Top Banner
141

53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

Apr 28, 2015

Download

Documents

Jovan Belić

hghyghyj
Welcome message from author
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
Page 1: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje
Page 2: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

NLP je dragocjen i intrigantan pristup razumijevanju

učenja i komunikacije. Knjiga Josepha O'Connora i

Johna Seymoura izvanredan je uvod u ovo područje.

- Tony Buzan

Ovo je najpotpunija knjiga o NLP-u. Vrlo je dobro

uređena - definitivno najbolja knjiga o osnovama

NLP-a na tržištu.

Možda je zato ova knjiga jedan od preporučenih uvo­

dnih tekstova u mnoge tečajeve iz NLP-a, i još uvijek

se objavljuje nakon toliko godina i toliko izdanja.

Ideje o NLP-u predstavljene u njoj počinju od najo-

snovnijeg i polako napreduju prema detaljima. Ne

sadrži previše NLP žargona, a ipak nije ni prejedno­

stavna. (Tamo gdje se koristi žargon možete potražiti

objašnjenje u dodacima, gdje su NLP izrazi prevede­

ni na jednostavan svakodnevni jezik).

Svako poglavlje puno je dobro povezanih nizova NLP

koncepata i tehnika, tečno sastavljenih u poglavlja, i

obično završavaju nekim NLP vježbama koje možete

odmah početi primjenjivati kako biste izmijenili vaš

život.

Za razliku od drugih knjiga o samopomoći u kojima

vas takozvani gurui zasipaju svojim motivacijskim

idejama, najčešće bez mnogo konkretnog sadrža­

ja, NLP ideje ovdje su predstavljene bez ispraznosti

i priča «kako su jadnici postali junaci». U ovoj knjizi

O'Connor i Seymour vam daju samo čiste, močne

NLP ideje koje možete isprobati na sebi i drugima i

odmah vidjeti rezultate.

Ovo je definitivno prava knjiga o NLP-u. Ako tražite

samo jednu dobru knjigu o osnovama NLP-a koja će

promijeniti vaš život, ne trebate tražiti dalje.

- Čitatelj na Amazon.com

Page 3: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

S A D R Ž A J

John Grinder, Uvod 9 Uvod u drugo izdanje 11 Uvodna riječ autora 13 Zahvale i priznanja 16

PRVO POGLAVLJE Stvara kontekst i predočuje glavne ideje NLP-a: kako iz trenutačne stvarnosti uspjeti tamo gdje želimo, ciljevi, komunikacija, ostvarenje uzvrata i izgrađivanje naših je­dinstvenih pogleda na svijet.

Stoje neurolingvističko programiranje? 17 Santa Cruz, Kalifornija, 1972. godina 18 Santa Cruz, 1976. godina 19 Mape i filteri 20 Učenje, zaboravljanje i ponovno učenje 23 Trominutno predavanje 25 Ciljevi 27 Zaključak 30 Sadašnje stanje i željeno stanje 32 Komunikacija 33 Uzvrat 36 Iskorak i navođenje 39

DRUGO POGLAVLJE Objašnjava kako na unutarnji način koristimo svoja čula za razmišljanje, u kakvom su odnosu jezik i misli i kako možemo prepoznati način na koji razmišljaju drugi ljudi.

Vrata percepcije 43 Sustavi predstava 44 Primarni sustavi predstava 47 Jezik i sustavi predstava 48 Predikati 49 Upravljački sustavi 51 Sinestezija, križanje i prijevod 51 Pokreti očima kao znakovi pristupanja 53 Ostali pristupni znakovi 58 Submodaliteti 60

TREĆE POGLAVLJE Obrađuje raspoloženja, kako ih izazvati i kako ih koristiti kao poticaje ili sidra da bismo pristupili izvornim stanjima našeg mozga kada želimo.

Page 4: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

Psihološka stanja i emocionalna sloboda 69 ^licitacija 71 Kalibracija 72 Sidra 73 Usidravanje izvora 76 Povezivanje sidara 81 Sidra u kolapsu .. 82 Mijenjanje osobne povijesti 84 Iskorak u budućnost 85 Generatori novog ponašanja 87

ČETVRTO POGLAVLJE U ovom se poglavlju govori o razmišljanju shvaćenom kao sustav, a ne kao jednosta­van uzročno-posljedični odnos. Sadrži dio najnovijih istraživanja Roberta Diltsa o tomu kako se uklapaju okolina, ponašanje, sposobnost, uvjerenja i osobnost.

Petlje i sustavi 89 Petlje za učenje 93 Od neuspjeha do povratne informacije 94 Razine učenja 95 Opisi stvarnosti 98 Trostruki opis 98 Ujedinjeno polje NLP-a po Robertu Diltsu 100 Uvjerenja 105

PETO POGLAVLJE Opisuje kako jezik ograničava naše iskustvo i kako možemo prekoračiti te granice. Obrasci metamodela način su na koji možemo postaviti ključno pitanje kako bismo razjasnili što ljudi govore.

Riječi i značenja 111 Razmišljanje na glas 113 Davanje smisla riječima - metamodel 114 Kazati u cijelosti - dubinska struktura 115 Neodređene imenice 116 Neodređeni glagoli 117 Usporedbe 118 Sudovi 119 Nominalizacije 120 Modalni operatori mogućnosti 121 Modalni operatori nužnosti 122 Univerzalni kvantifikatori 124 Složena ekvivalencija 126 Pretpostavke 127 Uzrok i posljedica 128 Čitanje misli 129

ŠESTO POGLAVLJE Kako koristiti jezik dovoljno neodređeno da bi bio u skladu s iskustvom drugih ljudi i omogućio im pristup do nesvjesnih izvora - ovaj je model nazvan Miltonovim modelom po svjetski poznatom hipnoterapeutu M. Eriksonu. Prvi se dio odnosi na metaforu, drugi na promjenu značenja, a treći na subjektivno shvaćanje vremena.

Usredotočenost na vanjski svijet i na sebe 137 Miltonov model 139 Iskorak i navođenje • 141 Traganje za značenjem 142 Ometanje i utilarizacija svijesti 143 Lijeva i desna moždana polutka 145 Pristupanje nesvjesnom i izvorima 146 Metafora 148 Stvaranje metafore 149 Princ i čarobnjak L52 Novo uokvirivanje i transformacija značenja 154 Novo uokvirivanje konteksta 156 Novo uokvirivanje sadržaja 157 Namjere i ponašanje 158 Novo uokvirivanje u šest koraka 159 Vremenska crta 163 „U" vremenu i „kroz" vrijeme 166 Razgovor s vremenom 168

SEDMO POGLAVLJE Istražuje nove NLP obrasce, uključujući sukob, prilagođavanje, vrijednosti i fleksi­bilnost u kontekstu poslovanja. Kako da sastanci teku glatko i kako postići dogovor u teškoj situaciji.

Sukobi i slaganja 171 Identificiranje znakova usuglašenosti 172 Sustav kriterija i vrijednosti 173 Hijerarhija kriterija 176 Igra zmije i ljestvica - korak gore i korak dolje 177 Metaprogrami l ^ u

Prodaja i 8 9

Okviri 191 Sastanci I 9 3

Pregovori 197

OSMO POGLAVLJE Usredotočuje se na NLP u terapiji i promjeni osobnosti, a opisuje tri obrasca pona­šanja: obrazac fijuka, liječenje fobija i razrješavanje unutarnjih sukoba.

Page 5: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

Psihoterapija 203 Promjena prvog reda 204 Liječenje lobija 205 Obrazac lijuka 208 Promjena drugog reda 210 Unutarnji sukob 211

DEVETO POGLAVLJE Tema ovog poglavlja su strategije razmišljanja. Dani su neki praktični primjeri, uključujući i poznatu strategiju slovkanja. Usto, govori se i o strategiji glazbenog pamćenja, kao i o kreativnoj strategiji Walta Disneyja.

Učenje kao modeliranje 215 Kako je začeto NLP modeliranje 215 Modeliranje 217 Uvjerenja 219 Fiziologija 220 Strategije 221 Recept za uspjeh 222 Glazbena strategija 225 Strategija pamćenja 226 Strategija slovkanja 229 Strategija kreativnosti 231 Povratak na modeliranje 236 NLP, modeliranje i ubrzano učenje 240 Naputak čitateljima 241

EPILOG U njemu je dan kratak spekulativan pregled kako NLP odražava promjene koje se događaju u našoj kulturi i kako proces promjene u našem unutarnjem svijetu misli odražava sve brže promjene u vanjskom svijetu.

Epilog 243

REFERENCIJALNI DIO Izvor praktičnih informacija i savjeta kako izabrati NLP literaturu i tečajeve.

Ulaganje u sebe 249 Izbor NLP tečaja 252 NLP organizacije u svijetu 255 Vodič kroz informacije o NLP-u 257 Literatura o NLP-u 258 NLP rječnik 269 O autorima i njihovoj savjetodavnoj praksi na području poslovanja 277

U V O D

„Razumni ljudi prilagođavaju se svijetu.

Nerazumni ljudi svijet prilagođavaju sebi.

Upravo zato cijeli napredak ovisi o nerazumnim ljudima."

George Bernard Show

Povijest, ako se zapisuje, ima m n o g o toga zajedničkog s p j e s m o m prona lazača najnovijeg č u d o t v o r n o g lijeka, d i p l o m a t o m i apo lo ­ge tom. Kako m o ž e biti drukčije? U s m e n a tradicija n a r o d a u i zvorn im k u l t u r a m a prije pojave pi­sma i s t o d o b n o predstavlja i utjehu i izazov: utjehu zbog toga što p ruža osjećaj i s tovremenog postojanja reda i n u ž n o g slijeda doga­đaja; izazov za pjevače koji su svjedoci kaosa kojeg, na posl jetku, mora ju uklopi t i u me t r iku i d u ž i n u nj ihovog o tp jevanog ljetopisa. Nesumnj ivo , n a k o n izvjesnog v r emena , prišulja im se blagoslo­vljena amnezi ja i oni pjevaju s d u b o k i m uvjerenjem. Gregory Bateson upozorava nas na s m r t o n o s a n t rokut kojeg č ine tehnologi ja , sklonost naše vrste da zamijeni p r i r o d n i životni fizi­čki konteks t (područ je amazonske p r a š u m e ) umje tn im kon tek­s tom (newyorske ulice) i svjesno p lani ranje bez uravnoteženja s nesvjesnim proces ima .

Tom Malloy (u svom izvrsnom r o m a n u „Zavjesa Zore") ispravlja pogrešku u govoru Char lesa Darvvina, koji je rekao „ops tanak najsposobnijih", a bilo bi točnije da je rekao „ops tanak najpr i la-godljivijih". Ova dva autora , O ' C o n n o r i Seymour , odvaži la su se od neob ične pus to lov ine napravi t i cijelu pr iču. Džung le kroz koje s m o Ric­h a r d i ja lutali u svojim is t raživanj ima bile su b iza rne i čudesne . Ovi o tmjeni i d o b r o ć u d n i ljudi odšk r inu l i su n a m vrata j e d n o g

9

Page 6: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

pravog, u r e đ e n o g engleskog ružičnjaka. No , i džungla i vrt na svoj su način pr ivlačni . O n o o čemu ćete čitati nikada se nije dogodilo, ali čini se r azumnim, čak i meni .

John Grinder

prosinac, 1989.

IO

U V O D U D R U G O IZDANJE

Od samog početka nakana nam je bila sustavno nadopunjavati ovu knjige. Žel imo da ona bude u koraku s NLP-om, koji se širi i pomjera svoje granice. On je takve pr i rode: ne može ostati statičan. S velikim smo zadovoljstvom radili na ovom n o v o m izdanju. Prvim smo izda­njem ostvarili svoj san, a povratna n a m je informacija ukazivala na to da smo ostvarili svoj cilj: knjiga ima reputaciju korisnog uvoda i pregleda ovog područja. Ovo novo izdanje nastavlja naš san. Napravili smo velik broj manjih promjena i manji broj velikih pro­mjena. N a d a m o se da će ovo prvo pridonijeti ukupnoj razlici i i kva­liteti. Velike promjene sastoje se u dodavanju novog materijala i do ­punjavanju poglavlja o izvorima. D o d a n o je poglavlje o metaprogra-mima. Ti obrasci sve više izbijaju na površinu, posebice u pos lovnom svijetu, te je bilo pot rebno i to obraditi . Proširili smo dio o uvjerenji­ma i dio o modeliranju iz zadnjeg poglavlja: posebice zahvaljujemo Michaelu Neillu na njegovom dopr inosu u zadnja dva poglavlja. Podatke o NLP organizacijama diljem svijeta očigledno je trebalo dopunit i . Taj je dio prerađen i proširen te su navedene nove NLP institucije koje su se tijekom posljednjih dviju godina pojavile u cije­lom svijetu. Naš je popis onoliko sveobuhvatan i točan koliko je to u ovom t renutku bilo moguće . NLP se brzo razvija u Njemačkoj, stoga je cijela jedna knjiga posvećena samo popisu zavoda i instruktora NLP-a u Njemačkoj. Naveli smo tu knjigu na našem popisu da je ne bismo prepisivali.

NLP knjige ubrzano se tiskaju, tako da je ovo najvjerojatnije zadnje izdanje naše knjige u koju je uključen vodič kroz literaturu u vidu popisa s kra tk im komenta rom. Mijenjanje glavnog teksta knjige bilo je teže no što smo zamišljali. NLP je popu t holograma: svi su dijelovi međusobno povezani. To

11

Page 7: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

je sustavan model. S obzirom na to da ovakva knjiga odražava su­stavnu pr i rodu NLP-a, mijenjanje jednog dijela značilo je da i druge m o r a m o izmijeniti u skladu s njim, jer s t ranicama odzvanja jeka i odmotava povezano (metaforički rečeno). Iako se NLP širi, dvije ideje ostaju nepromijenjene. Prvo, NLP utjelo­vljuje stav očaranost i ljudima. Kako rade to što rade? Drugo, vještine modeliranja: neprestano traženje savršenstva koje m o ž e m o m o d e ­lirati i koristiti. Savršenstvo nas okružuje, a ponekad je toliko oči­gledno da ga propus t imo uočiti. NLP uvijek govori o povećavanju izbora koje imamo, a mi post ižemo njihovo razumijevanje čineći ih i iskušavajući, a ne razmišljajući o njima. Također zahvaljujemo Jayju E r d m a n n u i Michaelu Neillu na pomoći , te Michaelu Phillipu iz časopisa „Sidro" na pomoći pri skupljanju in­formacija o NLP organizacijama u SAD-u. Zahvaljujemo i Lisi Puttick, našoj urednici pri izdavačkoj kući Thorsons. Na koncu, hvala svim mnogobrojnim prijateljima koji su nam davali povratne informacije za ovo prošireno izdanje. Obratite nam se sa svojim prijedlozima, ako vas knjiga toliko zanima. Naša adresa nalazi se na kraju ove knjige.

Joseph O'Connor

John Seymour

London, siječanj 1993.

12

U V O D N A RIJEČ AUTORA

Ova knjiga predstavlja uvod i vodič kroz područje poznato pod na­zivom neurolingvističko programiranje ili NLP. NLP je umijeće i znanost postizanja savršenstva, a temelji se na proučavanju kako vr­hunski profesionalci iz najrazličitijih područja ostvaruju svoje izvr­sne rezultate. Ove komunikacijske vještine može svatko naučiti radi poboljšanja učinkovitosti na osobnom i profesionalnom planu.

Knjiga opisuje različite modele postizanja savršenstva koji su izgra­đeni u okviru NLP-a u područj ima komunikacije, poslovanja, obra­zovanja i terapeutske prakse. Pristup je praktičan, daje rezultate i postaje sve utjecajniji diljem svijeta. NLP se i dalje razvija i stvara nove ideje. Kao autori, svjesni smo da su, nasuprot tomu, knjige nepromjenjive i statične. Svaka knjiga svjedočanstvo je o vremenu u kojem je napisana. O n a je fotografija predmeta . Međut im, to što će se osoba sutra promijeniti nije razlog da fotografiju ne sn imimo danas. Ovu knjigu prvenstveno shvatite kao odskočnu dasku koja vam omo­gućava proučavanje novog područja: nastavite s uzbudljivom pus to­lovinom života.Ona predstavlja osobna shvaćanja autora i nije ni ko ­načna ni službena verzija. Takva verzija, naime, nikada niti neće po ­stojati, već i zbog same pr i rode NLP-a. Ovo je uvod, a mi smo morali napraviti izbor onoga što t rebamo uvrstiti, a što izostaviti.Tako dobi­veni rezultat samo je jedan od velikog broja mogućnost i organizira­nja materijala.

NLP je model građe jedinstvenog životnog iskustva pojedinca. To je samo jedan od načina na koji se može razmišljati i organizirati čude­sna i lijepa složenost ljudske misli i komunikacije. N a d a m o se da ovaj prikaz NLP-a, s obzirom da su ga radila dva autora, dobiva d imen-

13

Page 8: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

ziju dubine, što ne bi bio slučaj da se radilo samo o j ednom. Dubinu ćete uočiti ako se široko otvorenih očiju usredotočite na materijal. Svijet je ravan kada ga se p romat ra s amo jednim okom.

N L P predstavlja nač in razmišljanja i bivanja iako će neš to smisla proisteći i i zmeđu redaka . Uži tak n a m donos i slušanje g lazbene kompozic i je , a ne gledanje u no te . NLP je p rak t i čna discipl ina. O b u h v a ć a čitav niz mode la , vješti­na i t ehnika za uč inkovi to razmišl janje i djelovanje u svijetu. Cilj NLP-a je biti ko r i sn im, povećal i izbore i poboljšat i kvali tetu živo­ta. Najvažnija pitanja koje t reba postavi t i u vezi s o n i m š to ćete naći u knjizi su: „Je li kor i sno? Funkc ion i ra l i?" Otkr i j te š to je ko r i sno i š to funkcioni ra t ako što ćete to iskušati . I , najvažnije, p ronađ i t e u kom slučaju ne funkc ioni ra , a p o t o m to mijenjajte dok ne p o č n e funkcionira t i . To je u d u h u NLP-a. Naš cilj l i jekom pisanja ove knjige b io je zadovoljiti po t r ebu koju smo uočil i razgovarajući s m n o š t v o m ljudi za in te res i ran ih za NLP. Pr ionul i s m o na posao , želeći napisat i knjigu koja će dati pregled c je lokupnog pod ruč j a . O n a je izraz našeg uzbuđenja zbog uvida u to kako ljudi razmišljaju i u moguće p romjene . O b u h v a ­ća već inu najkorisnij ih vještina, obrazaca i t ehnika koji postaju lako d o s t u p n i za korištenje kao o r u đ e p romjena u svijetu koji se nepres tance mijenja. Nakon p rvog čitanja bit će i dalje kor i sna kao p r i ručn ik . Daje p rak t i čne napu tke za kupnju NLP knjiga iz o d r e đ e n i h područ ja pr imjene . Na koncu , daje napu tke pri izboru N L P tečaja.

Ovaj je zada tak bio utol iko obeshrabru juć i u z m e li se u obzi r „ n e ­uhvatljiva oč ig lednos t" NLP-a s ko jom se niti j edan od nas dvo­jice po j ed inačno ne bi uhvat io u koš tac . Kombin i ran jem naših izvora dobil i s m o p o t r e b n u snagu. Jesmo li uspjeli ovisi o t o m u hoće li vam ova knjiga korist i t i .

Posebno vas že l imo p o t a k n u t i na daljnje istraživanje područ j a NLP-a i koriš tenje te m o ć n e ideje, uz pošt ivanje i svog in tegr i te ta i in tegr i te ta d rug ih ljudi, kako biste stvarali više izbora i sreće u o s o b n o m i p rofes iona lnom životu, sebi i d r u g i m l judima.

14

Izvorno smo planirali j edno poglavlje o tomu kako je došlo do na­stanka NLP-a i o početnim iskustvima u njegovom korištenju, no veoma smo brzo shvatili da to ne bi polučilo rezultate jer iskustvo iz druge ruke može biti zabavno, ali ne može ostvariti izravan utjecaj. Umjesto toga, pot ičemo vas da u d u h u NLP-a stvorite svoje pogla­vlje o zanimljivim iskustvima koja ste doživjeli p r igodom korištenja NLP-a. NLP je najbolje iskusiti uživo. Pročitajte jelovnik, i ako vam se svidje­lo to što ste pročitali, uživajte u jelu.

Fotografija nije isto što i osoba. Odskočna daska nije isto što i skok. Glazbena part i tura nije melodija. Ne postoje čarolije, nego samo čarobnjaci i ljudska zapažanja.

Page 9: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

Z A H V A L E I PR IZNANJA

Željeli b ismo zahvaliti m n o g i m ljudima na nadahnuću i pomoć i pri pisanju ove knjige. Prvo želimo odati priznanje i poštovanje začetnicima NLP-a, Richar-du Bandleru i Johnu Grinderu. Također, zahvaljujemo Johnu Gr inderu što je pročitao rukopis i dao veoma korisne povratne informacije, koje smo uzeli u obzir, kao i za pisanje predgovora. Isto tako, odajemo priznanje m n o g i m drug im ljudima koji su razra­dili ideje, posebice Robertu Diltsu, koji je utjecao na razvoj NLP-a u različitim pravcima u posljednjem desetljeću. Zahvaljujemo i cijeni­mo to što nam je dopust io korištenje svojeg materijala o strategijama i jedinstvenom polju. Bio nam je od velike pomoći , nesebično je di­jelio svoje ideje s nama i poticao nas u radu. David Gaster pružio nam je veliku p o m o ć i podršku u radu na ovoj knjizi. Hvala ti, Davide, i neka ti tvoji letovi uvijek donose radost. Zahvaljujemo i Sue Quillian i lanu Groveu-Stevensonu što su nas na samom početku ispravno usmjerili. Zahvaljujemo Norah McCullagh za sate koje je provela u ukucavanju teksta, Francisu Vineu za istraživački rad, Michaelu Breenu za po ­moć u prikupljanju informacija o NLP literaturi, kao i Garole Marie i Ruth Trevennai za prijedloge i ohrabrenje u teškim trenucima. Izn imno smo zahvalni Eileen Campbell i Elizabeth Hutchins iz kom­panije Thorsons na potpor i i brizi. Izražavamo priznanje Johnu Fowlesu i Anthony Shell Associates Ltd za dopuštenje da navedemo dio „Princ i čarobnjak" iz „Čarobnjaka" Johna Fowlesa, u izdanju izdavačke kuće Jonathan Cape & Sons. Na koncu, izražavamo veliku zahvalnost izumiteljima računala ma­cintosh, tog čudesnog stroja, što su nam u m n o g o m e olakšali samo pisanje knjige.

Joseph O'Connor

John Seymour

kolovoz, 1989.

16

Prvo poglavlje

ŠTO JE NEUROL INGV I ST IČKO P R O G R A M I R A N J E ?

Razmišljajući kako započeti ovu knjigu, sjetio sam se susreta s pr i ­jateljem prije nekoliko dana. Nismo se vidjeli već izvjesno vrijeme, i nakon uobičajenog pozdrava, upitao me čime se bavim. Odgovorio sam mu da pišem knjigu. „Odlično!" rekao je. „0 čemu se radi?" Odgovor io sam bez razmišljanja: „O neurolingvist ičkom programi­ranju." Nastupila je kratka, ali značajna stanka. ,,I ja tebi", rekao je. „Kako su tvoji?" Moj je odgovor na izvjestan način bio i točan i pogrešan. Savršeno bi poslužio da sam htio prekinuti razgovor. Knjiga zaista tematizira način razmišljanja o idejama i ljudima kojeg smo nazvali neurol in-gvističkim programiranjem. Međut im, moj je prijatelj htio da mu kažem čime se bavim na razumljiv način kako bi mogao to podijeliti sa m n o m . No, nije bio u stanju povezati moj odgovor s nečim njemu poznat im. Ja znam što sam mislio, ali nisam to oblikovao na njemu razumljiv način. Moj odgovor nije dao odgovor na njegovo pravo pitanje.

Što je, dakle, NLP? Koje se ideje kriju iza te skraćenice? Kada su me sljedeći put pitali o čemu se radi u knjizi, rekao sam da proučava način na koji ljudi postižu uspjeh na najrazličitijim područj ima i po ­dučava ljude t im obrascima. NLP je umjetnost i znanost o o sobnom uspjehu. Umjetnost, jer sva­tko unosi jedinstvenost svoje osobnost i i stila u ono što radi, a to se ne može prikazati riječima ili tehnikama. Znanost , jer raspolaže me-

17

Page 10: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

todom i tehnikom otkrivanja obrazaca koje koriste uspješni pojedin­ci u postizanju izvrsnih rezultata u najrazličitijim područj ima. Ovaj se proces zove modeliranje, a obrasci, vještine i tehnike otkrivene na taj način sve se više koriste u savjetovanju, obrazovanju i poslovanju radi ostvarivanja uspješnije komunikacije, osobnog razvoja i ubrza­nog učenja. Jeste li ikada učinili nešto tako dobro i uspješno da ste se zapanjili? Jeste li nekada doživjeli da ste se zaista oduševili on im što ste učinili i upitali se kako ste to postigli? NLP vas upućuje kako razumjeti i kreirati svoj uspjeh da biste doživjeli više takvih trenutaka. To je put otkrivanja i razvijanja svoje osobne genijalnosti, način da ono najbo­lje u vama i drugima dođe do izražaja. NLP kao prakt ična vještina pojedincu osigurava rezultate po t rebne u današnje vrijeme, a i s todobno otkriva nove obrasce korisne i d rug im ljudima. Proučava razliku između savršenog i prosječnog. Također, svojim i zn imno uspješnim tehnikama ostavlja dubok trag u obrazo­vanju, savjetovanju, poslovanju i psihoterapeutskoj praksi.

S A N T A C R U Z , K A L I F O R N U A , 1972. G O D I N A

Proučavanja su počela poče tkom sedamdeset ih kao rezultat suradnje Johna Grindera, tada asistenta na Odsjeku za lingvistiku Sveučilišta Kalifornija u Santa Cruzu, i Richarda Bandlera, s tudenta psihologije na istom Sveučilištu. Richard Bandler zanimao se za psihoterapiju. Zajedno su proučavali radove troje vrhunskih terapeuta: Fritza Perl-sa, kreativnog psihoterapeuta i začetnika „gestalt" terapije, Virginije Satir, izvrsne obiteljske terapeutkinje, koja je uspješno razrješavala složene obiteljske odnose, nerazrješive za m n o g e druge terapeute, i Miltona Ericksona, svjetski poznatog hipnoterapeuta. Bandler i Gr inder nisu namjeravali stvoriti novu terapeutsku školu, nego su htjeli otkriti obrasce koje koriste vrsni terapeuti te ih učiniti dos tupnim i drugima. Nisu se bavili teorijama: stvarali su uspješne modele terapija koji su već bili potvrđeni u praksi i koji su se mogli naučiti. Iako su se karakterno veoma razlikovali, troje odabran ih te­rapeuta koristilo je iznenađujuće slične obrasce. Bandler i Gr inder uočili su te obrasce, obradili ih i izgradili izvrstan model kojeg se

18

može koristiti za ostvarenje uspjeha u komunikaciji , razvoju osobno­sti, ubrzanom učenju i, naravno, za veći užitak u životu. Svoje poče­tne rezultate objavili su u četiri knjige, tiskane između 1957. i 1977. godine: „Struktura magije" 1 i 2 te „Obrasci" 1 i 2. Tema drugih dviju knjiga bila je Ericksonova terapeutska praksa. Otad se literatura o NLP-u sve više pojavljuje.

U to su vrijeme John i Richard stanovali nedaleko Gregoryja Bateso-na, bri tanskog antropologa i istraživača teorija komunikacije i susta­va. Bateson je pisao o mnoštvu različitih tema: biologiji, kibernetici, antropologiji i psihoterapiji. Poznat je po razvoju double bind teorije 0 shizofreniji. Njegov doprinos NLP-u bio je od presudnog značaja, tek je sada posve jasno koliko je dubok trag ostavio. Iz t ih se poče tn ih istraživanja NLP razvijao u dva komplementarna pravca. Prvo, kao tehnika pomoću koje se mogu otkrit i obrasci za ostvarenje uspjeha u bilo kojem području i, drugo, kao uspješan na­čin na koji razmišljaju i komuniciraju iznimni pojedinci. Ovi obrasci 1 vještine mogu se koristiti samostalno, ali i kao povratna informacija {feedback) u procesu sagledavanja novih, još boljih obrazaca. 1977. godine John i Richard održali su niz veoma uspješnih seminara di­ljem Amerike. NLP se brzo širio: do sada je u SAD-u više od stotinu tisuća ljudi pohađalo neki oblik NLP poduke.

S A N T A C R U Z , 1976 . G O D I N A

U brvnari , visoko u brd ima iznad Santa Cruza, u proljeće 1976. go­dine John i Richard sistematizirali su otkrića i zaključke do kojih su došli. Potkraj maratonskog rada, koji je trajao trideset šest sati, napravili su stanku uz bocu kalifornijskog crnog vina, zapitavši se: „Kako ćemo, zapravo, ovo nazvati?" Rezultat je pomalo nezgrapan naziv „neurolingvističko programiranje", kojim su obuhvaćene tri jednostavne ideje. „Neuro" se odnos i na temeljnu ideju da je svako ponašanje rezultat neuroloških procesa čula vida, sluha, okusa, miri­sa i dodira , kao i osjeta. Svijet doživljavamo pu tem čula: dostavljenoj informaciji najprije dajemo „značenje", a p o t o m prikladno reagira­mo. Naši neurološki procesi obuhvaćaju ne samo nevidljive misaone procese nego i naše vidljive fiziološke reakcije na ideje i događaje.

19

Page 11: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

N L P _ J O S t P H O ' l U N N U K & J O H N S L Y M O U R

Pojednostavljeno rečeno, j edno je predstavljeno drugim na fizičkoj razini. Tijelo i um čine nerazdvojno jedinstvo - ljudsko biće. „Lingvističko" upućuje na to da upravo jezik korist imo za sređivanje misli i ponašanja, kao i za komunikaciju s drugima, a „programira­nje" se odnosi na modele koji n a m stoje na raspolaganju prilikom organiziranja ideja i postupaka u svrhu ostvarivanja rezultata. NLP proučava s t rukturu subjektivnog ljudskog doživljaja: način na koji organiziramo ono što vidimo, čujemo i osjetimo, kao i to kako obrađujemo i filtriramo vanjski svijet kroz naša čula. Također pro­učava kako to oblikujemo u jeziku i kako postupamo, na svjesnoj i nesvjesnoj razini, da bismo ostvarili određene rezultate.

M A P E I F ILTERI

Kakav god, ustvari, bio vanjski svijet, mi korist imo čula da bismo ga proučavali i upoznali. Svijet predstavlja beskrajan niz mogućih čul­nih doživljaja, a mi smo u stanju spoznati samo jedan njegov manji dio. Taj dio koji smo u stanju spoznati po tom podliježe cenzuri našeg jedinstvenog iskustva, kulture, jezika, uvjerenja, sustava vrijednosti, interesa i pretpostavki. Svatko živi u svojoj jedinstvenoj stvarnosti , izgrađenoj na čulnim utiscima i individualnom životnom iskustvu te postupa prema svom shvaćanju svijeta. Svijet je toliko složen i bogat da smo pr inuđeni pojednostavnit i ga kako bismo ga uopće mogli shvatiti. To što č in imo sliči na crtanje mapa: upravo na taj način označavamo pojave u svijetu. Mape su se­lektivne: one is todobno izostavljaju i ujedinjuju informacije, a od ne­procjenjive su vrijednosti pri istraživanju određenog prostora. Koju ćete vrstu mapa stvoriti ovisi o tomu što opažate i kamo želite stići. Mapa nije područje koje je na njoj opisano. Mi obraćamo pozornos t na one aspekte svijeta koji nas zanimaju, a ignor i ramo ostale. Svi­jet je bogat i ne iscrpljujemo ga našim predstavama o njemu. Filteri koje stavljamo pr igodom percepcije određuju svijet u kojem živimo. Kažu da se Picassu obratio neki nepoznat čovjek, zapitavši ga zašto ne prikazuje predmete onakvima kakvi su u stvarnosti. Picasso je zbunjeno odgovorio: „Zaista ne razumijem na što mislite." Čovjek je po tom pokazao fotografiju svoje žene.

20

„Pogledajte", dome tnuo je, „moja žena, primjerice, ovako izgleda." Picasso ga je s nevjericom pogledao, rekavši: „Veoma je mala, zar ne? I plosnata?" U šetnji š u m o m doživljaji umjetnika, drvosječe i botaničara bit će veoma različiti: oni će opažati po tpuno različite stvari. Idemo li svi­jetom u potrazi za ljepotom, naći ćemo je. Tražimo li probleme, naći ćemo ih. Ili, kako stara arapska uzrečica kaže: „Sit i gladan različito gledaju na krišku kruha." Uska stajališta, interesi i percepcije osiromašuju svijet, pretvarajući ga u predvidljivo i dosadno mjesto. Taj isti svijet može biti bogat i uzbudljiv. Razlika leži upravo u filterima kroz koji ga shvaćamo, a ne u samom svijetu. Na raspolaganju imamo mnoštvo pr i rodnih , korisnih i neophodnih filtera. Jezik je jedan od njih. Predstavlja mapu naših misli i doživlja­ja, koja je j ednu stepenicu udaljena od zbiljskog svijeta. Razmisli­te na t renutak što za vas znači riječ ljepota. Nedvojbeno ćete imati sjećanja i doživljaje, unutarnje slike, zvuk i osjete koji daju značenje toj riječi. Isto tako, netko drugi imat će različita sjećanja i doživljaje te će o toj riječi razmišljati na posve drukčiji način. Tko je u pravu? Svi mi, u granicama vlastite stvarnosti . Iako se svijet ne iscrpljuje u iskustvu koje ga opisuje, ljudi se bore , a ponekad i umiru , vjerujući da je mapa područje.

Naše vjerovanje također predstavlja filter, pr imorava nas na odre­đeno ponašanje i zapažanje određene stvari na račun ostalih. NLP nudi jedan način razmišljanja o svijetu: i to je jedan filter. Da biste koristili NLP ne trebate mijenjati n i j e d n o svoje uvjerenje niti sustav vrijednosti, nego samo trebate biti znatiželjni i voljni eksperimenti­rati. Svakim izvođenjem uopćenih zaključaka o ljudima ogriješite se o nekog jer je svatko od nas jedinstven. Stoga NLP ne teži biti obje­ktivna istina. To je model , a modeli se stvaraju da bi bili korisni. Neki od ishodišnih stavova NLP-a mogu biti veoma korisni. Ponašajte se kao da su istiniti i obratite pozornost na promjene koje će uslijediti. Mijenjanjem filtera, mijenjate svoj svijet.

Neke od temeljnih filtera nazivamo okvirima ponašanja, a predsta­vljaju način na koji možete razmišljati o vlastitim postupcima. Prvi

21

Page 12: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

je okvir prije orijentacija na rezultat nego na problem. To zapravo znači definiranje onoga što vi i ljudi oko vas želite, utvrđivanje kojim izvo­rima raspolažete i kako ih možete iskoristiti u ostvarivanju zacrtanih ciljeva. Orijentacija na problem najčešće se označava kao okvir krivi­ce i podrazumijeva detaljnu raščlambu onoga što nije u redu posta­vljanjem pitanja poput ovih: „Zašto imam ovaj problem? Kako me on ograničava? Tko je kriv za to?" Ovakva vrsta pitanja najčešće n ikamo ne vodi. Postavljajući si takva pitanja, osjećat ćete se gore nego prije i nećete pridonijeti rješavanju problema.

Drugi okvir pretpostavlja postavljanje pitanja kako, a ne pitanja zašto. Kako pitanja pomoći će vam razumjeti s trukturu problema. Zašto pi­tanja pronalaze opravdanja i razloge ne mijenjajući ništa. Treći okvir odnosi se na povratnu informaciju, odnosno neuspjeh. Ne postoji neuspjeh, nego samo rezultati. On i mogu biti iskorišteni kao povratne informacije, korisni ispravci i izvrsna prigoda da se nauči nešto što prije niste primjećivali. Neuspjeh je samo riječ koja opisuje neželjeni rezultat. On se može iskoristiti da preusmjerite svoje napo­re. Povratna informacija ima u vidu konac puta, a neuspjeh je slijepa ulica. Radi se o dvije slične riječi, ah one označuju dva posve suprotna načina razmišljanja. Četvrti okvir predstavlja mogućnost prije nego nužnost. I tu se radi o promjeni žarišta. Razmatrajte ono što možete učiniti i koji izbor imate radije nego ograničenja u određenoj situaciji. Prepreke su često manje strašne nego što izgledaju. Na kraju, NLP zastupa načelo znatiželje i očaranosti prije nego nače­lo stvaranja pretpostavki. Iako je ova ideja veoma jednostavna, njezin je značaj izniman. Djeca uče nevjerojatnom brzinom, i to zato što su znatiželjna. Ona ne znaju i znaju da ne znaju, stoga i ne brinu hoće li ispasti glupa pitaju li nešto. Osim toga, nekad davno svi su „znali" da se Zemlja okreće oko Sunca, da nešto teže od zraka ne može letjeti i da je fizički nemoguće pretrčati jednu milju za manje od četiri minute. Promjena je jedina konstanta.

Druga korisna ideja jest: svi raspolažu, ih su u stanju stvoriti, unutarnje pretpostavke potrebne za ostvarivanje ciljeva. Vaša vjerojatnost uspje­ha veća je ponašate li se kao da je to istina nego ako u to ne vjerujete.

22

U Č E N J E , Z A B O R A V L J A N J E I P O N O V N O U Č E N J E

Iako na svjesnoj razini m o ž e m o primit i manji broj informacija iz okoline, na nesvjesnoj razini zapažamo i reagiramo na veći broj njih. Naša je svijest veoma ograničena i izgleda da je u stanju i s todobno pratiti najviše sedam varijabli ili informacija. Ovu je ideju 1956. ukratko prikazao američki psiholog George Miller u članku „Magični broj sedam, plus ili minus dva". Te informacije ne moraju biti određene veličine, nego mogu biti bilo što, počevši od vožnje automobila pa do gledanja u retrovizor. Mi uč imo tako što svjesno ovladavamo pojedinačnim postupcima koje povezujemo u sve veće skupine, pri čemu oni postaju uobičajeni i nesvjesni. Stvara­mo navike kako b ismo bili s lobodni zapažati ostale stvari. Dakle, naša je svijest ograničena na sedam informacija, dvije manje ili više, bilo da dolaze iz unutarnjeg svijeta naših misli ili iz vanjskog svijeta. Za razliku od svijesti, naše je nesvjesno nositelj svih životnih procesa u našemu tijelu, svega što smo naučili i doživjeli u prošlosti i onoga što je naša svijest propusti la zapaziti u tom trenutku. Naše nesvjesno m n o g o je mudri je od svijesti. Stoga je očito besmislena ideja d a j e naša svijest, koja obrađuje oko sedam informacija is todo­bno , u stanju pojmit i taj beskrajno složen svijet. Srž ove teorije učenja je spoznaja svjesnog i nesvjesnog. Prema NLP-u, nečega smo svjesni kada je to dio naše svijesti u sadašnjem trenu­tku, kao što je to upravo sada ova rečenica. No, ono što u sadašnjem trenutku nije dio svijesti, pr ipada nesvjesnom. Zvukovi koje čujete iz pozadine najvjerojatnije su bili dio vašeg nesvjesnog dok niste proči­tali ovu rečenicu. Sjećanje na t renutak kad ste prvi put vidjeli snijeg sasvim sigurno nije dio vaše svijesti. Ako ste ikada učili dijete voziti bicikl, posve vam je jasno da nesvjesno vladate t om vještinom. A sam proces pretvaranja vašeg posljednjeg ručka u kosu ili nokte na no ­žn im prs t ima najvjerojatnije će zauvijek ostati dio vašeg nesvjesnog. U našoj je kulturi rašireno uvjerenje da najveći dio onoga što čini­mo č in imo svjesno. Ipak, najveći dio onoga što činimo, i to onoga u čemu smo najbolji, č inimo nesvjesno.

