ceste 2 parcijala

53. IZ EGA SE SASTOJI TEHNIKO TRASIRANJE?

* Tehniko trasiranje se sastoji iz: 1. idejnog projekta,

2. glavnog projekta i

3. izvedbenog projekta.

54. SASTAVNI DIJELOVI IDEJNOG PROJEKTA?

*Projekti koji su sastavni dio projektne dokumentacije za gradnju, rekonstrukciju i sanaciju javne ceste moraju sadravati: opi dio, projektni zadatak, podloge za izradu projektne dokumentacije, tehniki dio koji se sastoji od tekstualnog i grafikog dijela. Osim toga mora sadravati i : lokacijsku dozvolu, situaciju graevine prikazane na geodetskoj podlozi odgovarajueg mjerila odnosno na dravnoj osnovnoj karti mjerila 1:5000, tehniki opis i podatke o geotehnikim i drugim istranim radovima, pokazatelje ispravnosti tehnikog rjeenja i nacrte.

55. TA JE TO NULTA LINIJA? DATI GRAFIKI PRIKAZ.

* Nulta linija je putanja konstantnog nagiba koja spaja dvije fiksne take, povijajui se po terenu bez zemljanih radova.

56. SASTAVNI DIJELOVI GLAVNOG PROJEKTA CESTE?

* Glavni projekt je skup meusobno usklaenih projekata i tehnikih specifikacija kojima se daje tehniko rjeenje javne ceste i dokazuje ispunjenje svih bitnih zahtjeva. Radovi u ovoj fazi projektovanja dijele se u dvije grupe i to: radove na terenu i radove u kabinetu.

57. GEODETSKO OBILJEAVANJE TRASE CESTE?

* Vezu izmeu provuene trase na situacionim planovima i terena predstavlja operativni poligon, koji je utvren na terenu i ucrtan na planu. Iz poloaja trase prema tom poligonu na planu nalazi se i njen poloaj na terenu. Stoga je potrebno da se prvo nar i po potrebi obnovi taj operativni poligon. Ukoliko se izgubila neka taka poligona, onda se na osnovu geodetskih mjerenja ista obnovi na osnovu podataka iz prorauna poligona, koji je ve ranije uraen.

58. SVE O IZVEDBENOM PROJEKTU CESTE.

* Izvedbeni projekt detaljnije razrauje tehniko rjeenje dato glavnim projektom javne ceste. Izvedbeni projekat je iskoleni projekat s plana na teren. To je projekat po kome se put gradi. Ponekad se kod obiljeavanja trase puta uvidi neki nedostatak pa treba izvriti izmjene i unijeti ih na terenu u projekat.

59. ULOGA I ZNAAJ KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE?

* Kolovozna konstrukcija je dio puta po kom se odvija saobraaj, a slui da omogui bezbjedno, udobno i ekonomino kretanje vozila u predvienom periodu eksploatacije. Da bi se to ispunilo, potrebno je da kolovozna konstrukcija zadovolji neke uslove kao to su: da bude dovoljno otpornana uticaje pokretnog optereenja, da je upotrebljiva za saobraaj u svim vremenskim uslovima, da odravanje bude jednostavno i uz prihvatljive trokove.

60. IZBOR KOLOVOZA?

*Vrste i debljine pojedinih slojeva moraju biti tako odabraneda se mjerodavno optereenje od toka na nivou posteljice rasporedi na dovoljno veliku povrinu, tako da njegov intenzitet ne bude vei od dozvoljenog. Dozvoljenom veliinom optereenja koje djeluje na posteljicu smatra se vertikalni napon koji nee izazvati trajne deformacije nedozvoljene veliine,ni poslije velikog broja ponavljanja.

Pojedini slojevi moraju imati dovoljnu otpornost na napone i deformacije koje se u njima javljaju, to znai da e bez znaajnijih posljedica izdrati zadati broj ciklusa mjerodavnog optereenja.

