A RJECNIK Latinskosrpski

Page 10 of 117

Latinskosrpski renik, A

LATINSKO-SRPSKI RENIK

A

a prvo slovo latinske abecede.

, b, abs, praep. sa ablativom: 1) a = ab (ispred konsonanta) iz, od multi a hostibus caesi sunt mnogi su pali od (ruke) neprijatelja; a fronte spreda; a tergo otraga, otpozadi; a latere zboka, sa strane; venire a teatro ii iz pozorita; a nobis kod nas; hoc est a me toliko od mene (to je moje miljenje); a pueritia iz (od) detinjstva; vicesimus dies a Capitolio incenso dvadeseti dan od (nakon) poara u Kapitolu; legati a Roma venerunt delegati idu iz Rima; a Graecis - iz Grke; legi edictum Antonii a Bruto poruka Antoniju od Bruta; rogatus sum a matre tua, ut venirem ad se tvoja me majka molila da doem kod nje; servus a manu privatni sekretar; 2) ab praep. sa abl. (ispred vokala) iz, od: mille passus ab urbe hiljadu koraka od (iz) grada; quartus ab illo etvrti od njih; ab oriente sa (iz) istoka; cadere (mori) ab aliquo pasti (poginuti, umreti) od nekoga (neije ruke); haec scribo ab amore ovo piem iz ljubavi; ab novissimis unus jedan od novajlija; plaga ab amico udarac/amar od prijatelja; 3) abs (ispred d i t): abs te kod tebe; 4) a/ab ide sa glagolima deterrere, liberare, exspectare, timere, cognoscere, petere, quaerere, incipere, convertere, vertere aliquod ab aliquo od nekoga

bc/us, -i, m. () 1) sto izdeljen u polja na koji se stavljalo ulje i vino; tabla podeljena na kocke koja je sluila za igru i raunanje, abakus

blnto/onis, s. f. formalno otuenje, rastavljanje

blno, -avi, -atum, -are, v. I 1) rastaviti: a. uxorem a viro rastavljam enu od oveka;

2) uiniti tuim, neprijateljski raspoloenim: a. alquam udaljiti se od nekoga; abalienabam homines rebus meis preputam drugima moje stvari; abalienatus iure civium lien graanskih prava

Aba/s,-ntis, m. () Avant, kralj u Argosu

bv/us, i; s. m. dedin deda

abdcto/ s. f. nis, abdikacija, ostavka, odricanje a. filii odricanje od sina, iskljuenje sina iz nasledstva

abdc/o, -avi, -atum, -are, v. tr.&itr. I abdicirati, dati ostavku na (visoki) poloaj consules abdicant-

konzuli daju ostavku; filium a. - odriem se sina

abdc/o,-xi, -ctum, -re, v. tr. III slutiti (zlo): aves abdicunt rem ptice slute stvariabdte, adv. zabaeno, zatureno, skriveno

abd/o, -ddi, -dtum, re, v. tr&itr.III 1) udaljiti: a. aliquem in insulam proterati, oterati u izgnanstvo; 2) povui se: a. me povlaim se (u miran ivot); a.in silvam povlaim se u umu; 3) odati se: a. me litteris (in litteras) odajem se pisanju; 4) kriti: a. partes quasdam corporis krijem delove tela; a. cupiditatem krijem (ljubavni) zanos

abdm/en, -nis, n. 1) trbuh; 2) sladokusac, poguzije, Pera-dera

abdco, -xi,-ctum, -re, v. III, odstraniti (udaljiti) od: a. aliquem a foro; a. legiones a Sagunto; a. aliquem Romam; abduco aliquem in cubiculum; c. aliquem mihi conviviam uzimam nekoga kao gosta; 2) metaforino: uzdrati se, odustati od a. animum a cogitatione; a. a corpore otkidam od tela; 3) odrei se a. me ab omni reipublicae cura; 4) poniziti a. artem ad mercedem poniziti umetnost na robu

ab/o, i, tum, re,v. itr. IV, ii, otii; tempus abire tibi est vreme ti je da ide (ode); sol abiit sunce je zalo; pater abiit amicum salutatum otac je otiao da pozdravi/poseti prijetlja; a. ab incepto odustajem od; abire magistratu dati ostavku na dravnu slubu; non abibit, si - nee izbei (ostati iv), ako; hoc non sic abit to ne treba tako da ide (se odvija); abi! gubi se! (pakuj se!, kidaj!); abi! (u ali) ama, idi, daj! (ne zezaj!); a. domum - idem kui; abi in rem malam! idi doavola!; non longe abieris ne mora ii tako daleko; abit in ora hominum pro ludibrio postao je predmet ismejavnja; abit in mores prelo u naviku; a. in somnum zaspah (spava mi se)

berrt/o,-nis, f. (naglo) odstupanje, aberacija; a. a dolore (molestiis) udaljavanje od bola (sekiracije)

berr/o,-avi,-atum,-are, I v. intr. 1) odstupati, odlutati, zalutati; a. a patre udaljujem se od oca; a. verbo ne mogu da naem re; aberrat a regula odstupa od pravila; a. ab eo, quod propositum est odstupa od predmeta; a miseria quasi aberrare gotovo zaboraviti bedu; sed tamen a. ipak odbacujem od sebe; 2) udaljiti se, biti daleko longius aberrant, quam quo telum adigi posset dalje su nego to koplje moe da dobaci

abfre, abforem > abfuibhinc, adv.(ab+hinc) 1) odavde: aufer a. lacrimas odnesi suze odavde; 2) pre, (od sad): a. annos XIV pre etrnaest godina; abhinc triennium (annis IV) pre tri (etiri) godine

abci, abcit, > abiciobgn/us, -a, -um, a. jelov, amov

bi/s,-tis, f. jela (Pinus abies, Pinus picca); a. secta a) jelova daska; b) barka, amac

bgo,-gi, -actum, re; v. III, od-terati; oterati [stoku], proterati [neprijatlja]: a. aliquem rus; nox abacta potroena (protraena) no

bto/-nis, f. odlazak, smrt

bto,-re, v. intr. III otii

bt/us,-us, s.m. 1) smrt; 2) izlaz, ishod

abiecto/-nis, f. 1) odbacivanje; 2) metaforino: a. animi malodunost

abiect/us,-a, -um; a. nizak (stil): oratio abjecta vulgaran govor; miser (contemptus) et abjectus bedan (gnusan) i nizak

ab/co,-ici, -iectum, -re, v.tr.III odbaciti, zbaciti, skinuti: a. insigne regium de capite meo odbacujem kraljevske znake sa svoje glave; 2) napustiti, ostaviti; a. aliquem vie me ne zanima; 3) baciti se (nie): a me ex muro in mare bacam se sa zida u more; a. ad pedes alicujus baciti se nekom pred noge, moliti; 4) omalovaavati a. auctoritatem senatus omalovaavati autoritet senata; a. me predajem se 5) a. animum gubim hrabrost

abidc/o,-avi,-atum,-are, v. tr.I, poricati, negirati a. libertatem mihi poricati meni slobodu

abiun/go,-xi,-tum,-re, v.tr. III ispregnuti a. juvencum - ispreem junca; udaljiti a. me ab aliqua re udaljujem se od nekog predmeta

abir/o,-avi, atum, are, v.tr. I, odluno poriem: a. pecuniam poriem da sam vlasnik

blatv/us,-i, m. casus ablativus (instrumental, sociativ+lokativ) 1) sa glagolima liberare, expellere, cedere: liberare aliquem metu - osloboditi nekoga straha; expellere aliquem urbe proterati nekoga iz grada; cedere aliqua re odustati od neke stvari; cedere loco napustiti mesto; Hanibal patria pulsus est Hanibal je proteran iz otadbine; Nolanos Marcellus pugna abstinere iussit Marcelus je molio Nolance da se uzdre od borbe; 2) sa glagolima koji znae liiti i nedostajati i sa pridevima liber i vacuus: privare/nudare/spoliare aliquem aliqua re liiti nekoga neega; carere/egere aliqua re nemati neto; liber curis bez tuge/kubure; 3) sa poreenjima: Hic mons illo altior est ovo brdo je vie od onoga; Existimo hunc montem illo altiorem mislim da je ovo brdo vie od onoga tamo; Exegi monumentum aere perennius - stvorio sam spomenik trajniji od bronze; luce sunt clariora nobis tua consilia omnia jasniji od dana su nam svi tvoji saveti; praevenerat fama qua nihil est celerius stigoe glasine od kojih nita nije bre; plus ducenti homines capti sunt vie od dvesta ljudi je zarobljeno; exspectatione omnium major vie od svih oekivanja; Caesar opinione celerus venturus esse dicitur Cezar bi, kau, mogao da stigne bre nego se misli; Subiit argentea proles, auro deterior, fulvo pretiosior aere Nastupi srberno doba, gore od zlartnog ali bolje od bronzanog; 4) lokativni ablativ hoc loco na ovom mestu; hac parte - s ove strane; tota urbe u celom gradu; totis castris u celom logoru; dextra levaque nadesno i nalevo; terra marique - na kopnu i na moru; Via Apia proficisci otii Vija Apijom; 5) vremenski abl.: nocte (=noctu) nou; die/luce danju; hieme zimi; vere u prolee; aestate leti; autumno u jesen; bello u toku rata; prima luce ranom zorom; superiore anno prethodne godine; primo quoque tempore prvom povoljnom prilikom; adventu Hannibalis u vreme Hanibalova pohoda; tribus ante (post) annis pre (posle) tri godine; Hannibal anno tertio post, quam domo refugerat, Africam accessit Hanibal je stigao u Afriku dve godine nakon to je napustio otadbinu; sub noctem dixere vale pozdravili su se pod no (pred vee); tempore venio - doi u na vreme; Maior in dies fit contemptio laboris prezir prema radu bio je svakim danom sve vei; 6) instrumentalni ablativ cum magna cura (magna cura) sa mnogo obzira (truda); iure s pravom; vi silom (na silu); equo/curru/navi vectus prenet na konju/kolima/brodu (konjem/koima/brodom); pedibus ire ii peke; vincere aliquem proelio pobediti nekoga borbom; moenibus se defendere - braniti se zidovima, castris se tenere - tvravom se drati (braniti); per servum a rege occisus est pogubio ga je rob po kraljevom nareenju; 7) nainski ablativ hoc modo na ovaj nain (ovim nainom); quo modo? kako, na koji nain?; more maiorum po drevnom obiaju; vir singulari virtute ovek izuzetne hrabrosti (sa izuzetnom hrabrou); bono animo sitis! budite hrabri!; 8) sa pridevima plenus (pun), praeditus (snabdeven), dignus (dostojan, zasluan); indignus (nedostojan): onustus praeda natovaren plenom; dignus supplicio est zasluuje da se kazni; indigna homine haec oratio te su rei nedostojne oveka; 9) sa nekim deponentnim glagolima ut armis sluiti se orujem; fungi magistratu obavljati dunost; frui otio uivati u tiini; niti baculo podupirati se tapom; potiri oppido ovladati gradom; abuti patientia zloupotrebiti strpljenje; perfungi munere ispuniti obavezu; vincere scis, Hannibal, victoria uti nescis da pobedi, Hnibale, zna, ali ne zna da se slui pobedom; ducibus usi centurionibus njima su kao voe sluili centurioni; 10) sa opus est mihi auxilio - meni je potrebna pomo; multa opus sunt mnogo [ta] je potrebno; 11) sa contentus i fretus sorte contentus zadovoljan sudbinom; fretus numero copiarum suarum pouzdao se u brojnu nadmo svojih trupa; 12) sa glagolima procene frumenti modius tum erat binis sestertiis dvadeset oka ita kotalo je dva sestertija; victoria multo sanguine stetit pobeda je plaena golemom krvlju; 13) uzroni ablativ parva metu primo - u poetku mala od stida; hoc benevolentia fit, non odio to se ini s dobrom namerom, a ne iz mrnje; fame mori - umreti od gladi; victoria laetus zadovoljan pobedom; misericordia commotus dirnut saueem; ira incensus zapaljen gnevom; 14) limitativni ablativ maior natu stariji po roenju; vir nomine Milo ovek imenom Milo; mea sentetia po mom sudu/miljenju; nemo tibi par est eloquentia niko to nije ravan u elokventnosti; 15) ablativ mere Quo (quanto) propius hostis accedebat, eo (tanto) maior caeses fiebat fugientium to je neprijatelj bio blii tim je krvoprolie meu izbeglicama bilo vee; paucus post diebus nekoliko dana kasnije; 16) ablativ poreenja o luce magis dilecta sorori o, od svetlosti [ivota] draa sestro; 17) ablativ mesta (ako je pl. tantum, na pitanje kuda i odakle, te sa glagolima kretanja) Athenas u Atinu; Athenis/Corintho/Carthagine iz Atine/Korinta/K-e 18) apsolutni ablativ participatska fraza, (imenica + particip) je nezavisna od strukture ostatka reenice. Reenica se zapravo skrauje na ablativ i particip prezenta aktiva za istovremenu radnju ili particip perfekta pasiva za radnju koja je prethodila. Caesar, his dictis, milites dimisit Rekav to, Cezar dade voljno [Cezar, poto je to reeno, dade voljno]; coena parata, coquus quiescebat spremiv veeru [veera budui spremljena], kuvar poinu; Cicerone locuto,Tiro gaudebat Kad je Cicero zavrio govor, Tiro se oduevio [Cicero zavriv govor, Tiro likovae]; Horatio in Academia studente, Brutus Athemas advenit duce (eo) excepto nulli ceciderunt niko nije poginuo izuzev vou (njega); u temporalnoj reenici Pythagoras Tarquinio Superbo regnante venit Pitagora je doao za vreme vladavine Tarkvinija Superba; Galli Romanis proelio victis ad utbem contenderunt Pobediv Rimljane, Gali su pohitali prema gradu; u dopusnoj reenici Romanis proelio victis tamen non multi sociorum defecerunt Iako su Rimljani pobeeni, ipak nije otpalo mnogo pristalica; u pogodbenoj reenici Romanis proelio vicris socii deficient Ako Rimljani budu pobeeni, optae mnogo pristalica; predlog sa infinitivom te adiuvente id faciam s tvojom pomou ja u to uiniti; itinere non intermisso ad mare pervenit ne prekidajui putovanje stigao je na more; 19) umesto participa,: i predikativni deo moe da se svede na imenicu ili pridev Hanibale duce pod Hanibalovim vodstvom; Fabio auctore na predlog Fabija; nobis pueris u naem detinjstvu; patre vivo za oeva ivota; me inscio, me invito hoc factum est to se dogodilo bez mog znanja i protiv moje volje; 20) sa predlozima: ab (a ispred konsonanta): ab ore iz usta; a rege laudatur od kralja pohvaljen; libera nos a malo izbavi nas od zla; ab ovo od jajeta (poetka); ab origine od poetka; ab uno disce omnes sudi svima po jednome (svi su isti); ab urbe condita od osnutka grada [Rima]; a fame mori umreti od gladi; per servum a rege occisus est rob ga je pogubio po kraljevoj zapovesti; de: plenus de auro ispunjen zlatom; De rerum natura O prirodi stvari;De bello galico O galskom ratu; de mortibus nihil nisi bene o mrtvima samo najbolje; saltem si qua mihi de te suscepta fuisset da sam bar s tobom zanela; ex (e ispred konsonanta): pharetra ex auro - navlaka u zlatu (od zlata); ex oculis iz vidnog polja; eum sui cives e civitate eiecerunt njega su njegovi sugraani proterali iz grada; ex tempore u skladu s vremenom (bez pripreme); ex omnibus partibus urbis iz svih delova grada; egredior e portu izlazim kroz kapiju; eicire aliquem e civitate izbaciti nekoga iz drave; ex animo iskreno; ex ante unapred; e cathedra zvanino; ex iure po zakonu; e nihilo nihil fit iz (od) nita nema nita; e post naknadno; e tempore bez pripreme; coram: coram genero meo u prisustvu moga zeta; cum: cum catanis ligare vezati lancima; cum silentio s tiinom; ille Paris cum semiviro comitatu taj Paris sa pratnjom evnuha; cum omnibus copiis sa svim svojim jedinicama; in: in corpore u telu; in ire u gnevu; tenere in manibus drati u rukama; prae: prae se armentum agit pred sobom je volove terao; quod fuit prae manu ta je bilo pri ruci; prae nos beatus prema nama, [on je] blaen; unus prae omnibus vie od svih; pro: ora/salta pro nobis moli se/igraj za nas; pro anno - za (na) godinu, godinje; pro arte za umetnost; pro bono publico za javno dobro; pro cura na nadlenost; pro forma da se zadovolji samo forma; pro patria za otadbinu; pro persona po osobi; pro primo/secondo prvo/drugo; pro rata proporcionalno; pro re nata zlu ne trebalo; za svaku eventunost; pro tanto toliko, u tolikoj meri; pro tempore za sad, privremeno; sine: sine spe bez nade; sub: sub certis conditionibus pod izvesnim uslovima; sub quadam levitate sa nekom vrstom lakovernosti; ablativ u deklinacijama, singular/plural: puella/puellis; servo/servis; templo/templis; rege/regibus; tempore/temporibus; agenti/agentibus; die/diebus; fructu/fructibus; manu/manibus; re/rebus; monte/montibus; cive/civibus; mari/maribus; bono/bonis; acri/acribus; vocanti/vocantibusablgt/o-nis, f. odailjanjeablg/o,-avi,-atum,-are, v.tr. I, odaslati, poslati; drati na odstojanju a. aliquem drim ga na odstojanju