Prema t radic ionalnom shvaćanju, neka se vještina usvaja kroz četiri faze. Prva je faza nesvjesno neznanje. Ne samo da ne znate kako se

23

Page 13: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

neš to rad i , nego ne znate da ne znate . Pr imjerice, ako n ikada niste vozili au tomobi l , n e m a t e n ikakvu p r e d o d ž b u kako to izgleda. Za to počinje te učiti . Veoma brzo otkrivaju se sva vaša ogran i ­čenja. Imal i ste nekol iko satova vožnje, i svjesno pra t i te sve in­s t r u m e n t e , upravljate upravl jačem, mijenjate b rz ine mjenjačem i p r o m a t r a t e ulice. To zahti jeva svu vašu p o z o r n o s t jer još uvijek niste vješti u vožnji, stoga i vozite s p o r e d n i m ul icama. To je faza svjesnog neznanja kada škripi te mjenjačem, nes igu rno upravljate upravl jačem i kada vas biciklisti izbjegavaju. Iako je ova faza neu­godna , posebice za biciklista, to je faza u kojoj se najviše nauči . O n a vodi u fazu svjesnog znanja. Vi sada znate voziti au tomobi l , no to zahti jeva vašu p o t p u n u koncent rac i ju . Naučil i ste kako, ali niste u p o t p u n o s t i ovladali t im umi jećem.

Na k o n c u , svrha u loženog t r uda je nesvjesno znanje . Svi s m u ­kom naučen i po jed inačn i pos tupc i slili su se u j edan au toma t i -zirani obrazac ponašanja . Tek tada može t e slušati rad io , uživati u l i jepom krajoliku i razgovarat i t i jekom vožnje. Vaša je svijest postavi la cilj i p repus t i la vašem nesvjesnom njegovo ostvarenje: na taj se način s tvorio p ros to r da obra t i te svoju p o z o r n o s t i na d ruge stvari . Ako dovol jno d u g o neš to uvježbavate, doseći ćete če tvr tu raz inu i s tvori t i navike. U tom t r enu tku vještina postaje dio vaše podsvi je­sti. No, navike m o ž d a nisu baš najkorisnije za obavljanje zadata­ka. M ož da smo upravo zbog tih naših filtera izostavili neke važne informaci je en route, prepust ivši ih našoj nesvjesnoj sposobnos t i . Zamis l i te , pr imjer ice , da os rednje igrate tenis i da želite pos ta t i bolji igrač. Vaš će t r ene r najprije p roma t r a t i kako igrate, a p o t o m poče t i mijenjati po j ed inačne pos tupke , kao što je vaš rad nogu , nač in držanja reketa ili z amah . Drukči je rečeno, uzet će ono što je bio vaš usvojeni obrazac ponašanja - rec imo forhend udarac

- rastavit i ga na sastavne dijelove i p o n o v n o sastaviti kako biste bili bolji u napadu . Vraća vas k roz faze učenja do svjesne n e k o m -petenci je i vi mora t e zaboravi t i sve n a u č e n o prije nego što p o n o ­vno nauči te . Jedini razlog t o m u je u s tvaranju nove m o g u ć n o s t i - uspješnijeg obrasca.

2 4

P R V O P O G L A V L J E STO JE N E U R 0 LI N G VI ST I C KO P R O G R A M I R A N J E ?

Isto se događa pril ikom usvajanja NLP-a. Mi već raspolažemo umije­ćem komunikacije i učenja. NLP nudi redeiiniranje naučenih vješti­na, veći izbor i veću fleksibilnost u korištenju tih vještina.

Četiri faze učenja: 1. Nesvjesno neznanje 2. Svjesno neznanje 3. Svjesno znanje 4. Nesvjesno znanje Zaboravljanje je od četvrte do druge faze. Ponovno učenje s više izbora je od druge do četvrte faze.

Različite obrasce učenja obradit ćemo kasnije u knjizi.

T R O M I N U T N O P R E D A V A N J E

Trominutno predavanje o NLP-u izgledalo bi ovako. Predavač bi ušao i rekao: „Dame i gospodo, da biste postali uspješni u životu tre­bate zapamtit i samo tri stvari. Kao prvo, mora te znati što želite i imati jasan cilj u svakoj situaciji. Kao drugo, budi te uvijek pripravni i otvorite svoja čula kako biste pratili što ostvarujete.

Kao treće, fleksibilno mijenjajte ono što radite dok ne dobijete ono

što želite."

Potom bi napisao na ploči:

Rezultat

Oštrina zapažanja Fleksibilnost i izišao. Kraj predavanja.

Na p rvom je mjestu umijeće postavljanja ciljeva. Ako ne znate kamo idete, teže ćete t amo stići.

25

Page 14: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

Važan dio NLP-a čini izoštravanje čula: na što usmjeri t i pozor ­nost te kako izmijeniti i uvećati filtere tako da zapazite stvari koje prije n is te zamjećivali. To je t r e n u t n a ču lna svjesnost. Kada ra­zmišljate, o d n o s n o komun ic i r a t e sami sa sobom, to p o d r a z u m i ­jeva povišenu svijest o vlas t i t im u n u t a r n j i m s l ikama, zvukov ima i os je t ima. Da biste zapazili vode li vas vaši pos tupc i žel jenom cilju, p o t r e b n a vam je oš t r ina i senzibi lnost . Ako o n o što radi te ne daje rezul ta te , učini te neš to d rugo , bilo što d rugo . Po t r ebno je da čujete, vidite i osjetite što se događa i da vam na raspolaganju stoje različiti pos tupc i . Cilj NLP-a je povećanje broja pos tupaka koji vam stoje na r a spo­laganju. Ako neš to obavljate s a m o na j edan način , v i uopće n e ­ma te izbor. Ponekad ćete uspjeti , a p o n e k a d nećete. Stoga ćete se uvijek naći u s i tuaci jama koj ima niste dorasl i . Al ternat iva će vas odvesti u dvojbu. Izbor pod razumi j eva raspolaganje s b a r e m tri m o g u ć n o s t i . U bilo kojoj situaciji, onaj koji ima na raspolaganju najveći broj pos tupaka na izbor i najveću fleksibilnost u p o n a š a ­nju, u p o t p u n o s t i će vladati s i tuaci jom.

Ako uvijek postupate onako kako ste uvijek postupali, uvijek ćete dobi­vati ono što ste dobivali. Ako vaši postupci ne donose rezultate, učinite nešto drugo.

Sto je vaš izbor veći, veće su i šanse da ćete uspjeti. Način na koji funkcioniraju te vještine možete usporedit i sa situa­cijom kada iznajmite čamac da biste istražili vodeno prostranstvo. Odlučujete kamo želite ići: vaš cilj. Usporedite tako dobivene rezul­tate sa zacrtanim ciljem, i ako ste skrenuli s puta, mijenjate pravac. Ovo ponavljate dok ne stignete na odredište.

Tada postavite novi cilj. Možete mijenjati cilj, uživati u putovanju i uzgred nešto naučiti. Vaša će putanja vjerojatno biti krivudava. Ri­jetko ćete se susresti s posve jasnim, pravim pu tem koji vodi ka že­ljenom cilju.

26

C ILJEV I

- Mol im te, bi li mi htio pokazati kako da odem odavde? - Sve ovisi kamo želiš otići - reče Mačak. - Svejedno mi je kamo ću otići - reče Alisa. - O n d a je svejedno kojim ćeš pu tem krenut i - reče Mačak.

Lewis Carroll: Alisa u zemlji čudesa

Započn imo s ishodišt ima ili ciljevima.Što ste točniji i sigurniji u de­finiranju svojih želja, te što je vaš mozak spremniji tragati i zapažati mogućnost i , veća je vjerojatnost dobivanja onoga što želite. Mogu­ćnosti postoje samo kada ih p repoznamo kao mogućnost i . Da biste živjeli onako kako želite, po t rebno je znati što želite. Biti uspješan u životu znači ostvarivati rezultate koje ste sami izabrali. Izbor je prvi korak. No, ako vi ne želite, naći će se netko drugi koji će izabrati za vas. Kako ćete znati što želite? Smislite. Postoje neka pravila kojih se treba pridržavati da biste imali najviše izgleda za uspjeh. Rečeno jezikom NLP-a, izaberite oblikovan cilj, odnosno cilj oblikovan u skladu sa sljedećim mjerilima: prvo, m o r a biti oblikovan po tv rdnom rečeni­com. Jednostavnije je kretati se prema o n o m što želite nego udalja­vati se od onoga što ne želite. No, ne možete ići prema nečemu ako ne znate što je to. Za primjer, zamislite na t renutak klokana. Razmišljate li o klokanu? Dobro. Sada čitajte ovu stranicu do kraja i ne razmišljajte o klokanu. Ne pomišljajte na klokana nekoliko minuta . Da možda ne razmišljate o klokanu? Sada razmišljajte o t o m u što ćete raditi sutra. Da biste se otarasili tog dosadnog klokana, morate razmišljati o ne­čem d rugom, ali u po tv rdnom obliku. Ova je igra ukazala na to da mozak može shvatiti niječno samo ako ga preobrazi u potvrdno. Kako biste nešto izbjegli, morate znati što izbjegavate i obratiti pozornost na to. Morate razmišljati o tomu da biste znali o čemu to ne trebate razmišljati, baš kao što morate gledati

27

Page 15: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

u nešto kako na to ne biste naletjeli. Č e m u se god opirete, opstaje. Zbog toga je teško prestati pušiti - neprestano mislite o pušenju da biste prestali. Drugo, morate aktivno sudjelovati, cilj mora biti r azumno postavljen u okviru vaših mogućnost i . Ciljevi čije ostvarenje prvenstveno ovisi o d rug im ljudima nisu dobro postavljeni. Ako drugi ne pos tupe ona­ko kako ste zamislili, dospjet ćete u slijepu ulicu. Radije se usredo­točite na ono što vi mora te učiniti da biste elicitirali željene reakcije. Tako, primjerice, umjesto da čekate da se netko sprijatelji s vama, razmislite o tomu što vi možete učiniti da biste postali prijatelji. O svome cilju razmišljajte što detaljnije. Što ćete vidjeti, čuti osjeti­ti? Zamislite ga i opišite p o m o ć u pitanja: „Tko?" „Što?" „Kada?" i „Kako?" Što je potpunija vaša ideja o o n o m e što želite, mozak će to češće obrađivati i primjećivati prigode da to ostvari. U kojoj situaciji to želite? Postoje li situacije u kojima to ne želite? Kako ćete znati da ste ostvarili cilj? Koji će čulni dokazi potvrdit i da ste ga ostvarili? Što ćete vidjeti, čuti i osjetiti kada ga ostvarite? Neki su ciljevi vremenski toliko neograničeni da bi za njihovo post ignuće bilo po t rebno nekoliko života. Možda ćete poželjeti odredit i vremen­sku granicu do kada nešto želite postići.

Imate li izvore da biste se okrenuli i izdržali do kraja? Što vam je potrebno? Raspolažete li već time? Ako ne raspolažete, kako ćete do toga doći? Ovo treba dobro proučiti. Ovi izvori mogu biti unutar­nje (određene vještine ili pozitivna raspoloženja) ili vanjske prirode. Zaključite li da su vam potrebni doda tn i izvori, možda ćete morat i postaviti p o m o ć n e ciljeve da biste došli do njih. Cilj mora biti odgovarajuće veličine. Ako je prevelik, po t rebno je podijeliti ga na nekoliko manjih, lakše ostvarivih ciljeva. Primjerice, kao cilj možete postaviti da budete vrhunski tenisač. To bjelodano nećete moći ostvariti do sljedeće nedjelje jer se radi o suviše neodre­đ e n o m i dugoročnom cilju. Trebate ga razložiti na manje dijelove, stoga se zapitajte: „Što me sprječava u njegovom ostvarenju?" O v o će pitanje ukazati na neke očigledne probleme: na primjer, nemate dobar teniski reket, a mora t e uzeti i satove p o d u k e kod vr­hunskog profesionalnog igrača. Preobrazi te te p robleme u ciljeve,

28

pitajući se: „Što mi je potrebno?" Trebam kupiti reket i naći trenera. Jednostavno rečeno, problem je zapravo obrnuto postavljeno rješenje. Možda ćete proći kroz ovaj proces nekol iko puta dok od velikog cilja dođe te do ostvarljivog prvog koraka r a z u m n e veličine. Čak i najveća putovanja počinju p rv im ko rakom (naravno, u pravom smjeru) . Ipak, cilj može izgledati p r ema len im i n iš tavnim da bi m o g a o m o ­tivirati. Primjerice, m o g a o bih se prihvatit i spremanja sobe, neva­žnog i neuzbudlj ivog zadatka. Kako bih u to un io nešto energije, po t r ebno je povezati ga s većim, važnij im zada tkom koji me m o ­tivira. Stoga se p i tam: „Što ću dobit i ako ovo uč in im?" U ovom se slučaju pospremanje sobe može protumači t i kao neizbježni korak u stvaranju radnog prostora za nešto p u n o zanimljivije. Kada tako po ­vezem stvari, nevažnom zadatku prilazim s energijom koju crp im iz velikog zadatka. Zadnji okvir koji zaokružuje temat iku izbora ciljeva je ekologija. Nitko nije izoliran: svi smo mi dijelovi većih sustava, obitelji, posla, prijateljskih veza i druš tva uopće. Treba razmotr i t i koje će poslje­dice imati ostvarenje vašeg cilja u kontekstu tih širih odnosa . Hoće li doći do neželjenih pojava? Čega se mora t e odreći , a što poduze t i da biste ga postigli? Želite, primjerice, više radit i h o n o r a r n o . To će vam oduzet i više v remena pa ćete imati manje v remena za obitelj. Dobijete li izvrsno plaćen h o n o r a r n i posao, on vas može toliko optereti t i da ga nećete moći dob ro obavljati. Pot rudi te se da cilj bude srazmjeran vašom cje lokupnom osobnošću . Dakle , ne radi se o postizanju nekih cilje­va na račun drugih . Najbolji rezultati pos t ižu se pregovaranjem i suradnjom radi ostvarivanja zajedničkih ciljeva, kada svi dobivaju. U tom se slučaju automatski radi o ekološkom pris tupu. Razmišljajući na ovakav način, m o ž d a ćete preispitati svoje ciljeve, ili ih promijeni t i tako da imaju istu svrhu, ali bez neželjenih pojava. Klasičan pr imjer neekološkog cilja je kralj Mida , koji je h t io da se sve što do t akne pretvori u zlato. Ubrzo je otkr io da je to i zn imna odgovornost .

2 9

Page 16: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

Z A K L J U Č A K

Navedeno možete zapamtiti po mnemotehničkoj skraćenici PSODIVE, sastavljenoj od početnih slova naziva svakog koraka.

Pozitivno Razmišljajte o o n o m e što želite, a ne o o n o m e što ne želite. Zapitajte se: „Što bih želio imati? Što zapravo želim?"

Samostalno Razmislite što je u vašoj moći činjenja. Zapitajte se: „Što ću činiti kako bih ostvario cilj?" „Kako ću započeti i izdržati do kraja?"

Određeno Zamislite svoj cilj što konkretnije. Pitajte se: „Točno tko, gdje, kada, što i kako?"

30

Dokazi Razmislite o dokazima čulne prirode na temelju kojih ćete znati da ste dobili ono što ste htjeli. Zapitajte se: „Što ću vidjeti, čuti, osjetiti kada to ostvarim?" „Kako ću znati da sam to ostvario?"

Izvori Raspolažete li odgovarajućim izvorima i izborima kako biste stigli do cilja?

Zapitajte se: „Što mi je potrebno za ostvarenje cilja?"

Veličina

Je li vaš cilj odgovarajuće veličine? Ako je prevelik, zapitajte se: „Što me sprječava u njegovom ostvarenju?" i razložite ga na manje dijelove. Neka budu dovoljno jasni i ostvarljivi. Ako je cilj premalen da bi vas mogao motivirati, zapitajte se: „Ako ovo ostvarim, što ću dobiti?" Ne odustajte sve dok ga ne povezete s ciljem koji je dovoljno velik da vas motivira. Ekološki okvir Razmislite o posljedicama po vaš život i međuljudske odnose ako dođe do ostvarenja cilja. Zapitajte se: „Na koga će također ostaviti posljedice?" „Što će se dogoditi ako to ostvarim?" „Kada bih ga mogao o d m a h ostvariti, da li bih to htio?" Obratite pozornost na svoje sumnje: „Da, al i . . ." Kakve obzire moramo imati zbog tih sumnji? Kako možete promijeniti svoje ciljeve uzevši ih u obzir? Sada ponovite cijeli postupak s tim izmijenjenim ciljem kako biste provjerili je li i dalje dobro postavljen.

Na kraju dolazi akcija. Na vama je da napravite prvi korak.

31

Page 17: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

Putovanje dugo tisuću milja počinje prv im korakom. Ako je cilj dobro postavljen, onda je ostvariv, poticajan i teže mu je odoljeti.

S A D A Š N J E S T A N J E I Ž E L J E N O S T A N J E

Na promjene u poslovanju, o sobnom razvoju ili obrazovanju može se gledati kao na put iz sadašnjeg u željeno stanje. Problem predsta­vlja ono što čini razliku između ta dva stanja. Postavljajući cilj koji želite ostvariti u budućnost i , stvorili ste problem u sadašnjosti, i obr­nuto, svaki problem u sadašnjosti može biti postavljen kao cilj. Vaše ponašanje, razmišljanje i osjet u sadašnjem trenutku razlikovat će se od onih u željenom stanju. Da biste prešli iz jednog stanja u drugo, potrebni su vam izvori.

Energija za taj put dolazi iz motivacije. Željeno stanje mora biti nešto što zaista želimo, ili jasno povezano s on im što zaista želimo. Tako­đer, m o r a m o se u potpunost i posvetiti cilju: postojanje sumnji če­sto ukazuje na to da ekološki okvir nije u potpunost i uzet u obzir. Ukratko, m o r a m o željeti prijeći taj put i vjerovati da je cilj dostižan i vrijedan truda.

32

Sredstva kojim se cilj postiže su vještine, tehnike i izvorišna stanja uma. Tu spadaju još i fiziologija, prehrana, snaga i izdržljivost. NLP vještine predstavljaju bogate izvore za svladavanje prepreka i svih vr­sta otpora i smetnji.

K O M U N I K A C I J A

Komunikacija je višeznačna riječ koja podrazumijeva svako općenje s d rug ima: neobvezni razgovor, uvjeravanje, podučavanje i prego­varanje. Što znači riječ „komunikacija"? Komunikacija je zapravo krug ili petlja koja podrazumijeva barem dvoje ljudi. Ne možete komunici­rati s figuricom od voska: to ne bi imali smisla jer ne biste dobivali odgovor. Kada komunicirate s d rugom osobom dobivate odgovor i reagirate u skladu sa svojim mislima i osjećajima. Vaše t renutačno raspoloženje uzrokovano je vašim unutarnj im reakcijama na ono što vidite i čujete. Samo ako obratite pozornost na drugu osobu, dobit ćete p redodžbu o tomu što po tom trebate reći ili učiniti. Vaš sugo­vornik na isti način reagira na vaše ponašanje.

Začarani krugovi

33

Page 18: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

Vi komunicirate riječima, tonom glasa i svojim tijelom: držanjem, gestama, izrazima lica. Komunikaciju ne možete izbjeći. Neke poru­ke prenosite čak i kada ništa ne kažete i kada mirujete. Prema tomu, komunikacija podrazumijeva poruku koja se prenosi od jedne do druge osobe. Kako znate da je poruka koju šaljete istovjetna onoj koju onaj drugi pr ima? Vjerojatno vam se dogodilo da ste bili zapa­njeni kako je bila pro tumačena neka vaša bezazlena opaska. Kako možete biti sigurni da j e onaj drugi shvatio vašu poruku onako kako ste vi to željeli?

Na tečajevima NLP-a postoji jedna zanimljiva vježba: izaberete jednu jednostavnu rečenicu (primjerice: „Danas je lijep dan") i tri osnovne emotivne poruke koje želite iskazati tom rečenicom. Možete je izgo­voriti sretno, prijeteći ili sarkastično. Izrecite tu rečenicu na tri nači­na nekom drugom, ne objašnjavajući koje tri poruke želite prenijeti. Potom pitajte sugovornika neka vam kaže koje je poruke razumio iz vaših rečenica. Ponekad se poruka koju ste namjeravali prenijeti poklapa s on im što je on primio. Najčešće, pak, ne. Potom možete proučiti što je po t rebno promijeniti u glasu i govoru tijela da biste bili sigurni da je dobivena poruka istovjetna poslanoj. Komunikacija je mnogo više od izgovorenih riječi. Riječi predstavlja­ju samo mali dio izražajnih sposobnost i ljudskog bića. Istraživanja pokazuju da je p r igodom prezentacije pred skupinom ljudi pede­set pet posto utiska određeno govorom tijela - držanjem, gestama, m i m i k o m - trideset osam posto intonacijom, a samo sedam posto sadržajem prezentacije. (Mehrabian i Ferris, „Zaključci o stavovima pri neverbalnoj komunikaciji u dva kanala", Časopis za psihološko savjetovanje, br. 31, 1967., str. 248-252).

Ti će se odnosi razlikovati od situacije do situacije, ali je posve ja­sno da govor tijela i intonacija m n o g o pr idonose utisku i značenju onog što govorimo. Bitno je kako nešto kažemo, a ne o čemu se radi. Margaret Thatcher uložila je popri l ično vremena i t ruda u mijenja­nju intonacije. Intonacija i govor tijela određuju jesu li riječi „Dobar dan" običan pozdrav, prijetnja, omalovažavanje ili srdačan pozdrav. Glumci ne rade na riječima, oni vježbaju intonaciju i govor tijela. Svaki glumac mora biti u stanju prenijeti najmanje desetak različitih

34

nijansi značenja pomoću riječi „Ne". Svi mi p renos imo mnoštvo ni­jansi značenja u svakodnevnoj komunikaciji i najvjerojatnije i sami izgovaramo „Ne" na desetak različitih načina, samo što to rad imo nesvjesno. Ako su riječi sadržaj poruke, onda su držanje, geste, izrazi lica i into­nacija kontekst u koji je poruka uklopljena, a zajedno prenose zna­čenje komunikacije.

Dakle, ne postoji jamstvo da je sugovornik razumio značenje poruke koju pokušavamo prenijeti. Odgovor ovisi o cilju, oštrini, zapažanju i fleksibilnosti. Odredil i smo cilj komunikacije. Opažamo reakcije koje smo elicitirali i mijenjamo ono što rad imo ili govorimo dok ne dobijemo odgovarajuću reakciju. Kako biste bili uspješni u komunikaciji , slijedite načelo:

Značenje komunikacije nalazi se u dobivenom odgovoru.

Mi svakodnevno koris t imo komunikacijske vještine kako bismo utjecali na ljude: svaka terapija.upravljanje i obrazovanje podrazu-

35

Page 19: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

mijevaju manipulat ivne i komunikacijske vještine. Tu, pak, dolazi do paradoksa jer se događa da se korisne vještine kritiziraju i obilje­žavaju kao manipulacija unatoč tomu što nitko ne uči vještine koje nisu korisne. Pojam manipulacija nosi negativno značenje, podrazu­mijevajući da netko na neko način nameće d r u g o m nešto suprotno njegovim interesima.

To, pak, posve izvjesno ne vrijedi za NLP: on ima mudros t , izbor i ekologiju ugrađene na jednoj dubljoj razini. NLP karakterizira spo­sobnost reagiranja na odgovarajući način, pri čemu se razumije i shvaća model svijeta drugih . Komunikacija je petlja: ono što činite utječe na druge ljude, a ono što oni čine utječe na vas, i ne može biti drukčije. Vi možete preuzeti odgovornost za svoju ulogu u petlji.Vi već utječete na druge: jedini izbor koji imate jest u tomu želite li biti svjesni učinaka koje stvarate ili ne želite. Jedino je pitanje, dakle, m o ­žete li utjecati integritetom svoje osobnosti . Je li utjecaj koji stvarate u skladu s vašim sustavom vrijednosti? NLP tehnike zaista su neu­tralne. Kako se koriste i u koju svrhu slično je vožnji automobila: sve ovisi o vještini i namjeri vozača.

U Z V R A T

Kako ulazite u komunikacijski krug? Kako ćete uspjeti poštovati i cijeniti modele drugih ljudi, a pr i tom zadržati vlastiti integritet? Uz­vrat ili empatija neophodn i su za uspostavljanje ozračja povjerenja, pouzdanja i razumijevanja, koje će omogućit i s lobodne reakcije u obrazovanju, terapiji, savjetovanju, poslovanju, prodaji i obuci. Što trebate učiniti kako biste ostvarili uzvrat s ljudima, kako možete stvoriti odnos povjerenja i suradnje te kako možete usavršiti i razviti tu pr i rodnu vještinu?

Kako bismo dobili praktičan, a ne teorijski odgovor, pitanje mora­mo postaviti obrnuto. Kako znamo da je dvoje ljudi ostvarilo uzvrat? Osvrnete li se u restoranu, uredu ili nekom d rugom mjestu gdje se ljudi susreću i razgovaraju, kako ćete znati tko je ostvario uzvrat, a tko nije?

Kad dvoje ljudi ostvari uzvrat, njihova komunikacija kao da teče: nji­hova tijela, kao i njihove riječi, uklapaju se j edno s drugim. O n o što

16

kažemo može stvoriti ili uništiti uzvrat, no na to otpada samo sedam posto komunikacije. Govor tijela i intonacija p u n o su važniji. Možda ste primijetili da ljudi koji su postigli uzvrat teže odražavanju i pr i -lagođavaju se j edno d rugome u držanju, gestama i pogledima. Poput plesa kada jedan par tner reagira na pokrete drugog, međusobno se podražavajući. Oni sudjeluju u igri uzajamnog reagiranja. Govor nji­hovih tijela je komplementaran . Jeste li ikada uživali u razgovoru s nek im i primijetili da su vaša ti­jela poprimila isto držanje? Što je veći uzvrat, veće je i usklađivanje. Izgleda da je ova vještina urođena, jer se i novorođenčad pomiče u r i tmu okolnih glasova. Kada ljudi ne ostvare uzvrat, to odražavaju njihova tijela: ma što govorili, njihova tijela neće biti usuglašena. Oni ne plešu, i to je vidljivo na prvi pogled. Uspješni ljudi ostvaruju uzvrat, a uzvrat dovodi do povjerenja. Uz­vrat možete ostvariti s kim god želite ako svjesno usavršavate pr i­rodne vještine koje svakodnevno koristite. Usklađivanjem i ogleda-njem govora tijela i intonacije možete veoma brzo ostvariti uzvrat s bilo kim. Usuglašavanje kontakta očima, posve jasno, vještina je postizanja uzvrata, i jedina je koja se uči u engleskoj kulturi, koja je izgradila stroge zabrane kada je u pitanju svjesno opažanje i reagira­nje na govor tijela. Kako biste ostvari l i uzvrat , zaplešite sa svojim s u g o v o r n i k o m tako što ćete pažljivo i s d u ž n i m poš tovanjem uskladit i govor tijela. To izgrađuje mos t i zmeđu vas i njegovog mode la svijeta. Usklađiva­nje nije isto što i oponašanje : zamje tno , n e p r i r o d n o i slijepo o p o ­našanje pokre t a d r u g e osobe ob ično se smat ra uvredlj ivim. M o ­žete uskladi t i pokre t ruke m a l i m p o k r e t i m a svoje pest i , a pokre te tijela p o k r e t i m a svoje glave. To n a z i v a m o k r i žan im ogledanjem. Možete uskladit i raspodjelu tež ine i o s n o v n o držanje . Kada ljudi sliče j edn i d r u g i m a , on i se j edn i d r u g i m a i sviđaju. Usuglašava­nje disanja b i tno je sredstvo za ostvar ivanje uzvrata . Možda ste primijeti l i da dvoje ljudi diše usug lašeno kada su ostvaril i d u b o k uzvrat .

To su o snovn i e lement i uzvrata . No , nemoj t e n a m slijepo vjerova­ti. Opažaj te što se događa kada ogledate d ruge , a što kada presta-

Page 20: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

nete. Gledajte što čine ljudi koji su uspostavili uzvrat. Postanite svjesni onoga što činite spontano kako biste to mogli usavršiti i birati trenutak kada ćete ga koristiti. Posebice obratite pozornost što se događa kada niste usuglašeni. Neki savjetnici i terapeuti ogledaju i usklađuju se nesvjesno i gotovo kompul-zivno. Neusklađenost također predstavlja korisnu vještinu. Najelegan­tniji način da završite razgovor jest da prekinete s plesom. No to nije moguće ako uopće niste plesali. Naravno, krajnji vid neusklađenosti je okretanje leđa. Drugi način uspostavljanja uzvrata je usuglašavanje glasa. Možete usu­glašavati intonaciju, brzinu, jačinu i ritam govora. Kao kada se pridru­žujete nečijem pjevanju: umiješate se i uskladite. Usuglašavanje glasa možete upotrijebiti u telefonskom razgovoru kako biste ostvarili uzvrat. Opet, usklađenost možete narušiti mijenjajući brzinu i intonaciju kako biste prekinuli razgovor. To je također korisna vještina. Ponekad je teško spontano završiti telefonski razgovor. Samo dvije stvari mogu ograničiti vašu sposobnost uspostavljanja uz­vrata: stupanj vaše sposobnosti uočavanja držanja ljudi oko vas, njiho­vih gesta i govornih obrazaca, i vještina da to usuglasite u jednom plesu uzvrata. Taj će odnos skladno poigravati između vašeg integriteta, onog što ste sposobni učiniti i u što nesumnjivo vjerujete, kao i činjenice koli­ko ste daleko spremni ići u izgrađivanju mosta koji vas vodi do drugog čovjeka i njegovog modela svijeta.

Obratite pozornost na to kako se osjećate kada se uskladite s nekim: m o ­žda se osjećate neugodno kada su u pitanju neki ljudi. Sigurno postoje neki obrasci ponašanja koje nećete htjeti neposredno ogledati. Nećete oponašati disanje koje je puno brže od vašeg spontanog disanja, niti ćete oponašati disanje asmatičara. To možete izraziti malim pokretima ruku. Nečije vrpoljenje možete profinjeno ogledati njišući tijelo. Ponekad se ukrižanim ogledanjem naziva korištenje nekog sličnog ponašanja radije nego neposredno ogledanje. Ako ste spremni svjesno koristiti ove vješti­ne, uzvrat možete ostvariti kad god to želite. Druga osoba ne mora vam se sviđati kako biste s njom ostvarili uzvrat: jednostavno, izgradite most kako biste je mogli bolje razumjeti. Stvaranje uzvrata je izbor i ne možete znati je li korisno i kakve rezultate daje ako ga ne iskusite.

38

Dakle, uzvrat predstavlja cjelokupni kontekst koji zaokružuje verbal­nu poruku . Ako značenje komunikacije leži u odgovoru koji eliciti-ramo, onda je uzvrat jedna od tih vještina.

I S K O R A K I N A V O Đ E N J E

Uzvrat vam omogućuje da izgradite most prema nekom drugom: po ­stoji, dakle, određeni stupanj razumijevanja i kontakta. Kada ste to ostvarili, možete započeti mijenjati svoje ponašanje, i drugi će najvje­rojatnije poći za vama. Možete ih odvesti u drugom pravcu. Najbolji nastavnici su oni koji uspostave uzvrat i uđu u svijet svog učenika, omogućavajući tako učeniku lakše razumijevanje predmeta ili umi­jeća. Oni se s njim dobro slažu, a dobar međusobni odnos olakšava zadatak. U NLP terminologiji ovo nazivamo iskorakom i navođenjem. Iskorak je premošćivanje uz pomoć uzvrata i poštovanja. Navođenje je teško ostvarivo ako ne postoji uzvrat. Nikoga ne možete prevesti preko mosta ako ga najprije ne izgradite. Kada sam svom prijatelju rekao da pišem knjigu o neurolingvističkom programiranju, nisam iskoračio, stoga ga nisam mogao ni navesti na objašnjenje o čemu se zapravo radi. Isto se ponašati i očekivati od drugih ljudi razumijevanje i iskorači-vanje p rema vama samo je jedna mogućnost . Ponekad će polučiti rezultate, a ponekad neće. Ukoliko se ponašate uvijek na isti način, dobivat ćete različite rezultate, a neki od njih neće biti poželjni. Ako ste, pak, sp remni mijenjati svoje ponašanje u skladu s ciljem, na boljem ste putu .

Iskoračujte sve vrijeme kako biste se uklopili u različite društvene situacije: tako ćete drugima, kao i sebi, donijeti mir i spokoj. Iskora-

39

Page 21: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

čujte u druge kulture poštujući njihove običaje. Želite li ići u prvora­zredan hotel, nosit ćete kravatu. Pred svećenikom nećete psovati. Na razgovor za posao doći ćete pris tojno odjeveni, ako ga zaista želite dobit i . Iskorak je zapravo opća vještina za ostvarivanje uzvrata: koris t imo je kada razgovaramo o zajedničkim interesima, prijateljima, poslu i hobijima. Iskoračujemo ka emocijama. Kada je netko nama drag tu­žan, prema njemu se o p h o d i m o sućutno, a ne uzvikujemo srdačno: „Razvedri se!" To bi ga najvjerojatnije samo još više oneraspoložilo. Vi mu, doduše, prilazite dobronamjerno i pozit ivno nastrojeni, ali ne uspijevale u svojoj namjeri. Najbolje bi bilo promotr i t i njegovo držanje i uskladiti se, kao i upotrijebiti blag ton, u skladu s njego­vim osjećajem. Tek po tom treba pos tupno mijenjati i prilagođavati se boljem i bogatijem izvoru. Ako je most sagrađen, druga će vas osoba slijediti. Nesvjesno će opažati da poštujete njezino stanje i bit će spremna slijediti vas ako je to pravac kojim želi ići. Ovakvo emo­cionalno iskoračenje i navođenje značajno je sredstvo u savjetovanju i terapiji.

Ako je netko ljutit, ogledajte osjećaj bijesa u nešto blažem obliku od njegovog. Pretjerate li, postoji opasnost pogoršanja. Kada ste se usu­glasili, možete ga polako početi navoditi u mirnije stanje stišavajući svoje emocije. Možete iskoračiti u užurbanost i ogledati je tonalite­tom, govoreći malo glasnije i malo brže nego inače. Ostvarit ćete uzvrat pokažete li razumijevanje za ono što vam ljudi govore. Ne mora te se slagali s njima. Dobar način za to je da izbacite veznik "ali" iz svojeg rječnika. Zamijenite ga veznikom ,,i". Veznik „ali" zna biti destruktivan: podrazumijeva da ste čuli ono što je re­čeno, „ali" imate neke pr imjedbe zbog kojih to odbacujete. ,,I" je be­zazleno. Jednostavno dodaje i proširuje ono što je već rečeno. Riječi same po sebi imaju veliku moć.Razmisli te o ovim promjenama. No to bi moglo biti teško. Ipak, najvjerojatnije ćete shvatiti da vrijedi. I uspjet ćete ostvariti snažniji uzvrat.

Ljudi koji pripadaju istoj kulturi obično imaju isti sustav vrijednosti i dijele isti svjetonazor. Zajednički interesi, posao, prijatelji, hobiji, sklonosti, nesviđanja i politička uverenja stvaraju neku vrstu uzvrata.

Pr i rodno je slagati se s ljudima s kojima dijelimo isto mišljenje i koji

imaju isti sustav vrijednosti. Iskorak i navođenje temeljne su ideje NLP-a. Podrazumijevaju uzvrat i poštovanje drugih ljudi i njihovih modela svijeta. Imaju pozitivnu namjeru i značajno su sredstvo u postizanju dogovora i zajedničkih ciljeva. Kako biste uspješno iskoračivali i navodili , morate voditi br i ­gu o d rug im ljudima i ponašati se dovoljno fleksibilno, što će vam omogući t i da odreagirate na ono što vidite i čujete. NLP je vojnička vještina komunikacije: skladna, ugodna i veoma korisna.

4 1

Page 22: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

Drugo poglavlje

VRATA PERCEPCIJE

Ako možemo reći da komunikacija ima neki početak, onda su to čula. Kako je to is taknuo Aldous Huxley, vrata percepcije su naša čula, naše oči, nos, usta i koža: oni predstavljaju naš jedini dodi r s vanjskim svijetom. No čak ni ta vrata nisu onakvima kakvim nam se čine. Uzmite, pr i ­mjerice, oči, svoje prozore u svijet. O n e to možda baš i nisu. Barem ne prozori , čak ni kamere. Jeste li se ikada zapitali zašto kamera ne može uhvatiti suštinu slike koju vidite? Oko je inteligentnije od ka­mere. Pojedinačni receptori mrežnice ne reagiraju na svjetlost, nego na promjene i razlike u svjetlu. Razmislite o naizgled jednos tavnom zadatku gledanja u jednu od ovih riječi. Da vaše oko i papir po tpuno miruju, riječ bi nestala čim se pojavi štapić kao odgovor na crni ili bijeli poticaj. Kako bi i da­lje slalo informaciju o obliku slova, oko treperi sitno i brzo, tako da štapići na krajevima bijelog i c rnog stalno dobivaju poticaje. Na taj način mi neprestance vidimo slova. Slika je naopačke projicirana u mrežnicu, kodi rana u električne impulse pomoću štapića i čepića i odatle skupljena u vizualnom korteksu mozga. Tako nastala slika projicira se „prema van" iako je stvorena duboko u mozgu. Dakle, mi g ledamo kroz niz složenih aktivnih percepcijskih filtera. To se također odnosi i na druga naša čula. Svijet koji shvaćamo nije zbiljski svijet, teritorij. To je mapa koju stvara naš neurološki sustav. Ono čemu posvećujemo pozornost na mapi filtrira se još jedanput kroz uvjerenja, interese i sklonosti.

Možemo naučiti kako omogućit i čulima da nas bolje služe. Sposo­bnost da svojim čulima bolje zapažamo i uočavamo sitnije razlike

43

Page 23: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

N L P _ J O S E P H O ' C O N N O R & J O H N S E Y M O U R

može znatno obogatiti kvalitetu našeg života i temeljna je vještina u m n o g i m područj ima. Kušač vina ima istančano nepce, a glazbenik sposobnost razlikovanja nijansi zvuka. Zidar ili stolar moraju imati osjećaj za materijal kako bi napravili oblik zatočen u kamenu ili dr-vetu. Slikar mora imati osjećaj za nijanse boja i oblika. Ovakva vrsta poduke ne sastoji se u tomu da vidite više od drugih, nego da znate što tražite, da uočite baš ono što čini razliku. Izoštra­vanje svakog čula jasan je cilj NLP obuke.