61. ELEMENTI GORNJEG STROJA CESTE?

*Gornji stroj puta ini kolovozna konstrukcija sa ivinim trakama, ivinjacima, trakama za zaustavljanje vozila, bankinama, rigolama sve to se nalazi iznad povrine posteljice. Osnovni slojevi kolovoznih konstrukcija su: posteljica; donja podloga; gornja podloga i zastor.

62. NACRTATI I OBJASNITI DETALJ KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE.

*Razlike u rasporedu slojeva postoje i zavise od tipa primijenjene kolovozne konstrukcije. Zavrni slojevi ine zastor. Zastor se izrauje u dva ili vie slojeva, od kojih je povrinski sloj habajui a donji slojevi vezni (binder).

63. POSTELJICA I NJEN ZNAAJ?

*Posteljica ili planum gornja je povrina donjeg sloja. Na planum se prenosi stalna i pokretna optereenja preko gornjeg sloja kolovozne konstrukcije. Zbog toga planum mora imati dovoljnu nosivist. Najvanija karakteristika posteljice kod kolovoznih konstrukcija je ujednaavanje nosivosti, dok je njena numerika vrijednost manje znaajna. Osnovna uloga posteljice je: da omogui pravilnu izgradnju slojeva iznad nje; zatiti trup puta do poetka gradnje viih slojeva; da prui ujednaenu nosivost.

64. TAMPON I NJEGOV ZNAAJ?

*Podloga je onaj dio uvrenja na koji se polae zastor. Svrha podloge je da statiko i dinamiko djelovanje prometnog optereenja prenese na zemljani trup i tako razdijeli, da ne bude prekoraena nosivist zemljanog trupa. Za trajnost zastora stabilnost podloge je od velikog znaaja.

65. PODLOGA OD LOMLJENOG KAMENA, NACRTATI DETALJ.

*Ova podloga je jedna od najstarijih vrsta podloga. Debljina joj je 20-25 cm, upotrebljava se lomljeni kamen, piramidalnog ili klinastog oblika, s jednom ravnom povrinom. Ugradnja se vri tako da se pojedino kamenje polae rukom iljkom prema gore, kod ega je dulja strana leajne plohe okomita na os kolovoza. Pojedino kamenje mora vrsto leati na planumu bez upljina. Kamenje se ne smije prislanjati jedno na drugo, niti se smije slagati jedan kamen na drugi.

66. PODLOGA OD LJUNKA, NACRTATI EMU?

*Ova podloga se izvodi u jednom ili vie slojeva od ljunka s pijeskom. Podloga se moe izvesti u raznim kombinacijama:

1. Ukupna debljine od ljunka s pijeskom,

1. Donji sloj ljunka s pijeskom ili od kamene sitnjei s pijeskom, a gornji sloj od drobljenca,

1. Donji sloj od ljunka s pijeskom, a gornji sloj od istog materijala stabiliriziranog cementom,

1. Donji sloj od ljunka s pijeskom, a gornji sloj od ljunka uz upotrebu tamnog veznog sredstva.

Debljina podloge je najmanje 25cm, za srednje teak promet 35cm, a kod tekog i vrlo tekog prometa i preko 50cm.

67. PODLOGA OD UVIBRIRANOG DROBLJENCA, NACRTATI EMU?

*Podloga od uvibriranog drobljenca se izrauje, tako to se sabija valjcima i strojevima za vibriranje, a upljine su mu ispunjene drobljenim pijeskom. Debljina ove podloge je 15cm za lagani promet, 20cm za srednje teak, i 25cm za teak i vrlo teak promet. Zavrni sloj se izvodi od ljunka obraenog bitumena.

68. MEHANIKA STABILIZACIJA TLA?

*Mehanikom stabilizacijom se poboljavaju svojstva odreene vrste tla dodavanjem druge vrste tla i meusobnim mjeanjem, ime se ostvaruje optimalizacija granulometrijskog sastava i poveanje unutranjeg trenja izmeu estica materijala, to ima za posljedicu povaanje nosivosti.