ablgr/o,-ivi, -itum, ire, v.tr. IV, traiti, troiti, jesti; a. fortunas meas traim (troim) svoju imovinu

ablc/o,-avi, -atum, -are, v.tr.I iznajmiti a. domum - iznajmljujem kuu

abl/o,-i,-ltum,-re, v. III 1) oprati a. pedes eius perem mu noge, 2) isprati: a. maculas e veste ispiram mrlje sa odee; 3) otkloniti, odstraniti a. animi perturbationem otklanjam duevni nemir; 4) metaforino a. sitim gasim e

ablto/-nis, f. ritualno pranje tela (ili delova tela)

abng/o,-avi, atum, are, v.tr.I - negirati, poricati: a. depositum poriem depozit

abnp/os,-tis, m. unukov unuk

abnepot/is,-is, f. unukina unuka

abnoct/o,avi,-atum,-are, v. I (nox) zanoiti, provesti no van kue

abnorm/is,-e, a. izvan, mimo norme; a. sapiens koji ne pripada nekoj sekti ili koli.

abnumer/o,-are, I zavriti s brojanjem

abn/o,-i,-utum,-re, III,v.tr. dati (migom, glavom, rukom) znak odbijanja; odrei, odbiti, odustati, a. certamen odbijam, ne pristajem; a. linguam romanam odbijam da govorim latinski; a. facere illud odbijam da uradim to; spes illud a. ne mogu se tome nadati; sinonim: negobl/o, -vi (-ui),-tum,-re, II, v. tr. 1) unititi, a. monumenta/testamentum/memoriam unititi spomenike/testament/pamenje; 2) zauvek ukinuti (naroito zakon, propis): oblitterata et abolitum stavljeno van snage, ukinuto; 3) isputati neprijatan, neugodan, ustajao, bolestan miris

abolito/-nis, f. unitavanje, ukidanje, amnestija

bmn/or, -atus sum,-ari, v. dep. I gnuam se quod a. nipoto, sauvaj Boe! abominandus gnusan

brgn/es, -um, m. pl. prastanovnici Lacijuma (od ab origo ili )

bror, -ortus sum, iri, v.dep. IV abortirati

bort/o-nis, f. pobaaj

bortv/us,-a,-um, a. prerano roen, pobaen

bortus/-us, m. abortus

abrd/o,-si,-sum,-re; v.III - ogrebati, ostrugati obrijati: a.barbam (supercilia) obrijati bradu (obrve)

abrpo,-ripi, -reptum,-re,v. III, otkinuti, zderati, odstraniti, odreiti a. aliquem de convivio in vincula odreiti nekoga od trpeze i poselje

abrgt/o,-nis, f. ukidanje nekog zakona

abrg/o,-avi,,-atum,-are, v.I (formalno) proglasiti neki zakon van snage, zvanino ukinuti zakon; a. imperium - ukinuti propis (naredbu)

abrtn/um (/us), n.& m. () lekovita (miriljava) biljka Artemisia abrotonumabr/umpo, -rupi,-ruptum,re, v.III prekinuti, raskinuti, prelomiti a. medios annos/vitam/fata prekidam (svoje) zrele godine/ivot/sudbinu; a. fidem raskidam veru; a. vitam a civitate prekidam (neu) da ivim u gradu

abrupte, adv. - naglo, iznenada, bez pripreme

abrupt/o-nis, f. prekid, raskid, razvod braka

abrupt/us,-a,-um, a. strm, nepristupaan: locus a. nepristupano mesto; in abruptum u provaliji; per abrupta vroglavom brzinom; procellae abrupte prolom oblaka; initia abrupta bez uvoda

absc/do,-cessi,-cessum,-re,v. III 1) udaljiti se spero fore, ut omnes abscedant nadam se da e se svi povui; 2) otii: a. a curia odoh u skuptinu (optinu); 3) izvui se a. hinc latere tecto izvlaim se cele koe (bez gubitaka); 4) a. incepto odustajem od; 5) luna abscednes mesec u fazi opadanja; 6) quantum mare abscedebat kako se more gubi iz vidnog polja

abscess/o-nis, f. odlazak

abscessus, -us, m. 1) odlazak; continuus a. trajan odlazak (trajno odsustvo). 2) (med.) gnojna upala tkiva

abscind/o,-di,-issum,-re, v. III kidam, kidatim drerem, derati, upam, upati abscindidit tunicam podreao je tuniku; abscindidit comas upao je kosu;

absciss/us, -a, -um, a. 1)slomljen, odlomljen saxum abscissum slomljen kamen; rupes abscissa slomljena stena; 2) prek, strog, drzak responsum abscissum; sententia abscissa strog sud; abscissior justitia stroa pravda

abscis/us,-a,-um, a. odrezan, odlomljen; (o mestu): strm, izlomljen

abscondte, adv. 1) skriven, prikriven

abscondt/us,-a,-um; a. 1) tajan, nepoznat; 2) prikriven, skriven

abscond/o, -condi,-conditum sum,-re, v.tr. III kriti, sakriti, skloniti; a. in terram sakriti u zemlju; a. ensem in vulnere krijem stvari u rane; fumus abscondet coelum - dim zaklanja nebo; sol absconditur sunce je zaklonjeno (ne vidi se vie); a. pueritiam brzo proivljujem (krijem) deatvo

absen/s, -tis, a. odsutan; me absente u toku mog osdustva

absenti/a, -ae, f. odsutnost

absml/is,-e; a. - razliit

absinth/um, -ii, n. pelin ( Artemisia Absinthium)

absi/s (apsi/s),-idis, f. (math.) abscisa, segment (odseak) kruga

absist/o,-stidi,-stidum,-re,v.tr. III 1) uzdravati se; a. signis ne napadam; 2) izbegavati a. ab sole izbegavam sunca; 3) odustati a. limine naputam kuni prag; 4) imago absistit slika iezava; 5) a. sequendo ne sledim vie

abslt/o,-nis, f. 1) oslobaanje od (optube); 2) zavrenost, savrenost, dovrenost

abslt/us,-a,-um, a. zavren, savren, apsolutan

absolv/o,-vi,-tum,-re, v. tr. III osloboditi a. aliquem suspicione osloboditi od sumnje; a. populum bello oslobaam narod rata, razreiti te brevi absolvo isplaujem te; 2) zavriti, dovriti (umetniko delo); a. de re ispriati do kraja

absor/bo,-bi,-ptum,-re, v.tr.II upiti, popiti oceanus tot res absorbet okean tako mnogo stvari upija; oestus gloriae eum absorbet zanos slave ga opija

absque, prep.sa ablativom 1) bez: a. sententia i.e. praeter sententiam bez ili protiv pravog suda (miljenja); 2) izuzev a. paucis syllabis izuzev nekoliko slogova

abstm/us,-a,-um, a. (abstineo) suzdrljiv, uzdrljiv

absterg/o,-si,-sum,-re,v.tr.II 1) brisati a. sudorem (lacrimas) briem znoj (suze); a. vulnus (labrum) - briem ranu (usnu); 2) otkloniti a. dolorem, molestias otklanjam bol, sekiraciju, brige

abster/o,-i,-tum,-re, v.tr. II, zastraiti, zaplaiti a. leonem aedibus plaim lava da ne prilazi kuama

abs/tno,-tini,-tentum,-re,v.II 1) odvratiti a. oculos a rebus alienis odvraam oi od udnih (neobinih) stvari; 2) uzdrati se a. me a re Uzdravam se od tih stvari; a. manus a me ne diem ruku na sebe; 3) abstinere se odricati (uzdravati, ustezati) se a. se cibo usteem se od hrane (gladujem). a. publico ne izlazim van (ne pojavljujem se meu svetom.)

abstinen/s, -tis, particip od abstineo; 1) uzdran, 2) nesebian

abstinenter, adv. uzdrano, suzdrano

abstinenti/a, -ae, f. 1) uzdranost od zabranjenog, apstinencija; (suprotno od avaritia lakomost, pohlepa); 2) gladovanje; 3) post

abst/o,-avi,-atum,-are, v. I stajati na odstojanju absto lognius stojim podaleko

abstr/ho,-xi,-ctum-re, v. III 1) izvui, izdvojiti; udaljiti a. me udaljujem se (odlazim); abstrahatur a consietudine izlazi iz obiaja (upotrebe); 2) animus abstrahit se a corpore - dua se odvaja od tela; 3) apstrahovati, uiniti abstraktnim (nematerijalnim)

abstr/do,-si, sum, re,v. III skloniti, sakriti a. aurum krijem zlato; a. me in silvam krijem se u umi; abstruere veritatem kriti istinu

abstrs/us,-a,-um, a. sakriven, sklonjen, zaklonjen, dubok disputatio paulo abstruisor rasprava koja ide u dubinu

ab/sum,-afui, abesse, v.def. 1) biti odsutan dominus abest domain je odsutan (nije kod kue); 2) abest a spe nema nade; 3) abest a vero daleko od istine; tantum abest ut mors malum sit, ut (contra) daleko od toga da je smrt loa (naprotiv); tantum abest, ut te laudem, ut etiam te reprehendam daleko od toga da te hvalim, ja ti zameram; 4) abest culp (molestis) oslobaa se greha (briga); 5) nedostajati mihi multa absunta meni mnogo (ta) nedostaje; a. dolori ne oseam (nikakav) bol

absm/o, -mpsi,-mptum,-re, v.tr. III odneti, (po)troti, (po)jesti, (po)piti a. vinum pijem vino; incendium absumpsit domum poar je unitio kuu

absurd/us,-a,-um, a. 1) neprijatan a. sonus neprijatan zvuk; abesurda vox neprijatan glas, absurde canere neprijatno pevati; 2) neshvatljiv, nerazuman, nelogian, neuven a. atque ineptus neshvatljiv i nepristojan (neukusan, neumestan); est hoc auribus animisque hominum absurdum to para ui i duu (glupo je); ingenium haud absurdum bistra (pametna) glava

absurdt/as,-tis, f. neloginost, glupost

Absyrt/us,-i, m. () Avsirt, Medejin brat, koga je ona ubila kako bi zavarala oca koji je progoni

bundan/s,-tis, (part. od abundo) - obilan, izobilan a. pecunia izobila novca; a. omnium rerum obilje svih stvari

bundanti/a,-ae, f. - obilje, izobilje

bund/o, -avi,-atum,-are, v. I obilovati omnia (pecuniae, herbae) abundamus imamo obilje svega (novca, trave); Germania fluminibus abundat Germanija obiluje rekama

bso/,-nis, f. pogrena upotreba, zloupotreba rei tropa (metafora)

abusque, veznik sa sa ablativom sve do a monte Oceano abusque od brda pa sve do mora

bsus/ -us, m. - troenje, potronja

btor, -sus sum,-ti, v.dep. 1) troiti, potroiti a. omni tempore potroeno je sve vreme; haec abusa sunt potroeno je sve (nema vie); 2) zloupotrebiti a. patientia aliquius zloupotrebljava se neije strpljenje; ab rege abutamur (pasiv) zloupotrebljeno od kralja (kralj je to zloupotrebio)