S U S T A V I P R E D S T A V A

Komunikacija počinje mislima, koje se pomoću riječi, intonacije i govora tijela prenose drugim ljudima. Što su, pak, misli? Postoji više znanstvenih objašnjenja, a ipak svatko od nas ima neko svoje posebno shvaćanje. Jedno korisno tumačenje procesa razmišljanja je u tomu da je zapravo riječ o unutarnjem korištenju naših čula. Kada razmišljate o onom što vidite, što čujete ili o svojim osjetima, vi ponovno u mislima stvarate te slike, zvukove i osjete. Ponovno doži­vljavate informacije u čulnom obliku u kojem ste ili prvi put doživjeli. Ponekad ste svjesni toga, a ponekad niste. Možete li se sjetiti gdje ste proveli svoj zadnji odmor?

U kakvom vam je sjećanju ostao? Možda će vam se vratiti slike mjesta. Možda ćete reći neko ime ili čuti neke zvukove. Ili ćete se sjetiti što ste osjetili. Razmišljanje je jedna bjelodana, obična aktivnost na koju nikada ne obraćate pozornost . Obično mislite o čemu razmišljate, a ne kako razmišljate. Također pretpostavljamo da i drugi razmišljaju na isti način kao i mi. Dakle, jedan od načina na koji razmišljamo je svjesno ili nesvjesno pamćenje prizora, zvukova, osjeta, okusa i mirisa koje smo doživjeli. Koristeći jezik, možemo stvoriti varijacije čulnih doživljaja i ne doži­vjevši ih u stvarnosti. Pročitajte sljedeći odlomak sporo koliko možete, zauzevši pre thodno udoban položaj.

Za trenutak zamislite kako šećete borovom šumom. Sa svih se strana stabla uzdižu visoko iznad vaše glave. Zapažate boje u šumi, a sunce slika mozaik stvarajući na zemlji sjene od grana. Hodate preko jednog dijela obasjanog suncem koje se probilo kroz hladni pokrov iznad vaše

44

UKUOU P U G L A V L J t ^ V R A T A P E R C E P C I J E

glave. Hodajući, postajete svjesni tišine koju prekida samo poneki cvr­kut ptica i zvuk slomljene grančice kada stanete na poneku od njih. Ako je suha, ona čujno pukne. Ispružite ruku i dodirnete panj, osje­tite hrapavu koru pod vašim prstima. I dok postupno postajete svje­sni laganog povjetarca koji vam miluje lice, osjećate aromatični miris borovine pomiješan sa svježim mirisima šume. Lutajući dalje, padne vam na pamet večera koja će uskoro biti pripremljena: bit će to jedno od vama najdražih jela. Iščekujući, gotovo da osjećate okus hrane u ust ima. . .

Kako bi ovaj ulomak dobio neki smisao, prošli ste kroz ova iskustva u vašim mislima: koristili ste unutarnja čula kako biste stvorili predstavu doživljaja dočaranog riječima. Možda ste stvorili toliko jaku predstavu da ste zamislili okus hrane u jednoj posve izmišljenoj situaciji. Ako ste ikada šetali borovom šumom, možda se sjećate nekih određenih doži­vljaja. Ako, pak, niste šetali, najvjerojatnije ste iskonstruirali doživljaje iz drugih sličnih iskustava i iskoristili materijal s televizije, iz filmova, knjiga ili sličnih izvora. Vaše iskustvo bilo je mozaik sjećanja i mašte. Veliki dio našeg razmišljanja obično je spoj zapamćenih i konstruira­nih čulnih osjeta. Isti neurološki putevi koriste se za unutarnju predstavu doživljaja kao i za sam doživljaj. Isti neuroni stvaraju elektrokemijske naboje mjerljive elektroniiografskim čitačima. Misao ima izravan fizički učinak, um i tijelo čine jedan sustav. Na trenutak zamislite kako jedete svoje omilje­no voće. Voće je nestvarno, ali je slina stvarna. Čula usmjeravamo prema van kako bismo shvatili svijet, a prema unu­tra kako bismo „predstavili" doživljaj. Načini na koji se unose, skla­dište i kodiraju informacije u našem mozgu - vid, sluh, dodir, okus i miris - rječnikom NLP-a nazivaju se sustavi predstava. Vizualni sustavi, najčešće označeni kraticom ,,V", mogu se koristiti eksterno (e) za vanjski svijet (Ve), ili interno (i) kada vizualiziramo mentalno (Vi). Na isti način auditivne sustave (A) možemo podijeliti na eksterne (Ae) i interne (Ai). Čulo dodira je kinestetički sustav (K): eksterni (Ke) podrazumijeva taktilne osjete poput dodira, temperature i vlažnosti, a interni kinestetički sustav (Ki) obuhvaća zapamćene osje­te, emocije i unutarnji osjećaj ravnoteže te svijest o tijelu pod nazivom

45

Page 24: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

N L P ^ J U b t P H U I.UNNUK & JUHN b t T M U U K

proprioceptivno čulo koje nam pruža povratne informacije o našim pokret ima. Bez toga ne bismo bili u stanju kontrolirati svoje tijelo u prostoru kada bi nam oči bile zatvorene. Vestibularni sustav važan je dio kinestetičkog sustava: upravlja osjećajem ravnoteže i održava ra­vnotežu čitavog našeg tijela u prostoru. Smješten je u s loženom nizu kanala unutarnjeg uha. Mnoge se fraze odnose na upravo na ovaj sustav, primjerice „izgubiti ravnotežu", „padati na nekoga", „ubaciti u brzinu". Vestibularni je sustav veoma važan i najčešće se tretira kao poseban sustav predstava.

Vizualni, auditivni i kinestetički sustavi p r imarn i su sustavi predsta­va korišteni u zapadnjačkoj kulturi. Osjeti okusa, gustativni (G), i mirisa, olfaktivni (O), nisu toliko važni i najčešće se svrstavaju u ki­nestetički sustav. Često služe kao snažna i neposredna asocijacija na prizore, zvukove i slike s kojima su povezani. Sva tri p r imarna sustava koriste se sve vrijeme, iako ih n ismo svjesni u podjednakoj mjeri i obično j ednom dajemo prednost u odnosu na druge. Primjerice, mnogi ljudi imaju unutarnji glas u okviru auduti-vnog sustava koji stvara unutarnji dijalog. Oni ponavljaju rasprave, govore, smišljaju odgovore i, uopće, sami sa sobom razgovaraju o svemu. Međut im, to je s amo jedan način razmišljanja.

46

Sustavi predstava ne isključuju jedni druge. Najvjerojatnije ćemo vi-zualizirati neku situaciju, osjetiti osjete povezane s njom i usporedo čuti zvuke, iako je možda teško obratiti pozornost na sva tri sustava is todobno. Jedan dio misaonog procesa je nesvjestan. Što se više ne tko udubljuje u unutarnji svijet slika, zvukova i osjeta, bit će manje sposoban obratiti pažnju na vanjski svijet. Postoji jedna priča o pozna tom igraču šaha koji je na svjetskom turni ru bio toli­ko zaokupljen slikom koju je vidio u mislima da je dvaput večerao. Potpuno je zaboravio da je već jedanput večerao. Izraz „misli mu lutaju" dobro opisuje takvu situaciju. Ljudi koji imaju jake unutarnje emocije također su osjetljiviji na vanjske bolove. Naše ponašanje rezultat je spoja unutarnjih i vanjskih čulnih osje­ta. U različitim t renutcima obraćamo pozornos t na različite aspekte našeg doživljaja. Dok čitate ovu knjigu bit ćete usredotočeni na ovu stranicu i najvjerojatnije nećete biti svjesni onoga što osjećate u lije­voj noz i . . . dok ja to ne spomenem.

Dok ukucavam ovaj tekst, uglavnom sam svjestan svog unutarnjeg dijaloga koji ide ukorak s brzinom (doduše pril ično malom) kucanja u programu za obradu teksta. Ometa lo bi me kad bih obraćao pozor­nost na vanjske zvukove. Budući da nisam vješt u upisivanju teksta, gledam u tipke i osjećam ih pod prst ima dok upisujem, tako da svoja vizualna i kinestetička čula koristim prema van. To bi se promijenilo kad bih napravio stanku kako bih vizualizirao prizor koji želim opi­sati. Postoje neki a larmantni signali koji bi privukli moju pozornost istog trenutka: iznenadna bol, kad bi me netko pozvao, miris dima, ili miris h rane u slučaju da sam gladan.

P R I M A R N I S U S T A V I P R E D S T A V A

Sva naša čula kor is t imo sve vrijeme prema van, iako više obraćamo pozornost na j edno nego na ostala, ovisno o tomu što radimo. U umjetničkoj galeriji koristit ćemo uglavnom oči, na koncer tu uši. Za­panjujuće je što čak i kad mislimo, obično dajemo prednost j ednom, možda dvama sustavima predstava, bez obzira o čemu razmišljamo. Iako m o ž e m o koristiti sve sustave, oko jedanaeste-dvanaeste godine života već je jasno kojim sustavima dajemo prednost .

47

Page 25: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

Mnogi su ljudi u stanju stvarati jasne menta lne slike i razmišljati u slikama. Drugima to predstavlja poteškoću. On i sa sobom najvje­rojatnije više razgovaraju, dok pojedini svoje postupke temelje na osjetima. Kad je ne tko naviknut koristiti neko svoje unutarnje čulo, to zovemo p r imarn im sustavom: takvi su ljudi sposobniji od drugih uočavati detaljnije razlike u tom sustavu. Ovo znači da su neki ljudi p r i rodno bolji, ili „nadareniji" za neke vještine ili neke zadatke, naučili su kako bolje koristiti j edno ili dva unutarnja čula, pa su ona postala izoštrena i uvježbana, a sve to odvi­ja se nesvjesno i bez napora. Ponekad sustav predstava nije tako do ­bro razvijen, i to otežava svladavanje određenih vještina. Primjerice, glazba je teško savladiva umjetnost ako nemate sposobnost konstru­iranja unutarnjih zvukova. Nijedan sustav nije apsolutno bolji od drugog i sve ovisi o t o m u što želite učiniti. Atletičari moraju razviti kinesteličku svijest, a teško je biti uspješan arhitekt bez sposobnost i stvaranja jasnih, uobličenih mentalnih slika. Vještina koja je zajednička svim uspješnim ljudima iz bilo kojeg područja je sposobnost kretanja iz jednog sustava pred­stava i korištenje onog koji najviše odgovara t renu tačnom zadatku. Različiti psihoterapeuti pokazuju određenu pristranost p rema susta­vima predstava. Terapije govorom tijela prvenstveno su kinestetičke; psihoanalitičke su pretežito verbalne i auditivne. Terapija umjetno­šću i terapija Jungovih simbolista utemeljene su na vizualnom susta­vu predstava.

J E Z I K I S U S T A V I P R E D S T A V A

Jezik kor is t imo za izražavanje misli, stoga ne iznenađuje što riječi izražavaju naše misli. John Gr inder sjetio se j e d n o m pril ikom, izlaze­ći iz kuće s Richardom Bandlerom, održati gestalt grupu. Richard se smijao nečijim riječima koje su glasile: „Vidim što govoriš." „Razmisli o tomu doslovce", rekao je. „Što je t ime uopće mislio reći?"

„Pa", odgovorio je John, „shvati to doslovce: pretpostavimo da neki ljudi stvaraju slike značenja onih riječi koje koriste." To je bila zanimljiva ideja. Kad su počeli s radom, smjesta su isku­

ca

šali posve novu vježbu. Uzeli su zelene, žute i crvene kartončiće, a pacijenti su redom govorili zašto su se pridružil i skupini. Oni koji su rabili mnogo riječi i fraza koje su se ticale osjećaja, dobili su kar ton­čiće žute boje. On i koji su rabili m n o g o riječi i fraza koje su se ticale zvuka i čula sluha, dobili su zelene, a oni koji su rabili riječi i fraze uglavnom vezane za vid, dobili su crvene. Zat im su započeli jednostavnu igru. On i s kar tončićima iste boje sjeli su zajedno i razgovarali pet minuta . O n d a su sjeli i razgovarali s oni ­ma koji su imali kartončiće drugih boja. Zapazili su velike razlike u ostvarivanju uzvrata između tih ljudi. On i koji su imali kartončiće iste boje slagali su se puno bolje. Za Grindera i Bandlera to je bilo očaravajuće i sugestivno.

P R E D I K A T I

Riječi koristimo za opisivanje svojih misli, stoga izbor riječi ukazuje na sustav koji koristimo. Zamislite da je troje ljudi pročitalo istu knjigu. Prvi će možda naglasiti da je u njoj mnogo vidio, da primjeri dobro ilustriraju sadržaj, a da je stil izbrušen poput dijamanta. Drugi će možda prigovoriti tonu knjige, ili oštrom proznom stilu. Ustvari, uopće se ne može usuglasiti s autorovim idejama, i htio bi mu to reći. Treći, pak, osjeća daje knjiga uravnoteženo obrađuje tešku temu. Sviđa mu se način na koji autor dodiruje sve ključne teme i lako je pohvatao sve ideje. Osjeća naklonost prema autoru. Svi su oni pročitali istu knjigu. Uočljivo je da se svatko od njih o istoj knjizi drukčije izrazio. Bez obzira što misle o knjizi, razlikuju se u tome kako misle. Jedan je razmišljao u slikama, drugi u zvukovima, a treći osjetima. Ove vrste riječi utemeljene na čulnim doživljajima - pridjevi, prilozi i glagoli - u NLP literaturi zovu se predikatima. Navika rablje-nja jedne vrste predikata ukazuje na primarni sustav. Analizom jezika moguće je otkriti pr imarni sustav pisca bilo koje knji­ge. (Iznimka je NLP literatura u kojoj autori mogu namjerno zauzeti određen stav pri izboru riječi.) Velika književna djela obiluju raznovr­snim predikatima i podjednako koriste sve sustave predstava, te stoga imaju univerzalni karakter.

49

Page 26: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

Riječi poput „shvatiti", „razumjeti", „misliti" i „obraditi" nisu čul­no utemeljene i stoga su neutralne sa stajališta sustava predstava. U znanstvenim studijama više se rabe od čulno utemeljenih riječi č ime se vjerojatno nesvjesno priznaje da su čulno utemeljene riječi osobnije u odnosu na pisca i čitatelja i tako manje „objektivne". Me­đut im, kinestetički, auditivni ili vizualni čitatelj prevest će neutralne riječi različito i tako izazvati akademske rasprave, najčešće o znače­nju riječi. Svi misle da su u pravu.

U idućih nekoliko tjedana možete postati svjesni koje riječi rabite više od drugih u svakodnevnim razgovorima. Također je zanimljivo slušati druge osobe i otkrivati koju vrstu čulno utemeljenog jezika pr imarno koriste. Vi koji volite razmišljati u slikama možda biste voljeli vidjeti mo­žete li prepoznati različite jezične obrasce ljudi oko sebe. Ako razmišljate kinestetički, ogledat ćete držanje, a ako razmišljate u zvukovima, trebali biste pozorno slušati ljude oko sebe i usuglašavati se s načinom na koji različiti ljudi pričaju. Ostvarivanje uzvrata od velikog je značaja. Tajna dobre komunikacije nije u onome što govorite, već u načinu na koji to govorite. Kako biste ostvarili uzvrat, uskladite predikate s drugim ljudima. Govorit ćete nji­hovim jezikom i predstavljati ideje onako kako oni razmišljaju o njima. Vaša sposobnost da to učinite ovisi o dva čimbenika: prvo, od oštrine zapažanja, osluškivanja i izbora obrazaca drugih ljudi; drugo, od spo­sobnosti rabljenja odgovarajućih riječi iz rječnika tog sustava predstava. Razgovori se, naravno, ne odvijaju samo u jednom sustavu, ali usuglaša­vanje jezika čini čuda u ostvarivanju uzvrata. Veća je vjerojatnost ostvarivanja uzvrata s onima koji rabe isti sustav predstava kao i vi, bez obzira na to slažete U se s njima ih ne, što možete otkriti prateći riječi koje rabe. Možda ćete biti na istoj valnoj duljini ili dijeliti iste poglede. U svakom slučaju najvjerojatnije ćete ostvariti duboko razumijevanje.

Dobra je ideja rabiti čitav skup različitih predikata kada se obraćate sku­pini ljudi. Neka vizualci vide što govorite. Neka auditivci jasno i glasno čuju, a zauzmite i takvo držanje da kinestetičari iz publike mogu shvatiti značenje. Inače, zašto bi vas uopće slušali? Riskirate da vas dvije trećine publike ne prati ograničite li se samo na jedan sustav predstava.

U K U I J U r U u L f l v L J t _ V K A I A K t K l t K U J t

U P R A V L J A Č K I S U S T A V

Kao što na raspolaganju imamo primarni sustav predstava za razmi­šljanje na svjesnoj razini, tako raspolažemo i pr imarnim sredstvom za dovođenje informacija do naše svijesti. Ukupno sjećanje sadrži sve prizore, zvukove, osjete, okuse i mirise nekog izvornog doživljaja, a mi se radije vraćamo samo na jedan njegov aspekt kako bismo ga se prisjetili. Razmislite ponovno o svom odmoru . Stoje bilo prvo. . .? Slika, zvuk ili osjet?

To je upravljački sustav, unutarnji osjećaj koji rabimo kao ručicu po­moću koje se vraćamo do sjećanja. Na taj način informacija dospijeva do svijesti. Primjerice, sjetio sam se odmora i postao svjestan osjećaja opuštenosti koji sam doživio, ali način na koji mi se to vraća u sjećanje je, recimo, slika. Dakle, moj je upravljački sustav vizualan, a moj pri­marni sustav je kinestetički. Upravljački sustav sliči start up programu računala - neprimjetan, ali neophodan da bi računalo uopće radilo. Ponekad se naziva sustav in-puta zato što osigurava materijal za razmišljanje na svjesnoj razini. Ljudi uglavnom rabe i daju prednost sustavu inputa koji ne mora biti istovjetan s pr imarnim sustavom. Možda raspolažemo različitim upravljačkim sustavima za različite vrste doživljaja. Primjerice, možda se uz pomoć slike vraćamo nekom bolnom iskustvu, a uz p o m o ć zvu­ka nekom ugodnom.

Ponekad se može dogoditi da nećemo biti u stanju u svijest prizvati neki od sustava predstava. Na primjer, netko može reći kako ne vidi ni jednu mentalnu sliku. I dok je to istina za njega u njegovoj stvarnosti, to je ustvari nemoguće, jer bi u suprotnom bio nesposoban prepoznati ljude ih opisivati predmete. On jednostavno nije svjestan slika koje vidi u nu­trini. Ako ovaj nesvjestan sustav slika stvara bolne predstave, možda će se osjećati loše ne znajući zašto. Tako se obično stvara ljubomora.

S I N E S T E Z I J A , K R I Ž A N J E I P R I J E V O D

Jeste li vidjeli bijelu tratinčicu kako raste? Prije nego što je zgrabe nasilničke ruke? Jeste li zapazili snijeg kako pada

51

Page 27: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

N L P J O S E P H 0 C O N N O R & J O H N S E Y M O U R

52

D R U G O P O G L A V L J E _ V R A T A P E R C E P C I J E

Recimo, netko ima velikih teškoća u vizualizaciji. Najprije morate tražiti od njega da se sjeti nekog lijepog doživljaja, primjerice vreme­na koje je proveo na moru . Neka u mislima čuje zvuk mora i razgo­vora koji su se vodili. Maštajući o tomu, možda će doći do križanja osjeta vjetra na licu, topline sunca na koži i pijeska m e đ u nožn im prst ima. Otud mu je potreban samo mali korak do slike pijeska pod stopalima, ili sunca na nebu. Ova tehnika križanja može u po tpuno­sti vratiti u sjećanje slike, zvukove i osjete.

Baš kao što prijevod s jednog jezika na drugi čuva značenje, ali p o ­tpuno mijenja oblik, tako i doživljaji mogu biti prevođeni unutar­njim čulima. Zbog neuredne se kose, primjerice, možete osjećati ne­ugodno i želite nešto učiniti u svezi s t im. Vašeg prijatelja isti prizor neće ni dotaknut i i on će kasnije biti u nedoumic i zašto ste se vi tako osjećali. Možda će vas okarakterizirati kao previše osjetljivu osobu, jer ne može po tpuno ući u vaš unutarnji svijet. Možda će razumjeti kako se osjećate ako mu kažete da je to kao kad osjeti prah protiv svraba u krevetu. Prevedeno na razinu zvuka, možda ćete to usporediti s nelagodom koju osjećate kad čujete neugođeni instrument. Ova ana­logija pogodila bi u srž svakog glazbenika: barem biste govorili istim jezikom.

P O K R E T I O Č I M A K A O Z N A K O V I P R I S T U P A N J A

Lako je saznati razmišlja li netko u slikama, zvukovima ili osjetima. Na tijelu postoje vidljive promjene kada razmišljamo na određeni način. Način na koji razmišljamo utječe na naše tijelo, a kako koristi­mo tijelo utječe na naš način razmišljanja. Što prvo ugledate kad uđete u kuću? Kako biste odgovorili na ovo pitanje, pogledali ste prema gore i na lijevu stranu. To je način na koji dešnjaci najčešće pamte slike. Sad pokušajte zaista zamisliti kako biste se osjećali da vam baršun dodiruje kožu. Sada ste najvjerojatnije pogledali p rema dolje i u desnu stranu, jer velika većina ljudi tako stupa u vezu sa svojim osjetima. Oči pokrećemo u različitim smjerovima na sustavan način, u ovisno­sti o tomu kako razmišljamo. Neurološka proučavanja pokazala su da

53

Prije nego što ga zemlja uprlja? Jeste li osjetili dod i r vune ili dabrovine, Ili paperje labuda? Jeste li omirisali pupoljak divlje ruže Ili nard kako gori, Jeste li okusili med? O, tako bijela, tako nježna, O, tako slatka je ona.

BenJonson (1572. - 1637.)

Bogatstvo i širina naših misli ovise o našoj sposobnosti povezivanja različitih načina razmišljanja i kretanja od jednog do drugog. Ako je moj upravljački sustav auditivan, a moj p r imarn i sustav vizualan, osobe ću obično pamtiti po zvuku njihova glasa, a razmišljati o njima u slikama. I tako ću stvoriti osjećaj o nekomu. Dakle, mi p reuz imamo informacije od jednog čula i unutarnje ih predstavljamo drugim čulom. Zvukovi mogu prizvati vizualna sje­ćanja ili apstraktne vizualne slike. Govori se o boji u glazbi, o toplim zvukovima, kao i o drečavim bojama. Neposredna i nesvjesna veza između čula zove se sinestezija. Nečija veza s p r imarn im sustavom bit će njihov uobičajen i snažan sinestezijski obrazac. Sinestezije čine važan dio načina na koji razmišljamo, a neke su toli­ko rasprostranjene da se čini kako su ugrađene u naše mozgove pri s a m o m rođenju. Primjerice, boje obično povezujemo s raspoloženji­ma: crvenu s ljutnjom, a plavu sa smirenošću. Ustvari, i krvni tlak i puis polako se povećavaju u pretežito c rvenom ambijentu, a smanju­ju u plavom kruženju. Postoje studije koje pokazuju da se plave sobe doživljavaju hladnijima od žutih, čak i kada je u njima nešto toplije. Glazba u velikoj mjeri koristi sinesteziju: visoki ton vizualno je vi­soko prikazan na no tnom crtovlju, a veliki broj skladatelja povezuje određen zvuk s od ređenom bojom.

Sinestezija se odvija automatski . Ponekad povezujemo nutarnja čula s od ređen im ciljem, primjerice da bismo imali pristup cijelom susta­vu predstava koji je izvan svjesne razine.

Page 28: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

5 4

Dešnjaci uglavnom imaju obrasce pokreta očima kako je pr ikazano na dijagramu. On i su suprotni za ljevake, koji vjerojatno gledaju ude­sno za zapamćene prizore i zvukove, a ulijevo za izmišljene. Pokreti očima kao znakovi pristupanja nepromjenljivi su za nekoga čak i kad se ne poklapaju s ovim mode lom. Primjerice, ljevak može gledati do­lje ulijevo za osjete i dolje udesno za unutarnje dijaloge. Međut im, on će to činiti uvijek i neće rabiti nasumice pokrete očima kao znakove pristupanja. Uvijek postoje neke iznimke - obzirno promatrajte prije nego što primijenite ova opća pravila na bilo koga. Odgovor se ne nalazi u uopćavanju, već u čovjeku ispred vas. Iako je moguće svjesno pomjerati oči u bilo kojem pravcu tijekom razmišljanja, pristupanje o d r e đ e n o m p r i rodnom sustavu predstava p u n o je jednostavnije koristite l i odgovarajuće spontane pokrete oči­ju. Postoje razni načini kako možete is tančano podešavati mozak da biste razmišljali na određen način. Želite li se sjetiti nečega što ste vidjeli jučer, bit će vam lakše pogledate li gore udesno ili zurite ispred sebe. Teže ćete se sjetiti spustite li pogled.

Mi obično nismo svjesni lateralnih pokreta očiju i ne postoji razlog zašto b ismo to trebali i biti, no traženje informacija na pravom mje­stu može se pokazati kor i snom vještinom. Pokreti očiju kao znakovi pristupanja omogućavaju n a m saznati na­čin na koji netko razmišlja, i važan dio NLP poduke obuhvaća vje­štinu zapažanja t ih znakova kod drugih ljudi. To možete učiniti tako što ćete postavljati razna pitanja i pratiti pogled, a ne odgovore. Pri­mjerice, pi tam li: „Koje je boje sag u vašem predsoblju?" vi mora te

55

su pokreti očima, bilo vodoravni bilo okomiti, izgleda povezani s akti­viranjem različitih dijelova mozga. Te pokrete u neurološkoj literaturi zovemo lateralni pokreti očiju (LEM). NLP ih naziva pokret ima očiju kao znakovima pristupanja jer su to vizualni znaci koji nam govore o tomu kako netko pristupa informacijama. Postoji urođena neurološka veza između pokreta očiju i sustava predstava, jer se isti obrasci doga­đaju diljem svijeta (izuzevši baskijsku regiju u Španjolskoj). Kada nešto vizualiziramo iz naše prošlosti, oči se pomiču gore ulijevo. Kada stvaramo sliku od riječi i pokušavamo zamisliti nešto što nikada prije nismo vidjeli, oči se pokreću gore udesno. Oči se pokreću ulijevo kad je riječ o zapamćenim zvukovima, a na desnu stranu kad su u pitanju zamišljeni zvukovi. Kada pristupamo osjetima, oči će se obično spuštati na desnu stranu, a kada pričamo sami sa sobom, na lijevu. Ako besciljno zurite ispred sebe u daljinu, to također ukazuje na vizualizaciju.

Page 29: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

N L P _ J O S E P H O ' C O N N O R & J O H N S E Y M O U R

vizualizirati svoje predsoblje kako biste odgovorili na pitanje, bez obzira na boju. Možda ćete poželjeti iskušati sljedeću vježbu sa svojim prijateljem. Sjednite na neko mi rno mjesto, postavite mu sljedeća pitanja i pro­matrajte njegove oči. Zabilježite svoja zapažanja ako to želite. Neka odgovori budu kratki, a dovoljno je i da samo k imne glavom kada ima odgovor. Kada završite, zamijenite mjesta i sami odgovarajte na pitanja. Ov ime ne možete dokazati ništa, nego samo saznati kako razmišljamo.

PITANJA KOJA ĆE BEZIZNIMNO ZA SOBOM POVLAČITI ODGOVORE KOJI PODRAZUMIJEVAJU VIZUALNA SJEĆANJA Koje su boje vaša ulazna vrata? Što vidiš na putu do najbliže trgovine? Kako izgledaju pruge na t igrovom tijelu? Koliko je visoka zgrada u kojoj živiš? Koji od tvojih prijatelja ima najdužu kosu?

OVI ODGOVORI PODRAZUMIJEVA!" ĆE VIZUALNO KONSTRUIRANJE Kako bi izgledala tvoja soba kada bi je oblijepio tapetama s ružiča­stim točkicama? Gdje je jugoistok kada zemljovid okreneš naopačke? Zamisli ljubičasti trokut u c rvenom kvadratu. Kako sričeš svoje ime unazad?

KAKO BISTE PRISTUPILI AUDITIVNIM SJEĆANJIMA, PITAJTE: Možeš li čuti svoju omiljenu glazbu u mislima? Koja vrata u tvojoj kući najviše škripe? Kakav zvuk čuješ kada je telefonska linija zauzeta? Je li treća nota nacionalne h imne viša ili niža od druge? Možeš li čuti jutarnji misaoni obred u sebi?

PITANJA ZA AUDITIVNO KONSTRUIRANJE: Koliko bi bilo glasno kada bi u jedan glas vikalo desetoro ljudi?

Kako bi zvučao tvoj glas pod vodom? Zamisli da netko odsvira tvoju omiljenu pjesmu dvostruko brže. Kako bi zvučao pad glasovira s vrha deseterokatnice? Kako bi zvučao vrisak mandragore? Kako bi zvučala metalna pila u metalnoj kolibi?

PITANJA ZA ZAPOĆINJANJE UNUTARNJEG DIJALOGA: Kakvim tonom razgovaraš sam sa sobom? Tiho izrecitiraj neku dječju pjesmicu. Odakle dolazi zvuk kada razgovaraš sam sa sobom? Što govoriš sebi kada sve krene nizbrdo?

PITANJA ZA KINESTETIČKA ČULA (UKLJUČUJUĆI MIRIS I OKUS): Kakav je osjećaj obući vlažne čarape? Kakav je osjećaj staviti noge u hladan bazen? Kako izgleda kad ti vuna dodiruje kožu? Koja ti je ruka t renutačno toplija: lijeva ili desna? Kakav je osjećaj sjesti u ugodnu, toplu kupku? Kako se osjećaš nakon dobrog jela? Zamisli kako miriše amonijak. Kako je kada srkneš žlicu preslane juhe?

Bitan je misaoni proces, a ne odgovori . Čak nije ni nužno davati ver­balne odgovore. O nekim se pitanjima može razmišljati na različite načine. Primjerice, želite li saznati koliko utora sa strane ima novčić, možete vizualizirati novčić i prebrojati utore ili, kao drugu mogu­ćnost, prebrojati utore menta lno pipajući po rubu novčića. Stoga, postavite li pitanje koje treba izazvati vizualizaciju, a pokreti očiju kao znakovi pristupanja su drukčiji, to treba pripisati fleksibilnosti i maštovitosti . To ne znači da su obrasci bez iznimno loši, ili da ta osoba pogrešno radi. Ako dvojite, pitajte: „Što misliš?" Pokreti očima kao znakovi pristupanja odigravaju se veoma brzo i morate biti veoma pozorni kako biste ih sve zapazili. On i će ukazivati na cijeli sustav predstava koje netko koristi kako bi vam odgovorio. Primjerice, u audi t ivnom pitanju o škripi vrata, ne tko će možda vi-

57 56

Page 30: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

zualizirati svaka vrata, menta lno osjetiti kako ih zatvara i čuli zvuk. Možda će morati sve ponoviti nekoliko puta prije nego što će dati odgovor. Obično se koristi upravljački sustav prije nego što se odgo­vori. Netko tko vizualno upravlja napravit će slike različitih situacija u slučaju auditivnih i kinestetičkih pitanja prije nego što čuje zvuk i doživi osjet.

O S T A L I Z N A K O V I P R I S T U P A N J A

Pokreti oč ima nisu jedini znakovi pristupanja iako ih je najvjeroja­tnije najlakše zapaziti. Budući da su tijelo i um nerazdvojivi, način na koji ne tko razmišlja uvijek nekako d o đ e do izražaja ako znate gdje t reba gledati. To posebice pokazuju obrasci disanja, boja kože i držanje. Oni koji razmišljaju u vizualnim slikama obično govore brže i višim tonom od ostalih. Slike se u mozgu brzo odvijaju te stoga moraju brzo govoriti kako bi držali korak s njima. Dišu gornjim dijelom pluća i plitko. Dolazi do povećanja napetosti u mišićima, posebice u ramenima, glava im je podignuta prema gore, a lice bijede nego obično. Oni koji razmišljaju u zvukovima dišu ravnomjerno čitavim grudi­ma. Najčešće dolazi do malih r i tmičkih pokreta tijela, a glas je jasan, izražajan i zvonak. Glava im je dobro uravnotežena na r amen ima ili malo nakrenuta, kao kada nešto slušaju. Oni koji sa sobom razgovaraju obično naginju glavu na jednu stranu, naslonivši je na ruku ili šaku. O v o je poznalo kao „poza za telefonira­nje" jer izgleda kao da te osobe govore na nevidljivom telefonu. Neki će t iho ponavljati ono što su čuli. Možete vidjeti kako im se pokreću usne. Kinestetički pristup karakterizira duboko disanje iz t rbuha, najče­šće povezano s opuštanjem mišića. Glava je nagnuta prema naprijed, glas dublji, a govor obično spor s dugim stankama. Rodinova poznata skulptura „Mislilac" sasvim s igurno razmišlja kinestet ički .

Pokreti i geste također govore kako netko razmišlja. Mnogi će p o ­kazivati na organ čula koji koriste: primjerice, uši dok slušaju gla­

ss

sove u glavi, oči, ako vizualiziraju, ili abdomen , ako je riječ o nekim snažnim osjetima. Ti znakovi ne govore o čemu oni razmišljaju, već samo kako razmišljaju. Radi se o govoru tijela na profinjenijoj i pro-čišćenijoj razini nego što je uobičajeno. Ideja o sustavu predstava veoma je korisna za razumijevanje načina na koji ljudi razmišljaju, a raspoznavanje znakova pristupanja vješti­na je od neprocjenjivog značaja za one koji žele bolje komunicirat i s d rugima. Za terapeute i prosvjetne djelatnike je nužna. Terapeuti tako mogu saznati kako razmišljaju njihovi klijenti i otkriti kako da to promijene. Prosvjetni djelatnici mogu otkrit i koji način razmišlja­nja najviše odgovara određenom predmetu i podučavati na t im pre­ciznim vještinama. Postoje razne teorije o psihološkim tipovima, utemeljene i na fizio­logiji i na načinima razmišljanja. NLP pruža druge mogućnost i . Uo ­bičajeni načini razmišljanja ostavljaju tragove na tijelu. Ti stavovi, geste i obrasci disanja koji su karakteristični za neki način razmišlja­nja postat će uobičajeni kod onih ljudi koji razmišljaju uglavnom na taj način. Drukčije rečeno, onaj tko govori brzo visokim tonom, tko diše gornjim dijelom prsnog koša i tko je napet u predjelu ramena, najvjerojatnije je ne tko tko razmišlja uglavnom u slikama. Onaj tko govori sporo, dubok im glasom i diše duboko najvjerojatnije se u ve­likoj mjeri oslanja na osjete.

Razgovor između onog koji razmišlja vizualno i onog tko razmišlja u osjetima može biti frustrirajuće iskustvo za obje strane. Vizualac će nestrpljivo lupkati nogom, dok kinestetičar neće moći „vidjeti" zašto ovaj drugi toliko hita. Tko god ima sposobnost prilagoditi se načinu razmišljanja drugih ljudi, postizat će bolje rezultate. Međut im, pot rebno je držati na u m u da je n u ž n o sva ta uopćavanja iskustveno i opažajno provjeriti. NLP nije samo drukčiji način klasi-ficiranja ljudi. Reći za nekog da je vizualan tip nije korisnije od izjave da ima crvenu kosu. Ako vas to zasljepljuje pa ne vidite što trenu­tačno radi, onda je više nego beskorisna, i samo je jedan od načina stvaranja stereotipa.

Možda ćete doći u iskušenje govoriti o sebi i d rug ima koristeći poj­move sustava predstava. Učiniti ovakvu pogrešku značilo bi upasti

Page 31: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

u zamku u koju je upala psihologija: izmisliti niz kategorija, a onda u njih ugurati ljude, bez obzira na to uklapaju li se oni u njih ili ne. Ljudi su uvijek bogatiji u odnosu na to kako ih uopćavanje prikazuje. NLP pruža dovoljno bogat niz modela koji se uklapaju u ono što ljudi zaista čine i ne pokušava ih svrstati u stereotipe.

S U B M O D A L I T E T I

Do sada smo razmišljali o tri glavna načina razmišljanja - u zvuko­vima, slikama i osjetima - ali to je samo prvi korak. Kada biste željeli opisati sliku koju vidite, mogli biste dodati mnogo detalja. Je li bila crno-bijela ili u boji? Je li bila pokretna filmska traka? Je li bila daleko ili blizu? Ovakva se razlikovanja mogu napraviti bez obzira što je na slici. Također, i zvuk se može opisati kao visok ili nizak, bliz ili dalek, glasan ili tih. Osjet može biti snažan ili lagan, oštar ili tup, blag ili jak. Kada u tvrd imo opći obrazac mišljenja, sljedeći je korak činjenje preciznije odrednice unutar tog sustava. Udobno se smjestite i razmislite o nečem što vam je ostalo u lijepom sjećanju. Proučite svaku sliku koje se sjetite. Promatrate lije vlastitim očima (bez odmaka) ili odnekud sa strane? Vidite li sebe na slici, vi ste distancirani. Je li u boji? Radi li se o slajdu ili filmu? Je li t ro ­dimenzionalna ili dvodimenzionalna poput fotografije? Dok gledate sliku, također je opišite iz ostalih kutova. A sada obratite pozornost na neki zvuk koji je povezan s t im sjeća­njem. Je li tih ili glasan? Blizu ili daleko? Odakle dolazi? Na posljetku, obratite pozornost na svaki osjet ili osjećaj koji je dio tog sjećanja. Kako ih osjećate? Jesu U krut i ili meki? Laki ili teški? Topli ili hladni? N L P l i tera tura ove razlike zove submoda l i t e t ima . Ako su sustavi preds tava modal i te t i , o d n o s n o nač in i kako doživl javamo svijet, o n d a su submoda l i t e t i svojevrsni g radben i blokovi čula, ono od čega je svaki od njih - slika, zvuk ili osjet - napravljen. Ideje NLP-a koris te se stoljećima. NLP nije nas tao o n d a kada je o tkr iven . Stari su Grci govoril i o č u l n o m doživljaju, a Aris totel je obrađ ivao submoda l i t e t e ne nazvavši ih tako kada je govor io o kval i te tama čula.