69. STABILIZACIJA TLA CEMENTOM?

*Ovo je podloga koja se dobiva mjeanjem nekoherentnog, nevezanog, krupnozrnog tla i cementa s dodatkom vode, te sabijanjem mjeavine, tako da se dobije proizvod slian cementnom betonu. Dodatak cementu ovisi o granulometrijskom sastavu tla i iznosi oko 90 do 210 kg/m3.

70. GORNJA PODLOGA?

*Gornja podloga predstavlja jedan ili vie slojeva koji su postavljeni neposredno ispod zastora. Materijali koji se koriste za gornju podlogu su: drobljeni agregati, mravi betoni, itd. Uloga gornje podloge zavisi od tipa kolovoza. Kod krutih kolovoznih konstrukcija gornja podloga se koristi da sprijei pumpanje i dejstvo mraza, odvodnjavanje, poveava nosivost, itd. Kod fleksibilnih kolovoznih konstrukcija, njena uloga je da povea nosivost, pobolja odvodnjavanje i sprijei dejstvo mraza. Najpoznatije vrste gornjih podloga su makadamske, betonske i od cementom ili bitumenom vezanih materijala.

71. ZASTOR?

*Cementni zastor je gornji zavrni dio kolovozne konstrukcije, ija je uloga da izravno preuzima optereenja od prometa i prenosi ga na donje nosive slojeve konstrukcije. Prema teini prometa kojem su namjenjene zastori se dijele na:

Zastor za teak promet,

Zastor za srednje teak promet,

Zastor za srednji promet,

Zastor za lahki promet.

Na izbor zastora utiu ovi faktori: prometno i osovinsko optereenje, geometrijsko-tehniki elementi ceste, vrste prometa, klimatski uvjeti, kvaliteta donjeg ustroja i ekonominost gradnje.

72. ZASTOR OD MALIH KOCKI, DATI EMATSKI PRIKAZ?

73. CEMENTNO-BETONSKI ZASTOR, DATI EMATSKI PRIKAZ?

74. ASFALTNI ZASTOR, DATI EMATSKI PRIKAZ?

75. SAVREMENI KOLOVOZ?

*Savremenekolovozne konstrukcije dijemo na: fleksibilne, krute,polukrute.

Fleksibilne kolovozne konstrukcije su vieslojne konstrukcije koje se sastoje od slojeva bitumenom vezanih materijala (asfaltnog zastora) i noseih slojeva.

Krute kolovozne konstrukcije- osnovni materijal za krutu kolovoznu konstrukciju je cementni beton. Maksimalna veliina zrna agregata kod kolovoza je od 10 do 40mm.One imaju veu krutost i modul elastinosti nego fleksibilne i optereenje prenose na veliku povrinu podloge.

Polukrutekolovozne konstrukcije se pojavljuju u praksi kao prelazni model. Kod njih je jedan od noseih slojeva stabilizovan hidraulikim vezivom. Tlo mu daje veliki modul elastinosti, ali manji nego kod betonskih ploa. U naoj praksi ovaj sloj se naziva stabilizacija.

76. NACRTATI EMU PRENOSA SAOBRAAJNOG OPTEREENJA KOD KRUTIH I FLEKSIBILNIH KOLOVOZA?

77. MATERIJALI ZA IZRADU KOLOVOZNE KONSTRUKCIJE?

*Kao materijali za izradu kolovoznih konstrukcija koriste se tri tipa asfaltnih mjeavina:

Guste asfaltne mjeavine i bitumenizirani agregat (proizvode se po vruem postupku, koritenjem dobro granulisane mineralne mjeavine, kontinualne granulacije, sa malim procentima upljina. Opisuje se preko normalne maksimalne veliine agregata ( AB 11, AB- asfaltni beton, 11- max. Veliina zrna u mm);

Skeltna asfaltna mjeavina (SMA)- je napravljena da povea otpornost na deformacije i povea svoje mehanike osobine. Svrha upotrebe skeletne mjeavine je da pobolja otpornost na kolotrage i izdrljivost, i koristi se samo za povrinske slojeve, i ona ima vee trenje po vlanom vremenu;

Porozna asfaltna mjeavina ( prave se da budu vodopropusne,koriste se uglavnom za povrinske slojeve, smanjuje zadravanje vode na povrini za vrijeme padavina).