Abyd/us,-i, f. () Abidos, grad u Maloj Aziji

Abyla,-ae, f. () Avila, planina u severnoj Africi

ac, veznik - 1) pa i: ex plurumis periculis ac ex media morte iz mnogih opasnosti pa i iz same smrti; talis honos paucis est delatus ac mihi takve neke poasti priivaju se i meni; video vos non solum de vestro ac rei publicae verum etiam de meo periculo esse sollicitos vidim da ste uznemireni ne samo zbog sebe i dravnih poslova, ve i zbog opasnosti koja preti meni; 2) kao i est animus eius erga te ac fuit njeno raspoloenje prema tebi je isto kao i ranije; 3) nego to ea res longe aliter, ac ratus erat Hannibal, evenit ta stvar se odvila sasvim drukije nego to je Hanibal oekivao

cdm/a, -ae () gimnazija

cdmc/us, -a,-um (>) akademski

clanth/is, -dis, f. () tigli

canth/us, -i, m. () akantos, biljka medvea apa

Acast/us,-i, m. () Akast, sin tesalskog kralja Pelije, Alkestidin brat

acc/do,-cessi,-essum,-re,v. III 1) prii, prilaziti a. ad aliquem (urbem, a Romam) prilazim nekome (gradu, Rimu); a. in senatum (in Macedoniam) pribliavam se senatu (Makediniji); 2) dopirati sermo accedit aures meas razgovor dopire do mojih uiju; 3) stultitia tibi accessit ti si lud; 4) a. ad rempublicae stupam u dravnu slubu; 5) a. ad peruculum alicuius preuzimam neiju odgovornost (predmet); a. ad bona uzimam u posed; 6) ad deos propius accedit pribliava se (izgledom, delom) bogu; 7) nihil accedere potest ad virtutis summam nita ne moe da se priblii zbiru vrlina; 8) plurimum accedit pretio cena mnogo raste;

acclrt/o,-nis, f. - ubrzanje, akceleracija

acclr/o, -avi,-atum-are,v.tr/itr.I 1) ubrzati accelerare iter ubrzati kretanje; a. - urim

accend/o, -ndi,-nsum,-re, v.tr.III - upaliti, zapaliti accendit urbem zapalio je grad; accendit Marcum contra Iulium zavadio je Marka i Julija; luna ancensa radiis solis mesec osvetljen zrakama sunca; accendit bellum upalio je buktinju rata; accensum ad libidinem zapaljen strau, ostraen; a. invidiam (pretiam) raspaliti zavist (cene)

accens/o,-i,-sum,-re, v.II - raunati se, pripadati accenseor illi pripada njemu (on je njegov pristalica)

accens/us,-i, m. sudski slubenik; accensi 1) vojnici koji uvaju depo; 2) pozadina, rezervni bataljoni; 3) graani petog stalea; 4) accensus,-a,-um, adj. upaljen, zapaljen

accens/us-us,m. paljenje lucernarum (luminum) accensu paljenje uljanih lampi (svetla)

accept/o,-nis, f. primanje, prihvatanje, uzimanje

accept/o,-avi,-atum,-are, v. I primamti, primiti, prihvatiti

accept/or-ris, m. primalac (suprotno od donator davalac)

acceptri/x,-cis, f. primalac enskog pola, primateljka

accept/us,-a,-um; a. dobrodoao, povoljan, prijatan a. apud aliquem lepo primljen kod nekog

access/o-nis, f. 1) pristup, prilaz, prilaenje quid tibi ad hasce a. est aedes zato (s kojom namerom) prilazi ovoj kui?; 2) nastup a. morbi - nastup bolesti; 3) rast, prirast quum tanta pecuniae a. facta esset sve kad bi i bio toliki prirast novca; 4) dodavanje accessiones numerum ad singulas decumas dodavanje brojeva deseticama

accesst/o, -avi,-atum,-are; v.intr. I pripadati, uljuivati

access/us-us, m. prilaz, pristup nocturnus a. ad urbem noni pristup gradu; solis a. et discessus izlazak i zalazak sunca; dare/negare a. dati (omoguiti/odbiti prilaz)

accden/s,-dentis, f. (iskljuivo u pluralu) accidentes (accidentia) 1) sluajnost, sporednost, acidentnost; 2) udes, nesrean sluaj

accd/o, -di,-re, v.intr. III 1) pasti, padati, stii padajui, pasti na accidit terrae (ad terram) pada na zemlju; tela accidit ab omni partes pauina je padala sa svih strana; a. ad pedes/genibus aliquius padam pred neije noge/kolena; 2) stii, dopreti fama/vox/sermo accidit ad aures meas glasine/glas/razgovor dopre do mojih uiju; 3) pristajati, odgovarati, uklapati se hoc vere accidit in illium ovo savreno pristaje; 4) ispadati (pokazivati se) illud bene accidebat ispalo je (pokazalo se da je) dobro; 5) desiti se, deavati se, zbiti se nenadano accidit deava se; eadem nocte accidit, ut esset luna plena iste noi je sluajno pun mesec; si quid adversi accidat ako se neto neprijatno desi; calamit accidebat nezgoda/nesrea se desila; omnia gratissima tibi accidat! sve najbolje da ti se desi!; accidebat ei bene/male dobro/loe mu je; si quod mihi accideret - ako bi mi se neto desilo; accidit mihi to mi se deava; accidit, quod mihi controversia est cum eo pored toga, imam i spor s njim

accido,-idi,-isum,-re, v.III (ad+caedo) 1) zasei, zasecati a. arborem zasecam stablo; 2) oslabiti, umanjiti res accisae unitene okolnosti

accin/go,-xi,-ctum,-re, v. III opasati se accingor ense opasujem se, opremam se, oruam se; gladiis accincti sa opasanim maevima (pod orujem); accingo me (accingor) pripremam se; omnes accingunt operi svi se laaju posla

acc/o,-vi (ii), -tum, -ire, v. IV zvati, prizivati, dovesti a. doctorem filio zovem doktora sinu; accivit mortem prizvao je smrt (ubio se)

acc/po, -cpi,-ceptum,-re, v.tr. III 1) prihvatiti, primiti, uzeti accipe lauream/anulum! primi (lovorov) venac/prsten!; accepi epistolam ab Marco primio sam pismo od Marka; praestat accipere quam facere iniuriam radije posluati nego uiniti nepravdu (poiniti prestup); Plinius egrediebatur domo, accipit litteras Plinije se spremao da izae iz kue kad je dobio pismo; ita Helvetios a maioribus suis institutos esse , ut obsides accipere, non dare consuevissent tako su Helvete uili njihovi roditelji, da uzimaju a ne da daju taoce; 2) dobiti, zadobiti acceperit vulnera/clades/dolorem/calamitatem - zadobio je rane/povredu/bol/udes; accipi fama primio sam (do mene je dopro) glas; 3) acceptum primanja (prihod); tabula accepti stavka prihoda; acceptum ferre ispuniti obeanje; 4) a. in amicitiam primam za prijatelja; accipere bene/male primiti za lepo/loe; a. miseris modis primiti na bedan nain; a. legen/excusationem/rogationem prihvatam zakon/izvinjenje/molbu; a. iudicium prihvatam sudski proces; a. in bonam/malam partem primam (razumem) kao dobro-/zlonamernu stvar; 5) naneti qua iniuria accepta mihi iratus es? kakva ti je to nepravda naneta pa si tako gnevan na mene?

accpter, -tris, m. ptica grabljivica, jastreb, kobac, kraguj, soko

acct/us,-us, m. poziv

acclmt/o,-nis, f. 1) pokli; 2) povik

acclm/o,-avi, -atum, -are, v.I zvati, izvikati, proglasiti acclamaverunt eum liberatorem izvikali (proglasili) su ga za oslobodioca

acclr/o,-avi,-atum,-are, v. I razjasniti, uiniti jasnim certa signa aclaraveris - razjasnio si neke znake

acclnis,-e, a. oslonjen (naslonjen) na neto

accln/o, -avi,-atum,-are, v. I () prikloniti se a. me ad causam senatus priklanjam se stavu senata

acclvis,-e (ili:-us,-a,-um), adj. strm, nagnut via (aditus) a. strm put (prilaz)

aclvt/as,-tatis, f. smrtmost, uspon

accl/a, ae fluvii accola - pritoka reke

accl/o, -i,-ultum,-re, v. III 1) boraviti blizu a. locum/fluvium boravim u okolini mesta/reke; fluvium accolitur oppidis u okolini reke ima naselja; 2) gajiti, odravati

accomdt/o,-onis, f. 1) podeavanje a. sententiarum ad inventionem podeavanje stavova prema otkriu; 2) popustljivost, prilagodljivost

accomdt/us,-a,-um, a. prilagoen, podoban

accomdte, a. prilagoen oratio accomodata ad persuadendum - govor prikladan ubeenju

accomd/o,-avi,-atum,-are, v. I 1) prilagoditi, podesiti a. mihi coronam ad caput podeavam krunu prema glavi; a. gladium dextrae poseem za maem (poteem ma); a. consilium meum ad tuum podeavam svoje miljenje prema tvome; a. orationem auribus/auditorium podeavam govor uima/sluaocima; a. me rempublicam - prilagoavam se/pokoravam se optoj stvari; a. me humanitati pokoravam se ovenosti

accommd/us,-a,-um, a. - prilagoen, smeten

accrd/o,-ddi,-dtum,-re, v. III imati poverenja u nekoga, verovati

accr/esco,-crevi,-cretum,,-ere,v. III rasti, poveavati se, nova negotia accrescunt veteribus - nove trgovine poveavaju [koliine] bajate robe

accbt/o,-nis, f. prileganje uz trpezu [upoetku se jelo s poda]

accb/o, -i,-tum, -are, v. intr. I - leati, nalaziti se kod/uz/blizu theatrum accubat monti - pozorite je blizu brda; a. in convivio prileem uz trpezu sa ostalima

accbo, adv. u leeem stavu/poloaju

accd/o,-di,sum, -re, v. III - kovati: tres minas accudere possum - mogu da iskujem tri mine [1 mina = 100 srebrnih drahmi]

accumb/o,-cbi,-tum, -ere, v.intr. III 1) lei za trpezu a. epulis divum prileem za gozbu bogova; 2) lei na neko mesto a. in via leem na put (leim na putu);

accmlte, adv. u potpunosti/celiniaccmlt/o,-nis, f. 1) prigrtanje zemlje uz stablo; 2) gomilanje, narastanje; 3) akumulacijaaccmltor/,-ris, m. ovek koji gomila, prikuplja; skupljaaccml/o,-avi,-atum, -are, v. tr. I 1) ogrtati, prigrtati a. radicem arborum - prigrem zemlju korenima stabala; 2) pridodavati, dodati, dodavati, gomilati, jaati venti accumulant - vetrovi jaaju; accumulat caedem caedi gomila smrt na smrt (ubijstvo na ubijstvo)

accrt/o,-nis, f. 1) obimnost, 2) obzir

accrt/us,-a,-um, a. 1) [o stvarima] taan, precizan, briljivo uraen: hoc bellum accuratissime administrandum est ovaj rat mora da se vodi krajnje precizno; 2) [o ljudima] obziran, obazriv, pruen, promiljen

accro, -avi, -atum, -are,v. I vodim brigu o nekome/neemu a. rem ut aliquid fiat uvam stvar kako je nainjena; a. hospites brinem o gosirma; a. opus est treba dobro pripaziti

accurro,-curi/-cucurri,-cursum,-re, v. III 1) uriti, hitati; 2) doi accurit quidam, notus mihi nomine tantum doe neko koga sam znao samo po imenu