Slijedi popis najčešćih submodali teta:

VIZUALNI

Bez distance (viđeno vlastitim očima) ili distancirano (gledajući sebe) U boji ili crno-bijelo Uokvireno ili bez okvira Dubina (dvije ili tri dimenzije) Mjesto (primjerice, lijevo ili desno, gore ili dolje) Izdvajanje samoga sebe iz slike Svjetlo Kontrast Jasnoća (nejasno ili fokusirano) Kretanje (poput filma ili projekcije slajdova) Brzina (brže ili sporije od uobičajenog) Broj (podijeljen ekran ili umnožene slike) Veličina

AUDITIVNI Stereo ili m o n o Riječi ili zvukovi Jačina (glasno ili t iho) Ton (mekan ili hrapav) Boja glasa (punoća zvuka) Lokacija zvuka Udaljenost od izvora zvuka Trajanje Kontinuiran ili nekont inui ran Brzina (brže ili sporije od uobičajenog) Jasnoća (jasan ili prigušen)

KINESTETIČKI Mjesto Intenzitet Pritisak (jak ili blag)

Page 32: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

Veličina Struktura (grub ili gladak) Težina (težak ili lagan) Toplina Trajanje (dužina trajanja) Oblik

Ovo su neki od submodali teta , ali ne svi. Neki su nekontinuirani ili digitalni: poput prekidača za svjetlo, uključenog ili isključenog, isku­stvo mora biti j edno ili drugo. Uzmimo kao primjer vizualan par nedistanciran/distanciran - slika ne može is tovremeno biti j edno i drugo. Međut im, najveći broj submodali teta uglavnom neprestance varira kao da ih kontrol i ramo prekidačem za svjetlo koji može p o ­dešavati intenzitet svjetlosti. On i čine neku vrstu klizne skale, pr i ­mjerice jasnoću, svjetlost ili jačinu zvuka. Pridjev „analogan" riječ je koja se rabi za opisivanje vrijednosti koje variraju u od ređen im granicama. Mnogi od tih submodali teta zarobljeni su u izrazima koje rabimo i ako pogledate popis na kraju ovog poglavlja, vidjet ćete ih u novom svjetlu, ili će vam izgledati drukčije jer mnogo govore o t o m u kako radi vaš mozak. Na submodal i te te možete gledati kao na najosno-vniji operativni kod ljudskoga mozga, jednostavno nije moguće išta pomisliti niti se ičega sjetiti bez submodali te tnih struktura. Sve dok ne obratite pozornost na njih, submodal i te tna s truktura doživljaja postojat će samo na nesvjesnoj razini. Najzanimljiviji aspekt submodali teta je u onom što se događa kada ih promijenite. Neki se mogu mijenjati bez ikakvog rizika ostavljanja posljedica. Drugi su, pak, presudni za određeno sjećanja, i ako ih promijenite, promijenit će se u potpunost i način na koji doživlja­vate to iskustvo. Obično utjecaj i značaj sjećanja ili neke misli pred­stavljaju više funkciju nekoliko ključnih submodali teta nego samog sadržaja.

Kada se nešto dogodi, to je prošlo i ne možemo se vratiti natrag niti što promijeniti . Poslije toga mi više ne reagiramo na događaj, nego samo na sjećanje na događaj koje se može promijeniti .

62

Iskušajte ovaj eksperiment. Sjetite se nekog lijepog događaja. Potrudi­te se promatrati ga bez distance, svojim očima. Doživite ga onakvim kakav jest. A sada se distancirajte. Iskoračite i promatrajte osobu koja izgleda i zvuči kao vi. To će sasvim izvjesno promijeniti vaš doživljaj tog događaja. Distanciranje od sjećanja oduzima mu emocionalnu snagu. Lijepo sjećanje izgubit će svoj čar, a neugodno svoju bolnu stra­nu. Kada radite na traumi važno je najprije distancirati se od emoci­onalnog bola, inače se može dogoditi da svijest zaustavi cijeli proces i onemogući vam da razmišljate o događaju. Osjećaj se distanciranjem udaljava na sigurnu daljinu i vi možete ovladati njime. To čini temelj terapije liječenja straha, obrađene u o smom poglavlju. Kada idući put vaš um prizove neku bolnu scenu, distancirajte se. Kako biste u potpu­nosti uživali u lijepim sjećanjima, budite nedistancirani. Možete mije­njati način na koji razmišljate. Ovo je jedna od osnovnih informacija nepisanog „Priručnika za korisnike mozga".

Izvedite ovaj eksperiment, mijenjajte način mišljenja i otkrijte submo­dalitete koji su presudni za vas. Razmislite o nekoj specifičnoj situaciji od emocionalnog značaja za vas, koje se dobro sjećate. Najprije postanite svjesni vizualnog dijela tog sjećanja. Zamislite kako povećavate i smanjujete svjetlost, kao na televizoru. Zapažajte promjene u vašem doživljaju kada to činite. Što vam se više sviđa? Na kraju, vratite kako je bilo. Primaknite predstavu bliže, a potom je odgurni te u daljinu. U čemu je razlika i što vam se više sviđa? Vratile potom kako je bilo. Ako je u boji, pretvorite je u crno-bijelu tehniku. Ako je bila crno-bijela, dodajte joj boju. U čemu je razlika i što je bolje? Vratite potom sve na staro. Ima li pokreta? Ako ih ima, usporavajte ih dok se ne zaustave. Potom ubrzavajte. Zapamtite što vam se više sviđa i vratite na staro. Na posljetku, pokušajte se distancirati, a po tom budite nedistancirani. Neke ili sve ove promjene ostavit će dubok trag na osjećaj koji je pove­zan s t im sjećanjem. Možda ćete poželjeti sjećanje s onim značajkama submodaliteta koje su vam se najviše svidjele. Možda vam se neće svi­djeti polazišne vrijednosti koje vam daje mozak. Jeste li imali priliku birati ih?

63

Page 33: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

Sada nastavite iskušavati ostale vizualne submodali tete i promatraj te što se događa. Učinite isto i s audit ivnim i kinestetičkim aspektima sjećanja. Za najveći broj ljudi iskustvo je najintenzivnije i teži ga se zaboraviti ako je svijetlo, u boji, blizu i nedistancirano. Ako je tako i u vašem slučaju, potrudi te se na ovaj način uskladištiti svoja ugodna sjećanja. Usuprot tomu, svoja neugodna sjećanja umanjite, potamni te , obo­jite u crno-bijelu tehniku, udaljite i distancirajte se od njih. U oba će slučaja sjećanja ostati ista, s amo će se promijeniti način na koji ih pamti te . Loše stvari se događaju i ostavljaju posljedice s kojima m o r a m o živjeti, ali nas ne moraju proganjati. H o ć e m o li se ovog tre­nutka osjećati loše ako ih se sjetimo ovisit će o načinu na koji o njima mislimo. Treba uočiti p resudnu razliku između stvarnog događaja i njegovog značenja i snage koju mu pridijevamo samim načinom na koji ga pamt imo. Možda vas muči unutarnji glas. Usporite ga. Sada ga ubrzajte. Iskušavajte promjene u tonu glasa. Iz kojeg pravca dolazi? Što se događa kada promijenite pravac? Što se događa kad je glasniji? Ili tiši? Razgovor sa samim sobom može biti pravi užitak Glas čak ne mora ni biti vaš. Ako nije, pitajte ga što radi u vašoj glavi. Promjena submodali teta stvar je osobnog iskustva i teško je možemo izraziti riječima. Teorije je lako osporiti , ali je zato iskustvo uvjer­ljivo. Bolje je da vi režirate svoj film i odlučujete kako razmišljati nego da se predate na milost i nemilost predstavama koje, čini se, samovoljno djeluju. Kao i tijekom ljetnog televizijskog programa, i u mozgu ima m n o g o ponavljanja, od čega je mnogo starih i ne tako dobr ih filmova. Ne morate ih gledati.

Emocije imaju izvor, iako možda ne na svjesnoj razini. Također, emocije su same po sebi kinestetičke predstave i imaju težinu, mjesto i intenzitet: imaju submodal i te te koji mogu biti promijenjeni. Osjeti

64

nisu posve nevoljni: možete se opredijeliti za dugačak put kako biste izabrali osjećaje koje želite. Emocije mogu biti odlične sluge, ali i ti­rani ako su gospodari . Sustavi predstava, znakovi pristupanja i submodaliteti temeljni su gradbeni blok strukture našeg subjektivnog iskustva. Ne čudi što ljudi stvaraju različite mape svijeta. On i imaju različite upravljačke i p r imarne sustave predstava, različite sinestezije i kodiraju sjećanje p o m o ć u različitih submodali teta. Kada, na koncu, koris t imo jezik kako bismo komuniciral i , istinsko je čudo što se razumijemo i ono ­liko koliko se razumijemo.

Pr imjer i riječi i f raza u teme l jen ih na ču l ima

VIZUALNE Pogled, slika, žarište, mašta, uvid, prizor, praznina, vizualizirati, per­spektiva, sjati, odraziti , pojasniti, ispitati, oko, fokusirati, predvidjeti, varka, oslikati, primijetiti, izgled, otkriti, pregledati, vidjeti, pokazati, pregled, vizija, gledati, nejasan, t aman.

AUDITIVNE Reći, naglasak, r i tam, glasan, ton, rezonantan, zvuk, monoton , gluh, zvoniti, pitati, naglasiti, zvučni, jasan, diskutirati, proglasiti, komen­tirati, slušati, zvono, bučiti, bez riječi, vokalni, kazati, disonantan, skladan, oštar, tih, nijem.

KINESTETIČKE Dodirnut i , rukovati, kontaktirati , gurati , trljati, čvrst, topao, hladan, grub, prihvatiti se, guranje, pritisak, osjetljiv, stres, opipljiv, napetost, dodir, konkretan, nježan, zgrabiti, držati , ogrepsti, čvrst, trpjeti, te­žak, gladak.

NEUTRALNE Odlučiti , razmišljati, sjetiti se, znati, medit irat i , prepoznati , pobr inu­ti se, shvatiti, ocijeniti, obraditi , odlučiti, naučiti , motivirati , p romi­jeniti, svjestan, razmotri t i .

65

Page 34: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

OLFAKTIVNE

Namirisan, ustajao, riblji, njušni, mirisan, zadimljen, svje

GUSTATIVNE Kiseo, začinjen, ljut, slan, sočan, sladak.

VIZUALNE FRAZE Vidim što misliš. Pobliže razmatram ideju. Gledamo istim očima. Imam maglovitu ideju. Ima slabu točku. Pokaži mi što misliš. Kad ćeš pogledati unatrag, smijat ćeš se ovome. To će baciti malo svjetlosti na cijelu stvar. Oslikava njegov pogled na život. Izgleda mi tako. Bez i jedne sjene sumnje. Gleda kritički. Čeka ga svijetla budućnost . Rješenje mu je bljesnulo pred očima. Duhovno oko. Prizor za bolne oči.

AUDITIVNE FRAZE Na istoj valnoj duljini. Živjeti u skladu. To je za m e n e španjolsko selo. P u n o mumljanja. Praviti se gluh. Zvučati poznato. Pogađa me u žicu. Glazba za moje uši. Riječ po riječ. Nečuto.

66

Jasno izražen. Dati prijem. Držali jezik za zubima. Tako reći. Jasno i glasno.

KINESTETIČKE FRAZE Bit ćemo u kontaktu. Uhvatio sam se za tu ideju. Zadržati se sekundu. Osjećam to u kost ima. Osoba tople duše. Hladna mušterija. Debelokožac. Zagrepsti po površini. Na dohvat ruke. Doživjeti krah. Kontrolirati se. Čvrsta osnova. Užarena rasprava. Ne prati što pr ičamo. Ljigavac.

FRAZE VEZANE ZA ČULO MIRISA I ČULO OKUSA Nanjušiti nepriliku. Tu mi nešto smrdi . Gorka pilula. Svjež kao tratinčica. On se ukusno oblači. Slatka osoba. Kiseli komentar.

Page 35: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

Treće poglavlje

P S I H O L O Š K A STANJA I E M O C I O N A L N A S L O B O D A

Kada kod nekoga nastupi oseka u emociona lnom i fizičkom životu, često kažemo da je u „očajnom stanju". Također, jasno vam je da m o ­rate biti „dobro raspoloženi" kako biste neku priliku mogli po tpuno iskoristiti. Što znači biti dobro raspoložen? Jednostavno rečeno, to su sve misli, emocije i fiziologija koje izražavate u nekom trenutku: menta lne slike, zvukovi, osjeti, kao i držanje tijela i disanje. Um i tijelo po tpuno su povezani, tako da misli i s todobno utječu na fizio­logiju, a fiziologija utječe na misli. Naše raspoloženje neprestance se mijenja, i to je j edna od nekoliko činjenica koje su pouzdano točne. Kada promijenimo raspoloženje, sav se vanjski svijet mijenja, ili nam se tako barem čini. Obično smo svjesniji svog emocionalnog stanja nego svoje fiziologije, držanja, gesta, ili obrasca disanja. Ustvari, smatra se da se emocije ne mogu svjesno kontrolirati : one su vrh ledenog brijega. Mi ne vidimo cijeli fiziološki i misaoni proces koji se nalazi ispod njega i podupi re emo­cije. To je onih devet desetina ledenog brijega ispod površine vode. Beskorisno je pokušavati utjecati na emocije a pr i tom ne mijenjati raspoloženje, kao i kad bismo pokušavali ukloniti ledeni brijeg tako što ćemo mu ukloniti vrh. On će jednostavno još više izbiti na povr­šinu, osim ako ne pot roš imo og romnu količinu energije kako bismo ga zadržali pod vodom, a to je upravo ono što često č inimo, koristeći lijekove ili svoju volju. Smatra se da je mozak taj koji vodi, a tijelo ga poslušno slijedi. Tako se može dogoditi da naše emocionalne navike zapečate naš izraz lica i držanje, jer ne primjećujemo kako emocije modeliraju našu fiziologiju.

6 9

Page 36: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

Pokušajte učiniti sljedeće: sjetite se nekog lijepog događaja, vreme­na kada ste se zaista lijepo osjećali. Kada se prisjetite, razmislite o njemu. Provedite nekoliko minuta proživljavajući ga što je moguće snažnije. Dok se osjećate ugodno, osvrnite se oko sebe i obratite pozornos t na ono što vidite i čujete dok proživljavate taj događaj. Obrati te pozornost na to kako se osjećate. Kada budete spremni , vra­tite se u sadašnjost. Zapazite kakav je utjecaj sve to imalo na vaše t renutačno stanje, p o ­sebice na držanje i disanje. Događaji iz prošlosti nisu zauvijek prošli: mogu vam pomoći popraviti raspoloženje u sadašnjosti. Iako su pri­zori i zvukovi iz prošlosti odavna nestali, kada ih u mislima ponovno s tvorimo t renutni je osjećaj isto toliko stvaran i opipljiv kao i prije. Bez obzira na to kako ste se osjećali prije nego što ste pročitali ovaj odlomak, sebe ste upravo oraspoložili. A sada, za promjenu, pokušajte se sjetiti nekog pomalo neugodnog do­življaja iz prošlosti. Kad vam padne na pamet, prozivke ga ponovno. Što vidite sada kada ste ga proživjeli? Što čujete? Obrati te pozornost na to kako se osjećate. Nemojte se previše dugo zadržavati na ovom događaju, vratite se u sadašnjost i obratite pozornost na to kakve je posljedice sve to proi­zvelo na vas. Usporedite prijašnji osjećaj s ovim sadašnjim. Također obratite pozornost na razlike u držanju i na obrasce disanja. Sada promijenite svoje raspoloženje. Učinile nešto, pomakni te se i preusmjerile svoju pozornost na nešto drugo. Pogledajte kroz pro­zor, poskočite, potrčite do drugog kraja sobe i dodirni te zid, ili se sagnite i dodirni te prste na nogama. Obratite pozornost na fizičke senzacije i na ono što osjećate tog trenutka.

Rečeno NLP pojmovima, to je stanje promjene ili stanje prekida, i dobro je stupiti u njega svaki put kada primijetite da se osjećate ne­gativno ili da niste na izvoru. Kad se god sjetite nečeg neugodnog ili zapadnete u loše raspoloženje, cijelo vaše tijelo popr imi takvo stanje i zadržava ga kao obrasce napetost i mišića, držanja ili disanja. Ova­kva fizički uskladištena sjećanja mogu se odraziti na sva vaša buduća

/ u

iskustva tijekom izvjesnog vremena. Svi znamo kako izgleda ustati se iz kreveta na lijevu nogu. Oni koji pate od depresije nesvjesno su ovladali sposobnošću zadržavanja stanja bez izvora tijekom du­žeg vremena. Drugi su ovladali sposobnošću svojevoljnog mijenja­nja emocionalnih stanja, ostavljajući si tako slobodu koja pozitivno utječe na kvalitetu njihovog života. Oni u potpunost i proživljavaju emocionalne uspone i padove, ali uče, idu dalje i ne zadržavaju se nepot rebno na emocionalnoj boli.

Mi neprestance u životu doživljavamo različita emocionalna stanja koja se smjenjuju, nekad brže, nekad sporije. Primjerice, baš ste ne-raspoloženi u t renutku kad vas je prijatelj nazvao telefonom i pr io­pćio vam neku dobru vijest. Vaše se raspoloženje popravilo. Ili, dan je možda bio sunčan i lijep, a vi ste u poš tanskom pret incu pronašli neočekivano visok račun. Mentalni oblaci mogu zakloniti i pravo sunce. Bolje da sami utječete na svoje raspoloženje nego da samo reagirate na ono što se zbiva oko vas. Nekoliko zadnjih minuta osjećali ste se dobro, a po tom loše, a onda . . . onako kako se sada osjećate. A u vanj­skom se svijetu zapravo ništa nije dogodilo. Sve ste to sami učinili.

EL IC ITAC IJA

Elicitacija je riječ koja se rabi u NLP literaturi da bi se opisao proces postupnog navođenja drugih ljudi u određeno stanje. Radi se o vještini koju svakodnevno koristimo pod raznim imenima jer svi mi prilično umješno dovodimo ljude oko nas u različita raspoloženja ili ih, opet, iz nekih drugih izbavljamo. To se postiže riječima, intonacijom i dr­žanjem. Međut im, ponekad se dogodi da ne elicitirate reakcije koje želite. Koliko li ste puta samo čuli: „Što mu je, samo sam rekao. Najjednostavniji način elicitiranja nekog raspoloženja je navođenje druge osobe da se sjeti nekog doživljaja kada se osjećala na određeni način. Što ste vi izražajniji, odgovor će biti izražajuiji. Ako su vaš glas, vaše riječi, izraz lica i položaj tijela u skladu s reakcijom koju želite elicitirati, veća je vjerojatnost da ćete to i ostvariti. Svi će vaši napor i urodit i p lodom. Pokušavate li nekoga smiriti , be­smisleno je govoriti brzo i glasno, disati brzo i plitko i živčano se vr-

Page 37: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

N L P _ J U i t K M U l U N N U n & J u n IN j c n v i u u n

poljitL Unatoč vašim umirujućim riječima, vaš če sugovornik postati još živčaniji. Trebate raditi ono što govorite. Stoga, želite li navesti ga da se osjeća samopouzdano , pitajte ga o nekoj situaciji kada se tako osjećao. Govorite jasno, samouvjerenim glasom, dišite ravnomjerno, podigni te glavu, a tijelo uspravite. Vi se ponašate samopouzdano . Ako vaše riječi nisu u suglasju s govorom tijela i intonacijom, vaš će sugovornik pratiti vašu neverbalnu poruku. Također je važno da se vaš sugovornik uživi u događaj, a ne da ga promatra distancirano, sa strane. Tako ćete oživjeli intenzivnija sje­ćanja. Zamislite da gledate nekoga kako jede vaše omiljeno voće. Sada zamislite da vi jedete to voće. Sto je „ukusnije"? Da biste eliciti-rali svoja raspoloženja, proživite te događaje što je moguće potpunije i živopisnije.

K A L I B R A C I J A

U terminologiji NLP-a kalibracija označuje prepoznavanje različitih stanja u drugim ljudima. To je umijeće kojim zasigurno vladate i koje rabite u svakodnevnom životu, a isplati se razvijati ga i usavršavati. Vi uočavate male razlike u izrazu lica drugih ljudi kada proživljavaju različita sjećanja i različita raspoloženja.Na primjer, kada se netko prisjeti nečeg zastrašujućeg, usne mu se izduže i postanu tanje, pro-blijedi u licu, a disanje mu postane ubrzano. Nasuprot tomu, kad se prisjeti nečeg lijepog, usne postanu punije, boja kože crvenija, disa­nje sporije, a mišići lica opušteniji.

Često kalibracija nije toliko razvijena pa primijet imo nečiju uznemi­renost tek kada počne plakati. Previše se oslanjamo na ono što nam ljudi iskazuju riječima, umjesto da rabimo svoje oči i uši. Valjda nije po t rebno da nas netko udari šakom u nos kako bismo kalibrirali da je bijesan, niti je po t rebno umišljati si kakva sve značenja ima neki pokret obrvom.

Iskušajte ovu vježbu sa svojim prijateljem. Neka vaš prijatelj zamisli nekoga tko mu se jako sviđa. Dok on to čini, promatrajte mu položaj očiju i glave. Obratite pozornos t na to je li mu disanje duboko ili pli­tko, brzo ili sporo, diše li gornjim ili donjim dijelom prsa. Zapazite jesu li mu mišići lica opušteni , boju kože, veličinu usana i boju glasa.

77

Vodite r ačuna o t im ma l im znakov ima na koje ob ično ne obraća­mo pozo rnos t . A to su zapravo vanjske manifestacije unutarnjih misli. Riječ je o fizičkoj dimenzi j i tih misl i . Po tom zamol i te prijatelja da razmišlja o n e č e m u što mu se ne svi­đa. Obra t i t e p o z o r n o s t na razlike. Neka pomis l i na nekog koga ne voli, zat im na još nekog, sve dok ne b u d e t e s igurn i da ste otkri l i neke razl ike u fiziologiji. Rečeno N L P r ječn ikom, sada ste kal ibri­rali ta dva stanja. Zna te kako izgledaju. Zamol i te ga da pomisl i na j ednu ili d r u g u osobu, ali da vam ne pr iopć i na koju misli. Zna t ćete na koju o sobu misli čitajući znakove u fiziologiji koje ste već otkrili .

Izgledat će kao da čitate misli . Dakle, m o g u ć e je usavršavat i ovu vještinu. Mi ug lavnom kal ibr i -r amo nesvjesno. Primjerice, u p i t a m o li voljenu osobu želi l i otići na ručak, znat ć e m o in tu i t ivno i prije nego što odgovor i koji je odgovor. „Da" ili „Ne" nisu zadnji ko rak u procesu razmišljanja. Ne m o ž e m o izbjeći odgovor tijelom, u m o m i j ez ikom jer su toliko duboko ispreple teni . Možda vam se već dogodi lo da s n e k i m razgovara te i imate osje­ćaj da ta osoba laže. To ste kal ibr iral i nesvjesno, dobili ste takav osjećaj ne znajući zašto. Što više radi te na kalibraciji , bit ćete u tomu uspješniji . Razlike i zmeđu po jed in ih stanja bit će nezna tne , a neke će biti b je lodane. Kako bude te vježbali, sve ćete lakše ot­krivati ma le razlike. Razlike, ma kako ma lene bile, uvijek postoje . Kada vam čula p o s t a n u izoštrenija , zapazi t ćete ih.

S I D R A

Emocionalna stanja imaju ogroman i posvemašnji utjecaj na razmi­šljanje i ponašanje. Nakon što ih elicitiramo i kalibriramo, upitajmo se kako ih iskoristiti da bi nam bila od koristi u sadašnjem trenutku. Potrebno je imati ih na neki način stalno na raspolaganju i stabilizi­rati ih ovdje i sada.

Zamislite kako bi to utjecalo na vaš život kada biste se mogli preba­civati u stanje veće sposobnost i po želji. Vrhunski političari, sportaši, umjetnici i poslovni ljudi moraju biti sposobni doći u takvo stanje

Page 38: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

NLP__JObtHH O 'CONNOR & JOHN S 11 M U U K

7 4

T R E Ć E P O G L A V L J E P S I H O L O Š K A S T A N J A I E M O C I O N A L N A S L O B O D A

75

po potrebi . Glumac mora biti sposoban uživjeti se u ulogu kada se zastor podigne, ne sat vremena ranije, ili u sredini drugog čina. To je bit profesionalizma. Također je važno „isključiti se". Glumac m o r a prestati s u logom kada se zastor spusti. Mnog i jako motivirani poslovni ljudi post ignu ve­like stvari, ali po tpuno izgore i pos tanu nesretni, izgube obitelj ili, u eks t r emnom slučaju, obole od neke bolesti. Upravljanje našim stanji­ma zahtijeva m u d r u uravnoteženost . Svatko od nas ima osobnu povijest, bogatu različitim emocionaln im stanjima. Da bismo ih ponovno doživjeli potreban n a m je okidač, neka asocijacija u sadašnjosti kako bismo elicitirali izvorni događaj. Mozak spontano povezuje događaje, i na taj način dajemo značenje o n o m u što radimo. Ponekad su te asocijacije veoma ugodne: primje­rice, omiljena pjesma koja nas podsjeća na neki lijep događaj. Svaki put kad čujemo tu pjesmu, ona pobuđuje u nama lijepe osjećaje. I svaki put kad se to dogodi, naša asocijacija postane snažnija. Poticaj koji je povezan s nekim psihološkim stanjem i koji ga okida, r ječnikom NLP-a zovemo sidro. Drugi primjeri spontanih pozit ivnih sidara bile bi omiljene fotografije, evocirajući miris , ili glas, ili odre­đene riječi voljene osobe. Sidra su obično vanjska. Budilica zvoni i vrijeme je da ustanete. Školsko zvono označava kraj odmora . To su auditivna sidra. Crveno svjetlo na semaforu znak je da stanete, kimanje glavom znak je odo­bravanja. To su vizualna sidra. A miris svježe razmazanog katrana može vas magično vratiti u scenu iz djetinjstva kada ste ga po prvi put osjetili. U rek lamnim oglasima pokušavaju od marke nekog pro­izvoda napraviti sidro za tu vrstu proizvoda.

Sidro može biti bilo što što uvodi u neko emocionalno stanje, a to­liko su očigledna i rasprostranjena da ih jedva primjećujemo. Kako nastaju sidra? Postoje dva načina. Prvi način je ponavljanjem. Ako u nekoliko situacija vidite da se crveno povezuje s opasnošću, to će ostati usidreno. To je jednostavna metoda učenja: crveno znači opa­snost. Drugi , p u n o važniji način je bacanje sidra u pravom trenutku u situaciji kada je emocija snažna. Ponavljanje je nužno samo kada ne postoji emocionalno uživljavanje. Sjetite se vremena kada ste išli

u školu (što je s a m o po sebi veliko s idro) i shvatili kako lako uči­te neš to što je zanimlj ivo i intr igirajuće. Činjenice koje vas nisu zan imale usvajali ste ponavljajući ih m n o g o puta . Što ste manje e m o c i o n a l n o ukl jučeni , p o t r e b n o je više ponavl ja t i kako biste uspostavi l i asocijaciju. Asocijacije su u g l a v n o m v e o m a kor i sne . Tako se stvaraju navike, a bez navika ne b i smo mogl i funkcioni ra ­ti. A k o ste vozač , vi ste već uspostavi l i asocijaciju i zmeđu zelenog svjetla koje se mijenja u c rveno i o d r e đ e n o g pokre ta s topala na papučic i kočnice . To nije svjesna radnja o kojoj razmišljate svaki put, ali ako ne napravi te tu asocijaciju, mal i su izgledi da ćete preživjeti vožnju.

Neke asocijacije, iako kor i sne , n isu baš u g o d n e . Kad u re t rovizo­ru ugleda te policijski au tomobi l , najvjerojatnije ćete se zapitat i u kakvom vam je stanju au tomobi l i ko jom b r z i n o m vozite. Neke asocijacije n isu kor i sne . M n o g i ljudi povezuju držanje go­vora s t r e m o m i b lagim n a p a d o m pan ike . Pr i samoj pomis l i na ispit osjećaju se n e s i g u r n o i hvata ih uznemi renos t . Riječi m o g u biti s idra . Riječ „test" s idro je za najveći broj školske djece: ona osjećaju t r e m u i n isu u stanju pokaza t i kol iko znaju. U krajnjem slučaju neki vanjski poticaj m o ž e ok inu t i j edan jak n e u g o d a n osjećaj. To je pod ruč j e fobija. Pr imjer ice , oni koji se boje za tvorenog p ros to ra uspostavi l i su snažnu asocijaciju i zme­đu za tvorenog p ros to ra i osjećaja pan ike , i uvijek je ponavljaju. Životi m n o g i h ljudi n e p o t r e b n o su ogran ičen i s t r ahov ima iz p r o ­šlosti čiju vr i jednost n isu n a k n a d n o preispital i . Naš m o z a k ne može ne stvarat i asocijacije. Jesu li one koje ste napravi l i ili koje sada s tvara te u g o d n e , kor i sne i pozi t ivne?

O v a m a ovisi kakve asocijacije s tvarate. Uzmite bilo koje događaje iz života koje smat ra te tešk ima ili i zazovnima i unapr i jed odluči te u kakvom biste se p s iho loškom stanju željeli susrest i s nj ima. Za svaku situaciju zbog koje ste nes re tn i može te stvorit i novu asoci­jaciju i s toga novi odgovor koris teći s idra . To se pos t iže u dvije faze. Najprije izaber i te e m o c i o n a l n o stanje koje želite, za t im ga poveži te s pot ica jem ili s i d rom tako da ga možete pr izvat i u sjećanje kad god želite. Spor taš i nose amajlije

Page 39: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

N L P . . J O S E P H O ' C O N N O R & J O H N S E Y M O U R

76

T R E Ć E P O G L A V L J E _ P S I H O L O S K A S T A N J A I E M O C I O N A L N A S L O B O D A

Ako ste izabrali izvor, a ne možete se sjetiti v remena kada ste se tako osjećali, sjetite se nekoga koga poznajete, ili čak nekog izmišljenog lika iz knjige. Kako bi izgledalo da ste kao oni, da proživljavate ono što oni osjećaju? Imajte na u m u da, iako likovi nisu stvarni, vaši osje­ćaji jesu, a to je bitno. Kada ste i to izabrali, bez obzira je li događaj stvaran ili izmišljen, spremni ste za idući korak, a to je izbor sidra koje će služiti da taj izvor dovede u misli kada to želite. Najprije uspostavite kinestetičko sidro: neki osjet koji možete pove­zati s izabranim izvorom. Dodirivanje palca prsta ili skupljanje šake na određen i način može poslužiti kao dobro sidro. Primijetio sam jedno ustaljeno sidro na igralištu za skvoš kada igrači dodiruju zid sa strane kako bi povratili sigurnost ako ne igraju dobro. Bitno je da je sidro jedinstveno i da nije sastavni dio t renutačnog ponašanja. Potrebno vam je karakterist ično sidro koje se ne ponavlja stalno, stoga i ne može biti povezano s nekim drugim slanjem ili radnjom. Također mora biti i nepr imjetno, nešto što možete učiniti posve neupadljivo. Stoj na glavi može dobro poslužiti kao sidro za postizanje samoLivjerenosti, ali ćete t ime doći na glas kao ekscentrik koristite li ga kao p o m o ć pri držanju zdravica. Na redu su auditivna sidra. To mogu biti riječi ili fraze koje govo­rite u sebi. Nije bitno o kojim se riječima ili frazama radi sve dok su usklađene s osjećajem. Način na koji to kažete, određen ton koji koristite, imat će isto toliko utjecaja koliko i same riječi i fraze. Neka bude karakterističan i nezaboravan. Primjerice, ako je „samouvjere­nost" stanje koje želite usidriti, sebi možete reći: „Osjećam sve veće samopouzdanje", ili jednostavno: „Samouvjerenost." Govorite sigur­nim glasom. Pobrinite se da je izvor s tvarno u skladu s problemskom situacijom.

Preostala su još vizualna sidra. Izaberite neki simbol ili se prisjetite što ste vidjeli kada ste bili samouvjereni. To će funkcionirati sve dok je izabrani s imbol karakterističan i dok pomaže prizivanju osjećaja u sjećanje.

Kada ste izabrali sidro za svaki sustav predstava, sljedeći se korak sastoji u p o n o v n o m proživljavanju osjećaja samopouzdanja jasnim

kako bi iskoristili svoja umijeća i snagu. Neri jetko ih može t e vi­djeti kako čine prave male ritualne pokrete u tu svrhu. Korištenje vlastitih stanja bogatih izvorima pomoću sidara jedan je od najučinkovitijih načina mijenjanja svog ponašanja, kao i ponaša­nja drugih ljudi. Ako se s nekom situacijom suočite s više izvora nego prije, vaše će se ponašanje promijenit i nabolje. Stanja bogata izvori­ma ključ su postizanja vrhunskih rezultata. Kako mijenjate svoje po ­našanje, lako se mijenja i ponašanje drugih ljudi. Ukupan doživljaj te situacije bit će drukčiji.

Pozor! Tehnike promjena opisane u ovom poglavlju i u ovoj knjizi veoma su snažna sredstva, a moć leži u vještini osobe koja je koristi. Drvodjelja može napraviti savršen komad namještaja koristeći pre­cizne alate: isti alati u rukama njegovog pomoćnika ne bi dali iste rezultate. Isto tako, po t rebno je vježbati i raditi kako bi se dobio naj­bolji zvuk na nekom dobrom glazbenom ins t rumentu. Držeći tečajeve velikom broju polaznika, uočili smo zamke prigo­d o m korištenja tih vještina po prvi put. Od srca vam preporučamo da ove tehnike uvježbavate u j e d n o m sigurnom okruženju, kao što je NLP predavanje, sve dok ne steknete sigurnost, a umijeće vam bude na zavidnoj razini.

U S I D R A V A N J E I Z V O R A

Sada ćemo vam pokazati kako se pozitivni emocionalni izvori vezani za iskustva iz prošlosti mogu po potrebi prebacivati u sadašnjost. Mo­žda ćete morat i pozvati prijatelja kako bi vas on proveo kroz proces. Zavalite se u udobnu stolicu ili stanite na neko mjesto odakle cijeli proces možete promatrat i s distance. Sjetite se neke određene situaci­je u kojoj želite biti drukčiji, osjećati se drukčije i postupati drukčije. Po tom izaberite neko određeno emociona lno stanje, od mnogih koje ste iskusili u životu, a koje želite imati na raspolaganju u toj situaciji. To može biti bilo koje stanje bogato izvorima - samouvjerenost, hu­mor, upornost , kreativnost - što vam se god spontano čini odgova­rajućim. Kada to odredite, pronađi te neki događaj u životu kada ste se tako i osjećali. Bez žurbe promatrajte primjere koji vam padaju na pamet i izaberite onaj koji je najjasniji i najintenzivniji.

Page 40: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

N L P _ J O S E P H O ' C O N N O R & J O H N S E Y M O U R

stvaranjem izvorne situacije. Iskoračite ili promijenite stolicu dok se po tpuno ne uživite u događaj. Zauzimanje različitih emocionalnih stavova na različitim mjestima pomaže tomu da ih jasno odvojite. Vratite se u mislima na taj izvor koji ste izabrali . . . Sjetite se gdje ste bili i što ste radil i . . . D o k vam slika postaje jasnija, zamislite da ste baš sada t amo i da s tvarno vidite to što vidi te . . . Počinjete čuti zvukove koji su se čuli i ponovno proživljavati osjećaje koji su toliko snažno dio tog događaja. Odvojite određeno vrijeme i uživajte u tom događaju koliko god mo­žete intenzivnije. . . Kako biste zaista doživjeli po tpun i čulni doživljaj tog izvora, učinite ponovno u ovom t renutku ono što ste tada činili. Primjerice, stavite tijelo u isti položaj, ponovite neke postupke (ako je moguće ) . . . Kada ti osjećaji d o đ u do vrhunca i počnu blijedjeti, tjelesno se vratite u distancirani položaj. Sada znate kako najbolje možete stvarati svoje izvore i koliko vam vremena treba za to. Sada ste spremni usidriti svoj izvor. Koraknite na mjesto izvora i pro-živite ga. Kada dođete do vrhunca, gledajte vlastitu sliku, ponovite svoje geste i riječi. Sidra mora te povezati s izvorom dok se približava svom vrhuncu. Ključni je t renutak. Ako povezete nakon vrhunca, usidrili biste ga na izlazu iz tog stanja, a to nije ono što vam treba. Redoslijed sidara nije bitan, rabite onaj koji daje bolje rezultate ili ih rabite naizmjence. Ponekad kada vaše osjećanje izvora dođe do vrhunca, bit će potre­bno da iskoračite i promijenite stanje prije nego što budete spremni provjeriti sidro. Koristite sva tri sidra na isti način i istim redoslijedom i obratite po ­zornost do koje ste granice zaista došli u izvorišno stanje. Ako niste zadovoljni, vratite se i ponovite cijeli pos tupak kako biste pojača­li asocijacije između sidara i vašeg izvorišnog stanja. Možda će biti po t rebno ponoviti sve ovo nekoliko puta, ali imati željeno stanje na raspolaganju zaista vrijedi.

Na posljetku, razmislite o nekoj budućoj situaciji kada će vam najvje­rojatnije trebati to izvorišno stanje. Što možete rabiti kao znak koji

78

vam ukazuje da trebate to izvorišno stanje? Pronađite prvu stvar koju vidite, čujete ili osjetite, a koja vam daje do znanja da ste u toj situaciji. Znak može biti unutarnji i vanjski. Primjerice, određeni izraz nečijeg lica ili glas bili bi vanjski znakovi. Početak unutarnjeg dijaloga bio bi unutarnji znak. Sama svijest o tomu da možete izabrati kako se osjećati izvorišno je stanje samo po sebi. O n a će također ometati uobičajene, usidrene reakcije. Vrijedno je usidriti tu svijest povezujući je sa znakom. Znak će onda poslužiti kao signal da možete birati osjećanja. Ako nastavite rabiti sidro, nakon izvjesnog vremena sam će znak postati sidro izvorišnog stanja. Okidač lošeg raspoloženja sada postaje jedan od onih koji bude osjećanje snage i bogatstva izvorima. Slijedi kratki pre­gled osnovnih koraka procesa:

Sidra moraju biti: Podešena u trenutku kada je stanje na vrhuncu. Jedinstvena i karakteristična. Jednostavna kako bi se identično mogla ponavljati. Povezana sa stanjem koje je jasno i u potpunosti proživljeno.

Zaključak o usidravanju izvorišnih stanja: 1. Identificiranje situacije u kojoj želite raspolagati bogatijim izvorima. 2. Identificiranje određenog izvora kojeg želite, primjerice samopouzda­

nja. 3. Odgovara li izvor, provjerite pitanjem: „Kada bih mogao sada raspo­lagati ovim izvorom, bih li ga zaista rabio?" Ako je odgovor potvrdan, nastavite. Ako nije, vratite se na korak broj dva. 4. Pronađite situaciju u životu kada ste imali takav izvor. 5. Izaberite sidra koja ćete rabiti u svakom od tri glavna sustava predsta­va: nešto što vidite, čujete i osjećate. 6. Koraknite na neko drugo mjesto i u mislima se u potpunosti vratite na to izvorišno stanje. Proživite ga ponovno. Kada dostigne vrhunac, promijenite stanje i iskoračite iz njega. 7. Ponovno doživite svoje izvorišno stanje i kada ono dođe do vrhunca, povežite sva svoja tri sidra. Zadržite to stanje koliko god želite, a p o t o m ga promijenite.