78.ODRAVANJE KOLOVOZA?

*Odravanje kolovoza moe biti: - Funkcionalno ( ljetno ili redovno i zimsko),

- Graevinsko ( presvlaenje, rehabilitacija, rekonstrukcija).

Redovno odravanje obuhvata:

Odravanje kolovoza ( zalijevanje pukotina i zakrpe)

Odravanje putnog pojasa ( ianje trave, uklanjanje rastinja, odravanje padina, bankina, manje popravke zidova, ienje putnog pojasa, itd),

Odravanje vertikalne i horizontalne saobraajne signalizacije,

Odravanje odbojnih ograda,

Odravanje cestovne rasvjete,

Odravanje elemenata za odvodnjavanje.

Odravanje kolovoza- pukotina: Pukotine se dijele na:

Pukotine koje rade ( imaju horizontalno ili vertikalno pomjeranje vee od 2,5mm),

Pukotine koje ne rade (imaju horizontalno ili vertikalno pomjeranje manje od 2,5mm).

Bitni koraci kod dobrog odravanja:isjecanje pukotine, ienje i suenje, priprema i primjena materijala, i zavrna obrada, upijanje.

79. REKONSTRUKCIJA CESTA?*Podrazumijeva ojaavanje i proirenje postojece kolovozne kontrukcije. Pri rekonstrukciji se u potpunosti uklanjaju postojei asfaltni slojevi, radi se ojaanje tamponskog i naspnog sloja i proirenje planuma puta(ukoliko je potrebno). Generalno moemo rei da se kroz rekonstrukciju podie klasa puta. Kroz projekat rekonstrukcije se analizira postojea konstrukcija nekog puta, te se vri proraun potrebne kolovozne konstrukcije, za mjerodavno saobraajno optereenje. Na osnovu dobijenih rezultata iz ovog prorauna odreuju se radovi koji su potrebni na rekonstrukciji nekog puta. Takoer se kroz projekatdefiniu potrebne irine kolovoza u zavisnosti od ranga puta, te se tretiraju potrebna proirenja, izgradnja potpornih zidova, objekata odvodnje, ploastih propusta, mostova...

80. ODVODNJAVANJE KOLOVOZA?

*Odgovarajuim sistemom odvodnjavanja postie se efikasno i brzo uklanjanje atmosferskih voda: sa kolovoza i sa okolnih povrina sa kojih voda tee prema putu. Razlikujemo dva naina odvodnje: -razprteno (na ire podruje), -takama (na odreenom mjestu).Razprteno odvodnjavanje atmosferskih voda mogue je izvesti prelivanjem vode preko bankine, dok se odvodnjavanje takama izvodi pomou slivnika ili naprave za odvodnjavanje koje prikuplja vodu a zatim je odvode na zajedniko mjesto na kojem se vrsi odvodnjavanje dalje od podruja puta.

81. OSNOVE ZA DIMENZIONISANJE OBJEKATA ZA ODVODNJU KOLONIJA?*Naprave za odreivanje vode treba da prihvate vodu koja se u njih ulijeva pod normalnim uslovima, te da je odvedu dalje od puta bez stvaranja negativnih uticaja.U cilju odreivanja dimenzija navedenih naprava neophodan je podatak o koliini vode koja se salijeva na povrine puta i koju je potreno odvesti. Dimenzije, nain i dio povrine obrastao rastinjem odreuje razliite koliine oticanja vode. Navedene koliine takoe zavise od stanja terena, visine rastinja, nagiba povrina i od trajanja i intenziteta padavina.Projektom je neophodno odrediti sljedee osnovne predpostavke za preraunavanje odvodnje puta: veliina uvrenih i neuvrenih povrina sa kojih dolazi voda, razlike u poloaju puta, razmaci i periodi oticanja vode i raspored jaraka za atmosferske vode.Sljedee osnove se primjenjuju za proraunavanje i odvodnjavanje atmosferskih voda sa puta: koliina atmosferskih voda, uestalost pojave atmosferskih voda i koeficijent rapavostipovrine.