accsbl/is,-e, a. optuiv, sumnjiv

accst/o,-nis, f. optuba, prituba, tuba

accstv/us,-a,-um, a. to je u vezi (se tie) optuenog

accstv/us, casus accusativus akuzativ, IV pade: 1) sa tranzitivnim glagolima: Camilla puellam/puellas videt Kamila vidi devojku/devojke. Tabellarium dabit puero epistolam pismonoa e dati deaku pismo; cave canem uvaj se psa; te video vidim te; eum/eam audio ujem ga/je; tempora mala tememus plaimo se zlih vremena : accipe anulum/lauream primi prsten/venac; aliena vitia oculis videmus, nostra in tergo habemus tue mane oima vidimo, svoje na vratu nosimo; adire senatum obratiti se senatu, ali: adire ad urbem krenuti prema gradu; inire proelium zapoeti bitku; inire consilum stvoriti miljenje/plan; inire magistratum stupiti na dunost; obire pericula zapasti u opasnosti; obire mortem/diem umreti; me decet/dedecet meni to pristaje/ne pristaje; me iuvet/delectat raduje me; me miseret ao mi je; id gaudeo to me raduje; hoc tibi suadeo - ovo ti savetujem; te pauca admonere velim - hteo bih da ti dam neka upozorenja; vitam iucundam vivemus ivimo udobnim ivotom; iter longum ibimus idemo na dug put; 2) sa glagolima koji uzimaju dva objekta posce deos veniam moli bogove za naklonost; rogare aliquem de aliqua re pitati nekoga za neto (neku stvar); pasiv: ex aliquo quaeritur neko je pitan; petere auxilium ab aliquo traiti pomo od nekoga; Populus Romanus Numam regem creavit Rimski narod je izvikao Numu za kralja; Senatus Antonium hostem iudicavit senat je Antonija proglasio za neprijatelja; 3) akuzativ mere: mille passus ab hoste castra locat postavio je logor na hiljadu koraka od neprijatelja; annos novem natus roen pre devet godina; diem noctemque i dan i no (i danju i nou, neprekidno); pugnatum est tres horas (tribus horibus) borba je voena tri sata; 4) predlozi koji uvek idu sa akuzativom: ad do: vertit se ad clericum peritum et eum oravit ut veritatem sibi ostenderit - obratio se iskusnom sveteniku i zamolio ga da sazna istinu; ego te collocabo ad uxorem meam in mensam dau ti mesto do moje ene u trpezariji; ad libitum po volji; ad extremum do krajnosti; ad infinitum do u beskraj; ad absurdum do besmisla; ad calendas graecas nikad; ad mortem do smrti; ad notam imati na umu; ad rem na stvar; ad undas u vetar; ad usum proprium za linu upotrebu; iudico ad valorem sudim prema vrednosti; argumentum ad hominem argument prema linosti; diffiilis ad credendum teko je verovati; advesrsus prema: nihil a. patrem nita nije prema ocu; fides a. aliquem poverenje prema nekome; contra ptoriv c. opinionem suprotno miljenju (javnom mnenju); hoc est c. me ovo je protiv mene; ante pred: a. diem u odreenom roku; in a. diem u roku; ex a. diem od odreenog dana; a. pedes pred noge; ante omnia - pre svih eventualnosti; a. alios ispred drugih; a. lucem pre zore; a. Socratem pre Sokratovog vremena; a. tempus dok jo ima vremena; apud kod: a. me domi kod mene (u mojoj) kui; esse a. se biti pri sebi (punoj svesti); sum a. ignem - uz vatru sam; a. Asiam uz obalu Azije; circa oko omnes c. eam svi oko nje; c. eandem horam otprilike u isto vreme; cis s ovu stranu: c. Rhenum s ovu stranu Rajne; paucas c. menses kroz nekoliko meseci; citra s ovu stranu: quae sun c. Rhenum one su s ove strane R.; pecavi c. scelus greio sam u granicama dozvoljenog; nec c., nec ultra ni na jednu ni na drugu stranu; c. quam ne tako mnogo, manje od toga; erga prema, preko puta benevolentiam e. aliquem habeo imam dobru nameru prema nekome; crudelitas e. nobiles grubost prema plemstvu; extra a) bez e. iocum bez ale; b) van, izvan e. modum van; e. muros/portam/provinciam - van zidina/kapije/provincije; e. periculum sum nalazim se van opasnosti; e. quam si sem ako (u sluaju); in (sa glagolima kretanja) u in Tibrim deduxerunt per cloacam vodili su u Tibar pomou kloake; infra a) ispod: ad mare i. oppidum na more ispod grada; b) pod i. coelum pod nebom; c) manji: ursi sunt magnitudine i. elephantos - medvedi su ispod (manji od) slonova; inter meu i. pedes/montem meu nogama/brdima; hoc maxime interest i. hominem et beluam ovo predstavlja najveu slinost izmeu oveka i zveri; i. se meu sobom; i. nos/vos meu nama/vama; i. multitudinem cives meu mnotvom graana; intra a) ispred, pred i. moenia ispred zidina; i. famam sum izvrgnut sam glasinama; b) kroz i. decem annos kroz deset godina; ob a) sa glagolima kretanja: ka, prema: ob Romam legiones duco vodim legije prema Rimu; b) sa glagolima mirovanja: pred, ispred meoniam habeo ob oculos imam zidine pred oima; c) zbog, radi ob eas causas zbog njih/ovih stvari; ob ea zbog nje; ob id zbog toga; ob metum zbog/iz straha; per a) prostor: kroz: sanguis p. venas diffunditur krv kroz vene/ile tee; p. os na usta; b) vreme: u, u toku, kroz p. idem tempus u isto vreme; p. somnum u snu; p. meridiem - u podne; incendium p. duas noctes tenuit poar je trajao dve noi; c) nain: u p. iocum u ali; p. iram hoc feci uinio sam to u gnevu; p. litteras/epistolam u pisanom obliku; p. insidias namerno; p. vim nasilno; p. occasionem prema prilici; d) sredstvo: p. milites occupat osvaja pomou vojske; e) uzrok: p. metum iz straha; p. officium iz pristojnosti; f) dopusno: p. lege licet dozvoljeno po zakonu; stat p. me to stoji do mene; non stat p. me nije do mene (ne zavisi od mene); g) zakletva/molba: iuro p. Jovem kunem se Bogom; p. deos immortales besmrtnih mi bogova; posta) prostor iza, pozadi, otraga ante aut p. pugnant biju i spreda i otraga; b) vreme: posle, zatim, kasnije paulo p. (p. paulo) - malo kasnije; neque ita multo p. nedugo zatim; p. multis annis posle mnogo godina; p. Brutum consulem poto je Brut postao konzul; p. hominum memoriam od vajkada; p. annos quatuor posle etiri godine; p. id/illa posle toga; p. haec od sad; c) stepen: p. publicam causam privato dolore habito privatni bol dolazi posle javnih obaveza; praeter a) mimo p. castra mimo/pored logora; b) protiv, suprotno p. consuetudinem/naturam suprotno obiaju/prirodi; p. exspectationem suprotno oekivanju; c) iznad, nad, preko ut p. ceteros iznad svih ostalih; p. modum justus erat bee preko mere pravedan; d) sem, sa izuzetkom nemini p. me hoc videtur niko to nije video sem/izuzev mene; prope (proxime) a) prostor: blizu, uz, do p. me habitas stanuje blizu mene; b) vreme: oko, pred p. lucem zorom; iam filii p. puberem aetatem erant sad su sinovi bili pred zrelou; secundum a) prostor: uz, blizu iza, za petama vulnus in capite accipit s. aurem - zadobio je ranu na glavi blizu uva; loco s. flumen mesto uz reku; b) vreme: im ubrzo/neposredno posle s. quietem im (odmah poto) je zaspao; s. comitia odmah posle sednice; s. ea - zatim; c) u skladu sa, po, prema: s. naturam vivo - ivim u skladu sa prirodom; s. legem po/prema zkonu; d) u korist de absente s. praesentem judicat o odsutnom se sudi u korist prisutnog; supra a) prostor: nad, iznad s. se iznad sebe; s druge strane; po, na s. terram na (po) zemlji; hostes s. caput sunt neprijatelji su nam na glavi; b) vreme: pre, ranije paulo s. hanc memoriam malo pre naeg vremena; c) u ostalim kontekstima: preko, vie od: s. millium preko hiljadu; iznad: dominatio quae s. leges se esse velit dominacija koja bi da se stavi iznad zakona; trans preko t. Alpes transferunt 1) preko Alpa prenose; t. mare currunt preko mora (po moru) tre; t. caput iacio bacam preko glave; t. montem preko (s druge strane) brda; t. Rhenum preko (s druge strane) Rajne; Gallia transalpina; ultra a) na onoj (drugoj) strani cis Padum ultraque i sa ove i sa one strane reke Poa; u. Socratem duravit nadiveo je Sokrata (Sokratovo vreme); u. modum preko mere; b) nad u. vires nadljudi; oblici aakuzativa, sing./pl.: puellam/puellas; puerum/pueros; laborem/labores; montem/montes; civem/cives; mare/maria; fructum/fructus; diem/dies; rem/res; manum/manus; bonum/bonos; bonam/bonas; bonum/bona; acrem/acres; acre/acria

accst/or,-ris, m. tuitelj, tuilac

accstor/us,-a,-um, a. tuiteljski, tuilaki

accstri/x,-cis, f. tuiteljka, ena-tuilac

accst/o,-are, v. I okriviti, optuiti

accs/o, -avi,-atum, -are, v. I 1) aliti se, tuiti se, tuiti a. inertiam adolescentium - alim se na lenjost adolescenata; a. aliquam de epistolarum negligentia aliti se da neko zanemaruje prepisku; ambo accusandi estis oba (oboje) zasluuju da se optue; 2) podneti tubu sudu accusare aliquid furti optuiti nekoga kriom; a. eum illud/capitis optuujem ga za to/za ubijstvo

cer/-is, n. - javor

cer/acris/acre, a .() 1) iljat, zailjen arma acria - iljato oruje; 2) otar gladius a. - otar ma; ferrum acre otar bode; 3) ljut, otar odor a. otar miris; dolor a. otar bol; 4) otar, prodoran oculi acres prodorne oi; 5) estok Galli acriter resistebant Gali pruahu estok otpor; 6) vatren, plah equus a. vatren, plah konj; 7) ljut pater a. prek (estok, besan) otac; uxor acris ljutita (zla) ena; acre bellum ogoren rat; 8) prodoran, vispren ingenium/iudicium acre prodoran um/sud

cerbt/as,-tis, f. - 1) gorina, gorak ukus; 2) surovost, svirepost, bezobzirnost

cerb/o,-avi,-are, v. I pogorati (se) morbs acerbatur bolest se pogorala

cerb/us,-a,-um, a. - 1) jedak, gorak, trpak; 2) nezreo, zelen, kisao uva acerba kiselo groe; virgo acerba nezrela devojka, iparica; 3) ogoren inimici acerbi nobis utiliores sunt quam amici nimium dulces: illi saepe verum dicunt, hi nusquam ogoreni neprijatelji su nam korisniji od dragih prijatelja: oni [prvi] nam esto reknu istinu, a ovi [drugi] nikad; 4) grdan, bolan vulnus a. ljuta rana; mors/memoria acerba - bolna (tuna, gorka) smrt/uspomena

cern/us,-a,-um, a. - javorov

cerr/a,-ae, f. kadionica

cerrime, adv. vatreno, energino populus consuli acerrime locuto plausum dedit narod konzulov vatreni govor pozdravi aplauzom

cerscm/es,-ae, m. () nestrieni, neiani, Apolonov i Bahov atribut

cervl/is,-e, a. stisnut, skupljen

cervtim, adv. - kupljeno na gomlu, saeto dicere a. - rei ukratko

cerv/o,-avi,-atum, are, v. I - gomilati, saeti a. leges gomilam zakone jedan na drugi

cerv/us,-i, m. gomila, hrpa a. frumenti/pecuniae - gomila (hrpa) ita/novca

cesc/o,-acui,-re, v. III kisiti, postajati kisao

cest/es,-ae, m. () Akest, osniva grada Egeste (Segeste) na Siciliji

ctbl/um,-i, n. 1) tanjiri za sire; 2) (anat.) aica; 3) (zool.) sisaljka kod polipa

ct/um,-i, n. 1) sire (ocat), prozuklo vino, vinsko sire; 2) otrina rasuivanja

chae/i-orum, m. pl. () Ahajci

chae/us,-a,-um, (Achai/us,-a,-um) a. ahajski

chaemn/es,-is, m. () Ahemenes rodonaelnik persijskih careva

chaemnid/es,-ae, m. Ahemenidesovi naslednici/potomcich/a,-ae, f. Ahaja

ch/as,-idis, f. Ahajka

chc/us,-a,-um, a. ahajski, grki

Acharn/e,-es, f. () grad u Tesaliji

acharn/e,-es, f. vrsta morske ribe

Acht/es,-ae, m. () Ahat, Enejin verni pratilac

acht/es,-ae, m. mineral ahat

chl/us,-i, m. () reka u zapadnoj Grkoj

chr/on,-ontis, m. () 1) reka u Epiru; 2) reka u podzemnom svetu; 3) podzemni svet

chronti/a,-ae, f. grad u Apuliji

chrn/us,-tis, f.&m. > Acheron

Achill/es,-is, m. () Ahil

achille/us,-a,-um, a. cothurnus a. visoki pesniki stil

Achv/i,-orum, m. Ahajci, Grci

cdl/a,-ae, f. atribut Venere, po istoimenom izvoru u Beotiji u kome se kupala

cd/us, -a,-um, a. kiseo, prozukao, neprijatan, grozan, odvratan; gnusan

c/es, -i, f. 1) iljak, pic, vrh; otrica, brid a. gladii otrica maa; 2) otrina a. oculorum otrina vida; 3) sjaj a. stellarum sjaj zvezda; 3) panja a. habeo ad rem usmerio sam panju na fakta; 4) istota a. animi/ingenii istota due/karaktera; 5) brbena linija; prima/dextra acie prva linija/desni bok; 6) bitka

cnc/es,-is, m. () persijska kratka i veoma zakrivljena sablja

cnc/es,-is, m. persijski kratki krivi ma

cn/us,-i, m. (acinum,-i, n.) ribizla

cl/is,-dis, f. kratko koplje

coennt/us,-a,-um, a. () nedotupavan, nerazuman, bez razuma

cnt/um, -i, n. () jedna otrovna biljka

c/or,-ris, m. kiselina; kiseo ukus

acqu/esco,-evi, -etum,-re, v. III - 1) umiriti se, poivati, odmarati; aquiescebat tres horas in illo loco odmarao je tri sata u tom mestu; 2) spavati; 3) preminuti a. morte poivam u smrti; 4) biti zadovoljan, miriti se aquiescet in re aliqua pomirie se on s tim; 5) verovati aquievi oraculo verovao sam u proroanstvo

acqu/ro,-svi, -stum,-re, v. III nabaviti, stei, kupiti a. vires kupim ljude; nihil iam acquirebatur nita vie nisam mogao da steknem; acquiram dignitatem stei u dostojanstvo

acrae/us,-a,-um, a. () koji se pojavljuje na planinskim vrhovima zajedno sa Zevsom i Herom

