (human capital )u BiH.

Reforma tržišta rada, osim povezivanja sa obrazovnim sistemom na načinkako je to objašnjeno iznad, sa sobom donosi razdvajanje aktivnih i pasivnihtražilaca zaposlenja, veći stepen povezanosti sa poslodavcima i bolje uslugeinstitucija (zavoda) za zapošljavanje. Očekuje se da će provoñenje ovihmjera rezultirati povećanjem zaposlenosti i većim ukupnim društvenimproizvodom.

Dodatni doprinos se očekuje i od ukidanja viznog režima, koji je doveo doolakšavanja protoka ljudi, roba i kapitala. Veća mogućnost pristupa ikontakta BiH preduzeća i poslovnih ljudi, kao i povećan saobraćaj, doprinosinapretku i poboljšanju. U kombinaciji sa privlačenjem nedostajućih kadrovaiz inostranstva i obrazovanjem domaćih kadrova izvan BiH, vjeruje se da ćena ovaj način biti smanjen tehnološki jaz, te da će i ovo uticati na

poboljšanje konkurentnosti BiH.



19

4. Zaključci i preporuke

Ključni problemi i izazovi vezani koji su identifikovani u sklopu istraživanjaprilikom pripreme ovog izvještaja su:

• Ekonomija BiH bilježi opravak i visoke stope rasta, ali na relativnonisku osnovicu. Nezaposlenost u BiH je velika sa tendencijompovećanja usljed efekata svjetske ekonomske krize. Učešće javnogsektora u ekonomiji je visoko, a BiH se u posljednje dvije godinesuočava sa deficitom.

• Izvoz roba iz BiH raste, što dovodi do smanjenja vanjskotrgovinskogdeficita, ali je on još uvijek visok (oko 30% BDP, ili 52% pokrivenostiuvoza izvozom). U strukturi izvoza iz BiH dominiraju bazni metali i

njihovi proizvodi (22.7% ukupnog izvoza), dijelovi za auto industriju(9.8%), namještaj (9.6%), hemijski proizvodi (6.9%), te električnaenergija i mineralna goriva.

• Smanjenje trgovinskog deficita i rast BiH izvoza je jedna od temeljnihodrednica ekonomske i vanjske politike BiH, te ovom pitanju vlade nasvim nivoima daju nominalno visok rang prioriteta. Meñutim,konkretne mjere na provoñenju politika i aktivnosti nisu usklañene saovim strateškim ciljem, a ukupni budžeti izdvojeni za ovu svrhu nepokazuju da je ovom cilju dodijeljen toliko visok rang prioriteta.

• Pozicija BiH u relevantnim rangiranjima i izvještajima okonkurentnosti, kao što su izvještaji Svjetskog ekonomskog foruma(WEF) ili Svjetske banke (WB), je loša – BiH se nalazi na začelju svihlista. Prema Izvještaju o globalnoj konkurentnosti WEF, BiH je meñu139 rangiranih ekonomija je na 100. mjestu po opštoj konkurentnosti,a prema rangiranju WB, BiH je na 125. mjestu od 183 rangiraneekonomije po lakoći obavljanja poslovne aktivnosti.

• Loša konkurentska pozicija BiH zbog je posljedica neefikasnosti javnevlasti, zastoja u provoñenju reformskih procesa i sporog ekonomskogprilagoñavanja. BiH nije privlačna destinacija za strane investitore.

• Nefunkcionisanje postojećih i spora uspostava novih i planiranihinstitucija otežava i/ili onemogućava rast BiH izvoza. Osim preprekaprouzrokovanih neefikasnošću javnog sektora, BiH preduzeća imajulošu konkurentsku poziciju zbog slabog pristupa novim tehnologijama i

nedostatka kadrova za odreñene specijalističke oblasti.

Preporuke za adresiranje ovih problema i jačanje konkurentske pozicije BiHkao zemlje i BiH preduzeća su:

• Preporuka 1: Ubrzati provoñenje obaveza koje je BiH preuzelapotpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU;

• Preporuka 2: Podržati konkurentnost BiH kroz jačanje pozicijeizvozno konkurentnih preduzeća;

• Preporuka 3: Stvoriti uslove za privlačenje stranih investicija i na tajnačin olakšati transfer novih tehnologija;



20

• Preporuka 4: Povećati ulaganja u obrazovanje, istraživanje i razvoj.

Preporuka 1: Ubrzati provoñenje obaveza koje je BiH preuzelapotpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU

Neophodno je što prije ubrzati provoñenje obaveza koje je BiH preuzelapotpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU. Ova preporukase prije svega odnosi na usvajanje novih i adaptaciju postojećih propisa kojise odnose na konkurentnost (vidjeti 3.1.) te jačanje javne uprave (vidjeti3.2). Ubrzanje procesa i ispunjavanje BiH obaveza će direktno poboljšatikonkurentnost BiH kroz efikasniju javnu upravu i sudstvo, propise kojiregulišu slobodan protok ljudi, roba i kapitala, štite domaće i straneinvestitore i omogućavaju funkcionisanje tržišta.