82. DIMENZIONISANJE JARAKA I KANALA?*Koliinu protoka vode u otvorenom jarku ili kanalu odreuje se na osnovu Manning-Sticklerovejednaine kontinuiteta(protok sa slobodnim nivoom vode):

83. OBJEKTI (NAPRAVE ) ZA ODVODNJU KOLOVOZA?*Povrinsko odvodnjavanje du puteva omoguavaju sljedee naprave: segmentni jarak; jarak u obliku trapeza i trougla; i kanali i rigole. Vodu koja dolazi sa strana brda na kosinu usjeka puta potrebno je odvesti pomou zatitnih kanala koji se nalaze iznad kosine usjeka.

84. OPREMA NA AUTOCESTAMA I BRZIM CESTAMA?*Uz signalizaciju i graevine za funkcionalniji i sigurniji promet na postojeoj cestovnoj mrei potrebno je na komercijanim prometnicama (autocestama, brzim cestama, tunelima) podii novo sigurnosti i udobnosti dodatnom opremom i modernim sistemima praenja prometa.

1.Energetika: vodovi i kabeli traenog napona,transformatorske stanice i sistemi rezervnog napajanja.2. Prometna signalizacija: statika (tlocrtna i okomita), dinamika (semafori, znakovi, promjenjljiveobavjesti-putokazi, znakovi, ogranicenja), meteoroloka mjerenja i automatsko brojanje prometa i satistika obrada.3.Posebna oprema tunela: sistemi ventilacije i mjerenja CO, strujanje zraka, temperature, sistemi vatrodojave i vatrozatite, interna televizija i sistem ozvuenja u dugim tunelima.4. Tehniko osiguranje graevina: centri za odravanje i kontrolu prometa, naplatne postaje, mostovi, vijadukti.5. Automatska naplata na cestama, mostovima i tunelima: otvoreni i zatvoreni sistem, automatske i rune naplate, automatski prolaz bez zaustavljanja, anonimni automatski prolaz.6. Sistem daljinske kontrole voenja i upravljanja: centralno nadziranje podsistema i prometno-informacijski nadzor podsistema.

85. PRATEE SAOBRAAJNE POVRINE?*Autobuskastajalista - prema poloaju mogu biti smjetena uz prolazni kolovoz i odvojeno zelenim pojasem ili otokom od prolaza kolovoza.

*Autobuske postaje i kolovozi - imaju kapacitet do 100 putnika, sastoje se od: putnike zgrade, perona za ulazak i izlazak punika, pristupne povrine putnika i parkiralite za autobuse i osobna vozila.*Teretni kolodvori se grade u veim gradovima ili na posebnim prometnim lokalitetima za preuzimanje teretnih vozila dalekog prometa.*Stanice za pogonsko gorivo - izgrauju se radi opskrbe motornih vozila. Izvode se bono u odnosu na glavne prometne tokove.

*Pratei usluni objekti i odmaralita , to su postaje za predah, okrepu i odmor.*Saobraajni znakovi i signalizacija - po meunarodnim zakonima autoceste moraju biti opremljenje saobraajnim znakovima, oni su najvaniji element ceste, ugrauju se u trup ceste i obavjetavaju vozae tokom vonje.*Svjetlosna signalizacija - temeljne mjere za osiguranje sigurnosti i propusne moi su uvoenje vertikalne i horizontalne signalizacije, svjetlosnom signalizacijom osiguravamo sigurno i nesmetano kretanje vozila.

86. TA INI GRADSKE SAOBRAAJNICE?*Gradske saobraajnice ine: ulice(vieg i nieg reda); eljeznike pruge; kanali. Najvei znaaj imaju ulice, njima se odvija motorni, pjeaki i biciklistiki saobraaj.