Acrg/as,-antis, m. () Agrigentum > Agriento

acrtphr/um, -i, n. () up za isto vino

acrdl/a,-ae, f. ime neke nepoznate ptice; moda: sova

crcl/us,-a,-um, a. iljat, otar, izotren

crmni/a,-ae, f. otrost, otrina a. vultus otar pogled

crs/us,-ii, m. () Akrisije, kralj u Argosu, sin Abada, otac Danaje, Persejev deda; Acrisione,-es, f. Danaja; Acrisionaides,-ae, m. A. potomci = Persej

crm/a,-atis, n. () sve to je potrebno za gozbu: muzika, poezija; zabavlja

crmtc/us, -a,-um, a. (acroatic/us,-a,-um) to pripada usmenom izlaganju

crsis,-is, f. usmeno izlaganje, predavanje

Acrcraun/a, -rum, n.( pl.) () 1) planinski venac na zapadnoj obali Epira; 2) vrtoglava visina; haec a. vita taj vrtoglavi ivot

Acrcrinth/us,-i, f.() korintska tvrava

act/a, ae, f. morska obala, obino sa lepim vidicima

act/a, -orum, n., retko u singularu 1) dela, podvizi, trudovi a. Herculi Herkulovi podvizi/trudovi; 2) javni pregovori, dravni poslovi a. Pompei Pompejeve zasluge; 3) javni izvetaj a. senatus senatski izvetaji/protokol; a. publica populi diurna neka vrsta urnala o dnevnim zbivanjima za dravne slubenike

Actae/on-nis, m. () sin Kadmove keri Autonoje koga je Artemida preobrazila u jelena zato to je video glu kakos e kupa

Actae/us,-a,-um, a. atiki

Act/e,-es, f. () primorski deo Atike;

Act/as,-adis, f. Atianka

act/o,-nis, f. - 1) vrenje obavljanje [zvaninih] poslova; a. gratiarum zahvalnica; a. honesta iskrena ispovest; a. vitae praktini vot; actiones magistratuum zakoni i zakonski propisi administracije; sudski proces, alba, molba, habere/accipere/postulare actionem imati/primiti/podneti albu

act/o, -avi,-atum,-are, v. I baviti se a. causas multas bavim se mnogim stvarima

Act/um,-ii, n. visoki rt u Akarnaniji

actuncl/a, -ae, f. dem. od actio molbica, albica

act/or, -ris, m. pokreta, vrilac; a. pecoris pastir; tuilac; a. summarum blagajnik; glumac

actr/us,-ii, m. belenik, raunovoa

actr/us-a,-um, adj. brz, hitar

act/us,-a,-um, part. od ago, agere uinjen, uraen pars in crucem acti, pars bestiis obiecti sunt delom su razapeti na krst, a delom baeni zverima

act/us,-us, m. 1) podsticanje, podsticaj; 2) delatnost; 3) predavanje; 4) predstavljanje; 5) pozorini in; 6) in, delo

acttum, adv. trenutno, neposredno, uskoro

clt/us,-a,-um, a. picast, snabdeven aokom; estok, jedak

cl/us,-i, m. aoka; a. apis aoka pele; a. sagittae iljak (vrh, orica) strele; a. sollicitudinis alac sekiracije

cm/en,-nis, n. 1) pic, iljak, vrh, vrak; 2) aoka; a. stili (styli) stilska aoka; 3) visprenost, otroumnost; a. tuum/ ingenii tvoja visprenost/visprenost karaktera

c/o, -i,-tum,-re, v. III 1) brusiti, nabrusiti, otriti, naotriti; a. serram/dentes orim testeru/zube; 2) raspaljivati acuavit iram/furores raspaljivao je bes/gnev; 3) akcenovati, naglasiti

cu/s, -ris, n. osje na klasu ita

c/us -us, f. igla pingere acu vesti igom; rem acu tetiginti pogodio si; filum coniucere in acum (linum immetere per acum) uvui konac u iglu

cte, adv. otro, naglo, drsko; a. audire/cernere jasno sluati/razlikovati

ct/us,-a,-um, a. 1) otar, iljat culter/nasus a. otar no/nos; 2) sapor/odor a. otar ukus/miris; sol a. vrelo sunce; morbus a. akutna bolest

ad, praep. sa akuzativom 1) do: vertit se ad clericum peritum et eum oravit ut veritatem sibi ostenderit obratio se iskusnom sveteniku i zamolio ga da sazna istinu; ego te collocabo ad uxorem meam in mensam dau ti mesto do moje ene u trpezariji; ad absurdum do besmisla; sic itur ad astra tako se ide do zvezda; ad calendas graecas nikad; ad eundem (gradum) sa jednakim stepenom; ad extremum do krajnosti; ad finem pred kraj (stranice); ad hoc za ovu priliku; ad hominem po/prema linosti; ad infinitum do u beskraj; ad interim u meuvremenu, privremeno; 2) k filium ad se vocavit sina je (k) sebi pozvao; heri litteras ad te scripsi jue sam ti pisao; si hostes ad urbem veniant, quid facturi estis? ako neprijatelj prie gradu, ta ete initi?; 3) na ad omnia paratus sum - na sve sam spreman; 4) ad libitum po volji; ad majorem Dei gloriam u slavu Boga; ad mortem do smrti; ad nausiam do gaenja; ad notam imati na umu; ad rem na stvar; ad undas u vetar; ad usum proprium za linu upotrebu; ad valorem (porez) prema vrednosti; diffiilis ad credendum teko je verovati; ad vitam aut culpam doivotno ili do prestupa; ad sescenti evaserunt oko est stotina ih je umaklo; ad castris idoneum locum contendit pouri prema mesto podesnom za logor; sese omnes Caesari ad pedes proicerunt svi se bacaju Cezaru pred noge; ad castris idoneum locum contendit speio je prema za logor podesnom mestu; magna ad Cannas clades veliki poraz kod Kane; pugna ad Cannas facta bitka kod Kane; epistola ad Atticum scripta pismo Atikusu je napisano

dact/o,-nis, f. (adigo) prisezanje, polaganje a. iurisiurandi polaganje zakletve

dact/us,-us, m uterivanje duga; a. dentis zagriz zubima, ujed

daeque, adv. u jednakoj meri, ravnomerno sa, na isti nain

dequ/o, -avi,-atum,-are, v.tr. I izjednaiti, izravnati, poistovetiti; adaeqavit fortunam cum virtutem poistovetio je sreu sa vrlinom

dg/m,-ii, n. poslovica, izreka

dmant/us -a,-um, a. (adamantin/us) od najtvreg elika, elian

dm/as,-antis, m.() najtvri elik, mazija

dambl/o,-avi,-atum,-are, v. I otii peke (otpeaiti) do

dm/o, -avi,atum,-are, v. I zaljubiti se, zavoleti

dpr/o,-ri,-ertum,-ire, v.tr. IV - 1) otvoriti; a. portas - otvaram vrata; 2) obnaiti adaperavit caput obnaio je glavu

dprl/is,-e, a. otvorljiv, to moe da se otvori

dprt/us,-a,-um, a. otvoren, vidljiv

dapt/o,-avi,-atum,-are, v.tr. I pristajati, dobro stajati, odgovarati, prilagoditi se

dqu/or, -atus sum, ari, dep. I nositi vodu; o stoci: goniti na vodu/pojilo

dauctus/-us, m. prirast, poveanje

dau/geo,-xi,-ctum,-re, v.tr. II uveati, poveati; umnoiti, adauxit maleficia aliis nefariis uveao je zlodela bezbonika

daugesc/o, -re, v. III narastati, poveavati se, mnoiti se

adbbo, -bbi, -re, v. III 1) piti, popiti, ipiti adbibit paulo plus popio malo previe; 2) upiti, upijati adbibi verba puro pectore - upio je rei u duu

adbt/o,-re, v. itr. III ii (otii) do

addcet, v.impers. II pristajati, odgovarati, sviati se a. me eius parti morigerum esse odgovara mi to je njihova strana popustljiva/spremna na kompromis

add/co, -xi,-ctum,-re, v.tr. III - 1) dati povoljan znak aves auspicia adiunt ptice daju povoljne znake 2) pravo: sudski pripisati, dodati imovinu a. liberum hominem in servitutem dodeljujem slobodnog oveka [tebi] kao roba; addixit bona aliquius in publicum oduzeti, konfiskovati; 3) prodati na aukciji; 4) posvetiti, prikloniti se a. me senatui priklanjam se bezuslovno senatu; is mihi addictus est on mi je potpuno odan; 5) u negativnom znaenju: ustupiti, rtvovati a. addictus aliqui ustupam roba nekome

addict/o,-nis, f. sudsko pripisivanje, dodela, dosuivanje

addict/us,-i, m. dunik sudski pretvoren u roba, rob

ad/disco, -ddci,re, v. tr. III 1) douiti; 2) iskusiti, zapaziti

addtment/um,-i, n. dodatak

addt/o,-nis, f. dodavanje, sabiranje, prikljuivanje

add/o, -ddi,-dctum,-re, v.tr. III 1) dodati, dodavati, prikljuiti, sabrati, sabirati; a. etiam illud dodajem jo i ovo; adde! dodaj i ovo; adde, quod dodaj i to da 2) ne dati se odbiti Juno addicta Teucris Junona se ne da odbiti od (ne odustaje od progonjenja) Teukra; 3) dati addidi rebus nomina dati stvarima imena; 4) zadati addidit metum - zadao (im) je strah

addc/o, -i,-ctum,-re, v. II poduavati, uiti, davati asove

addormisco,-i,-ctum, -re, v. intr. III - zadremati, zaspati

addbt/o, -avi,-tum,-are, v. I - posumnjati, sumnjati; a. aliqua re sumnjati u neku stvar

add/co, -xi,-ctum, -re, v. tr. III - 1) voditi, predvoditi, dovesti; a. aliquem mecum vodim nekoga sa sobom; adduxit exercitum vodio je vojsku; adducebatur ad coenam bejae doveden na veeru; his rebus adductus Romam revertit tim povodom (voen tim stvarima) vratio se u Rim; singuli singulos comites adduxerunt svaki je vodio sa sobom svoga pristalicu; 2) vui, privui, privlaiti sebi a. habenas priteem uzde; 3) skupiti, skupljati, nabirati a. cutem/frontem nabiram kou/elo

adduct/us,-a,-um, a. 1) privuen, nabran, skupljen; 2) strog, ozbiljan

dd/o, -di,-sum,-re, v.tr& intr. III 1) zagristi, poeti jesti; 2) lapides adesi kamenje koje je izlokala voda; 3) troiti, potroiti adedo pecuniam troim novac

dempt/o,-onis, f. oduzimanje, liavanje

d/o,-i (-vi),-tum,-re, v.intr. IV ii ka a. ad Romam idem u Rim; a. aliquem (per epistolam) obratiti se nekome (pismeno); adii deos obraao sam se bogovima; adiit libros Sibyllinos obraao se sibilinskim knjigama; adeo ad extremum periculum izlaem se smrtnoj opasnosti; adeo manum alicui izrugujem se nekome (uzreica)

d , adv. 1) donekle, u izvesnoj meri res a. rediit stvar je stigla do ove take; 2) (vreme) do sad; 3) u tolikoj meri, u tom stepenu; non a. u neznatnoj meri; a. ut u jednakoj meri, uz to

d/eps, -pis, m. 1) masnoa; 2) debljanje, ugojenost; 3) (o govoru) nadmenost, razmetljivost

dept/o,-nis, f. primitak, dobitak boni a. dobitak imovine

dqut/o, -avi, -atum,-are, v.intr. I jahati prema, ka a. castris jaem ka/prema logoru; a. iuxta aliquem jaem uporedo s nekim; a. in primos ordines jaem u prvim redovima

d/haero, -haesi,-haesum,-re, v.intr. II 1) visiti o, lepiti se za; 2) pribliiti se; 3) pristajati uz; 4) pripadati animus nulli fortunae adhaerabat njegov duh nije se lepio ni za to

d/haeresco, -haesi,haesum,-re, v.intr. III visiti, zaglaviti se, dugo boraviti: a. in loco dugo boraviti u jednom mestu