Preporuka 2: Podržati konkurentnost BiH kroz jačanje pozicijeizvozno konkurentnih preduzeća

U oblasti jačanja konkurentnosti BiH koje su u nadležnosti javnih iregulatornih institucija postoje jasne smjernice (kao što su npr. potrebnelabaratorije, zakonski propisi i standardi), koje su identifikovane umeñunarodnim analizama i poreñenjima. Osim djelovanja u regulatornomokruženju, BiH mora ojačati i privatni sektor kroz direktnu državnuintervenciju. Izvozno konkurentna preduzeća je potrebno ojačati poticajima,poreskim olakšicama i finansijskom podrškom izvoznim poslovima(garancijama i kreditiranjem izvoznih poslova). Iako je ovakav pristup dosada opstruiran (uglavnom iz „ideoloških“ razloga) od strane ekonomskihsavjetnika finansiranih najvećim dijelom od meñunarodne zajednice, ne trebazaboraviti da je većina globalnih korporacija postala „velika“ prvo nalokalnom tržištu, te da je bila barem odreñeno vrijeme zaštićena uvoznimbarijerama i carinama. Ovo naravno u BiH nije moguće zbog CEFTA i drugihtrgovinskih sporazuma, ali je moguće podržati razvoj izvoznih preduzeća nanačin kako to čine zemlje u okruženju (finansiranje izvoznih poslova krozrazvojne banke i fondove, poreske olakšice i sl.).

Preporuka 3: Stvoriti uslove za privlačenje stranih investicija i na tajnačin olakšati transfer novih tehnologija

Transfer novih tehnologija jedna je od glavnih konkurentskih prilika za BiH.Zbog ograničenih sredstava koje BiH ima na raspolaganju za istraživanje irazvoj novih tehnologija, najbrži razvojni put je transfer novih tehnologijakroz privlačenje direktnih stranih ulaganja. BiH je do sada ostvarila vrloskromne rezultate po pitanju privlačenja stranih investicija, pa je na ovompolju potrebno napraviti velike iskorake. „Mapa puta“ je navedena u svimznačajnijim meñunarodnim izvještajima, kao i u analizama atraktivnosti BiHza ulaganje i pokretanje poslovnog poduhvata. BiH mora stvoriti okruženje



21

koje je maksimalno atraktivno za strane investitore, te usmjeriti sveraspoložive resurse u stvaranje povoljnog ambijenta za razvoj poslovnogsektora u BiH.

Preporuka 4: Povećati ulaganja u obrazovanje, istraživanje i razvoj

Tehnološki jaz i nedostatak obrazovnih profila i specijalističkih znanja, kojimogu uticati na konkurentnost, potrebno je otkloniti intervencijama uobrazovnom sistema. Preporučuje se nastavak i ubrzanje reformi obrazovnogsistema koje vode ka ispunjenju ovog cilja, te uspostava i finansiranje fondaza istraživanje i razvoj i fonda za stipendiranje deficitarnih obrazovnih profilai specijalizanata. Ova dva fonda bi trebala biti osnovana (i finansirana) usaradnji javnog i privatnog sektora, te bi trebala direktno adresirati potrebe

preduzeća iz privatnog sektora sa najvećim izvoznim i konkurentskimpotencijalom.



22

Reference i izvori podataka

Bosna i Hercegovina – Ekonomski trendovi – Godišnji izvještaj za 2010. godinu,Direkcija za ekonomsko planiranje, 2011

Global Competitiveness Report 2009-2010, World Economic Forum, 2010

Global Competitiveness Report 2010-2011, World Economic Forum, 2011

Doing Business 2011 – Bosnia and Herzegovina – Comparing Regulations in 183Economies, World Bank, 2011

Global Enabling Trade Report, World Economic Forum, 2009

Global Enabling Trade Report, World Economic Forum, 2010EU SME Charter Report on BiH, 2008

„Investment Reform Index 2010“, OECD, 2010

„Investment Reform Index 2009 – Dimension Human Capital Development“, OECD,2009

Bosnia and Herzegovina 2007 Progress Report, Delegation of the EuropeanComission, 2008

Bosnia and Herzegovina 2008 Progress Report, Delegation of the European

Comission, 2009



Revidirana srednjeročna razvojna strategija BiH 2004-2009 sa akcionim planom,Vijeće Ministara BiH, 2006

Razvojna strategija BiH 2010-2015, Vijeće Ministara BiH, 2010

Strategija razvoja trgovine RS do 2015. godine, Ministarstvo trgovine i turizma RS,2010

Strategija promocije izvoza 2010-2012, Ministarstvo trgovine i turizma RS, 2010

Strateški pravci razvoja vanjske trgovine i podrške izvozu, Ministrastvo vanjsketrgovine i ekonomskih odnosa BiH, 2005

Analiza vanjske trgovine i prijedlog mjera za smanjenje vanjskotrgovinskog deficitaBosne i Hercegovine, Vanjskotrgovinska komora BiH, 2007



23

Analiza vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine za 2010. godinu,Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, 2010

BiH Surprising Export Performance – Will It Last?, World Bank, 2010

EU SME Charter Report on BiH, 2008

BiH Investment Climate Assessment, World Bank, 2010

UNCTAD World Investment Report 2011, UNCTAD, 2011

Web-stranice

www.eurostat.org

www.mvteo.gov.ba

www.mvp.gov.ba

www.dep.gov.ba

www.cbbh.ba

www.worldbank.org

www.bhas.ba

www.rzs.rs.ba

www.fzs.ba

www.igabih.com

www.unctad.org



24

Prilog 1 – Glavni ekonomski indikatori BiH 2005-2010

Izvor: Direkcija za ekonomsko planiranje BiH, BiH Ekonomski trendovi - Godišnjiizvještaj, 2011



25

Prilog 2 – Podaci o vanjskoj trgovini BiH

Izvor: Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, Bilten Vanjska Trgovina, 2011



26

Izvor: Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, Bilten Vanjska Trgovina, 2011

CPU Analiza Konkurentnosti BiH

Documents