87. GRADSKA PUTNA MREA?*Sistemom gradskih ulica i puteva koji obuhvataju 20-25% teritorije grada rjeava se kompleks sloenih zadataka koji definiraju osobenost i ivot grada:-obezbjeenje najkraih i povoljnih smjerova za kretanje gradskog transporta,-organizacija evakuacije povrinskih voda, naroito za vrijeme velikh pljuskova,-razmjetaj inenjerskih mrea,-obezbjeenje normalnog provjetravanja ili zatite od vjetrova,-formiranje kompozicionih osovina i centara prostornog planiranja, kao i razvoja gradskog saobraaja.Rjeenje tog kompleksa tehnikih i estetskih zadataka pri projektovanju mree gradskih ulica ostvaruje se u organskoj povezanosti sa zoniranjem gradske teritorije, koja predstavlja razvoj te mree, te trgova, lociranje mostova, tunela, nadvonjaka i podvonjaka.

88. ULICE?*Ulice se razlikuju po znaaju, poloaju, funkciji, vrsti, prostornom oblikovanju, tehnikim osobinama, specifinostima terena itd. Ulinu mreu ine saobraajnice vieg reda(magistrale, glavne ceste, sabirnice) te ulice nieg reda(stambene, trgovake aleje).Po poloaju mogu biti: dijagonalne, transferzalne, krune, obilazne, paralelne,unutar blokova i slijepe. Krune ulice se javljaju kod starijih gradova.Obilazne ulice se primjenjuju kod manjih gradova. Unutar blokova slijepe ulice opsluuju vee stambene cjeline. Pri tone duina ne treba da im je vea od 120m s tim da se na kraju radi skretnica za vozila.

89.RASKRSNICE U GRADU?*U gradskoj putnoj i ulinoj mrei raskrsnice predstavljuvorne take koje omoguavaju funkcionisanje sistema. Njihov zadatak je da izvre distribuciju uesnika na eljene smjerove uz potovanje osnovnih zahtjeva: -preglednost saobraajnih tokova,-izbjegavanje presjecanja saobraajnih tokova,

-jasno diferenciranje saobraajnih tokova, po smjeru i vrsti saobraaja,

-bezbjednost i udobnost pjeakog saobraaja.Sredstva za ostvarenje tih zahtjeva su proirenje mjesta ukrtenja ili zaobljenja uglova kako bi se postigla bolja preglednost. Na veoma optereenim raskrsnicama vri se regulisanje propuanja saobraajnih tokova pomou saobraajnog policajca ili pomou semafora. Graevinsko rjeenje raskrsnica u zavisnosti od znaenja prikljunih ulica ili gradskih puteva moe biti povrinsko ili denivelisano. Kod povrinskog saobraajni tokovi se rjeavaju u istoj ravni na zajednikoj kolovoznoj povrini, a kod denivelisanog vertikalno razdvajanje saobraajnih tokova ime se eliminiu take presijecanja na jednom ili oba putna pravca.

90. SPECIFINOST KRUNIH RASKRSNICA?*U gradskim raskrscima je postalo popularno staro rjeenje sa tzv. rotorom ili krunim ostrvom koji se podjednako koristi na regionalnim i dravnim putevima. Kod ovog raskra pravilo je da prednost ima ono vozilo koje je ve u rotoru, a ne ono koje dolazi sa desne strane.

91. PLONICI ILI TROTOARI?*Plonici ili trotoari za pjeake odvojene su povrine odignute od kolovoza . Orjentaciono, irina trotoara uzima se od 1,5 3,0 m, a i vie u centralnim djelovima grada ispred javnih objekata i slino. Trotoari mogu biti jednostrani i dvostrani. Poduni pad trotoara ne bi trebao da prelazi vie od 8%. Kod veih padova treba uzeti kao rjeenje stepenice gdje se nakon svakih 10-15 stepenica ostavlja prostor irine bar 1m za odmaranje. Dimenzije stepenica su takve da je irina minimalno 38 cm, a visina ne vea od 12 cm.