dhaes/o, -nis, f. zalepljenost, privlaenje, prionjanje, adhezija

dhb/o, -i,-tum,-re,v. tr. II 1) izneti, prineti pruiti, dati adhibui manus medicas ad vulnera pruiti medicinsku pomo ranama (zaviti rane); adhibeo odores ad deos prinosim rtve bogovima; 2) pritegnuti adhibuit frenos pritegao je uzde; 3) dodati adhibebat caseum ad panem jeo je sira sa hlebom; 4) obratiti se, pozvati adhibebant medicum in auxilium - pozvali su lekara u pomo; primum omnium medicum adhibeas pre svega treba da pozove lekara; 5) primeniti, sluiti se adhibebit sapientiam in salute reipublicae - stavie znanje u slubu republike; adhibent vim primenjuju silu; adhibuit eum liberaliter ponaa se prema njemu slobodno

dhinn/o, -ivi (-i),-itum,-ire, v. IV 1) rzati, njiskati, njitati prema; 2) figurativno: adhinnivi puellis njiskao je prema devojkama

dhortto,-nis, f. - ohrabrenje, hrabrenje

dhortt/or,-ris, m. uteitelj, hrabrilac, onaj koji hrabri

dhortor,-atus sum,-ari, v. dep. I hrabriti, podsticati, sokoliti adhortabar milites hrabrio sam vojnike

dhuc, adv. 1) dovde; 2) figur.: jo, jo uvek, dosad adhuc non (neque adhuc jo ne; stertis adhuc? hre (spava) li ve?; 3) do tada; 4) pored/sem toga, uz to

d/go, -gi,-actum,-re, v.tr. III (ad+ago) 1) terati, goniti, doterati a. aves huc gonim ptice ovamo; 2) dobaciti longius aberrant, quam quo telum adigi posset dalje su nego to koplje moe da dobaci; 3) pribliiti tempus adigitur vreme se pribliava; 4) zadati, naneti adegit vulnus zadao je ranu; 5) prisiliti adegit eum ad iusiurandum prinudio ga je da se zakune

dm/o, -mi,-emptum,-re, v.tr. III 1) oduzeti, uzeti, liiti ademit eum pecuniam/militibus arma oduzeo mu je novac/vojicima oruje; ademerunt eum vitam liili su ga ivota; 2) ademptus morte preminuo, umro; 3) osloboditi ademit eos metum/dolorem/compedes oslobodio ih je straha/bola/lanaca

dpt/us,-a,-um, a. mastan, ispunjen masnoom; figur.: oratio adipata nadmen govor

dpiscor,-eptus sum,-episci, v. dep. III - 1) dostii, dosegnuti, domaiti adipiscor fugientem stii begunca, 2) stei, osvojiti adipiscor rerum pisvajam sebi najviu vlast

dtl/is-e, a. svean

dt/o,-nis, f. put, putovanje dolazak, poseta quid tibi hanc aditionem est? zato ovamo ide?

dt/us,-us, m. 1) odlazak, put u/do a. aut abitus - dolazak ili odlazak; 2) pristup, prilaz habeo a. ad aliquem imam pristup do nekoga; sum difficilis/facilis aditus ja sam teko/lako dostupan; 3) poetak, zaetak; 4) mogunost, prilika aditus sermonis prilika za razgovor; 5) ulaz, prolaz

adic/o, -i,-re, v.itr. II leati do/uz adiacet Etruriam/mare lei uz obalu Etrurije/more; adiecentia loca susedna mesta

adiect/o-nis, f. dodatak, prirast familiarum adiectiones prirast novih porodica; porast cena

adiectus,-us, m. dodavanje, prirast

ad/co,-ici,-iectum,-re, v. tr. III 1) ubaciti, ubacivati adiieci olivas in vas ubaciti masline u amforu; 2) usmeriti, obratiti panju adiecit oculos rei bacio je pogled; 3) pripojiti, pridruiti, dodati adicio gloriam igeii ad bellicam laudem slavi karaktera pridruujem ratne zasluge; 4) poveati, pojaati, porasti

adidc/o, -avi, -catus sum, -are, v.tr. I 1) dodeliti sudski; 2) odluiti, odrediti; 3) pripisati

adiment/um, -i, n. - pomo, potpora, podrka

adiunct/o,-nis, f. 1) poveska, vrpca koja vee vie komada; 2) spoj, veza; 3) prilog, dodatak

adiunct/or, -ris, m. dodava, prilaga

adiunct/us,-a,-um, a. i particip neposredan, blizak, susedni locus a. susedno mesto

ad/iungo,-iunxi,-iunctum,-iungre, v. tr. III 1) upregnuti, zapregnuti, povezati sa; 2) uloiti adiuncxit epistolam in fasciculum uloiti pismo u fasciklu; 3) dodati, nadovezati, sastaviti, povezati; adiunxit insolentiam honestati povezao nadmenost sa potenjem; 4) pripojiti adiunget Ciliciam ad imperium pripojie Kilikiju imperiji; iuncrum esse alicui rei biti do (graniiti sa) nekom stvari; adiungit sibi aliquem prevukao je nekoga na svoju stranu; 5) uiniti zavisnim od; 6) dodati, dometnuti

adir/o,-avi,-atum,-are,v. I ponovo se zavetovat; potvrditi zakletvom; adiuro te kunem ti se

adit/o, -avi,-atum,-are, v.tr. I pomoi, pomagati, podupirati adiuavit eum pomogao mu je

aditor,-ris, m. pomonik, saradnik

aditr/ix, -cis, f. - pomonica, saradnica legio adiutrix - rezervni bataljon

aditr/um, -i, n. - pomo, podrka

adiv/o,-ivi,-itum (-avi,-atum) -are, v. I pomagati, davati podrku, hrabriti adiuvit ut pomogao je da; inter nos adiuvamus pomaemo jedan drugome; alius alium adiuvant jedan drugom pomau; si possim, te adiuvarem da mogu, pomogao bih ti; si vixisset, me adiuvisset da je iv, pomogao bi mi

adl- > all: rei koje sadre adl- trai pod all- !

admtr/o, -avi,-atum,-are, v. I pospeiti, ubrzati zrenje a. defectionem ubrzati propast

admt/or, -mensus sum,-iri; v. dep. IV dodati, dometnuti, prisuti

Admt/us,-i, m. () Admetos, kralj u Tesaliji, oenjen Alkestidom koja je otila u smrt za svojim muem

admrg/o, -avi,-atum,-are, v. I doi, dospeti, pasti admirgavit ad paupertatem pasti na prosjaki tap

admnclor avi,-atum,-ari, v. dep. I (adminiculo) raditi u bati, a. vites obraujem lozu

admncl/um,-i, n. 1) batenski radovi, odravanje voa i povra; 2) pomo id adminiculum senectuti emeae erit to je bila podrka (olakica) moje starosti

admnist/er,-tri, m. pomonik, staratelj, saradnik a. audaciae ohrabriva, podstreka

admnistr/a,-ae, f. pomonica, saradnica a. negotiarum omnium pomonica u svim tvarima

admnistrt/o,-nis, f. 1) pruanje pomoi, pomo; 2) upravljanje a. rerum publicarum upravljanje javnim stvarima

admnistrtvu/us,-a,-um, a. 1) delatan, praktian, izvran; 2) upravni, administrativni

admnistrt/or,-ris, m. upravnik, staratelj

admnistr/o, -avi,-atum,-are, v. I 1) starati se, pruati pomo; 2) dati, pruiti administravit mel in secundam mensam dao je med kao poslasticu; 3) snabdeti, snabdevati, upravljati, vladati a. imperium vladam imeprijom; administravit exercitum zapovedao je vojsci (bio je zapovednik); 4) upravljati, voditi administravit bellum/navem vodio je rat/brod; milites administrate non poterant vojnici nisu mogli da vre slubu; hoc bellum accuratissime administatum est ovaj rat mora da se vodi veoma precizno

admrbl/is, -e, a. 1) divan, krasan, sjajan, udesan; 2) udan, neobian

admrblter, adv. 1) divno, krasno, sjajno, udesno; 2) udno, udnovato, neobino

admrblt/as,-tis, f. 1) dovota, krasota; 2) neobinost, udo facio a. - inim divno udo

admrt/o,-nis, f. divljenje, oboavanje admiratione afficior oboava se (oboavan/a je)

admrt/or,-ris, m. oboavalac

admr/or,-atus sum,-ari, v. dep. I 1) oboavati, diviti se, zanositi se; 2) uditi se, zamisliti se nad admiror brevitatem epistolae zamisliti se (uditi se) nad kratkoom pisma; a. in re aliqua zamisiti se nad nekom stvari; admiror cur hoc factum sit udim se nad tom injenicom; admiratus sum, quod tu scripsesses udi me da (to) si pisao

admi/sco,-sci,-xtum (stum),-re, v.tr. II 1) meati, pomeati, umeati adminisceo radicem lacti meam maslaak sa mlekom; 2) pobrkati, zaplesti se admisceo me erroribus pobrkao sam stvari, zapleo sam se; 3) umeati se adminisceor ad consilium umeao sam se u davanje saveta

admissri/us,-ii, m. 1) priplodni pastuh; 2) strastven mukarac

admiss/o,-nis, f. 1) oplodnja kobile; 2) pristup na audijenciju primae/secundae admissionis - prva/druga audijencija

admiss/um,-i, n. prestup, prekraj

admi/tto,-si,-isum,-te, v.tr&intr. III 1) pustiti nekoga da izie ili ue admissi eum domum ad me pustio sam ga da doe kod mene kui; admissit eum in cubiclum pustila ga je u sobu; 2) admitto equum pustio sam uzde; equo admisso u punom galopu; aquae admissae bujica; comae admissae rasputena kosa; 3) admitto equum equae priputam pastuha kobili; 4) nihil non modo ad animum, sed ne ad aures quidem admittam ne samo da neu da mislim o tome, nego neu ni da to dopre do mojih uiju; 5) aves admiserunt ptice su davale [povoljne] znake; 6) upustiti, omoguiti pristup; 7) upustiti se admitto preces - priznajem da sam se upustio u runu/sramotnu rabotu

admixt/o, -nis, f. primesak, dodatak u nekoj smesi

admdrte, adv. na neki prilino prikladan nain

admdr/or,-ari, v. dep. I drim meru, umeren sam, kreem se u granicama dozvoljenog admoderor me risu smejem se u granicama pristojnosti

admdum, adv. 1) (uz pridev, prilog ili pridevski upotrebljenu imenicu) - mnogo, veoma, preterano, sasvim: a. gratus veoma prijatan; nuper a. sasvim nedavno; a. adolescens veoma mlad/nezreo; nihil a./a. nihil apsolutno ne; 2) sa glagolima: a) dovoljno, dosta, prilino animi a. mitigati erant bili su prilino prijatni dui; b) mnogo, preterano, preko mille a. equites preko hiljadu konjanika; c) u potvrdnim odgovorima: da, svakako, naravno: Advenis modo? Admodum. Dolazi li moda i ti? Da, svakako.

admoeno,-ivi,itum,ire,v.tr. IV 1) opkoliti, obsaditi, zatvoriti, blokirati a.oppidum drim mesto u opsadi; 2) (u ali): sprdati se, egaiti se s nekim

admlor,-itus sum, iri, v. dep. IV 1) pokretati; mutiti, zakuvavati, zadirati a. manus sacro dajem ruku, kunem se; 2) nastojati, upinjati se

admnfco, -re, III = admoneo

admn/o,-i,-tum,-re, v. tr&intr. II 1) opomenuti, upozoriti jo jednom; 2) podsetiti a. aliquem de aliqua re podsetiti nekoga na neku stvar; illud non sunt admonendi na ovo ih ne treba upozoravati; res me admonet ut/ne to me opominje da/da ne 3) napomenuti; 4) savetovati hoc te admoneo ovo ti savetujem

admnt/o,-nis, f. opomena, podseanje, dozivanje u svest tanta admonitio est in locis mesta imaju sposobnost dozivanja u svest

admnt/or,-ris, m. ovek koji krii, podstie a. operum nadzornik koji podstie rad

admntri/x,-cis, f. ena koja opominje, krii, podstie

admnt/um,-i,n. (admonit/us, -us, m. samo u abl. sing.) opomena

admord/o, -mordi,-morsum,-re, v.tr. II - zagristi admordeo stirpem zagrizam koren

admt/o,-nis, f. pokretanje a. digitorum poredak prsta na muzikom instrumentu

adm/vo,-mvi,-mtum,-re,v.tr. III 1) dirati, dirnuti, prineti a. labra poculo dodirujem usne bokalom; 2) pokretati, kretati se; 3) doneti, doterati; 4) voditi a. exercitum propius Romam voditi vojsku prema Rimu; admovit copias in locum dovezao je namirnice u mesto; 5) pozvati a. medicos alcui nekome pozivam lekara; admonavi ascula poljubio sam; admonavit filium collo privukao je sina na grudi; admotus blizu; admotus supremis blizu smrti; 6) admoneo aurem uljim ui; 7) nametnuti admonere vectigalibus populi Romani nametnuti porez rimskom narodu; 8) ulivati admonavit spem/timorem ulivao je nadu/strah

admurmrt/o,-nis, f. mrmljanje, apuranje, saaptavanje, tiho dogovaranje

admurmr/o,-avi,-atum,-are, v. I mrmljati, saaptavati se admurmuratum est ape se

admtl/o,-avi,-atum,-are, v. I 1) osakatiti; 2) opeljeiti a. usque ad cutem oderati do gole koe