79

Page 41: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

8. Iskušajte asocijaciju bacajući sidra naizmjence, čime ćete utvrditi jeste li zaista ušli u željeno stanje. Ako niste zadovoljni, ponovite ko­rak broj sedam. 9. Identificirajte znakove koji će vam ukazati da ste se našli u pro­blemskoj situaciji u kojoj je po t rebno iskoristiti svoje izvore. Ovaj će vas znak podsjetiti kada trebate uporabiti sidro.

Sada može te rabiti s idra kako biste prizvali svoje izvore kada god to želite. Ne zaboravi te iskušati ovu, kao i bilo koju d r u g u NLP tehniku , kako biste otkri l i način na koji ona najbolje djeluje u vama. Neka vam cilj uvijek b u d e na pame t i (osjećaj da ste bogatiji i zvor ima) , i igrajte se s t e h n i k a m a dok ne uspijete. N e k i m a je d o ­voljna gesta (bacanje nj ihovog k ines te t ičkog s idra) da se dovedu u izvor išno stanje. Drugi za to kor is te sva t r i s idra. Ove p rocese može t e rabiti kako biste usidr i l i različite izvore. Neki ljudi us idre različite izvore na svakom prs tu . Drug i , pak , povezu­ju m n o š t v o različit ih izvor išnih stanja s j e d n i m s id rom kako bi napravil i snažno izvorišno s idro. O v a tehnika dodavanja različi­tih izvora na i s tom s idru pozna ta je kao nagomilavanje izvora. Usidravanje i rabljenje izvor išn ih stanja je vještina, i kao sve vje­š t ine postaje jednos tavni ja i učinkovit i ja što je više rabi te . Neki ljudi smatraju da već prvi put djeluje d r ama t i čno . Drugi smat ra ­ju da je p o t r e b n o uvježbavati je kako bi ovladali n jome i uvjerili se da zaista donos i neku p romjenu . Sjetite se faze učenja. Ako je usidravanje za vas neš to novo, čes t i t amo vam jer ste prešli iz nesvjesnog u svjesno znanje . Uživajte u ovoj fazi dok postajete svjesni svog znanja.

Usidravanje izvora služi kako biste povećal i e m o c i o n a l n e izbore. U ovoj se kul tur i , za razliku od nek ih d rug ih , vjeruje da se emoc i ­ona lna stanja ne m o ž e post ić i voljom i da su uvjetovana vanjskim oko lnos t ima ili d r u g i m l judima. Svemir n a m je možda pomi ješao kar te , ali mi m o ž e m o birati kako i kada igrat i . Kao što je Aldous Huxley rekao: „Iskustvo nije ono š to t i se događa , već o n o što t i učiniš s o n i m što ti se događa . "

P O V E Z I V A N J E S I D A R A

Sidra se m o g u povezat i tako da j e d n o vodi d r u g o m e . Svako s idro predstavlja kar iku u lancu i okida sljedeće sidro, kao što e lektr ični impuls i prelaze od j e d n o g do d r u g o g živca u n a š e m u tijelu. Na neki su nač in s idra vanjski od raz nač ina na koji se u t i ru novi n e ­urološki putovi u našem ž ivčanom sustavu od inici jalnog poticaja do novog odgovora . Povezivanje s idara omoguću je n a m lako i au­toma t sko kretanje kroz niz različit ih stanja. Povezivanje je o so ­bito kor i sno na l az imo li se u n e k o m nag lašeno p r o b l e m a t i č n o m stanju, a izvor je previše da leko da b i s m o do njega mogli doći u jednoj fazi. Pr imjer ice , razmisl i te o situaciji kada ste se osjećali f rus t r i rano . Može te li identif icirat i taj dosl jedan z n a k koji okida taj osjećaj? Ton glasa u vašem unu ta rn j em dijalogu? Neki osobi t osjet? Nešto što vidite? Često izgleda da se svijet u ro t io pro t iv vas, ali vi može te k o n t r o ­lirati kako ćete reagiral i na tu uro tu . Osjećaj frustracije neće p r o ­mijenit i vanjski svijet. Kada osjetite taj unu ta rn j i znak, odluči te u koje ćete se stanje prebaci t i . Možda u izvor znatiželje? A oda t le u izvor kreat ivnost i? Da biste napravi l i lanac, sjetite se v r e m e n a kada ste bili veoma znatiželjni i usidr i te ga, pr imjer ice, k ineste t ički , dod i rnuvš i ruku . Izađite iz tog stanja i sjetite se v r e m e n a kada ste bili veoma kre­ativni i usidr i te ga, pr imjer ice, d o d i r n u v š i neko d r u g o mjesto na ruci . Za t im se vrat i te u to stanje frustracije, i č im dobijete neki z n a k frustracije, bacite s idro znatiželje. I dok se osjećaj znatiželje pr i ­bližava v r h u n c u , d o d i r n i t e s idro za kreat ivnost . Tako se uspostavlja mreža živčanih asocijacija kroz koju se lako krećete od frustracije p reko znatiželje do kreat ivnost i . Vježbajte to koliko god pu ta želite, tako da ta veza pos t ane au tomatska . Tada kada ste elicitirali , kal ibriral i i usidri l i različita emoc iona lna stanja, vjerojatno imate snažno s reds tvo za savjetovanje i terapiju. Vi i vaši klijenti ima t ćete brz i lak p r i s tup bilo kojem e m o c i o -

Page 42: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

n a l n o m stanju. Usidravanje može te koris t i t i kako biste pomogl i kl i jentu da nevjerojatno b r zo učini p romjene , a možete ga rabiti u bilo kojem sustavu, v i zua lnom, aud i t i vnom i k ines te t i čkom.

S I D R A U K O L A P S U

Sto bi se dogodilo kad biste pokušali i s todobno osjetiti i vruće i hla­dno? Što se događa kada pomiješate žutu i plavu boju? Što se događa kada bacite dva suprotna sidra odjedanput? Hoćete li osjetiti toplinu ili će nastati zelena boja? Da bi došlo do kolapsa sidara, po t rebno je usidriti j edno neželjeno negativno stanje (bilo da se zove h ladno ili plavo) i pozitivno stanje (bilo ono vruće ili žuto) i po tom bacite oba sidra is todobno. Nakon kratkog razdoblja konfuzije, negativno će se stanje promijeniti i nastat će novo i drukčije stanje. Ovu tehniku si­dara u kolapsu možete iskušati sa svojim prijateljem ili klijentom. Slijedi kratki pregled postupka: pobrini te se ostvariti i zadržati uz­vrat sve vrijeme.

SAŽETAK

1. Identificirajte p rob lemsko stanje i snažno pozi t ivno stanje koje bi bilo poželjno u toj situaciji. 2. Elicitirajte pozi t ivno stanje i kalibrirajte fiziologiju tako da ga možete prepoznat i . Izvedite ga iz tog stanja: navedite klijenta u neko d rugo stanje usmjeravajući njegovu pozornos t u d r u g o m pravcu i zamolite ga da se pomjeri . 3. P o n o v n o elicitirajte željeno stanje i usidri te ga posebn im dodi ­rom i/ili riječju ili frazom, a p o t o m neka klijent iziđe iz tog stanja. 4. Testirajte pozi t ivno sidro kako biste se uvjerili da je uspostavlje­no. Bacite sidro tako što ćete dod i rnu t i isto mjesto i/ili izgovoriti odgovarajuće riječi. Uvjerite se da zaista vidite fizionomiju koja ukazuje na željeno stanje. Ako ne vidite, ponovi te korake od broja jedan do broja tri kako biste napravili jače asocijacije. Kada u s p o ­stavite pozit ivna sidra za željeno stanje, neka klijent iziđe iz tog stanja.

5. Identificirajte negat ivno stanje ili iskustvo, ponovi te korake od točke dva do točke četiri i usidri te ga d o d i r o m na neko d r u g o mje-

82

T R E Ć E P 0 G L A V U E _ P S I H O L 0 S K A S T A N J A I E M O C I O N A L N A S L O B O D A

sto, a potom neka iziđe iz tog stanja. Ovako ćete uspostaviti sidro za problemsko stanje. 6. Naizmjence rabeći sidra, klijenta vodite iz jednog u drugo stanje slje­dećim iskazima: „Dakle, postoje neki trenctci kada ste se osjećali tužno (bacite negativno sidro) i u tim situacijama vi biste se radije osjećali uplašeno (bacite pozitivno sidro)." Ovo ponovite u više navrata mijenja­jući na taj način stanja. 7. Kada ste spremni, uvedite sljedeće riječi, poput: „Zabilježite svaku promjenu koje ste svjesni" i bacite oba sidra istodobno. Pozorno proma­trajte fiziologiju. Najvjerojatnije ćete vidjeli znakove promjene i konfu­zije. Uldonite negativno sidro pred pozitivnim. 8. Zamolite ga neka pristupi problemskom stanju ili neka baci negativno sidro kako biste provjerili što ste učinili. Vidjet ćete kako dolazi u stanje između ta dva ili u novo dmkčije stanje, ili u pozitivno stanje. Ako još uvijek dobivate negativno stanje, otkrijte koji su drugi izvori potrebni vašem klijentu. Usidrite to na istom mjestu kao i prvi pozitivan izvor i nastavite od točke broj šest. 9. Na koncu, neka zamisli situaciju u bližoj budućnosti u kojoj očekuje da bi se mogao osjećati neugodno i zamolite ga da brzo prođe kroz nju u svojoj mašti dok vi opažate njegovo stanje. Slušajte dok opisuje. Ako niste zadovoljni njegovim stanjem ili ako je on još uvijek nezadovoljan ishodom, otkrijte koji su mu drugi izvori potrebni, usidrite ih na istom mjestu kao i prvi pozitivan izvor i nastavite dalje od točke broj šest. Sidra u kolapsu neće djelovati ako je pozitivno stanje slabije od negativnog i možda će biti potrebno nagomilati pozitivne izvore na jedno sidro da biste uspjeli.

Jedan od razloga tomu što se događa navodi nas na razmišljanje da živ­čani sustav zapravo pokušava angažirati dva međusobno nespojiva sta­nja istodobno. Budući da to nije u stanju, pokušava nešto drugo. Stari obrazac je slomljen i stvaraju se novi. Ovo objašnjava konfuziju koja se često događa kada su dva sidra u kolapsu. Sidra nam omogućuju svjesno korištenje iskustva kroz prirodni proces koji obično koristimo nesvje­sno. Mi usidravamo sve vrijeme, obično posve nasumice. Umjesto toga, možemo biti mnogo selektivniji glede sidara na koje reagiramo.

83

Page 43: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

N L P . J O S E P H O ' C O N N O R & J O H N S E Y M O U R

M I J E N J A N J E O S O B N E P O V I J E S T I

Ljudsko iskustvo postoji samo u sadašnjem trenutku. Prošli događaji postoje samo kao sjećanja i da bismo ih se sjetili potrebno je ponovno doživjeti ih na neki način u sadašnjosti. Budućnost postoji kao očeki­vanje ili maštanje, no ona je također stvorena u sadašnjosti. Usidra-vanjem izbjegavamo tiraniju prošlih negativnih iskustava i stvaramo pozitivniju budućnost , što n a m omogućava povećanje emocionalne slobode.

Mijenjanje osobne povijesti je tehnika pomoću koje redefiniramo mu­čna sjećanja u svjetlu sadašnjeg iskustva. Svi mi imamo bogatu osobnu povijest koja postoji kao sjećanje u sadašnjosti. I dok ono što se zai­sta dogodilo (ma što to bilo, jer sjećanje nije pouzdano) ne možemo promijeniti, mi možemo promijeniti značenje koje ono ima za nas u sadašnjosti, pa stoga i učinke na naše ponašanje. Primjerice, ljubomora nije utemeljena na stvarnom događaju, nego na iskonstruiranim događajima, na o n o m e što vjerujemo da se dogodilo. Reakcija na te slike je da se osjećamo loše. Iako se nikada nisu odigrale, slike su dovoljno stvarne da prouzroče neke ekstremne reakcije. Ako su događaji u prošlosti bili toliko traumatični i snažni da čak i pomisao na njih izaziva bol, tada bi trebalo koristiti tehniku liječenja fobija iz osmog poglavlja, koja služi za razrješavanje intenzivnih nega­tivnih iskustava.

Tehnika mijenjanja osobne povijesti korisna je kada se problematične situacije stalno ponavljaju. Radi se o vrsti osjećaja koje možemo svesti pod pitanje: „Zašto to stahio činim?" Prvi je korak pri korištenju ove tehnike s klijentom ili prijateljem, naravno, uspostavljanje i održavanje uzvrata.

SAŽETAK 1. Identificirajte negativno stanje, elicitirajte ga, kalibrirajte i usidrite ga, a po tom izvedite klijenta iz tog stanja. 2. Zadržite negativno sidro, a klijent se treba vratiti u prošlost i ra­zmišljati o vremenu kada se slično osjećao. Nastavite sve dok ne dođe do najranijeg iskustva te vrste kojeg se sjeća. Bacite sidro, izvedite klijenta iz tog stanja i vratite ga po tpuno u sadašnjost.

T R E Ć E P O G L A V L J E P S I H O L O Š K A S T A N J A I E M O C I O N A L N A S L O B O D A

85

3. Neka klijent razmisli u okviru svog sadašnjeg iskustva koji bi to izvori, da je tada raspolagao njima, pridonijeli da ta iskustva budu pozitivna, a ne problematična. Najvjerojatnije će identificirati izvore riječima i frazama poput „sigurnost", „biti voljen" ili „razumijevanje". Izvor mora dolaziti iz njegove osobe i biti p o d njegovom kontro lom. Ako bi se s amo ostali ljudi iz te situacije ponašali drukčije, to ne bi klijenta dovelo do novih saznanja. On može elicitirati različite rea­kcije d rugih ljudi koji su bili uključeni samo ako se i sam promijeni.

4. Elicitirajte i usidrite j edno određeno iskustvo neophodnog izvora i testirajte to pozitivno sidro. 5. Zadrži te to pozit ivno sidro, ponovno vratite klijenta do najranijeg iskustva. Pozovite ga da sam sebe p romat ra s distance s t un nov im izvorom i obratite pozornost kako se mijenja njegovo iskustvo. Po­tom mu recite da pristupi tom iskustvu bez distance, s t im izvorom (vi još uvijek držite sidro), te da ponovno proživi cijeli taj događaj. Sad kada ima novi izvor neka obrati pozornost na reakcije drugih ljudi u toj situaciji. Pozovite ga da zamisli kako bi događaj izgledao s njihovog stajališta, da bi tako mogao dobiti osjećaj kako oni vide nje­govo novo ponašanje. Ako je u bilo kojoj fazi nezadovoljan, neka se vrati na točku četiri, identificira i nagomila druge izvore s kojima će pristupiti toj situaciji. Kada je klijent zadovoljan, doživljaj te situacije je drukčiji i iz nje može naučiti nešto novo. Uklonite sidro i izvedite ga iz tog stanja.

6. Testirajte promjenu lako što nećete rabiti ni jedno sidro, nego ćete tražiti od klijenta da se sjeti tog prošlog iskustva i primijeti kako se sjećanje promijenilo. Obrati te pozornost na fiziologiju. Ako postoje neki znakovi koji ukazuju na negativno stanje, vratite se na točku četiri i nagomilajte više izvora.

I S K O R A K U B U D U Ć N O S T

Doživljavati situaciju unaprijed u rječniku NLP-a zovemo iskorakom u budućnost , i to je krajnja točka mnog ih NLP tehnika. Iskoračite u budućnost u mašti s novim izvorima koje imate i doživite je unapri­jed onako kako želite da se dogodi . Na primjer, iskorak u budućnos t u tehnici mijenjanja osobne povijesti je kada tražite od klijenta da

Page 44: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

N L P J O S E P H O'CONNOR & JOHN SEYMOUR

sljedeći put zamisli neku problematičnu situaciju koja će se možda po ­noviti. Dok on to čini, vi kalibrirajte ne biste li primijetili neki znak po­vratila u negativno stanje. Ako se pojavljuje, onda vam je jasno da imale još mnogo posla. Iskorak u budućnost je provjera je li vaš t rud urodio p lodom. To je najbliže što se možete približiti nekoj problematičnoj situaciji. No do prave provjere je li došlo do neke promjene doći će sljedeći put kada se klijent suoči sa s tvarnim problemom. Može se dogoditi da se sa­znanja i promjene usidre u sobi u kojoj se održava terapija. Učenje se lako usidri u učionicu, a poslovni planovi u sobu za sastanke. Stvaran je život pravi test. Kao drugo, iskorak u budućnost jedna je vrsta mentalne probe. Men­talna priprema i proba nužni su obrasci koje prakticiraju svi vrhunski izvođači: glazbenici, prodavači, a posebice sportaši. Cijeli program obu­ke utemeljen je na ovom jednom jedinom elementu. Mentalna je proba vježba u mašti, a budući da su tijelo i um jedno, tijelo se na taj način priprema za stvarnu situaciju. Ako mozgu dajete snažne pozitivne slike uspjeha, programirat ćete ga da misli na taj način, pa će i uspjeh biti vjerojatniji. Očekivanja su pro­ročanstva koja sama dovode do ostvarenja. Ideje iskoraka u budućnost i mentalnih proba mogu se koristiti kako biste učili iz svakodnevnog života, a mogu poslužiti i za stvaranje novih obrazaca ponašanja. Možda ćete željeti svake večeri ponoviti ove korake prije odlaska na spavanje. Dok razmišljate o danu koji je iza vas izaberite iz njega nešto što ste učinili dobro i nešto zbog čega niste baš sretni. Promatrajte oba događaja, osluhnite glasove, proživite ili ponovno bez distanciranja. Potom iskoračite i zapitajte se: „Što sam mogao učiniti drukčije?" Koji su ključni izbori koje ste učinili? Kako možete nešto dobro pre­tvoriti u još bolje? Također, možete identificirati izbore koje baš i niste najsretnije učinili.

A sada događaj ponovno proživite u cijelosti, ali tako da se vi drukči­je ponašate. Kako izgleda? Kako zvuči? Što osjećate? Ovaj mali ritual ugradit će izbor. Možete raspoznati znak koji će vas upozorit i svaki put kada bi se moglo odigrati nešto loše kako biste učinili neki drugi izbor koji ste menta lno već uvježbali.

8 6

I K t U r U ( i L A V L J t _ r b l n O L O b K A M A N J A I c M U l I U N A L N A b L O B O D A

Ovu vrstu tehnike možete koristiti za stvaranje potpuno novog pona­šanja, kao i za unošenje promjena i poboljšanja nečega što već radite.

G E N E R A T O R I N O V O G P O N A Š A N J A

Ovo je jedna uopćena tehnika koja se rabi u slučaju da želite usvojiti neki novi obrazac ponašanja, ili promijeniti ili pospješiti već postoje­će. Primjerice, želite biti bolji u nekom vama omiljenom sportu. Pro­matrajte u misl ima kako se ponašate onako kako biste željeli, kako izvodite, na primjer, dobar servis u tenisu. Ako je to teško, zamislite kako to radi netko tko vam je uzor. Budite Stephen Spielberg u mi­slima. Promatrajte prizor kako se odvija pred vašim očima. Ostanite distancirani dok preslušavate i miksate zvučnu traku. Vi ste i zvijezda i redatelj. Ako su uključeni i drugi ljudi, promatraj te kako oni reagi­raju na ono što činite.

Režirajte prizor i miksajte zvučnu traku sve dok ne budete u po tpu­nosti zadovoljni, a onda zakoraknite u sliku u sebi i potrčite kao da to stvarno i činite. Dok to radile, obratite posebnu pozornost na svoje

87

Page 45: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

N L P ^ J U b b P H U ' I U N N U K & JUHN b fc Y M U U K

osjećaje i na reakcije ljudi oko vas. Je li to novo ponašanje u skladu s vašim sustavom vrijednosti i integritetom vaše osobe? Ako osjećaj nije pravi, vratite se na redateljsko mjesto i promijeni­te film prije nego što zakoraknete unutra. Kada budete zadovoljni zamišljenom slikom, raspoznajte unutarnje ili vanjske znakove koje možete rabiti kako biste okinuli to ponašanje. Mentalno vježbajte uočavanje znakova dok prolazite kroz to iskustvo. Generator novog ponašanja jednostavna je, ali korisna tehnika za osobni i profesionalni razvoj. Svako se iskustvo pretvara u pr igodu da se nešto nauči. Što to češće činite, brže ćete se kretati p rema ona­kvoj osobi kakva zaista želite biti.

88

Četvrto poglavlje

Nijedan čovjek nije otok sam za sebe.

John Donne

PETLJE I SUSTAVI

Na komunikaciju možete gledati kao na jednostavan uzročno-po-sljedični odnos . Izdvojite jedan takav odnos , odredi te uzrok i analizi­rajte posljedice, ne uzimajući u obzir druge utjecaje. O tomu se često govori kao da se upravo tako odvija, ali je posve jasno da se radi o velikom pojednostavljenju. Zakon uzroka i posljedice djeluje kod neživih bića: ako se jedna bi­ljarska kugla sudari s d rugom možete pril ično točno predvidjeti mje­sto na kojem će se zaustaviti svaka od njih. Nakon početnog sudara one nemaju više nikakav utjecaj jedna na drugu. Živa su bića nešto drugo. Udarim li psa, mogu izračunati snagu udar­ca i točno izračunati koliko daleko bi pas trebao „odletjeti" u nekom pravcu s obzirom na njegovu veličinu i težinu. Ustvari, to bi se malo drukčije odvijalo: da sam dovoljno luckast udariti psa, on bi se m o ­žda okrenuo i ugrizao me. Mala je vjerojatnost da će pas dospjeti t amo gdje bi trebao dospjeti p rema Newtonovim zakonima. Ljudski su odnosi složeni - mnogo toga odvija se istodobno. Ne može se točno predvidjeti što će se dogoditi jer ponašanje jednog čovjeka utječe na reakciju drugog. Naziv za taj odnos je petlja: mi neprestan­ce p roma t r amo povratne informacije kako bismo znali što ćemo slje­deće učiniti . Ako se usredotočujemo samo na jednu stranu petlje, to je kao da pokušavamo shvatiti što se događa u tenisu proučavajući samo jednu stranu terena. Možemo provesti cijeli život pokušavajući shvatiti kako udarac loptice utječe na to da se ona vrati natrag, kao i

89

Page 46: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

zakone koji određuju kakav mora biti idući udarac. Ljudska je svijest ograničena i ne može vidjeti cijelu petlju komunikacije, nego samo njezine pojedine djeliće. Tek udruživanje sadržaja i konteksta komunikacije zajedno daju zna­čenje. Kontekst je sveukupno okruženje, cijeli sustav koji obuhvaća sadržaj. Što znači j edan komadić slagalice? Sam po sebi ništa: nje­govo značenje ovisi o mjestu koje ima na slici, gdje se uklapa i u kakvom je odnosu s drugim komadićima. Što znači jedna nota? Sama po sebi gotovo ništa: njezino značenje ovisi o tomu u kakvom je odnosu s d rug im notama, o visini i o tra­janju. Ta ista nota zvučat će po tpuno drukčije promijene li se okolne note. Postoje dva glavna načina kako m o ž e m o razumjeti neki događaj ili iskustvo. Jedan je način usredotočivanje na sadržaj, informaciju. Što je ovaj komadić? Kako se zove? Na koji je način sličan drugima? Obrazovanje se uglavnom tako odvija: komadići slagalice mogu biti toliko zanimljivi i lijepi da ih izdvojeno proučavamo, ali naše će sa­znanje biti j ednodimenziona lno . Potpuno razumijevanje zahtijeva posve drukčiji pristup: razumijevanje odnosa ili konteksta. Što znači komadić? U kakvom je odnosu s d rug im? Gdje je njegovo mjesto u sustavu? Naš unutarnji svijet uvjerenja, misli, sustava predstava i submoda­liteta također čini sustav. Mijenjanje jednog može ostaviti og romne posljedice i prouzročiti d ruge promjene, kao što smo vidjeli u slučaju mijenjanja submodali teta svog iskustva. Nekoliko dobro izabranih riječi u p ravom trenutku može promijenit i naš život. Mijenjanje jednog malog djelića sjećanja može promije­niti cjelokupno stanje naše svijesti. To se događa kada su u pitanju sustavi: jedan mali p o m a k u pravom smjeru može dovesti do veli­kih promjena, no potrebno je znati gdje trebate pogurati . Ne vrijedi pokušavati. Možemo uložiti mnogo t ruda pokušavajući se osjećati bolje, a na kraju ćemo se osjećati još gore. Kao kada svom snagom gu ramo vrata pokušavajući ih otvoriti p rema van, pri čemu potroši­mo p u n o energije prije nego što shvatimo da vrata m o r a m o povući jer se zapravo otvaraju prema unutra .

90

Kada nešto ciljano radimo, m o r a m o provjeriti postoje li neke unu­tarnje sumnje ili dvojbe. Potrebno je obratiti pozornost na vanjsku ekologiju i procijeniti koje će posljedice naši ciljevi imati na širi su­stav odnosa . Dakle, rezultati naših postupaka vraćaju se preko petlje. Komunika­cija je odnos , a ne kanal informacija u j e d n o m pravcu. Ne možete biti učitelj ako nemate učenika, ili prodavač bez kupaca, ili savjetnik bez klijenata. Usrdno, ali m u d r o ponašanje predmnijeva procjenjivanje odnosa i međuovisnost i koji vladaju između nas i drugih. Ravnoteža i odnos između dijelova našega uma predstavlja zrcalo ravnoteže i odnosa koje imamo s vanjskim svijetom. Razmišljati u duhu NLP-a znači razmišljati u te rminima sustava. Primjerice, Gregory Bateson, jedna od najutjecajnijih osoba u razvoju NLP-a, primjenjivao je ki-bernet ičko ili sustavno razmišljanje na biologiju, evoluciju i ps iho­

logiju, a Virginia Satir, is taknu­ti obiteljski terapeut i jedan od izvornih modela za NLP, obitelj je shvaćala kao uravnotežen sustav odnosa , a ne skup indi-vidualaca s probleinima koje treba riješiti. Svaka je osoba dragocjen dio. Pomagala je obi­teljima da ostvare bolji i zdra­viji odnos , a njezina je vještina bila u tomu što je točno znala gdje treba intervenirati i tko bi se trebao promijeniti kako bi se svi odnosi poboljšali. Kao i kod kaleidoskopa, ne možete p ro ­mijeniti jedan djelić, a da ne promijenite cijeli obrazac. No pitanje je koji dio treba promi­jeniti kako bi se stvorio željeni obrazac? U tomu leži umijeće uspješne terapije.

9 1

Page 47: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

Najbolji način utjecaja na druge je da se sami promijenimo. Ako se mi­jenja odnos između nas i drugih, tada se i drugi ljudi moraju mijenjati. Ponekad provodimo mnogo vremena na jednoj razini pokušavajući ne­koga promijeniti, dok ga na drugoj razini svojim ponašanjem podržava­mo u onome što čini. Richard Bandler to naziva „odmakni se. . .bliže, obrascem.

Može se napraviti zgodna usporedba s fizikakiim „efektom leptira". Te­orijski, zamahom svojih krila leptir može promijeniti vrijeme na drugoj strani zemaljske kugle, jer može doći do poremećaja zračnog tlaka u kri­tičnom trenutku i na pogrešnom mjestu. U složenim sustavima mala promjena može imati ogromne posljedice. No, nisu svi elementi u sustavu podjednako važni. Neke možemo mi­jenjati gotovo bez kakvih posljedica, dok će promjena drugih imati ogroman utjecaj. Želite li izazvati promjene u vašem pulsu, teku, dužini života ili brzini rasta, potrebno je samo podmititi malu žlijezdu na dnu vaše lubanje - hipofizu. Ona u tijelu predstavlja glavnu kontrolnu ploču. Radi na istom principu kao i termostat koji kontrolira centralno grijanje: mi vidimo svaki radijator posebno, ali ih jedan termostat sve kontrolira. Termostat je višeg logičkog reda od radijatora koje kontrolira. NLP identificira i rabi učinkovite elemente zajedničke različitim psiho­loškim pravcima. Ljudski mozak ima istu strukturu u cijelom svijetu, a stvorio je najrazličiti-je psihološke teorije, iz čega proistječe da nužno ima iste osno­vne obrasce. NLP je na različitoj logičkoj razini zato što preu­zima obrasce iz svih područja psihologije. Knjiga koja daje na­putke kako se rade mape na različitoj je razini od knjiga mapa, iako je i ona samo knjiga.

92

PETLJE Z A U Č E N J E

Puno više uč imo na vlastitim greškama nego iz situacija u kojima smo bili uspješni. Greške nam osiguravaju korisnu povratnu infor­maciju i mi provodimo prilično m n o g o vremena razmišljajući o nji­ma. Rijetko kada nešto uč in imo o d m a h kako valja, osim kad je to nešto jednostavno, a i tada postoji još m n o g o prostora za usavrša­vanje. Učimo tako što se svaki put sve više približavamo željenom cilju. Č in imo što možemo (sadašnje stanje) i uspoređujemo s on im čemu težimo (željeno stanje). To kor is t imo kao povratnu informaci­ju kako bismo pri ponavljanju radnje smanjili razliku između onoga što želimo i onoga što dobivamo. Polako se približavamo svome cilju. Uspoređivanje upravlja našim učenjem na svim razinama od svje­snog neznanja do svjesnog znanja. To je opći model načina kako postati učinkovitiji u bilo čemu čime se bavite. Uspoređujemo ono što i m a m o s on im što želimo, a po tom svojim pos tupcima umanjujemo nesklad. Tada ponovno uspoređu­jemo. Uspoređivanje je utemeljeno na našem sustavu vrijednosti: što nam je važno u tom trenutku. Primjerice, provjeravajući ove strani­ce, ja m o r a m odlučiti jesu li dovoljno dobre ili je po t rebno napisati ih ponovno . Prema m o m sustavu vrijednosti, po t rebno je da sve bude sadržajno jasno (ne samo s moga stajališta nego i sa stajališta čitate­lja), gramatički točno i u tečnim rečenicama.

Također, po t rebno je odrediti dokaze. Kako znali je li sve u skladu s moj im s tandardima? Izostavim li ovo, vrtjet ću se zauvijek u petlji, jer neću znati kada t rebam stati. To je zamka u koju upadaju autori koji provedu godine ispravljajući rukopise kako bi ih usavršili i zato ih nikada ne izdaju. U m o m , pak, slučaju, to podrazumijeva prven­stveno provjeru pravopisa, a p o t o m pokazivanje prijateljima čije mi ­šljenje cijenim i od kojih ću dobiti povra tnu informaciju. Promjene koje unos im utemeljene su na tim povra tn im informacijama. Model je poznat kao T O T I model , što znači Testiraj-Obavi-Testiraj-Izađi. Uspoređivanje je test. Pr igodom njegovog obavljanja pr imi­jenite izvore. Testirajte ponovno uspoređivanjem i izađite iz petlje kada u procedur i dokazivanja utvrdite da ste postigli rezultat. Koliko ste uspješni ovisit će o izborima koji vam stoje na raspolaganju pr i

93

Page 48: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

obavljanju: od fleksibilnosti u ponašanju ili nužne raznovrsnosti , što je te rmin iz kibemetike. Putovanje iz sadašnjeg u željeno stanje nije, na koncu, ni cik-cak, nego spiralno putovanje. Najvjerojatnije će postojati i manje petlje, poput onih koje se nalaze unutar neke veće: manji zadatci koje trebate izvršiti kako biste došli do većeg. Cijeli se sustav uklapa popu t ruskih babuški. U ovom m o ­delu učenja greške su korisne, jer predstavljaju neželjeni rezultat u tom kontekstu. Možete ih iskoristiti kao povra tne informacije kako biste se približili svome cilju.

Djeca u školi uče razne predmete i najveći dio toga se zaboravi. Obi­čno ih ni tko ne uči kako učiti. Naučiti kako se uči vještina je višega reda od učenja određene materije. NLP podučava kako bolje učiti, bez obzira na p redmet o kojem se radi. Najbrži i najučinkovitiji na­čin učenja je upotrijebiti ono što se već odvija p r i rodno i lako. Učenje i razvoj smatraju se spor im i boln im procesima, no to nije točno. Možda je točno za neke procese, ali tehnike NLP-a ne ubrajaju se u spore i bolne procese učenja i razvoja. Robert Dilts razvio je tehniku pretvaranja onog što nam sliči na ne­uspjeh u uspjeh i učenje na takvim primjerima. Lakše je kada vas ne tko drugi vodi kroz tu tehniku.

O D N E U S P J E H A D O P O V R A T N E I N F O R M A C I J E

1. Koji vaš stav ili uvjerenje je problematično? Završavaju li svi vaši uradi-sam planovi neslavno? Jesu li svi restorani brze h rane radosni kada čuju vijest da ste pokušali kuhati? Na kojem području dobivate neželjene rezultate? Mislite li da zaista niste u stanju učiniti nešto dobro ili samo da to ne učinite dobro? Dok razmišljate o problemu, kakva vam je fiziologija i koje znakove pristupanja rabite? Razmišljanje o neuspjehu obično podrazumijeva neki loš osjećaj, slike neuspjeha i najvjerojatnije neki unutarnj i glas koji vas prekorava. I sve to is todobno. Ne možete se nositi sa svim tim odjedanput. Morate otkriti što se odvija unutar svakog sustava predstava pojedinačno.

2. Spustite pogled udesno i povežite se s osjetima. Što osjet sam po sebi pokušava učiniti za vas? Koje su njegove pozitivne namjere?

Motivira li vas? Ili vas zaštićuje? Spustite pogled ulijevo. Postoji li neka korisna poruka u riječima kada ih izdvojite? Podignite pogled u lijevu stranu i promatraj te slike iz sjećanja. Posto­ji li nešto novo što iz njih možete naučiti? Počnite gledati na problem iz realnije perspektive. Vi možete više od toga. Obrati te pozornost na to da postoje i pozitivni izvori u tom sjećanju na problem. Povežite riječi, slike i osjete sa željenim ciljem. Kako vam mogu pomoći da ga ostvarite?

3. Identificirajte pozitivno, izvorišno iskustvo u budućnost i , nešto što s igurno možete ostvariti. To ne mora biti ništa značajno. Identifici­rajte glavne vizualne, auditivne i kinestetičke submodali tete svog na­čina razmišljanja o t om iskustvu. Kinestetički usidrite iskustvo dodi ­rom. Provjerite pristupate li izvorišnom stanju kada bacite sidro. To je karakterističan događaj koji označava što možete ostvariti. 4. Pogledajte gore u desnu stranu i stvorite sliku željenog cilja ili stava koji obuhvaća sve što ste naučili od osjeta, slika i riječi koji su u vezi s problemskim vjerovanjem. Provjerite je li u skladu s vašom osobno­šću i odnos ima. Pobrinite se uspostaviti jasnu vezu između sjećanja i pozit ivnog cilja ili stava. Možda ćete promijenit i cilj u skladu s on im što ste naučili promatrajući svoja sjećanja. 5. Neka submodali tet i željenog cilja budu isti kao i submodali tet i pozit ivnog karakterističnog iskustva, držite karakterist ično iskustvo usidreno dok to radite. Cijeli proces omogući t će vam učenje iz ono­ga što je prošlo i oslobađanje budućih očekivanja iz zagrljaja neu­spjeha iz prošlosti. Razmišljat ćete o svom cilju u subrnodalitetima pozit ivnih očekivanja.

R A Z I N E U Č E N J A

Učenje na najjednostavnijoj razini je pokušaj-pogreška sa ili bez po ­dučavanja. Učite kako biste učinili najbolji izbor koji vam stoji na raspolaganju, našli „pravi odgovor". Možda ćete uspjeti otprve ili ćete morat i pokušavati više puta dok ne uspijete. Učite pisati, sricati i znati da je crveno svjetlo na semaforu znak da stanete. Počinjete od nesvjesnog neznanja i napredujete do svjesnog znanja, prolazeći kroz petlju učenja.

95

Page 49: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

Kada odgovor postane navika, prestajete učiti. Teorijski, mogli biste postupiti i drukčije, ali u praksi se to ne događa. Navike su veoma korisne, one usmjeravaju onaj dio našeg života o kojemu ne želimo razmišljati. Bilo bi razorno odlučivati svakog jutra kako zavezati ve­zice na cipelama. To s igurno nije područje na kojemu trebate po­kazati svoju kreativnost. No , umijeće je odlučiti što ćete prepustiti navici, a što ćete nastaviti učiti i o čemu ćete odlučivati neprestance radeći izbore. To je ključno pitanje ravnoteže. Ovo pitanje ustvari predstavlja jednu novu razinu. Osvrni te se na vještine koje ste usvojili i izaberite neku od njih ili učinite nove izbo­re koji imaju istu svrhu. Izabravši način na koji ćete učiti, sad možete naučiti biti uspješniji u učenju.

Siromašak iz bajke koji je dobio pr igodu da mu se ispune tri želje očito nije znao za razine učenja. Da je znao, ne bi svojom zadnjom željom povratio status quo, nego bi poželio još tri želje. Djeca u školi uče da su četiri i četiri osam. Na jednoj razini to je jednostavno učenje. Ne mora te razumjeti, samo zapamtiti . Ako osta­nete na toj razini, to bi značilo da pet i tri nisu osam jer su četiri i četiri osam. Očigledno je posve besmisleno učiti matemat iku na ovaj način. Ako svoje ideje ne povezete s učenjem višeg reda, one će ostati ograničene u ovom kontekstu. Pravo učenje podrazumijeva i učenje na koje sve načine možete učiniti nešto što već činite. Vi uči­te da su jedan i sedam osam, ali i da dva i šest daju osam. Vi ste na razini višega reda i razumijete pravilo koje se krije iza tih odgovora. Kada znate što želite, upotrijebivši kreativnost možete doći do razli­čitih načina kako biste to ostvarili. Neki će ljudi radije promijeniti cilj nego promijeniti način kako ga ostvariti. Oni prestaju s pokušajima dobiti osam, jer su odlučni u tomu da koriste tri plus četiri, a nikako im ne polazi za rukom. Drugi će koristiti isključivo četiri plus četiri kako bi dobili osam, ali ne i druge brojeve.

Takozvani „skriveni školski plan" primjer je učenja višega reda. Bez obzira na to što se uči, pitanje je kako se uči. Nitko ne podučava vri­jednost ima skrivenog školskog plana, koji ima veći utjecaj na dječje ponašanje nego formalna nastava - u pitanju je školstvo u cjeloku­p n o m kontekstu. Ako djeca nikada ne nauče da postoje i neki drugi

96

u c i v r u u r U U L N V LJ t K t l L J t I i U b l A V I

načini učenja osim pasivnog načina učenja ponavljanjem u skupini vršnjaka i uz p o m o ć autoriteta, ona su u sličnoj situaciji, samo na nekoj višoj razini, kao i dijete koje uči da se osam dobiva samo ako zbroji četiri i četiri. Učenje na još višoj razini rezultira temeljnim mijenjanjem načina na koji razmišljamo o sebi i svijetu. Podrazumijeva razumijevanje odnosa i paradoksa različitih načina na koji uč imo učiti. Gregory Bateson ispričao je zanimljivu priču u svojoj knjizi „Koraci ka ekologiji uma" o vremenu kada je proučavao obrasce komunika­cije dupina u Pomorskom istraživačkom centru na Havajima. Pro­matrao je trenere kako podučavaju dupine raznim trikovima koji su se za novac prikazivali publici. Prvog dana, kada bi dupini učinili nešto neobično, kao što je iskakanje iz vode, t rener bi zazviždao zvi­ždaljkom i dupinu bacio ribu. Dupin je veoma brzo shvatio da takva vrsta ponašanja biva nagrađena r ibom: ponavljao bi to sve češće i očekivao nagradu.