92. BICIKLISTIKE TRAKE?

*Su na zajednikoj povrini trotoara, ili na posebnim trakama u sastavu ulice. Mogu se postaviti s jedne ili sa obe strane ulice izmeu trotoara i kolovoza, trotoara i zelene povrine ili drvoreda. Po pravilu odvajaju se od trotoara, kolovoza i stalnih objekata zatitnom trakom u vidu ivice ili ivinjaka. Za dvosmjerno kretanje bicikala najmanja irina je 2,30 m , a za jednosmjerno 1,30 m .

93. ZELENE ULINE POVRINE?

*ine travnjaci, drvoredi, slobodne grupe ulinog zelenila, i cvijetne povrine. Travnjaci se postavljaju u trotoarskom prostoru sa najmanjom irinom trotoara 5,0m , odvojeni ivinjacima u nivou terena. Ukoliko travnjak nadvisuje trotoar, ivinjak moe biti izdignut. Ograivanje travnjaka u cilju zatite mora odgovarati opearhitektonskom oblikovanju ulice.

94. DRVOREDI

* U zavisnosti od poprenog profila ulica i vrste rastinja, mogu biti jednoredni, dvoredni i vieredni. Drvoredi se postavljaju u trotoarskom prostoru, najmanje 1,5 m od kolovoznog ivinjaka, a od regulacione linije zgrada najmanje 4,0 m. Minimalno rasojanje izmeu pojedinih stabala, u zavisnosti od vrste i uzrasta kree se od 4 do 10 m..

95. PARKIRALITA, NACRTATI NEKU EMU?

* Prostori za saobraaj u mirovanju, tj., za parkiranje vozila, su za stalno ili povremeno koritenje. Prostori za stalno koritenje mogu biti najavnom saobraajnom prostoru, ili na odreenim povrinama s posebnim prilazima ( stajalita autotaksija, parkiranje privatnih i slubenih vozila, parkiranje oko drutveno-privrednih zgrada isl. ). Stajalita autotaksija predviaju se ispred autobuske i eljeznike stanice, pristanita, aerodroma, administrativnih i javnih objekata isl.

96. NACRTATI EMU STAJALITA ZA AUTOBUSE?

97. GARAE, NAIN DIMENZIONISANJA?

* a) prema broju stanovnika broj potrebnih mjesta za parkiranje u centralnom dijelu grada uzima se da je oko 0,5 do 1% od ukupnog broja stanovnika grada

b) prema stepenu motorizacije za svakih 5 do 8 registrovanih putnikih vozila uzima se jedno mjesto za parkiranje u centru grada. Na bazi ovog rauna se tzv siti faktor : P = S/ k* d, gdje je p potreban broj mjesta za parkiranje u centru grada, S- br stanovnika grada, k- mjesni koeficijent i d- gustina motornih vozila

c) prema broju motornih vozila koja u toku dana ulaze u centar grada potrebni je uzeti 7-9% od ovog vida saobraaja. Svakoj velikoj viespratnoj garai pripada rjeenje odgovarajueg prilaza , odnosno za ulaz i izlaz iz garae. One se predviaju iz sporednih ulica koje moraju da imaju vezu sa glavnim saobraajnicama. Prosjeno iskoritenje takvih garaa za vrijeme radnog vremena iznosi 60%.

98. PODZEMNE MREE I KOLEKTORI?

* Objekte podzemnog urbanizma ine razliite vrste instalacija mrea, i prateih objekata koji se mogu podijeliti u 3 grupe : cjevovodi, kablovske mree i kolektori ( tuneli ). U prvu grupu spadaju mree vodovoda, kanalizacije, drenae, toplovodi, gasovodi i mree specijalnog karaktera kao to su naftovodi isl. U drugu grupu spadaju elektro mree visokog i niskog napona i mree slabe struje. Treu grupu ine kolektori tj objekti veeg poprenog profila, esto prohodni naroito ispod magistralnih ulica i veih raskra. Cjevovodi podzemnih mrea mogu biti : tranzitni, razvodni i dvorini. Tranzitna mrea opsluuje itav grad ili njegove pojedine cjeline ili industrijske pogone. Razvodna mrea opsluuje pojedine kvartove i grupe zgrada. Obavezna je u okviru podzemnog urbanizma kod vsake ulice. Dvorina mrea opsluuje pojedine objekte unutar kvartova. esto se naziva i servisna jer se u njoj nalazi veliki broj prikljuaka za pojedine potroae. Najee lei ispod slobodnih povrina i u prilazima objektima.