adn > annadl/o,-vi,-tum,-re,v. II 1) prineti rtvu paljenicu; upaliti adolevit viscera tauri prineo je bikov drob na rtvu; a. honores diis prinosim bogovima asnu rtvu; a. altaria donis palim rtvene poklone na oltaru; 2) kropiti, prskati; 3) paliti, zapaliti adolevit librum zapalio je knjigu

adl/o,-i,-ultum,-re,v.intr. II - oseati se, mirisati, smrdeti

dlescen/s,-tis, f. (particip od adolesco) 1) mladi, devoje; 2) mladalako doba; 3) razvojni

dlescenti/a,-ae, f. mladalako doba, mladost; vreme adolescencije, pubertet

dlescentul/us,-i, m. mladiak; adelescentul/a,-ae, f devoje, devojurak

dlesc/o,-vi,-ultum,-re, v. intr. III 1) rasti, odrasti, narastati puella adolescet devojka je odrasla; adolesces in justam magnitudinem odrae u lepo razvijenu osobu; adolescit in lognitudinem raste u visinu; 2) narastati, uveavati se, poveavati se cupiditas/ratio adolescit pouda/razum narasta

dlesc/o, -levi,-ultum,-re, v. III goreti arae adolescerunt ignibus pale vatre na oltarima

dn/is,-dis, m. () sin kiparkog kralja Kinira i kei mu Mre, Afroditin miljenik

dpr/o,-ri,-erum,-ire, v. tr. IV prekriti, pokriti humus adoperta floribus zemlja prekrivena cvetovima; caput adopertum pokrivena glava

dpnor, -ari, v. dep. I upozoriti

doptt/o,-nis, f. > vidi adoptiodoptt/ci/us,-a,-um, a. usvojen, -a,-o; posinak

dopt/o,-nis, f. usvajanje za sina dare se alcui in adoptio dati se usvojiti za sina; per adoptio usvajanjem

doptv/us,-a,-um, a. usvojen filius a. usvojeni sin; filia adoptiva usvojena ker

dopt/o,-avi,-atum,-are, v.tr. I 1) prihvatiti a. mihi defensorem usvajam [ga] za sebi branioca; adoptavit nomen prihvatio je ime; adoptavisti campos nomini tuo nazvao si njivu tvojim imenom; 2) usvojiri adoptavi eum in familiam usvojio sam ga za lana porodice (posinio sam ga); adoptus patriciis a plebeio usvojen iz plebejskog staleu u patricije

dor, n. (samo nom. i akuz.) vrsta ita (penice: krupnik?)

drt/o,-nis, f. 1) obraanje molitvom; 2) oboavanje; 3) izraavanje ropske odanosti

dr/us,-a,-um, a. penian, od penice

dr/a,-ae, f. : donatio a. 1) nagrada prostim vojnicima za hrabrost u itu; 2) poast, odlije

dr/or,-ortus sum,-iri, v. dep. IV 1) ii ka, uputiti se; 2) ii, dii se na, napasti, zaratiti; a. urbem napadam grad; 3) uhvatiti se u kotac; 4) napasti verbalno adortus est tumultuosissime estoko je napadnut reima

dornte, adv. ukraen, ureen

dorn/o,-avi,-atum,-are, v.tr. I 1) prirediti, narediti a. nuptias prirediti svadbu; 2) spremati se a. bellum spremati se za rat; 3) adornavit accusationem podneo je tubu; 4) opremiti, snabdeti adornabo maria classibus et praesidiis opremiu flotu i posadu; 5) ukrasiti adoravit forum ukrasio je forum; 6) hvaliti adoravit aliquid verbis pohvalno govoriti, hvaliti neije rei

adp > appadr > arrAdrmytt/um,-i, n. () primorski grad u Miziji

drast/us,-i, m. () kralj u Argosu; jedan od sedam kneeva koji su napali Tebu

adrmg/o,-avi,-are,v. I veslati do, uploviti veslajui

ads > assad/sum,-fui,-futurus,-esse, v. irr. biti prisutan auctor adest autor prisutan; adesse alcui pruiti nekome pomo; gaudeo te salvum adesse raduje me da si zdrav-itav stigao; milites in tempore adesse consulis intererat konzulu je bilo vano da vojska stigne na vreme; ego quidem prohibeor adesse to se mene tie spreen sam (ne mogu) da prisustvujem; gaudeo te salvum adesse drago mi je to si zdravo doao

adt > attdlan/s,-ntis, a. (particip od adulor) ulepan, ukraen

dlt/o,-nis, f. 1) o psu: umiljavanje; 2) o ljudima: dodvaranje, uvlaenje, laskanje

dlt/or,-ris,m. laskavac, udvorica, ulizica

dltr/us,-a,-um, a. laskav, udvorniki

dl/o,-avi,-atm,-are, v. I - 1) vrteti repom umiljavajui se; 2) ulizivati se, uvlaiti se

dl/or,-atus sum,-ari, v. dep. I > adulodulter/,-i, m. preljubnik, zavodnik

dultr/a,-ae, f. preljubnica, zavodnica

dultrn/us,-a,-um, a. 1) preljubniki, brakoloman; 2) neverniki; laan; 3) izvetaen

dultr/um,-ii, n. 1) preljuba, brakolomstvo; 2) falsifikat a. mercis falsifikovana roba

dultr/o,-avi,-atum,-are, v.tr& intr. I - 1) izvriti preljubu; 2) okvrnuti, oskrnaviti; 3) osramotiti; 4) falsifikovati, pokvariti adulteravit naturam/formam falsifikovati prirodu/oblik

dult/us,-a,um, a. 1) odrastao, zreo virgo adulta odrasla devojka; vitis adulta zrelo groe; 2) jak, silovit

dumbrtim, adv. nepotpuno, nedovreno

dumbrt/o,-nis, f. nedovrenost, nepotpunost, skica, nacrt

dumbr/o,-avi,-atus,-are, v. I 1) skicirati, zataslaiti, naeti; 2) predstaviti, oslikati, predoiti; dumbrt/us,-a,-um, a. (particip) 1) skiciran, u grubim crtama; 2) laan, izmiljen, ishitren; 3) nejasan, nepotpun

dunct/as,-tis, f. krivina, iskrivljenost, zkrivljenost

dunc/us,-a,-um, a. ulupljen, prema unutra zakrivljen, sedlast nasus a. sedlast nos

dn/o,-avi,-atum,-are, v.intr. I ujediniti, spojiti, sastaviti

durg/o,-re, v. II pritisnuti, upreti a. digitum digito pritiskam prst prstom

dr/o, -ussi,-ustum,-re, v. III 1) smuditi, polako paliti, polako goreti a. capillos smudim dlake; loca adusta sole delovi opaljeni suncem; 2) promrznuti membra adusta nivibus udovi promrzli u snegu; 3) zaljubiti se Venus adurit te igne Venera e te zapaliti ljubavnom vatrom; 4) namignuti adussi oculos - namignuo sam [joj]

dusque, 1) prep. sa akuz. (usque ad); 2) adv. skroz, sasvim, potpuno; svuda

dust/o,-nis, f. paljenje, vatra

dust/us,-a,-um, a. 1) izgoren, osmuen; 2) priplanuo od sunca

dvectc/us,-a,-um, a. uvozni vinum a. uvozno vino

advect/o,-avi,-atum,-are, v.tr.I = adveho

advect/or,-ris, m. uvoznik

advectus/-us, m. uvoz, dovoz, snabdevanje

adv/ho,-xi,-ctum-re, v.tr. III 1) voziti ka, dovesti, doneti advexit frumentum Romam dovezli su ito u Rim, 2) pasiv: advehor equo - jaem na konju; advehor navi plovim na brodu; advehor curru vozim se u kolima; advehor ad ripam vozim se do obale

advl/o-avi,-atum,-are, v. I obloiti, oviti, ovenati

advn/a,-ae, m. 1) doljak, stranac; 2) zelen, neiskusan advena belli neiskusan u ratovanju

advn/o,-ni,-ntum,-ire, v.intr. IV 1) doi, dolaziti; stii adveni Romam stigao sam u Rim; advenit in provinciam stigao je u provinciju; dies advenit doao je dan/as; morbus/periculum advenit stigla je bolest/opasnost; 2) pripasti res advenit ad me stvar je pripala meni; 3) dodati advenit id, quod uz to, pored toga, treba dodati da

adventc/us,-a,-um, a. 1) to se odnosi na dolazak; coena adventicia veera za prispele goste; 2) to pripada gostu/posetiocu samo po sebi; 3) doctrina adventicia uvozna/strana/tuinska doktrina; pecunia adventicia - nezaraeni/nenasleeni novac

advent/o-avi,-atum-are, v. intr. I 1) pribliavati se, ubrzano prilaziti a. Romam prilazim Rimu; a. ad urbem/urbi prilazim gradu; 2) doi tempus adventabit doi e vreme

adventor/-ris, m. est posetilac; gost, muterija, kupac

adventus/-us, m. dolazak a. nocturnus in urbem noni dolazak u grad; adventu Caesaris omnes fugerunt s Cezarovim dolaskom svi su pobegli; adventibus me offero idem gositima (onima to dolaze) u sretanje; a. lucis zora, svitanje (dolazak dana)

adversr/a,-ae, f protivnica; adversari/a, -rum, n. pl. registar, trgovaka knjiga, protokol

adversr/us,-a,-um, a. to je protiv; neprijateljski argumenta adversaria argumenti protivnike strane; factio adversaria stranaka frakcija

adversr/us-ii, m. 1) protivnik (naroito u sudskom sporu); adversaria protivnica; 2) neprijatelj adversarii sunt in fuga neprijatelj je u bekstvu; qui palam est adversarius, eum facile vitamus ko je otvoreni protivnik, njega emo lako izbei

adverstr/ix,-cis, f. protivnica, suparnica, ena-neprijatelj

advers/o,-nis, f. 1) obraanje; 2) preobraaj a. animi preobraaj due

advers/o,-avi,-tum,-are, v.intr. I obratiti panju, usredsrediti se adverso animum obraam/preobraavam duu; adverso animo obraam se dui

advers/or,-atus sum,-ari, v.intr. dep. I 1) dolaziti iz suprotnog pravca: ventus adversor duva suprotni vetar; 2) protiviti se, biti protiv

advers/us,-a,-um, a. 1) suprotstavljen, postavljen nasuprot nekome/neemu; 2) intueri aliquem adversum gledati nekoga u lice; 3) dentes adversa prednji zubi; vulnus adversus rana s prednje strane; pectore adverso na grudima; 4) adverso colle ire ii, penjati se uzbrdo; flumine adverso ire protiv struje, protiv toka reke; ventus a. suprotan vetar, tekoe, problemi; adversum subit ii protiv; tenere adversum - biti protiv; ex adversa urbi pred gradom, ispred grada; in a. na suprotnu stranu; 5) nepovoljan, lo fortuna adversa loa srea; Galli non eadem constantia, qua Romani, res adversas tolerabant Gali nisu kao Rimljani, podnosili nepovoljne stvari; tum sacerdos dixisse dicitur prodigia adversa esse onda je svetenik, kau, rekao da su znamenja nepovoljna; res adversae nepogoda, nezgoda, poraz; annus adversus frugibus zla godina; 6) neprijateljski, odvratan mihi illud est adversum meni je to odvratno

adversus (ili:adversum), prep. sa akuzativom 1) nasuprot, prema; 2) pred, ispred; 3) s obzirom na, povodom respondere a. aliquem odgovoriti nekome; excusatione uti a. aliquem kao izvinjenje nekome; omnia a. aliquem audire usuditi se da uini sve za nekoga; 4) prema nihil a. patrem nita se nije iznelo prema ocu; bene se gerere a. aliquem lepo se poneti prema nekome; fides a. aliquem poverenje prema nekome; 5) protiv a. legem protiv zakona; mittere imperatorem a. Gallos poslati zapovednika protiv Gala; 6 adv. resistere a. odupreti se; a. ire put gneva

advert/o,-ti, -sum,-re, v.tr. III skrenuiti, okrenuti a. oculos in partem aliquem okrenem oi (pogled) prema nekme; adverti proram terrae okrenuh pramac prema kopnu; adverti arenae okrenuo je prema kopnu; advertit odium skrenuo je mrnju na sebe; animum a. ad aliqui rei poklanjam panju nekoj stvari; animum a. (animadverto) zapaam, primeujem; animum adverte pazi, sluaj

advesprascit,-ravit,-re,v. impers. sutoni se, mrai se, poinje smrkavati

advgl/o,-avi,-atum,-are, v.intr. I nadgledati, uvati, straariti; paziti

advct/o,-nis, f. 1) pravna pomo, pravno zastupanje na sudu; 2) odlaganje, odgaanje radi prikupljanja odbrane, advokata; 3) savetovanje strunjaka; 4 advokatura

advct/us-i, m. branilac, advokat a. diabli avolov advokat (pre proglaenja za sveca, odredi se a. diaboli, iji je zadatak da postavlja nugodna neugodna pitanja i prigovore)

advc/o,-avi.-atum,-are, v.tr. I pozivati s jasnom namerom, radi pomoi, saveta advcavi in consilium sazvao je konzilijum; advoco pozivam advokata

advltus/-us, m. (javlja se samo u abl. sing., advolatu) doletanje

advl/o,-avi,-atum,-are, v. intr. I leteti ka, doleteti; uriti amabo te, advola molim te, hitaj (pouri) ovamo; fama advolavit Aeneae glas stie do Eneje

advolv/o,-vi,-tum,-re, v. III pasti; advolvor genibus baciti se na kolena pred nekim

advorso > adversoadvorto > advertodyt/um, -i, n.( aes predmeti/izraevine od bronze

aerr/a,-ae, f. kovanica bakra aeraria fornax topionica bakra

aerr/um,-ii, n. riznica Rima, dravni arhiv i kasa

aerr/us,-ii, m. kova bakra, bronze

aerr/us,-a,-um, a. bakren ae. faber kova bakra;

aert/us-a,-um, a. bakrom okovan navis aerata okovan brod; homo aeratus bogata

aer/us,-a,-um, a. 1) bakren; 2) vazduni > aerius

aerfer/,-a,-um, a. 1) ruda bogata bakrom; 2) svira na cimbalima (koji su bakreni)

r/us,-a,-um, a. vazduni volatus aerius let kroz vazduh; mons aerius visok most

aerg/o, -nis, f. 1) zavist, zavidljivost; 2) pohlepa, gramzivost, lakomost na dobit

aerumn/a-ae, f. briga, sekiracija, muka

aerumnbl/is, -e, a. teak, naporan, muan

aerumns/us, -a,-um, a. teak, naporan, muan, buran mare aerumnosum nemirno more

aerusct/or-ris, m. varalica, skitnica, probisvet, spadalo

aerus/co,-avi,-atum,-are, v. I zabavljati, izvoditi

ae/s, aeris, n. - 1) bakar; 2) bronza; aeria predmeti od bakra i bronze; statue, oruje, trube, novac; aes grave bakrenjak, bakreni novi; aeris quinquaginta millia 50 000 bakrenjaka; 3) aes alienum dg; in meo aere sum nemam duga; 4) in meo aere est moj je (drug, prijatelj); esse alicuius aeris biti neije blago/zlato; 5) aeria (aes) vojnika plata