Sljedećeg dana dupin bi iskočio iz vode i očekivao ribu, ali ništa nije uslijedilo. Bez rezultata ponavljao bi svoj skok izvjesno vrijeme, a potom, iživciran, učinio nešto drugo - počeo bi se okretati. Trener bi onda zazviždao zviždaljkom i bacio mu ribu. Stoga je dupin pona­vljao novi trik i bivao nagrađen r ibom. Za jučerašnji trik nije dobivao ribu, nego samo za nešto novo. Tako se sve ponavljalo nekih četrnaest dana. Dupin bi prilazio i izvodio trikove koje je naučio pre thodnih dana, ali mu to nije bilo od koristi. Tek kada bi učinio nešto novo, dobivao bi nagradu. To je za dupina najvjerojatnije bilo veoma fru-strirajuće. No, petnaestog je dana izgledalo kao da je naučio pravila. Bjesomučno je jurcao i priredio zadivljujuću predstavu, uključivši osam posve novih i neobičnih trikova, od kojih četiri do tada nikada nisu bila viđena u vještinama dupina. Dupin je podigao razinu uče­nja na razinu višega reda. Ne samo što je shvatio kako napravili nove obrasce ponašanja nego i pravila kako ih i kada napraviti. Još nešto: tijekom tih četrnaest dana, Bateson je p romat rao trenera kako dup inu izvan konteksta obuke baca nezasluženu ribu. Upitavši ga zašto to radi, t rener mu je odgovorio: „Ja m o r a m održati dobre odnose s njim. Ako to ne postoji, on se neće potrudi t i išta naučiti."

97

Page 50: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

O P I S I S T V A R N O S T I

Kako biste izvukli što više iz neke situacije i iskustva, trebate prikupljati informacije sa što je više mogućih različitih točaka gledišta. Svaki sustav predstava pruža različite mogućnosti opisivanja zbilje. Nove ideje izviru iz tih različitih opisa poput bijele svjetlosti koja se pojavljuje kada pomi­ješale dugine boje. Ne možete živjeti rabeći samo jedan sustav predstava. Potrebna su najmanje dva, jedan za primanje informacija, a drugi za nji­hovu obradu na različite načine.

Također, točka gledišta samo jedne osobe imat će slijepu mrlju zbog uobičajenog načina shvaćanja svijeta, zbog njezinih perceptivnih filte­ra. Razvijajući sposobnost viđenja svijeta iz kuta drugih ljudi, moći ćete uočiti i svoje slijepe mrlje tako što ćete pitati prijatelja za savjet i drukčije viđenje situacije ako ste zašli u slijepu ulicu. Kako možete utjecati na svoju moć zapažanja premještajući se iz svog ograničenog svijeta?

T R O S T R U K I O P I S

Svoje iskustvo možete promatrati na najmanje tri načina. U najnovijem djelu Johna Grindera i Judith DeLozier ti su načini klasificirani kao prvi, drugi i treći perceptivni stav. Prvenstveno, svijet možete promatrati u potpunosti sa svog stajališta, sa stajališta vlastite unutarnje stvarnosti, posve se uživlj avaj ući u nju, ne uzimajući u obzir ničija druga stajališta. Jednostavno mislite: „Kako to utječe na mene?" Usredotočite se na vrijeme kada ste bili intenzivno svjesni svojih misli i niste uzimali u obzir druge ljude iz te situacije. To zovemo prvim stavom (upravo ste ga iskusili dok ste se koncentrirali na svoju realnost, bez obzira koji ste događaj izabrali). Drugo, razmislite kako bi to izgledalo i zvučalo sa stajališta druge osobe i kako bi se ta osoba osjećala. Očigledno je da ista situacija ili ponašanje može različito značiti različitim ljudima: bitno je razumjeti nečiji stav i pitati se: „Kako to njima izgleda?" To zovemo drugim stavom, poznatim kao empatija. Ako ste s nekim u sukobu, trebali biste shvatiti kako se on osjeća zbog toga što vi činite. Što je veći uzvrat s drugom osobom, bolje ćete razumjeti njezinu stvarnost i bit ćete umjesniji u postizanju drugog stava.

98

Treće, možete doživjeti da gledate na svijet s vanjske točke gledišta, kao da ste posve neovisan promatrač, netko tko nije umiješan u situ­aciju. Pitajte se: „Kako bi to izgledalo nekom tko u to nije upleten?" Ovo vam daje objektivnu točku gledišta poznatu kao treći stav. On je na drukčijoj razini od prva dva, ali nije im nadmoćan . Treći stav znači isto što i ograditi se. Da bi treći stav bio koristan, trebate se nalaziti u jakom izvorišnom stanju. Vi zauzimate objektivan i izvorišni stav glede vlastitog ponašanja, pa ste u stanju procjenjivati i stvarati neke korisne izbore u bilo kojoj teškoj situaciji. To je veoma korisna vještina i može vas poštedjeti stresa i problema koji nastaju kao rezultat nepro­mišljenih postupaka. Sva tri stava jednako su važna, a bit je u tomu što ih možete s lobodno koristiti. Netko ukliješten u prvom stavu bit će egocentrično čudovište, dok će netko tko obično zauzima drugi stav dopuštati drugim ljudima previše utjecaja na vlastiti život. Onaj tko obično zauzima treći stav bit će nezainteresirani promatrač života. Ideja trostrukog opisa samo je jedan aspekt pristupa razrađenog u knjizi Johna Grindera i Judith DeLozier „Kotrljanje sve do dolje", napi­sanoj kako bi se NLP predstavio na jednostavniji način. Ovaj je pristup poznat kao novi kod u NLP-u i usredotočen je na znalačko uspostavlja­nje ravnoteže između svjesnih i nesvjesnih procesa. Svadvo od nas spontano zauzima sva tri stava koji nam pomažu da bolje razumijemo svaku situaciju ili ishod. Sposobnost da ili mijenjate, svje­sno ili nesvjesno, nužna je kako biste se mudro ponašali i kako biste bili u stanju cijeniti prekrasnu složenost međuljudskih odnosa. Razlike koje uočavale kada svijet gledate iz različitih kutova obogaćuje ga, a vama pruža mogućnost izbora. Prvi, drugi i treći stav predstavljaju izrijekom priznanje da mapa nije teritorij. Postoje samo različite mape. Bit je u tomu da budete svjesni razlika, a ne da nastojite sve staviti pod istu kapu. Upravo su razlike i napetost između tih različitih načina gledanja na svijet važni. Do uzbuđenja i kreativnosti dolazi zato što na stvari gledamo na drukčiji način. Istovjetnost je dosadna, osrednja i rada borbu. Vrste koje su iste ulaze u sukobe i bore se za opstanak u procesu biološke evolucije. Ratovi izbijaju kad ljudi žele baš iste osku­dne izvore. Mudros t dolazi iz ravnoteže: nemate što uravnotežiti ne postoje li različite sile koje treba uravnotežiti .

99

Page 51: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

U J E D I N J E N O POLJE NLP -a P O R O B E R T U D I L T S U

Robert Dilts izgradio je jednostavan, elegantan model za razmišlja­nje o promjenama osobnost i , učenju i komunikaciji , a koji spaja ideje konteksta, odnosa, razine učenja i perceptivnog stava. Taj model uje­dno predstavlja i kontekst za razmišljanje o NLP tehnikama i pruža okvir za organiziranje i prikupljanje informacija, tako da možete pre­poznati najbolje mjesto na kojemu trebate raditi kako biste stigli do željene promjene. Mi se ne mijenjamo malo-pomalo, već organski. Pitanje je u kom točno pravcu leptir treba zamahnut i svojim krilima. Gdje treba pogurati kako bi došlo do neke promjene? Učenje i promjene zbivaju se na različitim razinama.

1. Duhovnost Duhovnos t je najdublja razina na kojoj se razmatraju i izražavaju velika metafizička pitanja. Zašto smo ovdje? Koji je smisao postoja­nja? Duhovna razina upravlja i oblikuje ljudski život i podupi re naše postojanje. Bilo kakva promjena na ovoj razini ostavlja ozbiljne po­sljedice na svim ostalim razinama, kao s to je to otkrio sveti Pavao na putu prema Damasku. U nekom smislu, ona sadrži sve što jesmo i što č inimo, a ipak nije ništa od toga.

2. Osobnost Osobnost predstavlja osnovno shvaćanje sebstva, srž sustava vrije­dnost i i životni zadatak.

3. Uvjerenja Uvjerenja su različite ideje za koje smat ramo da su istinite i koje ko­rist imo kao temelj svoje svakodnevne aktivnosti. Uvjerenja mogu biti poticajna ili ograničavajuća.

4. Sposobnosti To su skupine ili kompleti obrazaca ponašanja, uopćenja, vještina i strategija koje koris t imo tijekom života.

5. Ponašanje

i o n

U ponašanje spadaju određene radnje koje vršimo, bez obzira na naše sposobnost i .

6. Okolina

Okolina je ono na što reagiramo, naše okruženje i ljudi koje susrećemo.

Uzmite kao primjer trgovačkog putnika koji razmišlja o svom poslu na ovim različitim razinama:

Okolina: Ovo je susjedstvo dobro za moj posao. Ponašanje: To sam danas prodao. Sposobnost: Mogu prodati ovaj proizvod. Uvjerenja: Budem li dobar u prodaji, možda ću biti unaprijeđen. Osobnost: ja sam dobar trgovački putnik

Ovo je primjer uspješnog modela. Model također može biti dobro primijenjen i na problem.

101

Page 52: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

Može mi se dogoditi da pogrešno napišem riječ. Mogu to pripisati okolini: buka me omela. Mogu to shvatiti na razini ponašanja: po ­grešno sam shvatio riječ. Mogu to uopćiti i posumnjati u svoju spo­sobnost pisanja riječi. Mogu povjerovati da je po t rebno više raditi kako bih poboljšao pisanje, a mogu dovesti svoju osobnost u pitanje misleći da sam glup. Ponašanje se često uzima kao dokaz osobnosti ili sposobnost i i upra­vo se na taj način samopouzdanje i znanje uništavaju u učionicama. Ako pogrešno zbrojite, to ne znači da ste glupi ili da vam matematika ne ide. Tako razmišljati značilo bi miješati logičke razine, isto kao kada biste mislili da se znak „zabranjeno pušenje" u kinu odnosi na likove iz filma. Kada poželite promijeniti sebe ili nekog drugog, po t rebno je priku­piti informacije, vidljive djeliće problema, odnosno uznemiravajuće s imptome. To je sadašnje stanje. Manje očigledni od s imptoma su skriveni uzroci koji h rane problem. Što morate učiniti da biste hra­nili problem? Postoji željeno stanje, cilj promjene. Postoji izvor koji će vam pomoći u ostvarenju cilja. Postoje i sporedne pojave u ostvarivanju cilja, i u vama i u drugima. Iz ovog je modela vidljivo da se možete uplesti u dvije vrste konflikta. Možda će vam biti teško odlučiti se hoćete li gledati televiziju kod kuće ili ići u kazalište. Ovo je nedvojbeno sukob u ponašanju. Do sukoba može doći kada je nešto dobro na jednoj razini, a postaje loše na drugoj . Primjerice, dijete je dobro na satovima glume u školi, ali je uvjereno da mu to donosi nepopularnost kod školskih kolega, pa ih ne želi pohađati . Ponašanje i sposobnost mogu biti dobro na­građeni , a da se kose s uvjerenjem ili osobnošću. Važan je način na koji p r o m a t r a m o vrijeme. Problem je možda po­vezan s nekom t r aumom iz prošlosti koja ima izravne posljedice u sadašnjosti. Pobija je jedan primjer, no postoje i mnogi drugi, iako manje dramatični , kada teški i nesretni trenuci iz prošlosti utječu na kvalitetu sadašnjeg života. Mnogi terapeuti smatraju da su sadašnji problemi uvjetovani prošlošću. I dok s tvaramo svoju osobnu povijest koja utječe na nas, prošlost se može iskoristiti prije kao izvor nego

102

kao ograničavajući faktor. Tehnika mijenjanja osobne povijesti već je opisana. Pomoću nje ponovno procjenjujemo prošlost sa stajališta sadašnjih spoznaja. Mi n ismo u zamci i ne m o r a m o zauvijek pona­vljati pogreške iz prošlosti. Ipak, nade i strahovi vezani za budućnost mogu vas paralizirati u sadašnjosti. To se može kretati u rasponu od zabrinutosti zbog nekog govora, do važnih pitanja vezanih za financijsku i osobnu sigurnost u budućnost i . Tu je i sadašnji t renutak u kojemu se sijeku osobna po ­vijest i moguća budućnost . Zamislite svoj život kao vremensku crtu koja se proteže od daleke prošlosti do daleke budućnost i i p roma­trajte kako se sadašnjost i željeno stanje, osobnost , uvjerenja, spo­sobnost, ponašanje i okolina odnose p rema vašoj osobnoj povijesti i mogućoj budućnost i . Cjelokupna naša osobnost je poput holograma, t rodimenzionalne slike s t ruktur i rane od svjetlosnih zraka. Svaki djelić holograma daje cijelu sliku. Možete mijenjati male elemente kao submodali tete i gle­dati rezultat kako se giba na površini ili mijenjati odozgor prema do­lje, utječući na neko važno uvjerenje. Koji je način najbolji postat će bjelodano dok skupljate informacije o sadašnjem i željenom stanju. Promjene na nižoj razini neće nužno dovesti do promjene i na višoj razini. Promjene u okolini malo će pridonijeti promjeni uvjerenja. Na­čin ponašanja može promijeniti neka uvjerenja koja imamo o sebi. No, promjena uvjerenja sigurno će utjecati na promjenu u ponašanju. Pro­mjena na višoj razini uvijek će se odraziti i na nižoj. Bit će opsežnija i trajnija. Stoga, želite li promijeniti ponašanje, radite na sposobnostima i uvjerenjima. Ako vam nedostaju sposobnosti , radite na uvjerenjima. Uvjerenja će odabrati sposobnosti koje će potom odabrati obrasce po ­našanja koji, pak, izravno izgrađuju naše okruženje. Potpora okoline veoma je važna jer neprijateljski raspoložena okolina može otežati provođenje bilo kakve promjene.

Teško je napraviti promjenu na razini osobnosti ili na nekoj višoj ra­zini ako ne postoje uvjerenja i sposobnosti koje to podržavaju. Ni za poslovnog čovjeka nije dovoljno samo vjerovanje da može biti odli­čan direktor - svoje uvjerenje mora potkrijepiti radom. Uvjerenja bez sposobnosti i ponašanja koja ih potkrepljuju nalik su kuli u zraku.

103

Page 53: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

N L P . J O S E P H O ' C O N N O R & J O H N S E Y M O U R

Ujedinjeno polje način je kako različite dijelove NLP-a možete sta­viti u jedinstven okvir napravljen od ideja o neurološkim razinama, v remenu i preceptivnim stavovima. Možete ga upotrijebiti kako bi se razumjela ravnoteža i odnos između pojedinih elemenata u sebi i u drugima. Ravnoteža je ključ. Problemi nastaju zbog nedostatka ra­vnoteže, a ujedinjavajuće polje omogućuje identificiranje elemenata koji poprimaju preveliku važnost, a koji nedostaju ili su preslabi. Primjerice, netko možda previše naglašava prošlost i obraća nesraz­mjerno veliku pozornost prošlim događajima, dopuštajući da to utječe na njegov život i podcjenjujući sadašnjost i budućnost . S dru­ge strane, netko drugi provodi previše vremena u p r v o m stavu, ne uzimajući u obzir stajališta drugih ljudi. Drugi , pak, obraćaju previše pozornost i na ponašanja i okolinu, a nedovoljno na svoju osobnost i uvjerenja. Okvir ujedinjenog polja, jedan od načina postizanja zdra­vije ravnoteže, terapeut ima je od neprocjenjive vrijednosti kao dra­gocjeno sredstvo dijagnosticiranja tehnika koje biste trebali upotr i­jebiti. Ovo je bogat model koji vam ostavlja mogućnost razmišljanja o mnoš tvu različitih načina na koje se može koristiti.

IM

U V J E R E N J A

- Ne vjerujem Vam! - odgovorila je Alisa. - Zar mi ne vjeruješ? - tužno je upitala Kraljica. - Pokušaj ponovno. Dobro uzdahni i zatvori oči. Alisa se nasmijala. - Nema potrebe ni pokušavati - rekla je - u nemoguće stvari ne može se vjerovati. - Ako mogu primijetili, li nemaš dovoljno iskustva - rekla je Kralji­ca. - Kad sam ja bila u tvojim godinama, svaki dan vježbala sam pola sata. Ponekad sam, svakog jutra prije doručka, znala povjerovati u šest nemogućih stvari.

Lewis Carroll, Alisa s one strane ogledala

Naša uvjerenja imaju velik utjecaj na ponašanje. O n a nas motiviraju i određuju ono što radimo. Teško da ćemo nešto naučiti ne vjerujemo li da će nam to biti ugodno i korisno. Što su uvjerenja? Kako ih s tvaramo i kako ih zadržavamo? Uvjerenja su izravne naredbe, unutarnje mape koje koristimo kako bi­smo razumjeli svijet. Ona daju stabilnost i kontinuitet. Zajednička uvje­renja daju dublji smisao uzvratu i zajednici nego zajednički posao. Svima su nam zajednička neka temeljna uvjerenja koja dobivaju po ­tvrdu u fizičkom svijetu. Vjerujemo u zakone prirode. Ne šećemo po krovu zgrade niti iskušavamo svaki dan hoćemo li se opeci stavimo li ruku u vatru. Također, imamo neka uvjerenja o sebi i o svijetu u ko­jem živimo koja nisu tako jasno definirana. Ljudi nisu tako dosljedni i nepromjenjivi poput sile teže.

Uvjerenja dolaze iz raznih izvora: odgoja, ugledanja na neke značaj­ne ljude, t rauma iz prošlosti i iskustava koja se ponavljaju. O n a se grade uopćavanjem iz osobnih iskustava svijeta, kao i uopćavanjem iz iskustava drugih ljudi. Kako znate iz kojeg iskustva treba izvući uo­pćene zaključke? Neka uvjerenja dolaze u gotovom obliku iz kulture i okruženja u kojem smo rođeni . Važni ljudi u djetinjstvu usađuju nam uvjerenja svojim očekivanjima. Velika očekivanja (pod uvjetom da su realna) stvaraju sposobnost , a mala nesposobnost . Vjerujemo u ono što su nam o nama ispričali kada smo bili mali, jer ne postoji

105

Page 54: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

način da to provjerimo: ta uvjerenja mogu ostati netaknuta našim kasnijim rezultatima. Kada smo uvjereni u nešto, ponašamo se kao da je to istina. Zbog toga je teško osporiti ih: uvjerenja djeluju kao perceptivni filteri. Do­gađaji se tumače u svjetlu uvjerenja, a iznimke potvrđuju pravilo. O n o što č inimo održava ih i pojačava ono u što vjerujemo. Vjerova­nja nisu samo m a p e onoga što se dogodilo nego i shematizirani plan budućih postupaka. Proučavana je skupina djece s istim kvocijentom inteligencije (1Q), podijeljena u dvije podskupine. Nastavnicima je rečeno da jedni ra­spolažu višim IQ-om i da se od njih očekuje postizanje boljih rezul­tata od djece iz druge skupine. Iako je jedina razlika bila u očeki­vanjima nastavnika (dalde, uvjerenje), skupina s „visokim IQ-om" na testu je ostvarila m n o g o bolje rezultate od druge skupine. Ova vrsta proročanstva koje se samo ispunja poznata je kao „Pigmalio-nov efekt". Slična vrsta proročans tva koje se ostvaruje je „placebo efekt", dobro pozna t u medic in i . Pacijenti će se izliječiti povjeruju li da su dobili odgovarajući lijek, čak i kad im se daju kvazilijekovi, nedjelotvorne supstance bez medic inskih svojstava. Uvjerenje vodi izlječenju. Li­jekovi nisu uvijek neophodn i , ali uvjerenje da će doći do izlječenja jest. Proučavanja bez i zn imno pokazuju da t r idesetak pos to pacije­nata pozi t ivno reagira na placebo lijekove. U j e d n o m je eksper imentu liječnik dao injekciju desti l i rane vode skupini pacijenata koji su imali krvarenje čira, objasnivši im da se radi o č u d o t v o r n o m lijeku koji će ih izliječiti. Čak sedamdese t po ­sto pacijenata pokazivalo je odl ične rezultate gotovo god inu dana . Pozitivna uvjerenja predstavljaju poticaje koji se temelje na sposo­bnos t ima. Uvjerenja stvaraju rezultate. Postoji izreka: „Vjerovao ti jesi li u stanju nešto učiniti ili n e . . . u pravu si." Ograničavajuća uvjerenja ob ično su koncent r i rana oko izjave: "Ja to ne m o g u . . . " Smatrajte ovu izjavu j ednos tavn im činjeničnim sta­njem, koje se odnos i s amo na sadašnji t renutak. Na primjer, rije­či: „Ne m o g u žonglirat i" znače (ne) m o g u žonglirati . Žonglirat i je lako. Uvjerenje da nešto ne možete dano kao opis vaših sposobnosti

106

I t l V K I U r U u L A V L J t _ r t I L J t I b U b l A V I

u sadašnjosti i u budućnost i programirat će vaš um za neuspjeh, što će vas spriječiti u otkrivanju vaših pravih sposobnosti , umjesto što će samo predstavljati činjenično stanje u sadašnjosti. Negativna uvjere­nja nisu utemeljena na iskustvu. Dobra usporedba koja govori o efektu koji imaju ograničavajuća uvjerenja je način na koji funkcionira žablje oko. Žaba vidi najveći dio predmeta u svojoj najbližoj okolini, ali tumači samo ono što je u pokretu, ima određen oblik i sliči na hranu. Ovo je veoma učinkovit način osiguravanja hrane, recimo muha . Međut im, budući da samo crni objekti u pokretu predstavljaju hranu, u kutiji mrtvih muha žaba će - uginuti . Tako preuski i previše učinkoviti opažajni filteri mogu nas lišiti nekih dobr ih iskustava čak i kada smo okruženi uzbudlji­vim pr igodama jer ih ne prepoznajemo takvima.

Najbolji način otkrivanja onog što zaista možete jest da se pretvara­te da to nešto možete učiniti. O n o što ne možete učiniti, nećete ni učiniti. Ako je zaista nemoguće , ne brinite, otkrit ćete to. (No pobri­nite se postaviti odgovarajuće s igurnosne mjere, ako je potrebno.) Sve dok vjerujete da je nešto nemoguće , n ikada nećete otkrit i je li moguće ih nije. Mi se ne r ađamo s uvjerenjima, kao što se r ađamo s bojom očiju. Ona se mijenjaju i razvijaju. O sebi razmišljamo na drukčiji način, ženimo se i razvodimo, mijenjamo prijatelje i pos tupamo drukčije jer se naša uvjerenja mijenjaju. Uvjerenja mogu biti stvar izbora. Možete odbaciti uvjerenja koja vas ograničavaju i stvoriti nova koja će vam život učiniti zanimljivijim i uspješnijim. Pozitivna vam uvjerenja omogućavaju otkrit i što možete ostvariti i koliko ste sposobni. O n a predstavljaju dopuštenje da istra­žujete i igrate se u svijetu mogućnost i . Koja uvjerenja vrijedi imati jer će vas podržavati u ostvarivanju ciljeva i omogućit i to? Razmislite 0 nekim uvjerenjima koja imate o sebi. Jesu li korisna? Poticajna su ili ograničavajuća? Svi vi imate neka temeljna uvjerenja o ljubavi i o tomu što je u životu važno. Imate i mnoš tvo drugih o mogućnos t ima 1 sreći koju ste ostvarili, a koja možete promijeniti . Suština uspjeha su uvjerenja koja vam dopuštaju biti uspješnim. Poticajna uvjerenja

107

Page 55: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

neće jamčiti uspjeh svaki put, ali bit ćete u izvorišnom stanju i spo­sobni na kraju i uspjeti. Na Sveučilištu Stanford vršena su proučavanja o samoostvarenju, o d n o s n o proučavano je mijenjanje ljudskog ponašanja u skladu s nov im uvjerenjima. Uspoređivala se sposobnost ljudi da neš to učine s njihovim uvjerenjem o vlastitoj sposobnosti . Korišteni su razni za­daci, od matematike do dresiranja zmija. U početku su uvjerenja odgovarala pokazanim sposobnost ima - lju­di su izvršavali zadatke kako su i mislili da će ih izvršiti. Po tom su im istraživači počeli graditi samopouzdanje tako što su postavljali ciljeve, organizirali vježbe i s t ručnu obuku. Očekivanja su povećana, ali razina izvršenja je pala jer su iskušavane nove tehnike. Dosegnuta je točka najveće razlike između uvjerenja što su mogli učiniti i onoga što su zapravo postizali. Kada bi dalje nastavili raditi na tom zadatku, njihovi su rezultati dosizali njihova očekivanja. Kad bi se obeshrabri­li, pali bi na početnu razinu. Razmislite na trenutak o tri uvjerenja koja vas ograničavaju. Zapišite ih. Sad u misl ima pogledajte u og romno odvratno zrcalo. Zamislite ka­kav će vam biti život za pet godina ako se nastavite ponašat i kao da su ta ograničavajuća uvjerenja istinita. Kakav će vam biti život za deset, dvadeset godina. Odvojite nekoliko trenutaka kako biste razbistrili u m . Ustanite, pro-šećite uokolo ili udahni te nekoliko puta. Sada razmislite o tri nova uvjerenja koja će vam donijeti poticaj i zaista povećati kvalitetu živo­ta. Možete zastati na nekoliko t renutaka i zapisati ih. U mislima, pogledajte u veliko prijateljsko zrcalo. Zamislite sebe da postupate kao da su ta nova uvjerenja istinita. Kakav će vam biti život za pet godina? Za deset? Za dvadeset?

Mijenjanje uvjerenja omogućava vam dolaženje do promjena u po­našanju, a mijenjat će se brže ako imate sposobnost i strategiju da dođete do cilja. Možete isto tako mijenjati nečije uvjerenje mijenjaju­ći njihovo ponašanje, ali to nije toliko pouzdano . Neke ljude nikada ne možete uvjeriti ponavljanjem događaja. Oni vide samo nepoveza­ne slučajnosti.

108

C t I V R I O r O ( ] L A V L J t _ P E T L J E I S U S T A V I

Uvjerenja su važan dio vaše osobnosti , a opet, izražena su j edno­stavnim riječima: „ . . .ako učinim ovo . . .onda će se dogoditi ono. Ja mogu. . . j a ne mogu . . . " koje p revodimo kao: „...ja m o r a m . . . trebalo b i . . .ne smi jem. . . " Riječi dobivaju moć pr inude . Kako te riječi dobi­vaju m o ć nad nama? Jezik je bi tni dio procesa koji koris t imo kako bismo razumjeli svijet i izrazili svoja uvjerenja. U sljedećem ćemo poglavlju detaljnije ispitati lingvistički dio NLP-a.

109

Page 56: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

Peto poglavlje

RIJEČI I ZNAČENJA

- Ali ono tvoje „sjajno" ne znači i „da nemaš sreće" - protestirala je Alisa. - Kada ja upotri jebim jednu riječ - n a d m e n o je rekao Jajčić Ovalčić - onda ona znači baš ono što ja izaberem i ništa drugo. - Problem je u t o m u - reče Alisa - jesi li ti uopće u stanju izmišljati riječi s m n o g o značenja. - Problem je jed ino u tomu - upleo se Jajčić Ovalčić - koja od njih treba postati gospodar. Eto toliko!

Lewis Carroll, Alisa s one strane ogledala

Ovo je poglavlje o moći jezika. O tomu kako biti siguran da govorite ono što mislite, razumijete što je moguće jasnije ono što drugi misle i omogućavanju drugima da razumiju sebe. Riječ je o p o n o v n o m po­vezivanju jezika s iskustvom. Postoji izreka da su riječi jeftine, da ne stoje ništa, a one opet imaju moć evociranja slike, zvuka i osjeta kod slušatelja ili čitatelja, što je jasno svakom pjesniku ili autoru p romidžbenog slogana. Mogu za­četi i prekinuti neki odnos , diplomatske odnose , izazvati sukobe i ratove. Riječi nas mogu uvesti u dobro ili loše raspoloženje, one su sidro za složeni niz iskustava. Stoga jedini odgovor na pitanje: „Što zapravo znači ta riječ?" može biti pitanje: „Za koga?" Jezik je sredstvo komu­nikacije, stoga riječi imaju značenje koje ljudi određuju dogovorom. Svima n a m je zajedničko to što komunic i ramo o čulnim doživljaji­ma. Bez toga ne bi postojala osnova za izgradnju društva kakvog mi poznajemo.

n i

Page 57: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

Oslanjamo se na intuiciju koja je zajednička on ima kojima je neki jezik materinski i na činjenicu što su naši čulni doživljaji dovoljno slični, stoga naše mape i imaju dosta toga zajedničkog. Bez ovoga, svaki razgovor bio bi beznadan i svi bi bili kao Jajčić Ovalčić. N o . . . n e m a m o svi po tpuno iste mape. Svatko od nas doživljava svijet na jedinstven način. Riječi same po sebi nemaju značenje, što nam postane jasno kada čujemo neki stra­ni jezik kojeg ne razumijemo. Riječima pridajemo značenje p o m o ć u usidrenih asocijacija pr idruženih predmet ima i iskustvima tijekom života. Mi svi ne vidimo iste predmete i n e m a m o svi isto iskustvo. Činjenica što drugi ljudi zaista imaju drukčije mape i značenja pri­donosi punin i i raznovrsnosti života. Vjerojatno ćemo se usuglasiti oko toga što znači „pita od jabuka" jer smo je svi vidjeli, omirisali i okusili. No, prepirat ćemo se do duboko u noć što znače apstrak­tne riječi, poput: „poštovanje", „ljubav" i „politika". Mogućnost i zbr­ke višestruke su. Te riječi popri l ično sliče Rorschachovim mrljama, koje različito znače različitim ljudima. To je tako i ako ne uzmete u obzir omašku, nedostatak uzvrata, jasnoću prezentiranja ili obostra­nu nemogućnost razumijevanja određene ideje. Kako znati j esmo li nekoga razumjeli? Dodavanjem značenja njegovim riječima. Našeg značenja. Ne njegovog značenja. I ne postoji jamstvo da su ta dva značenja ista. Kako pridajemo smisao riječima koje čujemo? I kako riječi strukturiraju naše značenje? Ovo, pak, vodi u bit lingvističkog dijela NLP-a.

Dvoje ljudi koje kaže da voli slušati glazbu mogu otkriti da imaju jako ma lo zajedničkog jer j edan voli Wagnerove opere, a drugi hard-rock. Kažem li prijatelju da sam dan proveo odmarajući se, možda će me zamisliti kako sjedim u fotelji i gledam televiziju cijelo poslijepo­dne. Ako sam zapravo igrao skvoš i dugo šetao parkom, vjerojatno će pomisliti da nisam normalan . Možda će se zapitati kako to da se ista riječ, odmor , može odnosit i na dvije tako različite stvari. Ništa zna­čajno nije sporno u ovom primjeru. Naša su značenja uglavnom do­voljno približna, stoga se i razumijemo kako treba. Postoje slučajevi kada je jako važno komunicirat i precizno, primjerice, u in t imnim vezama ili na poslovnim sastancima. Želite biti s igurni da je druga

u/

osoba shvatila što ste mislili, želite znati, koliko je god to moguće točnije, koja značenja druga osoba ima na svojoj mapi i želite biti sigurni što ona mis l i .

R A Z M I Š L J A N J E N A G L A S

Jezik je snažan fil ter naših iskustava. On je dio kulture područja na kojem smo rođeni i ne m o ž e m o ga mijenjati. On kanalizira naše mi­sli u od ređenom pravcu, olakšavajući nam tako da misl imo na jedan način, a otežava neke druge načine. Pomoću jezika radimo fina razli­kovanja u nekim područj ima, a u d rug ima ne, ovisno o tomu što je bi tno u određenoj kulturi . Primjerice, raspolažemo s pedeset riječi za hamburger i s više od pedeset različitih naziva za modele automobila. Svijet je onoliko bogat i raznovrstan koliko mi to želimo, a jezik koji nasljeđujemo igra ključnu ulogu u usmjeravanju naše pozornost i na neke dijelove i na zanemarivanje drugih njegovih dijelova. Naše misli nisu određene našim jezikom. I dok mi m o ž e m o misliti i misl imo riječima, naše misli su spoj menta ln ih slika, zvukova i osje­ta. Poznavati jezik znači biti u stanju izraziti misli riječima. Pitanje koje želimo razjasniti u ovom trenutku je što se događa našim misli­ma dok ih zaodijevamo u riječi i koliko su vjerno sačuvane kada ih

113

Page 58: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

naši sugovornici razotkrivaju? Jezik je, naravno, ponekad sam po sebi dvosmislen. Na primjer, posebice smo uživali u naslovu novinskog član­ka: „Popis donosi podatke o ljudima analiziranim po starosti, spolu i zanimanju/koji su doživjeli živčani slom zbog starosti, spola i zanima­nja." Čak i ako odbacimo ovakve primjere, riječi imaju različita značenja različitim ljudima, jer ne postoji dvoje ljudi koji bi imali isto iskustvo. Riječi su sidra čulnih doživljaja, ali doživljaj nije stvarnost. Svađati se oko toga koje je pravo značenje riječi je kao da se svađate je li jedan je­lovnik ima bolji okus od drugog, jer vi više volite jela koja su tiskana na vašemu. Ljudi koji uče drugi jezik gotovo uvijek ističu kako su došli do korjenitih promjena u načinu razmišljanja o svijetu.

D A V A N J E S M I S L A R I J E Č I M A - M E T A M O D E L

Vješti komunikatori koriste i snagu i slabosti jezika. Vještina preciznog korištenja jezika nužna je za svaku profesionalnu komunikaciju. U ne­procjenjive vrijednosti vještine komunikacije ubrajaju se korištenje pre­ciznih riječi koje će imati značenje na mapi druge osobe i točno određi­vanje što netko misli riječima koje rabi. NLP ima korisnu mapu o tomu kako jezik funkcionira. Ona će vas poštedjeti sugovornika poput Jajčića Ovalčića i osigurati da i sami ne postanete takvi. Ova jezička mapa u NLP literaturi je poznata kao me-tamodel. Riječ meta dolazi iz grčkog jezika i znači preko, izvan ili na drugoj razini. Metamodel koristi ježile kako bi pojasnio jezik: ponovno povezuje ježile s iskustvom. Metamodel je jedan od prvih obrazaca koji su razvili John Grinder i Ric­hard Bandler. Oni su zamijetili kako dvojica vrhunskih terapeuta, Fritz Perls i Virginia Satir, uobičajeno koriste određenu vrstu pitanja kada pri­kupljaju informacije. John i Richard bacili su se na posao kako bi razradili svoja zapažanja o jeziku, razvoju i percepciji, otkrivši pritom da moraju napraviti i rječnik kako bi mogli to opisati. Smatrali su da je velika pogreška u obuci terape­uta sredinom sedamdesetih godina bila to što ste mogli steći akademsko obrazovanje i početi s terapeutskom praksom, a potom bili prinuđeni ponovno se baviti izumom kotača, jer nije bilo rječnika kojim bi se mu­drost posljednje generacije prenijela na nove psihoterapeute.

114

P E T O P O G L A V L J t _ R I J E C I I Z N A Č E N J A

Ovo se promijenilo 1975. godine s pojavom knjige „Struktura magije" u izdanju izdavačke kuće „Znanost i ponašanje". Ona donosi opis me-tamodela u detalje i sadrži mnogo materijala kojeg su John i Richard prikupili promatrajući Fritza Perlsa i Virginiju Satir. Sad su i drugi mogli imati koristi od iskustva nadarenih psihoterapeuta, koji su proveli dugi niz godina otkrivajući što funkcionira, a što ne funkcionira. Knjiga je posvećena Virginiji Satir.

K A Z A T I U C I J E L O S T I - D U B I N S K A S T R U K T U R A

Da bismo razumjeli metamodel , o ruđe koje nam omogućuje po tpu­nije razumijevanje onoga što nam ljudi govore, po t rebno je pogledati kako se misli prevode u riječi.

115

Page 59: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

N L P . J O S E P H O ' C O N N O R & J O H N S E Y M O U R

Jezik ne može odraziti brzinu, raznolikost i senzibilnost našeg ra­zmišljanja. On to može samo približno. Govornik će imati po tpunu i cjelovitu ideju o tomu što želi reći: to se u NLP-u zove dubinska stru­ktura. Dubinska struktura ne pripada svjesnoj razini. Jezik postoji na dubinskoj razini u našem neurološkom sustavu. Mi skraćujemo tu dubinsku s t rukturu kako bismo bili jasni: ono što zapravo kažemo zove se površinska struktura. Kad to ne bismo radili, razgovori bi bili veoma opširni i previše detaljni. Netko tko vas pita kako doći do najbliže bolnice, neće vam biti zahvalan ako u odgovor uključite i objašnjenja o transformacijskoj gramatici.

Kako b ismo prešli iz dubinske s t rukture na površinsku razinu, mi nesvjesno č inimo tri stvari. Prvo izaberemo samo neke od informacija ponuđen ih u dubinskoj s t rukturi . Velik broj ćemo izostaviti. Drugo , dajemo pojednostavljenu inačicu koja će n u ž n o izvrnuti smisao. Kao treće, uopćavamo. Kad bismo detaljno prikazali sve moguće iznimke i uvjete, to bi bilo veoma dosadno. Metamodel se sastoji od niza pitanja kojima pokušavamo preokre­nuti i razriješiti izostavljanja, izvrtanja i uopćavanja u jeziku. Cilj tih pitanja je dopunjavanje informacije koja nedostaje, preobličivanje s t rukture i elicitiranje određene informacije koja daje smisao ko­munikaciji . Vrijedi imati na pamet i da nijedan od sljedećih obrazaca sam po sebi nije ni dobar ni loš. Sve ovisi o kontekstu u kojem se obrazac koristi i njegovim posljedicama.

N E O D R E Đ E N E I M E N I C E

Razmislite o rečenici:

Sedmogodišnja djevojčica Lara pala je preko jastuka u dnevnoj sobi i dobila modricu na desnoj ruci udarivši o drvenu stolicu.