99. RASPORED PODZEMNIH MREA U GRADU?

* Pri formiranju poprenog profila ulice potrebno je u obzir uzeti potrebe za razmjetaj podzemnih mrea po visini i horizontali. Kod kolektora koji su obino prohodni objekti polau se najee vodovod, toplovod i razliiti kablovi. Gasovode je takoer mogue polagati ali je tada potrebna ventilacija. Dubina ukopavanja podzemnih mrea zavisi od dubine zamrzavanja tla i od uzajamnog poloaja razliitih vrsta mrea. Razlikuju se dvije zone ukopavanja plie i dublje. U zonu plitkog ukopavanja polau se cijevi toplifikacije ( 60-150 cm ) u zonu dubokog ostali cjevovodi i kolektori. Razmjetaj mrea u poprenom profilu ulice vri se u zavisnosti od njihove dubine. Mree sa pliim ukopavanjem polau se blie objektima, a sa dubljim ukopavanjem dalje od njih. Potrebno je voditi rauna da vodovodna mrea bude ukopana plie od fekalne kanalizacije, koja je uvijek dublja.

100. KONSTRUKCIJA KOLEKTORA?

* Izbor konstrukcije kolektora zavisi od hidrogeolokih i geomehanikih uslova i seizminosti podruija. Kod projektovanja treba predvidjeti mogunost industrijske proizvodnje. Najei tipovi kolektora u praksi su : kolektori pravouglog presjeka iz monolitnog armiranog betona i opeke; kolektori krunog presjeka koji se izvode metodom proboja putem tita; kolektori u vidu cijevi koji se polau u rovove. Monolitni armirani beton za kolektore pravougle konstrukcije se koristi kada nema ekonomske opravdanosti za koritenje armiranobetonskih montanih kolektora. Od armiranog betona se proizvode nosee konstrukcije kolektora.Kod montanih armiranobetonskih kolektora praktikuju se dva oblika konstrukcija : od vie sastavnih elemenata i sekcije. Drugi oblik je sa veom teinom i obaveznom upotrebom krana kod polaganja tj mnontae. Prednost je u smanjenju obima radova, skraenju roka izvoenja, a iskljueni su tzv mokri procesi. Kod veih duina kolektora , u specifinim klimatskim uslovima , kod ovog oblika treba predvidjeti na rastojanju 20 do 60 cm temperaturne diletacije , koje se popunjavaju vodonepropusnim materijalom. Posebna se panja mora posvetiti izradi hidroizolacije, jer kolektor zahtijeva da bude suh. Kod prorauna konstrukcije cjevovoda, kolektora i njihovog fundiranja uzimaju se u obzir slj optereenja. : stalno, promjenljivo i ostalo optereenje i uticaji.

101. USLOVI RAVNOTEE KOD PLANIRANJA CESTOVNE INFRASTRUKTURE?

* Uslovi ravnotee kod planiranja cestovne infrastrukture su : linearni, alternantni i vremenski.

102. TA JE TO SAOBRAAJNO OPTEREENJE?

* Saobraajno optereenje se definie kao broj vozila koji u odreenom vremenskom intervalu prolazi , ili se oekuje da e proi kroz odreeni putni presjek.

103. TA PREDSTAVLJA PROPUSNU MO?

* Propusna mo podrazumijeva najvei broj vozila koji kroz odreeni putni presjek moe proi u jedinici vremena

104. VREDNOVANJE VARIJANTI?

* Vrednovanje je proces dokumentovanog ocjenjivanja razliitih varijantnih rjeenja, radi meusobnog poreenja i biranja najboljeg rjeenja. Za objektivno izvoenje ovog procesa neophodno je da postoji pouzdana dokumentaciona osnova i da budu jasno definisani drutveni ciljevi i kriterijumi po kojima e se vriti ocjenjivanje.

14