Aescn/es,-is, m. (A) Sokratov uenik, filozof Eshines

Aescl/us,-i, m. (A) Eshil, atinski pisac tragedija

Aesclp/us,-ii, m. () sin Apolona i Koronide, oboavan kao bog lekarske vetine

aesclt/um, -i, n. hrastov gaj, dubrava

aescl/us, -a,-um, a. hrastov, napravljen od hrastovine

aescln/us,-a,-um, a. hrastov

Aes/on,-nis, m. () Eson, Jasonov otac, Pelijin polubrat

aespc/us,-a,-um (aesopeus, aesopius), a. ezopovski

Aesp/us,-i, m. (A) Ezop, pisac basni iz Frigije

aest/as, -tis, f. leto; letnja ega, vruina

aestf/er,-era,-erum, a. koji nosi letnju egu, vru, vreo

aestmbl/is, -e, a. vredan, koji ima vrednost

aestmt/o, -nis, f. procenjivanje, procena, potovanje ae. frumenti procena letine; ae. poene reenje o globi; accipere aestimationem ab bono primiti novac na procenjenu imovinu; malim numerato quam eastimatione radije u gotovu nego u proceni

aestmt/or,-ris, m. procenjiva

aestm/o, -avi, -atum, -are, v. tr. I - 1) proceniti, procenjivati hunc anulum ducentis sesertiis aestimo procenjujem da ovaj prsten vredi 200 sesterija; 2) ceniti ae. rem magni visoko cenim; aestimat domum tribus denariis procenio je kuu na tri dinara; 3) ae. litem capitis trai se smrtna kazna; ; 4) potovati; 5) suditi, smatrati ae. rem ex veritate suditi o stvarima iz ugla istine

aestv/a,-rum, n. (pl.) 1) letnji katuni (za razliku od hiberna zimovnika); 2) letnji logori

aest/vo, -avi, -atum, -are, v. intr. I - letovati

aestv/us,-a,-um, a. letnji: dies aestivus letnji dan; saltus aestivus letnja ispaa; aves aestivae ptice selice; castra aestiva letnji katuni; aestive, adv. kao leto, poput leta

aestr/um,-ii, n. niska morska obala, movara

aest/o,-avi,-atum. are, v. intr. I 1) goreti, plamteti, zagrejati; 2) aestuo sub pondere znojim se pod teretom; 3) sekirati se, biti uznemiren; 4) uzbuditi se; 5) dvoumiti se aestuo dubitatione zapao sam u sumnju

aests/us,-a, -um, a. vreo, vru, uaren

aest/us,-us, m. () 1) poar, vatra; 2) ae. febrisque visoka temperatura; 3) ae. accessus / decessus plima/oseka; 4) ae. tumens bujica; 5) uzbuenje; 6) ae. gloriae slavoljublje; 7) ae. irarum bes

aet/as-tis, f. 1) doba; ae. militaris zrelost za vojsku; ae. tenera/infirma detinjstvo; ae. constans doba zrelosti; flos aetatis cvet mladosti; exacta ae. u godinama; 2) omnes ordines et aetates svi stalei i doba starosti; 3) ivot, vek agere ae. provesti ivot; 4) koleno, pas, pokolenje aurea ae. zlatno pokolenje; 5) in aetate povremeno, ponekad

aeternt/as,-tis, f. 1) besmrtnost, neprolaznost; 2) venost sub specie aeternitatis iz ugla venosti

aetern/o,-avi,-atum,-are,v. tr. I ovekoveiti, sauvati za venost; (in) aeternum zauvek

aeth/er,-ris, m. () 1) retki vazduh, eter; 2) nebesa, bogovi

aethr/us,-a,-um, a. (aethere/us) eterski, nebeski

Aeth/ops,-pis, m. Etiopljanin

Aethop/a,-ae, f. Etiopija; kod Homera: june zemlje > Afrika

aethr/a,-ae, f.() 1) ist i providan vazduh aethra siderea jasno zvezdano nebo; 2) A Tezejeva mati

Aetn/a,-ae, f. () 1) brdo Etna koje bljuje vatru; tu je (po mitu) Hefest/Vulcan imao radionicu u kojoj je sa kiklopima obavljao kovake poslove; 2) grad u podnoju brda Etne

Aetl/i,-irum, m. pl. Etolci

Aetl/a,-ae, f. Etolija

Aetl/us,-a,-um, a. () etolski

aevt/as,-tis, f. > aetasaev/um,-i, n. (narodni govor) venost

aev/us,-i, m. (, pesniki) 1) eon, venost; 2) ivot, vek aevi brevis kratkog veka; 3) doba, starost homines omnis aevi ljudi svih doba starosti; 4) obsitus aevo starost; 5 doba, era ingenia nostri aevi otkria naeg doba; ter aevo functus doiveo je tri doba

fer,-fra,-frum,a. afriki

ffer, -fri, m. Afrikanac

affbl/is,-e, a. razgovoran, prijatan, blag

affblt/as,-tis, f. prijatnost, prijateljstvo, blagost, blagonaklonost

affbre, adv. majstorski, veto, znalaki

afftim, adv. 1) dovoljno, dosta; 2) mnogo a. est hominum mnogo sveta; 3) a. edere jesti dovoljno, najesti se; edas usque a. jesti i najesti se

afft/us,-us, m. obraanje, oslovljavanje

affectt/o,-nis, f. ar, polet, elja, udnja a. sapientiae udnja za mudrou

affectt/or-ris, m. pregalac, zagrienjak, fanatik

affect/o,-nis, f. 1) (pasivno) stanje; odnos, poloaj a. animi raspoloenje; a. corporis telesna graa, konstitucija; 2) affectio (a. animi) naklonjenost, raspoloenost, srdanost, dobra volja

affect/o, -avi,-atum,-are, v. tr. I 1) uhvatiti, stisnuti affectavit aliquem uhvatio je nekoga; a. opus preduzimam; 3) affector morbo razboleo sam se; a. viam/iter idem na put; 4) nastojati, truditi se; a. diligentiam trudim se da budem paljiv/obazriv; a. civitatem trudim se da privuem sebi graane; 5) praviti se, pretvarati se, afektirati

affect/us,-us, m. 1) stanje, duevno stanje, raspoloenje; 2) uzbuenost, afekt; 3) dobro raspoloenje, ljubav, nenost

affro, attli, alltum, afferre, v.tr. III 1) nositi, preneti (stvari); 2) a. literas alicui prevesti; 3) a. me kreem, polazim, idem; 4) imati a. auctoritatem imam autoritet; 5) a. consulatum in familiam meam predstavljam domaina u svojoj porodici; a. vim alicui upotrebljavam silu protiv nekoga; a. manus alicui diem ruku na nekoga; a. manus mihi diem ruku na sebe; a. bonis alicuis pljakam nekoga; a. vulneribus meis povreujem (stare) rane; 6) preneti poruku, vest a. rumores ad aliquem prenosim glasine nekome; 7) izazvati, prouzrokovati, naneti, zadati a. alicui molestiam zadati nekome sekiraciju; affere alicui dolorem naneti nekome bol; attulit populo Romano magnam cladem naneo je rimskom narodu veliki poraz; 8) navesti kao razlog a. causam navodim razlog; 9) doprineti; 10 davati, donositi; 11) naneti afferre alcui dolorem naneti nekom bol

af/fco, -fci,-fectum,-re, v. tr. III 1) uticati; 2) a. aliquem poen kazniti nekoga; 3) affecit laetitia obradovao je; a. beneficio nosim korist; a. praemio nosim nagradu (platu); 4) affectus est supultura sahranjen je; 5) affecit praeda osvojio je plen; 6) affecit agro osvojio, kupio je zemlju; 7) a. aliquem admiratione divim se nekome; 8) afficior morbo - razboleo sam se; afficior difficultate zapao sam u teak poloaj; 9) affectus biti u nekom stanju/poloaju manus tua sic affectus est - tvoja ruka nalazi se u takvom stanju; 10) literae tuae me sic affecta tvoja pisma su na mene ostavila takav utisak; sic animo affectus u takvom raspoloenju; 11) oslabiti aestus et labor afficiunt corpora vruina i rad slabe telo; graviter affectus ozbiljno bolestan

aff/go-xi,-xum-, v.tr. III - 1) spojiti, pripojiti, sastaviti a. literam ad caput dovodim u vezu pismo/delo sa autorom; 2) affixus prirastao, nerazdvojan; homines in regione affixa ljudi natanjeni u toj oblasti

affi/ngo,-inxi,-ictum,-re, v.tr. III praviti, graditi, stvarati, stvoriti a. manum statuae pravim ruku statue; natura multa aut affingit aut mutat priroda je mnogo ta stvotila ili promenila; 2) izmiljati affingit ei laudem falsam dao mu je lane pohvale

affn/is,-e, a. koji granii sa, granini gens a. Mauris narod koji granii sa Maurima; 2) koji je posveen, upoznat a. publicis negotiis upoznat sa javnim poslovima

affnt/as,-tis, f. 1) veridba, enidba contrahere affinitas sklopiti veridbu/brak; 2) privlanost, afinitet a. corporis et mentis privlanost tela i uma

affirmte, adv. potvrdno dicere a. govriti potvrdno, afirmativno

affirmt/o,-nis, f. potvrda, potvrdan iskaz, afirmacija

affirm/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I 1) potvrditi, posvedoiti, tvrditi a. rem pro certo tvrdim tu stvar sa sigurnou; a. me facturum esse, ut possim tvrdim da u raditi najbolje to mogu; affirmas te mihi gratias acturum esse, si te adiuverim ti tvrdi da e mi biti zahvalan, ako ti pomognem; 2) obeati a. me venturum esse, si me vocares obeajem da u doi ako me pozove; a. me venturum fuisse, si me vocavsses tvrdim da bih doao da si me pozvao

afflt/us, -us, m. meava, vetar, vetrovito vreme venti a. noxius tetan vetar; a. serpentis zmijino siktanje, bacanje otrova; a. divinus boanska inspiracija

affl/o, -vi,-etum,-re,v. intr. II - plakati, oplakivati

afflictt/o,-nis, f. muka, bol, patnja

afflict/o,-nis, f. oaj/anje, jad, tuga, bol:

afflict/o,-avi,-atum,-are, v. I me afflictavit to me jako pogodilo; tempestas afflictavit naves oluja je otetila brodove; naves afflictantur in vadis brodovi su oteeni u pliaku; afflictor morbo razboleo sam se; respublica afflictatur napao je republiku; me afflictor brinem se, brine me; uznemiren sam

afflict/or,-ris, m. ruilac a. dignitatis alicuius ruilac neijeg dostojanstva

affl/go, -xi,-ctum,-re, v. tr. III 1) sruiti, oboriti, zbaciti a. eum terrae bacam ga na zemlju; equi virique afflicti sunt oboreni su i konji i ljudi; senectus afflingit hominem - starost napada ljude; afflixit caput saxo udario ga kamenom u glavu; 2) virtus nostra nos afflingit naa nas vrlina napada; fames afflingit hostes - glad mui neprijatelje; 3) afflictus = nesrean fortuna afflicta zla srea; res afflictae oajan poloaj; 4) afflictus = sruen, oboren; 5) afflingo causam susceptam diem ruke

affl/o,-avi,-atum,-are, v.intr. I oduvati sol afflat vaporem sunce je odnelo isparenja; ventus afflit terga vetar duva u lea

afflen/s, -tis, a. (particip od affluo) obilan, izobilan aqua a. obilna voda; copia a. obilna zaliha; ex affluenti u izobilju

afflenti/a,-ae, f. 1) dotok, doticanje, priticanje; 2) obilje, izobilje a. annonae obilna letina

affl/o,-xi,xum,-re, v. intr. III 1) tei