A sada razmislite o ovoj:

Dijete je doživjelo nezgodu.

no

K t l U f U(J L AV U t . . K I J tU I i N H L t n J A

Obje rečenice imaju isto značenje, no prva ipak pruža m n o g o pre­cizniju informaciju. Drugu rečenicu m o ž e m o dobiti iz p rve reče­nice izostavljanjem ili uopćavanjem određen ih imenica u nekoliko jednostavni j i etapa. Obje su rečenice, također , gramat ički ispravne. Gramat ička točnost nije jamstvo jasnoće. Mnog i ljudi umješno ra­zlazu opš i rno savršenim engleskim jezikom, ali nakon toga niste n imalo pametni j i . Aktivni subjekt rečenice može biti zamijenjen pas ivnim, primjerice: „Kuća je sagrađena" umjesto: „John je sagra­dio kuću." T ime što niste imenovali graditelja, ne znači da se kuća sagradila sama od sebe. Graditelj još uvijek postoji. Ovakva vrsta izostavljanja ukazuje na pogled na svijet u ko jemu smo mi bespo­moćn i promat rač i , u kojem se događaji sami odvijaju, a n i tko za njih nije odgovoran.

Zatražite informaciju koja nedostaje kada čujete rečenicu: „Kuća je sagrađena." Postavite pitanje: „Tko je sagradio kuću?" Evo još nekol iko primjera s ne izrečenim imenicama:

„Za pe tama su mi." „Tko?" „To nije stvar mišljenja." „Što7" „Susjedstvo je uništeno." „Tko je uništio?" „Kućni ljubimci su dosadni ." „Koji kućni ljubimci7."

Ovo je biser dvogodišnjaka kada su ga upitali što se dogodilo s čo­koladom koja je bila na stolu: „Ako ljudi ostave čokoladu tu negdje, ljudi je pojedu." „Koji ljudi7."

Neodređene imenice pojašnjavaju se pitanjima: „Točno tko ili

š to . . ."

N E O D R E Đ E N I G L A G O L I

Alisa je bila toliko zbunjena da nije mogla niti otvoriti usta. Tako se Jajčiću Ovalčiću pružila pr igoda nastaviti sa svojim obrazlaganjem. - Riječi imaju svoju ćud: neke od njih, osobi to glagoli, veoma su ponosne . Pridjeve možeš pridijevati uza što želiš, no to n ikako ne

117

Page 60: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

možeš s glagolima. Naravno, ja i njih mogu ukrotit i . Ipak, to ne mijenja činjenicu što glagoli ostaju NEPROBOJNI ZID! Eto, toliko ti i m a m reći!

Lewis Carroll, Alisa s one strane ogledala

Nekada, primjerice, i glagoli mogu biti neodređeni :

„Putovao je u Pariz." „Povrijedila se." „Pomogla mu je." „Pokušavam se sjetiti toga." „Idi i nauči ovo do iduće nedjelje." Možda je važno saznati kako su se te stvari dogodile. Potreban je pr i­log. Kako je on putovao? Kako se ona povrijedila? Kako ti je p o m o ­gla? Kako se pokušavaš sjetiti toga? (Čega se točno želiš prisjetiti?) Kako ovo naučiti?

Neodređeni se glagoli razjašnjavaju pitanjem: Točno kako. . .?

U S P O R E D B E

Sudovi i usporedbe sljedeća su dva slučaja informacija koji nedo­staju, slični su i na njih često nailazimo zajedno. Reklamni slogani izvanredan su izvor za oba obrasca.

Novi, obogaćeni Flufo prašak za pranje je bolji.

Napravljena je usporedba, ali nejasna. Nešto ne može biti bolje ako je izolirano. Bolje je u odnosu na što? Bolje nego što je bilo prije? Bolji od konkurencije Bufo i Dufo? Bolje od toga da koristite šećernu vodicu umjesto praška?

Svaka rečenica koja sadrži riječi poput „najbolji", „bolji", „gori" ili „najgori" predstavlja uspoređivanje. A uspoređivanje se može napra­viti samo ako s nečim uspoređujete. Ako ono nedostaje, upitat ćete se o čemu se radi. Drugi primjer:

1 1 ; ;

loše sam vodio taj sastanak.

Loše u usporedbi s čime? Kako ste ga mogli voditi? Kako vi ga vodio Joe Blogs? Kako bi ga vodio Superman? Vrlo često izostavljena polovica uspoređivanja i ne postoji u stvar­nosti. Ako se uspoređujete sa Supe rmanom ili Superženom, shvaćate da nemate šanse u tom uspoređivanju i po tom izbacite mjerilo uspo­ređivanja. Sve što vam ostaje je osjećaj da niste dovoljno sposobni, a glede toga ne možete ništa učiniti.

Usporedbe se pojašnjavaju pitanjem: „U usporedbi s č im. . .?"

S U D O V I

Sudovi su blisko povezani s usporedbama. Ako je Flufo „jednostavno rečeno, najbolji prašak za pranje koji se može kupiti", bilo bi zani­mljivo saznati čije je to mišljenje. Glavnog direktora Flufo kompani ­je? Ispitanika ankete? Joea Bloga?

Sudovi ne podrazumijevaju usporedbe, iako ih veoma često uklju­čuju. Kaže li netko: „Ja sam sebična osoba", možete upitati: „Tko kaže?" Ako je odgovor : „Ja", onda možete upitati: „Po kojim mjerili­ma vi predmnijevate da ste sebična osoba?"

Stoga je veoma korisno znati tko donosi sud. Možda dolazi iz nekog sjećanja iz djetinjstva. Također, koji su razlozi za takav sud? Radi li se o dobr im razlozima? Jesu li to vaši razlozi ili su vam ih nametnul i drugi? Je li im istekao rok trajanja sada kada ste odrasla osoba? Sudovi se često ušuljaju na repu priloga. Razmislite o ovome:

„Čovjek je, očito, idealan kandidat ." „Komu je to očito7."

Vrlo često se uporabom takvih priloga izostavlja osoba koja donosi sud. Jasno, ako možete parafrazirati iskaz rečenicom: To je oč i to . . . " tada ne dolazi do izostavljanja. Mora biti očito nekomu. (A komu je bilo jasno?)

115

Page 61: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

Sudovi se pojašnjavaju pitanjem: „Tko je donio takav sud i na temelju čega je donijet takav sud?

N O M I N A L I Z A C I J E

Sljedeći obrazac pretvara glagol koji opisuje t renutačni proces u ime­nicu. U lingvistici se to zove nominalizacija. Pročitajte sljedeću reče­nicu i razmislite što bi mogla značiti:

Podučavanje i disciplina, primijenjeni uz poštovanje i čvrstinu, od su­štinske su važnosti u procesu obrazovanja.

Gramatički se radi o savršeno točnoj rečenici, u kojoj je svaka druga riječ nominalizacija (označeno kurzivom). Ako imenicu ne možete vidjeti, čuti, dodirnut i , omirisati ili kušati, drukčije rečeno, ako ne može biti stavljena u kolica, radi se o nominalizaciji. U nominaiizacijama nema ničeg lošeg - one mogu biti veoma kori­sne - ali u njima se skrivaju najveće razlike u pojedinačnim mapama svijeta. Uzmite kao primjer riječ „obrazovanje". Tko koga obrazuje i koje se znanje pr i tom prenosi? Ili „poštovanje". Tko poštuje koga i kako to čini? „Pamćenje" je zanimljiv primjer. Što znači kada kažete da imate loše pamćenje? Kako biste saznali, zapitajte se koje informacije pamtite s m u k o m i kako to činite. Unutar svake nominalizacije pronaći ćete jednu ili više imenica koje nedostaju (u načinu govora) i neki neo­dređeni glagol. Glagol podrazumijeva radnju ili proces u tijeku. To se gubi dođe li do nominalizacije i njegovog pretvaranja u statičnu imenicu. Netko tko misli da ima loše pamćenje u škripcu je ako o tomu razmišlja na isti način kao i kad kaže da ima loša leda. Nema mu pomoći . Kao što je rekao George Orwell: „Ako misli kvare jezik, jezik isto tako može pokvarit i misli." Vjerovati da je vanjski svijet određen nač inom na koji o njemu govorimo čak je gore nego pojesti jelovnik - to je kao da jedete otisak crnila na jelovniku. Riječi se mogu kombinirat i i upo­trebljavati tako da nemaju ništa s našim čulnim doživljajima. Mogu

120

P E1 0 P O G L A V L J t _ R I J E C I I Z N A Č E N J A

reći da svinja leti, no to se neće ostvariti. Razmišljati tako, isto je što i vjerovati u magiju. Nominalizacije su zmajevi metamodela . Ne rade probleme sve dok ne znate da postoje. One izostavljaju toliko informacija da jedva ne­što ostane. Zdravstveno stanje i bolesti zanimljiv su primjer n o m i ­nalizacija i mogu objasniti zašto se roditelji često osjećaju beznadno i bez izbora. Budući da pretvaraju procese u stvari, nominalizacije mogu biti jezični obrasci koji u najvećem stupnju obmanjuju.

Nominalizacije se pojašnjavaju pretvaranjem u glagol i taženjem informacije koja nedostaje pitanjem: „Tko nominalizira, što se nominalizira i kako se to radi?"

M O D A L N I O P E R A T O R I M O G U Ć N O S T I

Postoje pravila u ponašanju za koja vjerujemo da ih ne možemo ili ne smijemo prekršiti. Riječi poput „ne mogu" ili „ne smijem" poznati su kao modalni operatori u lingvistici - t ime se postavljaju granice određene prešutnim pravilima. Modalni operatori za mogućnost jači su od operatora prve vrste. To su: „mogu", „ne mogu", „moguće", „nemoguće". Oni određuju (u go-vornikovoj mapi) što se smatra mogućim. Očito (nadam se da ste prepoznali sud u ovom slučaju - očito komu?) postoje pr i rodni za­koni. Svinje ne mogu letjeti, čovjek ne može živjeti bez kisika. Me­đut im, ograničenja postavljena nečijim uvjerenjima po tpuno su dru­kčija. „Jednostavno nisam mogao odbiti", ili „Takav sam kakav sam. Ne mogu se promijeniti" ili „Nemoguće je reći istinu." Problem ne postoji misli li netko da posjeduje neke sposobnost i (osim ako to nije očigledno neistinito ili ako se kosi s p r i rodn im za­konima) . „Ne mogu" ograničava i često se uzima kao pouzdano sta­nje nesposobnost i koje nije moguće popraviti promjenama. Fritz Perls, začetnik geštalt terapije, obično bi reagirao kada bi pa­cijenti rekli, „Ne mogu" riječima: „Ne govorite da ne možete, recite da ne želite!" Ovo prilično surovo redefiniranje o d m a h pomjera pa­cijenta iz stanja bezizlaznosti u stanje kada je ba rem u mogućnost i priznati da postoji izbor.

121

Page 62: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

N L r _ J U i t r r l U L U N N U K & J U H N it i m U U K

Jasnije pitanje (i ono koje najvjerojatnije neće dovesti do prekidanja uzvrata) je: „Što bi se dogodilo da to učinite?" ili: „Što vas sprječava?" ili: „Kako to sami sebe zaustavljate?" Kada netko kaže da ne može ne­što učiniti, odredio je rezultat i t ime ga stavio izvan svog domašaja. Pi­tanje: „Što vas sprječava?" ponovno stavlja naglasak na krajnji rezultat i identificira prepreke kao prvu stepenicu koja se mora prijeći. Nastavnici i terapeuti rade na promjenama tih vrsta ograničenja čiji je prvi korak ispitivanje moda ln ih operatora. Nastavnici se svakog dana susreću s t im kada im učenici govore kako nešto ne mogu razu­mjeti ili kada neprestano dobivaju loše napisane zadaće. Terapeuti, pak, pomažu pacijentima pobijediti njihova ograničenja. Kaže li netko: „Ne mogu se opustiti", mora pr i tom imati neku ideju opuštanja i znati da to ne može ostvariti. Postavite pozitivan cilj (ono što zaista možete učiniti) i otkrijte što vas onemogućava u njegovom ostvarivanju (što vas sprječava), ili pozorno ispitajte posljedice (što bi se dogodi lo da ste to učinili). Upravo su te prepreke i posljedice izostavljene i u kr i t ičnom trenutku mogu se pokazati manje strašni­ma nego što ste zamišljali.

Modalni operatori mogućnost i - „ne mogu" - pojašnjavaju se pita­njem: „Što bi se dogodilo da ste to učinili?" ili „Što vas sprječava?"

M O D A L N I O P E R A T O R I N U Ž N O S T I

Modalni operatori nužnosti podrazumijevaju neku pot rebu i nago­vještavaju se uporabom riječi „trebalo bi" i „ne bi trebalo", „moram" i „ne smijem", „valjalo bi" i „ne bi valjalo". Postoje neka pravila u nji­hovoj uporabi, ali ona nisu eksplicitna. Koje su posljedice, zbiljske ili zamišljene, kršenja tih pravila? To razmat ramo pitanjem: „Što bi se dogodilo da ste, ili da niste to učinili?"

„Moram uvijek davati prednost d rug im ljudima." „Sto bi se dogodilo da tako ne postupate?"

„Ne smijem pričati tijekom sata." „Što bi se dogodilo da to učinite?"

122

„Trebao bih naučiti kategorije metamodela." „Što bi se dogodilo da ih ne naučite?"

„Ne bih trebao razgovarati s t im ljudima." „Što bi se dogodilo da razgovarate!"

„Trebam oprati ruke prije jela." „Što bi se dogodilo da to ne učinile'?"

O n o g trenutka kada posljedice i razlozi postanu jasni, možete razmi­šljati o njima i kritički ih vrednovati : u supro tnom, oni samo ograni­čavaju izbore i ponašanja. Pravila ponašanja očito su važna, druš tvo opstaje na mora lnom ko­deksu, no razlika je kao od neba do zemlje između: „Trebao bi biti pošten u poslovanju" i „Trebao bi češće ići u kino." Trebalo bi i ne bi trebalo vrlo često privuku značenje mora lnog suda, a koje im ne pripada. Do otkrića se može doći samo ako pitate: „Što bi se dogodilo da . . . sam plovio na zapad?.. .mogao putovati brz inom svjetlosti?...dopustio penicilinu da se razvija?...da se Zemlja okreće oko Sunca? Ovakva su pitanja temelj znanstvene metode . Obrazovanje se lako može pretvoriti u užasno minsko polje moda l ­nih operatora, usporcdaba i sudova. Cijeli koncept standarda, testi­ranja, onoga što bi djeca trebala ili ne bi trebala biti u stanju učiniti tako je neodređen i beskoristan ili, još gore, u tolikoj mjeri ograniča­vajući da po tpuno uništava. Kažete U djetetu: „Trebao bi moć i ovo učiniti", vi samo izražavate svoje uvjerenje. Ne postoji r azuman odgovor na sasvim razumno pi­tanje: „Što će se dogoditi ako to ne učin im?" Kada su u pitanju sposobnosti , p u n o je lakše razmišljati što ne tko može ili ne može učiniti nego što bi netko trebao ili ne bi trebao biti u stanju učiniti. Uporaba glagola trebati, kada su u pitanju sposobnosti , obično se smatra prijekorom: trebao bi nešto moći učiniti, a ne možeš , čime se posve nepot rebno uvodi osjećaj neuspjeha. Ovakva usporedba, bilo

123

Page 63: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

da ste u pitanju vi ili netko drugi, odličan je način priznavanja tre­nutačne krivnje (jer je pravilo prekršeno) stvaranjem umjetnog jaza između očekivanja i stvarnosti . Je li očekivanje realno? Je li pravilo korisno i odgovarajuće? Trebalo bi često predstavlja ljutitu optužbu koju izriče netko tko ne želi izravno priznati da je ljutit, kao ni svoja očekivanja i snošenje odgovornost i za njih.

Modalni operatori nužnosti - ne smijem/moram - pojašnjavaju se pitanjem: „Što bi se dogodi lo da sam/nisam. . .?"

U N I V E R Z A L N I K V A N T I F I K A T O R I

Uopćavanje je uzimanje j ednog primjera za predstavnika određenog broja različitih mogućnost i . Da ne uopćavamo, moral i b i smo pona ­vljati stvari po ne znam koliko puta, a razmišljanje o svim mogućim iznimkama i kvalifikacijama odnijelo bi nam suviše m n o g o vreme­na. Znanje se svrstava u opće kategorije, no usvajamo ga prvenstveno uspoređivanjem i ocjenjivanjem razlika. Važno je nastaviti s razvr­stavanjem razlika tako da bi se, ako je to nužno, uopćavanja mogla promijeniti. Ponekad je potrebno biti vrlo određen, a razmišljanje u općim pojmovima nejasno je i nedovoljno precizno. Svaki slučaj mora biti tretiran po zasluzi. Postoji opasnost da ne vidite stablo od šume svedete li cijelu gomilu raznovrsnih iskustava pod jedan pojam. Spremnost na uvažavanje iznimaka pruža vam mogućnost da budete realniji. Odlike ne smiju biti tipa „sve ili ništa". Onaj tko misli da je uvijek u pravu predstavlja veću opasnost od onoga koji misli da uvijek griješi. U najgorem slučaju, to znači predrasudu, ograničenost i diskriminaciju. Uopćavanja su jezično perje koje prekriva proces jasne komunikacije.

Uopćavanja nastaju izdvajanjem nekoliko primjera kao predstavnika cijele skupine, stoga obično sadrže uopćene imenice i neodređene glagole. Mnoge kategorije metamodela preklapaju se. Što je iskaz ne-određeniji , veća je vjerojatnost da će obuhvatil i nekoliko kategorija. Uopćavanja se obično izražavaju riječima kao što su „svi/sve/sva" „svaki/svaka/svako", „uvijek", „nikada" i „nitko". Te riječi ne dopu­štaju iznimke i poznate su kao univerzalni kvantifikatori. U nek im

124

slučajevima nisu prisutne, ali se podrazumijevaju, primjerice: „Sma­t ram da su računala gubljenje vremena", ili „Pop-glazba je smeće." Evo još nekoliko primjera:

„Indijska hrana je odvra tnog okusa." „Svako je uopćavanje pogrešno." „Kuće su preskupe." „Glumci su zanimljivi ljudi."

Univerzalni kvantifikatori predstavljaju paradoks u ograničavanju. Proširivanje izjave kako bismo obuhvatili sve mogućnost i ili porekli svaku mogućnost ograničava nas u uopćavanju iznimaka. Precepti-vni filteri ili proročanstva koja se sama ostvaruju su stvorena - vidjet ćete i čut ćete ono što očekujete vidjeti i čuti. Univerzalni kvantifikatori nisu uvijek pogrešni . On i mogu odraža­vati činjenično stanje: poslije dana dolazi noć, a jabuke nikada ne padaju u vis. Postoji velika razlika između takvih izjava i ove: „Ni­kada ništa ne učinim dobro." Da bi ne tko u to povjerovao, morao je obraćati pozornost samo na t renutke kada je griješio i zaboraviti ili zanemari t i sve t renutke kada je učinio nešto dobro. Nitko ne može neprestano griješiti. Takvo savršenstvo ne postoji. Ograničio je svoj svijet nač inom na koji govori o njemu. Uspješni i sigurni ljudi obično uopćavaju u d r u g o m pravcu. On i vje­ruju da uglavnom sve čine kako treba, osim u nekim izoliranim slu­čajevima. Drug im riječima, oni vjeruju da su sposobni. Na primjer, kako biste ispitali univerzalni kvantihkator u rečenici: „Ja NIKADA ništa ne učinim kako valja!" potražite iznimku: „Vi N I ­KADA ništa ne učinite kako valja? Zar se ne možete sjetiti t renutka kada ste učinili nešto dobro?"

Richard Bandler ispričao je priču o pacijentu koji je došao na terapiju jer nije imao samopouzdanje. Počeo je upitavši ga: „Je li postojao t renutak kada ste bili samopouzdani?" „Ne."

„Želite reći da se nikada u cijelom svom životu niste osjećali samo­

pouzdano?"

125

Page 64: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

„Tako je." „Niti jedan jedini put?" „Da." „Jeste li sigurni?" „Da, posve."

Drugi način na koji možete preispitati univerzalne kvantifikatore jest da ih pretjerivanjem dovedete do apsurda. Tako na izjavu: „Ni­kad neću biti u stanju razumjeti NLP" možete reći: ,,U pravu si, to je preteško za tebe. Zašto ne odustaneš? Ne vrijedi pokušavati: ni cijeli jedan životni vijek ne bi ti bio dovoljan da to shvatiš." Ovo obično dovede do odgovora: ,,U redu, ma n isam baš toliko glup."

Preispitujete li uopćavanje dovoljno nametljivim pretjerivanjem, obično će druga strana braniti suprotan stav. Vi prenosite apsurdnost njegovog uopćavanja kao povra tnu informaciju. Postat će umjereniji ako vi zauzmete još čvršće od njega ekstreman stav.

Univerzalni kvantifikatori preispituju se traženjem suprotnog primjera: „Je li se ikada dogodi lo da . . .?"

S L O Ž E N A E K V I V A L E N C I J A

Složena ekvivalencija nastaje kada se dvije izjave povezuju jer se sma­tra da imaju isto značenje, primjerice: „Ti se ne osmjehuješ. . .dakle, ne provodiš se dobro?" Drugi bi primjer bio: „Ako ne gledaš u m e n e dok ti govorim, znači da ne obraćaš pozornost ." Ovakvu optužbu d rug ima uglavnom upu­ćuju p redominan tno vizualni tipovi, koji moraju gledati u u govorni­ka kako bi razumjeli što govori. Onaj tko je više kinestetički tip, gleda prema dolje kako bi obradio ono što čuje. To za vizualni tip osobe znači da ne obraća pozornost , jer ako gleda prema dolje nije u stanju obratiti pozornost . Mjerila vlastitog iskustva primjenjuju se na sve ostale, pri čemu se zaboravlja da ljudi razmišljaju na različite načine.

126

Složena ekvivalencija može se preispitati pitanjem: „Kako ovo može značiti ono?"

P R E T P O S T A V K E

Svi mi imamo uvjerenja i očekivanja proistekla iz našeg osobnog isku­stva: nemoguće je živjeti bez njih. Budući da ne možemo bez pretpo­stavki, bolje je da one budu takve da nam ostavljaju slobodu, pružaju izbor i zabavu nego da nas ograničavaju. Često dobivamo upravo ono što očekujemo. Te osnovne pretpostavke koje ograničavaju izbor potrebno je razotkriti. Najčešće se prepoznaju kao: „Zašto?" pitanja. „Zašto ne možeš brinuti o meni kako treba?" pretpostavlja da se o nekomu ne brinete kako treba. Pokušate li izravno odgovoriti na pitanje, zbunit ćete se prije nego što počnete. „Hoćeš li obući crvenu ili zelenu pidžamu za odlazak na spavanje?" pri­mjer je trika kada se nudi izbor u jednom području samo ukoliko je važnija pretpostavka prihvaćena, u ovom je slučaju to odlazak na spa­vanje. Može se preispitati pitanjem: „Što te navodi na pomisao da idem na spavanje?" Rečenice koje sadrže riječi „budući da", „kada" i „ako" obično sadrže neku pretpostavku, kao i sve što slijedi poslije glagola kao što su: „shva­titi", „biti svjestan" ili „ignorirati". Na primjer: „Shvati zašto stavljamo toliki naglasak na pojedinca." Još neki primjeri pretpostavio:

„Kada postaneš pametniji, razumjet ćeš ovo." (Nisi pametan.) „Nećeš me valjda još jednom slagati." (Slagali ste i prije.) „Zašto se više ne smiješ?" (Ne smijete se dovoljno.) „Glup si kao i tvoj otac." (Vaš otac je glup.) „Naporno ću se truditi ovo učiniti." (Posao je naporan.) „Moj pas ima cockney naglasak." (Moj pas zna govoriti.)

Pretpostavke nužno podrazumijevaju i druge obrasce metamodela koje je potrebno razvrstati. (Dakle, ti misliš da se ja ne smijem dovoljno? Ko­liko je dovoljno? U kojim situacijama očekuješ od mene da se smijem?)

127

Page 65: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

Pretpostavke se m o g u otkriti pitanjem: „Što vas navodi na pomi­sao. . .? I dopunjavanjem pretpostavki.

U Z R O K I P O S L J E D I C A

„Zbog tebe se tako osjećam. Tu se ne m o ž e ništa učiniti." Engleski jezik potiče razmišljanje u pojmovima uzroka i posljedice. Aktivni subjekti obično vrše radnju nad pasivnim objektima: no to je grubo pojednostavljivanje. Postoji opasnost da razmišljate o ljudima kao o biljarskim kuglama slijedite li zakon uzroka i posljedice. „Sunce uzrokuje rast cvijeća" stenografski je način izražavanja jako složenog odnosa. Razmišljate li u t e rmin ima uzroka, ništa nećete objasniti, nego samo izazvati novo pitanje: „Kako?" Čak i tada postoji, poput razlike između neba i Zemlje, razlika izme­đu rečenica: „Vjetar savija drvo" i „Ti si me razljutio." Vjerovati da j e netko drugi odgovoran za naše emociona lno stanje znači pripisivati mu neku vrstu psihičke moći nad nama, a koju on ustvari nema. Primjeri ove vrste izvrtanja bili bi:

„Dosadan si." {Osjećam dosadu u tvom društvu.) „Drago mi je što si otišao." (Tvoj mi odlazak donosi radost.) „Vrijeme me pokosilo." (Zbog vremena se osjećam loše.)

jedna osoba ne može imati izravnu kontrolu nad emocionaln im sta­njem druge osobe. Uvjerenje da druge ljude možete dovesti protiv njihove volje u određeno raspoloženje ili da vas drugi mogu dovesti u različita raspoloženja ograničava i donosi veliku nevolju. Snositi odgovornost za raspoloženje drugih ljudi ogroman je teret. Morat ćete pret jerano i nepot rebno paziti što govorite i radite. Obrascem uzroka i posljedice postajete ili žrtva ili bolničar. Riječ „ali" vrlo često sadrži u sebi uzrok i posljedicu tako što uvodi razlog zbog kojeg netko smatra kako nije obvezan nešto učiniti.

„Pomogla bih, ali previše sam umorna . " „Uzela bih odmor, ali tvrtka bi se bez mene raspala."

128

Uzrok i posljedicu možemo preispitati na dvije razine. Na jednoj razini postavlja se pitanje kako jedna stvar točno uzrokuje drugu. U opisivanju kako se to događa često će izroniti na površinu nove moguće reakcije. No, još uvijek ne dodiru jemo temeljno uvjerenje o uzroku i posljedici, uvjerenje duboko ukorijenjeno u našoj kulturi da drugi ljudi imaju m o ć nad nama i da su odgovorni za naša emocio­nalna stanja. Ustvari, mi sami s tvaramo svoje vlastite osjećaje. Nitko to ne m o ž e učiniti umjesto nas. Mi reagiramo i mi smo odgovorni . Misliti da su drugi odgovorni za naše osjećaje značilo bi naseliti bi­ljarsku lopticu, svemir neživih stvari. Osjećaji koji se stvaraju kao reakcija na postupke drugih ljudi vrlo su često rezultat sinestezije. Mi nešto čujemo ili vidimo, a reagiramo osjećajem. Čini se da je ta veza automatska.

Pitanje iz metamodela koje se odnosi na temeljnu pretpostavku uzročno-posljedičnih odnosa u izjavi poput ove: „On me dovodi do ludila" zapravo je: „Kako točno dovodiš sebe do ludila zbog onoga što on kaže?" Ovo podrazumijeva ideju da svatko ima izbor kako će emocionalno reagirati. Nije lako preuzeti odgovornost za nečije osjećaje, stoga ovu vrstu pi­tanja koristi te samo kada imate ostvaren uzvrat. To može biti veoma izazovno.

Uzrok i posljedica mogu se preispitati pitanjem: „Kako točno ovo uzrokuje ono?" ili „Što se trebalo dogodit i da ovo ne bude uzro­kovano onim?" Preispitajte uvjerenje u svezi s uzročno-posljedičnim o d n o s o m pitanjem: „Kako se točno dovodiš u takvo raspoloženje ili tako reagiraš na ono što si vidio ili čuo?"

Č ITANJE M I S L I

Kažemo da či tamo misli onda kada pretpostavimo da znamo, bez neposrednog dokaza, ono što netko drugi misli ili osjeća. To često či­nimo. Ponekad je to intuitivna reakcija na neke neverbalne znakove koje s m o zapazili na nesvjesnoj razini. Često je to čista halucinacija ili ono što b ismo mi mislili i kako b ismo se osjećali da smo u takvoj

129

Page 66: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

situaciji: projiciramo vlastite misli i osjećaje, a doživljavamo ih kao da dolaze od druge osobe. Škrtac uvijek smatra da su drugi ljudi škr­ti. Onaj tko čita misli obično smatra da je u pravu, no ne postoji jam­stvo da tako zaista i jest. Zašto pretpostavljati kada možete pitati? Postoje dva osnovna načina čitanja misli. Prvi je način kada pretpo­stavite da znate što netko drugi misli. Primjerice:

„George je nesretan." „Reklo bi se da joj se nije svidio dar koji sam joj dala." „Znam zašto se tako ponaša." „Bio je ljutit, ali to nije htio priznati ."

.Potrebni su pouzdani dokazi utemeljeni na čulnim doživljajima da biste mogli pripisivati misli, osjećaje i mišljenje d rug im ljudima. Mo­žete reći: „George je potišten", no možda je korisnije kažete li: „Geor­ge je spustio pogled udesno, mišići na licu su opušteni i diše plitko. Usne su mu spuštene, a ramena pogrbljena." Druga vrsta čitanja misli zrcalo je prve i daje ljudima m o ć čitanja vaših misli. Ovo se može upotrijebiti da biste ih optužili kako vas ne razumiju onda kad mislite da bi trebali. Primjerice:

„Da me voliš, znao bi što želim." „Zar ne vidiš kako se osjećam." „Uznemiren sam jer nisi uzeo u obzir moje osjećaje." „Trebao bi znati da te volim."

Onaj tko koristi ovaj obrazac ne želi jasno reći d rug ima što želi: od njih se očekuje da to znaju. To može dovesti do velikih svađa. Način kako ćete preispitati misli jest upitati kako točno oni znaju što vi mislite. Ili, u d rugom slučaju, kako se točno od vas očekuje da znate kako se drugi osjećaju. Kada pokušate razjasniti čitanje misli pitanjem: „Kako znate?" odgo­vor je obično u obliku uvjerenja ili uopćavanja. Primjerice:

„George više ne mari za mene."

130

„Kako znate da George više ne mari za vas?" „Jer nikada ne učini ono što mu kažem."

U govornikovom modelu svijeta „radi što ti kažem" i „marit i" su ekvivalencije. Blago rečeno, to je osporiva pretpostavka. Radi se o složenoj ekvivalenciji koja izaziva pitanje: „Kako to da marit i za ne ­koga znači činiti ono što on kaže? Ako mari te za nekoga, radite li uvijek ono što on kaže?"

Čitanje misli preispitujemo pitanjem: „Kako ste s igurni . . .?"

Metamodel ponovno povezuje jezik s iskustvom i možemo ga upotri­jebiti za:

1. prikupljanje informacija 2. razjašnjavanje značenja 3. prepoznavanje ograničenja 4. otvaranje novih izbora.

Metamodel je korisno sredstvo u poslovanju, terapiji i obrazovanju. Njegova temeljna pretpostavka je da ljudi stvaraju različite modele svijeta i da ne možemo pretpostaviti značenja riječi. Prvo, omogućuje nam skupljanje informacija visoke kvalitete kad nam je važno shvatiti što ljudi zaista misle. Ako se pacijent žali tera­peutu na depresiju, terapeut mora otkrit i što to znači u pacijentovom modelu prije nego što pretpostavi (posve pogrešno) da točno zna što pacijent ima na umu . U poslovanju može doći do gubitka novca dođe li do nesporazuma. Ko­liko ste puta čuli uzvik nevjerice: „Ali ja sam shvatio da ste mislili..." Kad učenik kaže da nikada ne riješi geometrijske probleme, otkrijte je li barem jedanput dobio točan rezultat i također kako točno dolazi do pogrešnih rezultata tako dosljedno.

»Zašto" pitanja ne postoje u metamodelu . „Zašto" pitanja nemaju ve­liku vrijednost, u najboljem slučaju dolazi se do opravdanja ili opšir­nih objašnjenja koja ne pr idonose promjeni situacije.

131

Page 67: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

Drugo, metamodel pojašnjava značenje. Daje sustavan okvir za pita­nje: „Što točno misliš?" Treće, metamodel pruža izbor. Uvjerenja, univerzalni kvantifikatori, nominalizacije i pravila postavljaju ograničenja, a ograničenja posto­je u riječima, a ne u s tvarnom svijetu. Preispitivanje i otkrivanje po ­sljedica i iznimaka mogu otvoriti veliko polje života. Ograničavajuća uvjerenja otkrivaju se i mijenjaju. Koje ćete obrasce metamođela preispitati ovisi o kontekstu komuni ­kacije i vašem cilju. Razmislite o sljedećoj rečenici:

„Zašto ovi odvratni ljudi neprestanu s konstantnim pokušajima da mi pomognu, što me još više dovodi do ludila: znam da bih trebala saču­vati smirenost, ali ne mogu."

Ona obuhvaća čitanje misli i pretpostavke (oni me pokušavaju izlu-đjeti), uzrok i posljedicu (dovode) , univerzalne kvantifikatore (uvi­jek), sud (odvratni) , usporedbe (još me više dovodi do ludila), mo­dalne operatore mogućnost i i nužnosti (trebalo bi, ne mogu) , neo­dređene glagole (pokušavaju, pomognu) , nominalizacije (smirenost) i neodređenu imenicu (ljudi). U ovakvoj vrsti primjera čitanje misli, pretpostavke i kauzalitet ra­splamsavaju sve ostalo. Njihovo razvrstavanje bio bi prvi korak ka promjeni. Nominalizacija, neodređeni glagoli i neodređene imeni­ce najmanje su važni. Uopćavanja, univerzalni kvantifikatori, sudo­vi, usporedbe i modaln i operatori nalaze se negdje po sredini glede važnosti. Jedna uopćena strategija bila bi određivanje ključnih ime­nica, po tom ključnih glagola, zatim razvrstavanje izvrtanja, tako da modaln i operatori imaju prednost ako se pojave. Ne zaboravite: ne­moguće je specificirati sva izostavljanja. Vježbajte s me tamode lom i dobit ćete osjećaj što treba preispitivati.

Metamodel je korisno sredstvo za prikupljanje informacija, pojašnja­vanje značenja i prepoznavanje ograničenja u nečijem razmišljanju. Posebice je koristan u otkrivanju željenog stanja nezadovoljne oso­be. Što bi radije imao? Što bi radije bio? Kako bi se radije osjećao? Pitanja su također intervencije. Dobro pitanje može odvesti misli u

l i ;

posve novom pravcu i promijeniti nečiji život. Primjerice, često se upitajte: „Koje je pitanje najkorisnije u ovom trenutku?" Postoji realna opasnost dolaženja do prevelikog broja informacija kada koristite metamodel . Potrebno je zapitati se: „Je li mi zaista po­trebno sve ovo znati? Što je moj cilj?" Veoma je važno koristiti ova pitanja metamođela samo u kontekstu ostvarenog uzvrata i zajedni­čki postavljenih ciljeva. Ponovljena pitanja mogu biti shvaćena kao napad, a preispitivanje ne mora biti toliko izravno. Umjesto pitanja: „Kako vi to točno znate?" možete reći: „Želio bih znati kako to točno znate?" ili „Ne shvaćam baš najjasnije kako to točno znate?" Razgo­vori ne moraju biti nalik ispitivanju policijskog inspektora. Možete se obraćati l jubazno i mek im tonom kako biste ublažili pitanje.

133

Page 68: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

Robert Dilts ispričao je kako je nazočio satu lingvistike na Sveučili­štu Santa Cruz ranih sedamdeset ih , na kojem je John Gr inder držao dvosatno predavanje o metamodel ima. Bio je četvrtak kada je sat prepust io s tudent ima kako bi vježbali metamodele . Sljedećeg je utor­ka polovica studenata došla je na sat veoma obeshrabrena. Budući da su svoje par tnere , nastavnike i prijatelje rastavljali na sitne dijelove koristeći metamodele , udaljili su se od njih. Uzvrat je prvi korak u bilo kojem NLP obrascu. Ako se koristi bez senzibilnosti i uzvrata, metamodel postaje meta-sakaćenje, meta-zbrka i meta-patnja. Vrlo često pitanja možete postavljati uglađeno i precizno. Primjerice, netko kaže uz podignut i pogled: „Moj posao zaista ne valja." Možete ga upitati: „Pitam se kako bi izgledao vaš posao da je u redu?" Veoma koristan način rabljenja metamodela jest njegovo korištenje u unutarnj im dijalozima, što može biti od veće koristi nego da godi­nama pohađate predavanja o tome kako misliti jasno. Dobra strategija za učenje kako se koriste metamodel i sastoji se u tomu da izaberete jednu ili dvije kategorije i provedete tjedan dana opažajući primjere u svakodnevnom razgovoru. Sljedeći tjedan iza­berite neku d rugu kategoriju. Kako postajete upućeniji i izvježbani-ji u uočavanju obrazaca, možete postavljati neizgovorena pitanja u mislima. Na posljetku, kada ovladate idejom obrazaca i pitanjima, možete počet i koristiti ih u odgovarajućim situacijama. Metamodel se također odnosi na logičke razine. Razmislite o izjavi:

„Ja to ovdje ne mogu učiniti."

„Ja" predstavlja identitet osobnosti . „Ne mogu" se odnosi na uvjerenja. „Učiniti" izražava sposobnost . „To" ukazuje na postupak. „Ovdje" je okolina.

Navedenu izjavu možete osporit i iz više razloga. Možete početi tako što ćete razmisliti na kojoj logičkoj razini želite poraditi na tomu. Također, govornik će vas možda naglašavanjem određenih riječi

134

uputiti na dio izjave koji je najvažniji. To se naziva informacijskim označavanjem. Kaže li: „Ja NE M O G U to ovdje učiniti", onda se možete usmjeriti na modele i upitati: „Što vas sprječava?" Kaže li: „Ja ne mogu TO ovdje učiniti", možete upitati: ,,A što to?" Opažanje riječi koju netko naglašava tonom ili govorom tijela jedan je od načina kako ćete saznati koji obrazac metamodela treba preispi­tati. Druga bi strategija bila slušati ljude kako razgovaraju nekoliko minuta i opažati koje kategorije najčešće rabe. To će najvjerojatnije ukazati gdje je njihovo razmišljanje ograničeno i upravo to može biti najbolji način za započinjanje preispitivanja. U kontekstu svakodnevnog života, metamodel predstavlja jedan su­stavan način sakupljanja informacija u slučajevima kada je potrebno preciznije znati što netko misli. To je vještina koju vrijedi naučiti.

- Mol im te, hoćeš li mi reći - zamolila je Alisa - što to znači? - E, vidiš, sada govoriš kao r azumno dijete - dodao je Jajčić Ovalčić

vidno polaskan.

Page 69: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

- Vidiš, p o d „neprobojnim zidom" ja podrazumijevam to što smo o ovoj temi previše govorili, pa bi bilo bolje da spomeneš ono o čemu želiš da ubuduće razgovaramo. Čini mi se kao da ti se ne sviđa da na ovoj temi os tanemo za sva vremena.

Lewis Carroll, Alisa s one strane ogledala

136

Šesto poglavlje

U S R E D O T O Č E N O S T NA VANJSKI SVIJET I NA SEBE

Do sada smo bili usredotočeni na značaj koji imaju čulna oštrina, držanje čula otvorenima i opažanje reakcija ljudi oko nas. Ovo stanje podešavanja čula prema vanjskom svijetu u NLP rječniku poznato je kao stanje usredotočenosti na vanjski svijet. Međut im, postoje i stanja koja nas vode dublje u svijest, u našu vlastitu realnost. Prestanite čitati knjigu na nekoliko trenutaka i sjetite se vremena kada ste bili duboko u mislima... Vjerojatno ste se moral i duboko zamisliti kako biste se sjetili. Usre­dotočili ste se na ono što osjećate, vidite i čujete iznutra. To je stanje koje svi poznajemo. Što dublje idete, manje ste svjesni vanjskih po ­ticaja: „biti duboko u mislima" dobar je opis ovog stanja, u NLP lite­raturi poznatog kao stanje usredotočenosti na sebe. Znakovi pristu­panja vode vas u to stanje. Kad god nekomu kažete da vizualizira, da osluškuje u mislima ili osjeti osjete, tražite od njega da ude u stanje usredotočenost i na sebe. U tom ste stanju kada sanjarite, planirate, maštate i stvarate mogućnost i . U praksi se rijetko događa da smo u potpunost i u j e d n o m ili d rugom stanju: naša svakodnevna svijest mješavina je djelomice unutarnje, djelomice vanjske usredotočenosti . Okrećemo svoja čula prema unu­tra ili p rema van, ovisno o situaciji u kojoj se nalazimo. Na menta lna stanja korisno je gledati kao na o ruđe za obavljanje različitih stvari. Da biste igrali šah, po t rebno je korjenito drukčije stanje svijesti od onog pot rebnog za jedenje hrane. Ne postoji takva stvar kao što je pogrešno stanje svijesti, ali postoje posljedice. One mogu biti katastrofalne ako, primjerice, pokušavate prijeći ulicu pre-

137

Page 70: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

NLP J O S E P H O'CONNOR & JOHN SEYMOUR

p u n u automobi la u stanju svijesti koje koristi te za spavanje - stanje usredotočenost i na vanjski svijet definitivno je najpogodnije sta­nje svijesti za prelazak preko ulice - ili, da se malo nasmijete, za izgovaranje brojalice dok ste u stanju svijesti p o d utjecajem veće količine alkohola. Često neš to ne učini te dob ro jer niste u odgova­rajućem stanju. Nećete dob ro igrati tenis ako je vaša svijest pr ipre­mljena za šah. Nesvjesnim izvorima možete pristupiti izravno, izazivajući i koriste­ći vrstu stanja usredotočenost i na sebe poznatog kao trans. U transu se duboko unosite u j edno ograničeno žarište pozornost i . To promi­jenjeno stanje svijesti nastalo je iz vašeg uobičajenog stanja svijesti. Iskustvo transa razlikovat će se kod različitih ljudi, jer su polazišna stanja, kojima dominira ju različiti p r imarn i sustavi, različita.

Najveći broj istraživanja transa i promijenjenih stanja svijesti vršen je u psihoterapijskom okruženju, jer svi terapeutski pravci koriste u određenoj mjeri trans. Svi oni pristupaju nesvjesnim izvorima na ra­zličite načine. Svatko tko razvija s lobodne asocijacije na kauču kod psihologa duboko je u stanju usredotočenost i na sebe, kao i oni koji glume u geštalt terapiji. Hipnoterapija izričito koristi trans. Ljudi se obraćaju terapeut ima kada im ponestane izvora svijesti. Za­pali su u škripac. Ne znaju što im treba i gdje to mogu pronaći. Trans omogućuje razrješenje problema jer obilazi svijest i stavlja na raspo­laganje nesvjesne izvore. Najveće se promjene odvijaju na nesvjesnoj razini, koje zatim izbijaju na površinu. Svijest nije potrebna kako bi potaknula promjene i najčešće ih i ne primjećuje. Krajnji cilj bilo koje terapije je da pacijent ponovno počne koristiti svoje izvore. Svi posjeduju bogatu osobnu povijest ispunjenu iskustvima i izvorima

138

S t S I U P U b L A V L J t_ U S K E DO I U L t N U i I NA V A N J i K I b V I J t l I NA S E B E

na koje se mogu osloniti. Ona sadrži materijal potreban za promjene, samo ako možete doći do nje. Jedan od razloga zašto koris t imo tako male djeliće svoje potencijalne menta lne sposobnost i može biti obrazovni sustav koji stavlja veliki naglasak na testiranje, s tandardizirane rezultate i ostvarivanje ciljeva koje postavljaju drugi ljudi. Nitko vas ne uči kako koristiti svoje unu ­tarnje sposobnosti . Najvećim dijelom individualnost je nesvjesna. Trans je idealno stanje za otkrivanje i povratak svojim jedinstvenim unutarnj im izvorima.

M I L T O N O V M O D E L

- Mnogo t ruda treba uložiti da bi jedna riječ nešto značila - zaklju­čila je Alisa zamišljeno. - Kad smislim neku riječ koja može imati mnogobrojna značenja, tj. obavljati razne poslove - rekao je Jajčić Ovalčić - ja joj uvijek ispla­ćujem višak rada.

Lewis Carroll, Alisa s one strane ogledala

Gregory Bateson osjećao je veliki entuzi jazam zbog knjige „Stru­ktura magije 1", koja je sadržavala me tamode l . U t im je idejama vidio veliki potencijal. Rekao je Johnu i Richardu: „Ovdje u Phoeni-xu u Arizoni živi neki čudan starac. Odličan je terapeut, ali nitko ne zna što radi ili kako to radi. Zašto ne odete i ne saznate1." Bateson je poznavao tog „čudnog starca" i zakazao im sastanak s njim. John i Richard radili su s M i l t o n o m Er icksonom 1974. godine kada

je već stekao veliku reputaciju kao predšasn ik h ipnoterapeuta . Bio je preds jednik i utemeljitelj Amer ičke ud ruge za kliničku h ipnozu: m n o g o je pu tovao i držao predavanja i seminare po cijeloj zemlji, a t akođer je vodio pr ivatnu praksu. Bio je poznat kao senzibilan i uspješan terapeut , a i po t o m u što je imao ošt ru m o ć zapažanja neverbalnog ponašanja . Johnovo i Richardovo proučavanje rezul­tiralo je dvjema knjigama. 1975. godine izašla je knjiga „Obrasci h ipnot ičkih tehnika Mil tona H. Er icksona 1" u izdanju izdavačke kuće Meta Publicat ions. Drug i dio, napisan sa suautor icom Judith DeLozier, izišao je 1977. godine . Knjige su podjednako posvećene

139

Page 71: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

H t f _ J U i t K M U l U N IN U K Si J U H N i t i M U U K

njihovim percept ivnim filter ima, kao i Er icksonovim metodama , iako je Erickson rekao da su knjige dale m n o g o bolja objašnjenja njegovog rada nego što bi on to b io u stanju učiniti . Bio je to lijep kompl iment . John Gr inder je rekao da je Erickson daleko najvažniji mode l kojeg je imao, jer je on otvorio vrata ne samo drukčijoj s tvarnost i nego i či tavom j e d n o m nizu raznolikih klasa stvarnost i . Njegov rad na t ransu i promijenjenim stanjima svijesti bio je iznenađujući , a John je lijekom rada s njim p o t p u n o preispitao svoje stavove. NLP je također doživio preispitivanje. U m e t a m o d e l u se radi o pre­ciznim značenjima. Erickson je umješno korist io jezik na neod re ­đen način, tako da su ga pacijenti mogli shvatiti onako kako im je najviše odgovaralo. Izazvao bi i koris t io stanje t ransa, pomažuć i paci jent ima prebrodi t i p rob leme i otkri t i im vlastite izvore. Takav način korištenja jezika postao je pozna t kao Miltonov mode l , kao d o p u n a i supro tnos t me tamode la i njegove preciznosti . Mil tonov model jedan je od načina na koji možete koristi t i jezik kako biste izazvali stanje t ransa i pristupili skr ivenim izvorima svoje osobnost i . Ova me toda slijedi spon tan i rad mozga. U stanju transa postoji velika motivacija za učenje iz nesvjesnog na izravan unutarnj i način. To nije pas ivno stanje, niti ste vi pod tuđ im utje­cajem. Postoji suradnja između pacijenta i terapeuta, pri čemu rea­kcije pacijenta upućuju terapeuta na sljedeći korak. Ericksonov je rad bio utemeljen na izvjesnom broju ideja koje su zajedničke m n o g i m senzibi ln im i uspješnim terapeut ima. To su sada pretpostavke NLP-a. On je poš tovao nesvjesno biće pacijenta. Smat rao je da čak i iza najapsurdnijeg pos tupka postoji pozi t ivna namjera i da pojedinci , i zmeđu p o n u đ e n i h mogućnos t i , rade naj­bolje izbore u d a n o m trenutku. Njegov je zadatak bio omogući t i im veći izbor. Također je smat rao da na određenoj razini pojedinci već raspolažu izvorima po t rebn im da bi se promijenil i .

Mil tonov model j edan je od načina kako možete upotri jebit i jezik da biste:

140

Š E S T O P O G I A V L J E _ U S R E D O T O C E N 0 5 T N A V A N J S K I S V I J U I N A b t B t

1. Iskoračili i navodili nečiju stvarnost. 2. Odvrati l i pozornost i iskoristili svijest. 3. Pristupili nesvjesnom i izvorima.

I S K O R A K I N A V O Đ E N J E

Milton Erickson umješno je znao uspostavljati uzvrat. Poštovao je i prihvaćao realnost svakog svog pacijenta. Smatrao je da do otpora dolazi zbog nedostatka uzvrata. Za njega su sve reakcije bile važne i korisne. Nije postojao odbojan pacijent, nego samo nefleksibilan terapeut. Opisujući t renutačne čulne doživljaje pacijenta, dakle ono što čuju, vide i osjete, jednostavno ćete iskoračiti u njihovu realnost i usuglasi­ti se s njihovim svijetom. Njima je p r i rodno i lako pratiti što govorite. Važno je na koji način to radite. Unutarnju smirenost najbolje ćete izazvati govorite li polako, blagim glasom i uskladite svoj govor s di­sanjem druge osobe. Pos tupnim sugestijama lagano ih uvedite u stanje usredotočenosti na sebe usmjeravajući njihovu pozornos t unutra . Sve je opisano uo­pćenim pojmovima, tako da točno opisuje pacijentovo iskustvo. Ne treba reći: „Sada zatvorite oči, osjećajte se ugodno i padnite u trans." Umjesto toga, reći ćete: „Kad se god želite osjećati ugodno samo za­tvorite oč i . . . mnogi ljudi smatraju lijepim i ugodnim osjećajem pasti u t rans." Ovakva vrsta uopćenih komentara može se odnosit i na sve reakcije, a is todobno dovoditi do stanja transa. Petlja je napravljena. Kako se pacijentova pažnja neprestance sužava i veže samo za nekoliko poticaja, on pada sve dublje u stanje usredo­točenosti na sebe. Njegovi doživljaji postaju subjektivniji i terapeuti ih koriste kao povratne informacije kako bi produbili stanje transa. Pacijentu se ne govori što da radi, samo mu se skreće pozornost na ono što već postoji. Kako uopće možete znati što netko misli? Ne možete. Možete koristiti jezik dovoljno neodređeno kako bi pacijent pr idodao odgovarajuće značenje. Nije u pitanju reći mu što treba mi ­sliti, već mu odvratiti pozornost od njegovog stanja transa. Takva vrsta sugestija bit će od najveće koristi teku li rečenice gla­tko. Primjerice, možete reći nešto poput : „Dok gledate tapete u boji

141

Page 72: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

N L r _ J O S t r H O ' I O N N U K & J O H N S t Y M 0 U R

ispred vas . . . šare od svjetla na z idovima. . . dok postajete svjesni svog disanja. . . podizanja i spuštanja vaših g rud i . . . udobnost i stolice. . . težine vaših stopala na p o d u . . . i dok čujete glasove djece koja se vani igraju. . . dok slušate moj glas i pitate se . . . koliko ste duboko u t r ans . . . već ušli." Zapazite veznike ,,i" i „dok" kako u pr imjeru tečno povezuju sugesti­je dok spominjete nešto što se događa (vaš glas) i povezujete s on im što želite da se dogodi (padanje u trans). Ako ne koristite prijelaze, dobit ćete odsječne rečenice. Bit će izoli­rane jedna od druge i stoga manje korisne. N a d a m se da je to jasno. Pisanje je popu t govora: uglađeno ili isprekidano. Što vam se više sviđa? Osoba u t ransu obično je mirna , ima zatvorene oči, sporiji puis i opuštenijeg je lica. Refleksi treptanja i gutanja obično su sporiji ili ih uopće nema, a i disanje je sporije. Stvara se osjećaj smirenosti i opuštenosti . Terapeut može iskoristiti unaprijed dogovorene znako­ve kako bi vratio pacijenta iz t ransa ili ga može povratiti iz transa svojim riječima, a može se i spontano vratiti u no rma lno stanje svi­jesti smatra li njegovo nesvjesno to po t rebnim.

T R A G A N J E Z A Z N A Č E N J E M

Metamodel vas drži u stanju usredotočenost i na vanjski svijet. Ne trebate tragati po svom mozgu kako biste shvatili ono što čujete: s amo pitajte svog sugovornika da vam detaljno objasni. Metamo­del spašava informaciju koja je bila izbrisana, izvrnuta ili uopćena. Mil tonov model je zrcalo metamođela , predstavlja način sastavljanja rečenica p repun ih izbacivanja, izvrtanja i uopćavanja. Sugovornik m o r a nadopuni t i detalje i akt ivno tražiti značenje onoga što čuje iz svog vlastitog iskustva. Drug im riječima, stvarate kontekst sa što je moguće manje sadržaja. Sugovorniku dajete okvir i ostavljate ga neka izabere sliku koju će u njega staviti. Kada sugovornik pr idoda sadržaj, s igurni ste d a j e vašim riječima pr idodao najvažnije i najne-posrednije značenje.

Zamisli te da vam je rečeno kako vam se u prošlosti dogodilo nešto važno. Nije vam rečeno što, sami mora te razmisliti i izabrati iskustvo

142

i t i l U rU l jL f tVLJt U j K C U U l U l C r i u j I W H V H l<i J J M J V I J L 1 1 n H i C D E

koje vam se do sada činilo najvažnijim. To radi vaše nesvjesno: svi­jest je previše spora za ovakav zadatak. Stoga će rečenica: „Ljudi mogu usvajati znanja" izazvati ideje o odre­đen im znanjima koje možete usvojiti, i ako radite na od ređenom problemu, ta će se saznanja odnosi t i na pitanja o kojima razmišljate. Ovakva ispitivanja vršite sve vrijeme kako biste shvatili što n a m drugi govore i u potpunost i se upotrebljavaju u stanju transa. Bitno je samo značenje koje pacijent pridaje, a koje terapeut ne mora ni znati. Jednostavno je smisliti neodređene naputke, tako da pacijent može izabrati odgovarajuće iskustvo i naučiti iz njega. Zamolite ga neka izabere neko važno iskustvo iz prošlosti, proživi ga još jedanput svojim unutarnj im čulom kako bi iz njega naučio nešto novo. Tada zamolite njegovo nesvjesno da znanje iskoristi onda kada mu bude potrebno.

O M E T A N J E I K O R I Š T E N J E SV I JEST I

Važno područje u Mil tonovom modelu je izostavljanje informacija i upošljavanje svijesti da dopunjuje praznine koristeći uskladištena iskustva iz prošlosti. Jeste li ikada pročitali neko neodređeno pitanje i pokušali shvatiti što bi moglo značiti? Nominalizacijama se izostavlja veliki dio informacija. Dok sjedite i dok se osjećate spokojnim i smirenim, vaše razumijevanje potencijala ovakve vrste korištenja jezika povećava se, jer je svaka nominalizacija u ovoj rečenici t iskana kurzivom. Što manje spominjete točno odre­đene stvari, manja je vjerojatnost da ćete doći do sukoba s iskustvima drugih ljudi. Glagoli miruju neodređeni . D o k razmišljate o t o m u kada ste poslje­dnji put čuli da netko komunicira koristeći neodređene glagole, m o ­žda ćete se sjetiti osjećaja zbunjenosti kojeg ste doživjeli i kako ste moral i tragati za vlastitim značenjem da bi ova rečenica dobila neki smisao.

Isto tako imeničke fraze m o g u biti uopćene ili u potpunost i izosta­vljene. Dobro je poznato da neki ljudi m o g u čitati knjige i ostvarivati promjene. (Komu je to dobro poznato? Koji ljudi, kakve knjige i kako će doći do promjena? I što će promijeniti , u što će se pretvoriti?)

143

Page 73: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

Sudovi se mogu koristiti. „Zaista mi je drago što te vidim tako opu­štenog." U uspoređivanju se također može izostavljati: „Bolje je pasti u dublji trans." I usporedbe i sudovi dobar su način za stvaranje pretpostavke. To pred­stavlja učinkovit način izazivanja i korištenja transa. Unaprijed odre­dite pretpostavku za koju ne želite da bude preispitivana. Na primjer:

„Možda se pitate kada ćete pasti u trans." Ili: „Želite li pasti u trans sada ili kasnije?" (Dakle, bit ćete u transu, samo je pitanje kada.) „Pitam se shvaćate li koliko ste opušteni ." (Vi ste opušteni.) „Kada vam se pod igne ruka, to će biti očekivani znak." (Dakle, vaša će se ruka podići i vi čekate znak.) „Možete se opustiti dok vas nesvjesno uči." (Dakle, vaše nesvjesno uči.) „Možete uživati u tomu što se opuštate i ne morate pamtit i ." (Dakle, vi ste opušteni i ne pamtite.)

Prijelazi (i, dok, kako, kada, za vrijeme) koji služe za povezivanje izjava blaži su oblik uzroka i posljedice. Jači je oblik ako koristi te glagol „dovesti", primjerice: „Promatranje te slike dovest će vas u t rans ." Siguran sam da ste znatiželjni kako čitanje misli može biti upleteno u ovaj model korištenja jezika. Izjave ne smiju biti do kraja odre ­đene , jer se neće uklopiti u model . Uopćene izjave koje se o d n o ­se na ono što sugovornik najvjerojatnije misli služe za iskorak u njegovo iskustvo i navođenje. Primjerice: „Možda se pi tate kako izgleda stanje t ransa?" Ili: „Počinjete preispitivati neke stvari koje vam govor im."

Također se koriste univerzalni kvantifikatori. Recimo: „Iz svake si­tuacije može se nešto naučiti ." Ili: „Zar ne shvaćate da nesvjesno uvijek ima neki cilj?" Modaln i opera tor i vjerojatnosti također su korisni . „Ne možete shvatiti kako vas gledanje u svjetlo dovodi u dublji t rans ." Ovo također pretpostavlja kako promatranje svjetla dovodi do dubljeg transa.

144

„Ne može te otvoriti oči." To bi bila previše izravna sugestija č ime biste po taknul i d rugu osobu da opovrgne izjavu. Drukčije je s rečenicom: „Lako ćete moći opustiti se u toj stolici." Kažete li da nešto možete, to će vas potaći a da ne nameće nikakvu radnju. Ljudi obično reagiraju na sugestije tako što izvršavaju pot i ­cajne radnje. Ili, u najmanju ruku, moraju razmisliti o tomu.

L IJEVA I D E S N A P O L U T K A M O Z G A

Kako mozak obraduje jezik i kako postupa s t im umješno obliko­vanim neodređen im formama jezika? Prednja strana mozga, veliki mozak, podijeljen je na dvije polutke ili hemisfere. Informacija p r o ­lazi kroz vezivno tkivo, Corpus callosum. Eksper iment i u kojima je mjerena aktivnost obaju hemisfera u oba­vljanju zadataka pokazali su da imaju različite, ali komplementa rne funkcije. Lijeva polutka obično je poznata kao dominan tna hemi­sfera i obraduje jezik. Informacije obrađuje na analitički, raciona­lan način. Desna polutka, poznata kao nedominan tna hemisfera, sveobuhvatnije i intuitivnije obrađuje informacije. Čini se da je više uključena kada su u pitanju zvuk, vizualizacija i zadatci koji podra ­zumijevaju uspoređivanje i pos tupne promjene. Ovakva podjela funkcija između polutki pokazala se točnom u više od devedeset posto populacije. Za jedan manji broj (obično ljevoru­kih) funkcije su obrnute: desna polutka obrađuje jezik. Kod nekih, pak, ljudi ove su funkcije rasprostranjene u obje polutke. Dokazano je da nedominan tna polutka također upravlja jezičnim sposobnost ima, uglavnom jednostavnij im značenjima i o snovnom gramat ikom. Dominan tna polutka identificira se sa svjesnom ra­z inom, a nedominan tna s nesvjesnom razinom: no to je po jedno­stavljena podjela. Korisno je razmišljati o našoj lijevoj strani mozga kako vlada razumijevanjem jezika na svjesnoj razini, a o desnoj stra­ni mozga kako obraduje jednostavna značenja, neposredno ispod razine naše svijesti.

Obrasci Miltonova modela ometaju svijest t ime što pretrpavaju desnu polutku. Rečenice Miltona Ericksona bile su toliko neodređene da je svih sedam plus ili minus dva elementa svjesne pozornosti bilo zauzeto

145

Page 74: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

N L P J O S E P H 0 C O N N O R & J O H N 5 1 Y m 0 U K

traženjem i razvrstavanjem mogućih značenja. Postoji mnogo načina iskorištavanje jezika za zbunjivanje i ometanje lijeve polutke. Uporaba jezičnih neodređenost i j edna je od metoda. O n o što govo­rite može zvučati dvosmisleno. U pre thodnoj rečenici riječ zvučati dobar je primjer riječi koja ima dva značenja. Drugi bi primjer bio, „Je li to bilo uzbuđenje (Uz buđenje)". Mnoge riječi imaju različita značenja, ali zvuče isto: , , . . .kreći/kre-č i . . . " Teško je ispraviti/napisati fonološke dvosmislenosti . Druga vrsta višeznačnosti sintaktičke je naravi, primjerice: „Fasci­nirajući ljudi mogu biti komplicirani". Ovakva vrsta dvosmislenosti radi se korištenjem glagola s nas tavkom -ć i i konstrui ranjem rečeni­ce u kojoj nije jasno ima li on ulogu pridjeva ili glagola. Treća vrsta zove se interpunkcijska dvosmislenost. Dvije rečenice teku usporedo, a počinju i završavaju istom riječju/istim riječima. Nadam se da možete čuti da čitate ovu knjigu. Za ove je jezične obli­ke pot rebno izvjesno vrijeme za razvrstavanje i oni po tpuno angaži­raju lijevu moždanu polutku.

P R I S T U P A N J E N E S V J E S N O M I I Z V O R I M A

Desna polutka osjetljiva je na ton , jač inu i pravac glasa: bolje je p o s t u p n o mijenjati te aspekte nego s tvarne riječi koje su odvojene j edne od drugih . O n a je više osjetljiva na kontekst p o r u k e nego na verbalni sadržaj. Budući da je desna polutka u stanju shvatiti j ednos tavne jezične oblike, j ednos tavne po ruke koje su posebno naglašene ići će na desnu s t ranu. Takve će p o r u k e zaobići lijevu po lu tku i svijest će ih rijetko kada prepoznat i . Postoji više načina za davanje ovakve vrste naglaska. Pojedine dijelo­ve onog što govorite možete obilježiti drukčijim tonom ili gestama. To možete upotrijebiti da biste obilježili upute ili pitanja za nesvjesnu razinu. U knjigama to post ižemo uporabom kurziva. Kad vam autor želi ugoditi i želi da nešto pročitate na ovoj stranici, da pročitate veo­ma pozorno određenu rečenicu, to će označiti kurzivom. Je li do vas stigla po ruka koja je u nju ugrađena? Na isti se način riječi mogu obilježiti od ređen im tonom glasa kako biste skrenuli pozornost na zapovijed koja je uklopljena u vaše riječi.

S E S I O P O G L A V L J E U S R E D O T O Č E N O S T N A V A N J S K I S V I J E T I N A S E B E

Erickson, koji je u j e d n o m razdoblju svog života bio vezan za invalid­ska kolica, umješno je pomjerao glavu da bi izgledalo kao da pojedini dijelovi onoga što govori dolaze iz različitih pravaca. Primjerice: „Ne zaboravite, ne morate zatvoriti oči kako biste pali u trans." Označio bi uklopljenu zapovijed pomicanjem svoje glave kada bi izgovarao ri­ječi označene kurzivom. Označavanje važnih riječi glasom i gestama svjesno je korištenje onoga što spontano č inimo sve vrijeme tijekom najobičnijeg razgovora.

M o ž e se uoči t i o d r e đ e n a sl ičnost s g l azbom. Glazbenic i obilježa­vaju važne note u skladbi na različite nač ine kako bi dobili me lo ­diju. Slušatelji to m o ž d a svjesno nc pr imjećuju ako su te note j ako uda l jene j e d n a od d ruge , a o n e i zmeđu njih zanimljive, no sve to p r i d o n o s i ugodnos t i i vr i jednost i . N e m a po t r ebe da znaju koja sredstva rabi izviđač. Na isti način možete umetnut i pitanje u j ednu dugačku rečenicu: „Pitam se kako znaš koja ti je ruka toplija?" To također sadrži pre­tpostavku. Nije izravno pitanje, nego će navesti sugovornika na p ro ­vjeru jesu li mu ruke tople. Pi tam se razumijete li u potpunost i koliko je ovaj obrazac profinjen i elegantan način skupljanja informacija? Postoji menta ln i obrazac poznat kao citat. Možete reći bilo što ako to smjestite u kontekst naglašavajući da to nije ono što vi govorite. Najlakši način da to učinite je ispričati pr iču u kojoj ne tko drugi kaže o n o što ustvari vi želite reći, i to na neki način izdvojite iz ostatka priče.

To me podsjeća na vrijeme kada sam držao predavanje o ovim obra­scima. Jedan od polaznika prišao mi je nakon predavanja i tijekom razgovora upitao sam ga je li čuo za obrazac citata. Rekao je: „Jesam. Zanimljivo je kako se to dogodilo. Hodao sam ulicom prije nekoliko tjedana kada mi je prišao neki neznanac i upitao me: 'Zar nije taj obrazac zanimljiv?'" Negacije se također uklapaju u te obrasce. Negacije postoje samo u jeziku, iskustvo ih ne poznaje. Niječne zapovijedi funkcioniraju p o ­put pozit ivnih zapovijedi. Nesvjesno ne obrađuje lingvističke nega­cije i j ednos tavno ih ignorira . Roditelj ili nas tavnik koji upozori dijete da nešto ne smije učiniti , p o b r i n u o se da dijete baš to ponovi .

147

Page 75: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

N L H . J U b b H H U ' l U N N U K & J U H N S E Y M O U R

Akrobatu na konopcu treba reći: „Budi pažljiv!", a ne: „Pazi da se ne posklizneš!" Posljednji obrazac koji ćemo ovdje obradit i zove se postulati razgo­vora. To su pitanja koja doslovce zahtijevaju samo da /ne odgovor, a opet po t iču neko ponašanje. Primjerice: „Bi li mogao iznijeti sme­će?" nije bukvalno pitanje jeste li fizički sposobni to obaviti , već to od vas zahtijeva. Neki drugi primjeri su:

„Jesu li vrata još uvijek otvorena?" (Zatvorite vrata.) „Je li postavljen stol?" (Postavite stol.)

Ovi se obrasci rabe sve vri jeme u s v a k o d n e v n i m razgovor ima i svi reagiraju na njih. Ako za njih znate , može t e ih selekt ivno koris t i t i i imat i veći izbor načina kako reagirat i na njih. John i Richard suprotstavljal i bi se j edan d r u g o m na predavanj ima baš zato š to su ti obrasci toliko poznat i . Jedan bi rekao: „Ne postoji neš to kao hipnoza", a d rug i bi odgovor io : „Ne, sve je h ipnoza!" Ako je h i ­pnoza samo d ruga riječ za višeznačan, utjecajan razgovor, izgleda kao da s m o svi mi h ipnot ičar i i nep re s t ano p a d a m o i iz lazimo iz t r ansa . . . sada.

M E T A F O R A

Riječ metafora ovdje koristimo na uopćen način kako bismo njome obuhvatili svaku priču ili jezičnu figuru koja podrazumijeva uspore­đivanje, od jednostavne usporedbe ili uspoređivanja po sličnosti, do opširnih priča, alegorija i parabola. Metafora komunicira posredno . Jednostavne metafore čine jednostavne usporedbe: bijela kao plahta, lijep kao slika, velik kao trokrilni ormar. Mnogi od ovih izraza preo­bražavaju se u klišeje, ali dobra jednostavna metafora može pojasniti nepoznato, povezujući ga s nečim što već znamo. Složene su metafore priče s više razina značenja. Pričanje priče na profinjen način ometa svijest i aktivira nesvjesno traganje za znače­njima i izvorima. Kao takvo, predstavlja izvrstan način komunikacije s nekim tko je u stanju transa. Erickson je često koristio metafore u radu sa svojim pacijentima.

148

ŠESTO P 0 G L A V L J E _ U S R E D O T O C E N O S T NA V A N J S K I S V I J E T I NA S E B E

Nesvjesno shvaća odnose . Snovi koriste slikovitost i metaforu: je­dna stvar može predstavljati d rugu jer imaju neke zajedničke oso­bine. Kako biste napravili uspješnu metaforu, onu koja će ukazivati na put ka rješenju nekog problema, elementi priče moraju stajati u is tom m e đ u s o b n o m o d n o s u kao i e lement i problema. Tada će me­tafora odjekivati u vašem nesvjesnom i pokrenut i njegove izvore. Nesvjesno dobiva p o r u k u i počinje s n u ž n i m promjenama. Stvaranje metafore je kao skladanje glazbe: metafora utječe na nas na isti način kao i glazba. Melodija se sastoji od nota koje stoje u m e đ u s o b n i m o d n o s i m a : može te ih premještat i gore-dol je na lje­stvici, no melodija će i dalje biti ista os t anu li note u is tom m e ­đ u s o b n o m o d n o s u i na istoj udal jenos t i kao i u izvornoj melodij i . Na j edno j dubljoj razini , no te k o m b i n i r a m o u akorde , a nizovi akorda stoje u o d r e đ e n o m m e đ u s o b n o m o d n o s u . Glazbeni r i tam je dul j ina različit ih nota u re la t ivnom o d n o s u na ostale. Glazba nosi značenje na drukčijoj razini u usporedb i s j ez ikom. Prod i re iz ravno u nesvjesno, lijeva se po lu tka n e m a za što uhvatit i .

Pripovijedanje pretpostavlja vladanje vještinom Miltonova modela, pa čak i više od toga. Za dobru priču potrebni su svi obrasci: iskora-čenje i navođenje, sinestezija, usidravanje, trans i lagani prijelazi. Ra-

149

Page 76: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

NLP_JOSEPH O'CONNOR & JOHN SEYMOUR

dnja m o r a biti (ps iho) logična i usk lađena s iskustvom slušatelja. Kako biste napravil i pr iču , p rvo t rebate ispitati željeno stanje slu­šatelja. Metafora će biti pr iča o putovanju od j ednog do d r u g o g stanja.

Razvrstajte elemente oba stanja - ljude, mjesta, predmete, radnje, vrijeme - ne zaboravite sustave predstava i submodali tete različitih elemenata. A sada izaberite odgovarajući kontekst za priču, onaj koji će zanima­ti druge ljude i zamijenite sve elemente problemskog stanja d rug im elementima, ali tako da odnos ostane isti. Radnju gradite tako da ima isti oblik kao sadašnje stanje i da vezanom strategijom vodi ka razrje­šenju. Razvojna nit priče zabavlja lijevu polutku, a poruka odlazi do nesvjesnog. Možda bih ovaj proces mogao ilustrirati pr imjerom iako tiskane ri­ječi gube intonaciju, sklad i obrasce Mitonova modela koje koristi pripovjedač. Naravno, neću pokušati stvoriti me todu koja bi bila značajna za vas čitatelje. Ovo je samo primjer stvaranja metode. Jednom sam radio s pacijentom koji se br inuo zbog nedostatka ra­vnoteže u svom životu. Bilo mu je teško donijeti odluke o nekim va­žnim pitanjima vezanim za sadašnjost: b r inuo se što izvjesnim pro­jekt ima posvećuje p u n o energije, a drugima, pak, malo. Pojedine svoje pothvate smatrao je loše pripremljenim, a druge opet previše dobro pripremljenim.

To me je podsjetilo na vrijeme mog dječaštva. Učio sam svirati gitaru i moji su mi roditelji ponekad dopuštali da ostanem dokasna kako bih njihovim gostima svirao poslije večere. Moj otac bio je redatelj i mnoge su poznate osobe dolazile k nama na večeru, vodeći razgovo-

150

ŠESTO P 0 G L A V L J E _ U S R E D O T O C E N O S T NA V A N J S K I S V I J E T I NA S E B E

re o najrazličitijim temama do kasno u noć. Uživao sam u tim trenut­cima, srevši mnoge zanimljive ljude. Jedne je večeri jedan od očevih gostiju bio i jedan dobar glumac, poznat po svom filmskom i kazališnom umijeću. On je bio moj idol i uživao sam slušajući ga dok je pričao. Kasnije te večeri netko od gostiju upitao ga je u čemu je tajna njego­vog izvanrednog umijeća. „Pa", odgovorio je glumac, „veoma je za­nimljivo što sam mnogo naučio postavljajući baš to pitanje u svojoj mladosti . Volio sam šarenilo cirkusa, buku, ekstravaganciju i uzbu­đenje. Zamišljao sam se pod svjetlima reflektora i kako dobivam ve­liki pljesak publike. Osjećaj je bio veličanstven. Jedan od mojih idola bio je akrobat na žici j ednog poznatog putujućeg cirkusa: nevjeroja­tno je vladao ravnotežom i bio je veoma elegantan na žici. Sprijateljili smo se jednog ljeta. Bio sam očaran njegovim umijećem i ozračjem opasnosti koje je lebdjelo oko njega jer je rijetko koristio zaštitnu mrežu. Jednog popodneva , potkraj ljeta, rastužio sam se jer se cirkus spremao idućeg dana otići u drugi grad. Potražio sam svog prijate­lja i razgovarali smo do sumraka. U to sam vrijeme jedino želio biti poput njega: ht io sam se pridružit i cirkusu i pitao sam ga u čemu je tajna njegovog umijeća.

„Prvo", odgovorio mi je, „svaki izlazak na žicu smatram najvažnijim u životu, kao da je zadnji, koji želim učiniti na najbolji mogući način. Svaki nastup pažljivo planiram. Mnoge stvari rad im iz navike, ali ovo ne. Pozorno biram što ću nositi, jesti i kako ću izgledati. U mislima, prije nego što to učinim, izvodim uspješan hod, promatrajući pr i tom što ću vidjeti, što ću čuti i kako ću se osjećati. Na taj način izbjega­vam neugodna iznenađenja. Također se stavljam na mjesto publike, zamišljajući što će ona vidjeti, čuti i osjetiti. Sve to učinim ranije, još dok sam na zemlji. Kada sam na žici, očistim svoj um od svih misli i isključim svoju pažnju."

To baš i nije bio odgovor kakav sam želio čuti u tom trenutku iako, čudno , pamt im sve što mi je tada rekao. „Ti misliš da ja nikada ne gubim ravnotežu?" upitao me. „Nikada n isam primijetio da ste izgubili ravnotežu", odgovorio sam. „Griješiš", rekao je. „Ja uvijek gubim ravnotežu. Samo što to kont ro-

151

Page 77: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

liram u granicama koje sam sam postavio. Ne bih mogao hodat i po žici kada ne bih gubio ravnotežu cijelo vrijeme, i to čas na jednoj , čas na drugoj strani. Ravnoteža nije nešto što se posjeduje, kao što klaunovi imaju lažan nos. To je stanje koje zahtijeva kontrol i rane pokrete amo- tamo. Kada završim s hodanjem, ja ga u cijelosti pona­vljam kako bih vidio mogu li naučiti nešto iz toga. A po tom ga posve zaboravljam." „ja primjenjujem ista načela kada glumim", dodao je moj idol. Na kraju, željeli bismo vas ostaviti s pričom iz romana Johna Fowlesa-„Čarobnjak". Ova predivna priča puno govori o NLP-u, no ne zabora­vite da je to samo jedan od načina na koji možemo govoriti o NLP u. Neka odzvanja u vašem nesvjesnom.

P R I N C I Č A R O B N J A K

Nekada veoma davno živio je j edan pr inc koji je u sve vjerovao, s amo nije vjerovao u tri stvari. Nije vjerovao u princeze, nije vje­rovao u otoke i nije vjerovao u Boga. Njegov otac, stari kralj , rekao mu je da te stvari ne postoje. Mladi je pr inc vjerovao ocu, budući da u njegovoj zemlji nije bilo pr inceza, niti otoka nije bilo u zemlji njegova oca, kao nit i bilo kakvog znaka o Bogu. No , j ednog je dana pr inc pobjegao iz palače. Stigao je do susjedne zemlje. Tamo je, na svoje iznenađenje, sa svake obale vidio otoke, a na t im o toc ima čudna i uzbudljiva bića koja se nije usudio imeno­vati. Dok je tražio čamac, na obali mu je pr išao čovjek u večernjem odijelu.

„Jesu li ovo pravi otoci?" upitao je mladi princ. „Naravno, to su pravi otoci", reče mu čovjek u večernjoj odjeći. „A ova čudna i uzbudljiva bića?" „To su sve prave i istinske princeze." „Onda i Bog mora postojati!" uzviknu princ. „Ja sam Bog", odgovori čovjek u večernjem odijelu. Mladi se pr inc vratio kući što je brže mogao. „Dakle, vratio si se", reče mu otac, kralj. „Vidio sam otoke, vidio sam princeza, vidio sam Boga", pri jekorno reče princ.

Kralj se nije uzbudio. „Ne postoje pravi otoci, prave princeze niti postoji pravi Bog." „Vidio sam ih!" „Reci mi kako je Bog bio obučen?" „Bog je bio u večernjem odijelu." „Jesu li mu rukavi bili zavrnuti?" Princ se sjetio da jesu. Kralj se smješkao. „To je uniforma mađioničara. Prevario te je." Potom se pr inc vratio u susjednu zemlju, na istu obalu, gdje je opet susreo čovjeka u večernjem odijelu. „Moj otac, kralj, rekao mi je tko si ti", razočarano reče mladi princ. „Prošli si me put obmanuo , ali više nećeš. Sada znam da ono nisu pravi otoci niti prave princeze, jer si ti mađioničar." Čovjek na obali smješkao se. „Žalim te, mladi čovječe. U kraljevstvu tvoga oca ima m n o g o otoka i m n o g o princeza. No, tvoj te je otac opčinio, zato ih ne možeš vi­djeti." Princ se zamišljen vratio kući. Ugledavši oca, pogledao ga je ravno u oči. „Oče, je li istina da nisi pravi kralj, nego samo čarobnjak?" Kralj se osmjehnuo i zavrnuo rukave. „Da, moj sine, ja sam samo čarobnjak." „Onda je čovjek na obali bio Bog." „Čovjek na obali bio je neki drugi čarobnjak." „Sada m o r a m čuti pravu istinu, istinu izvan magije." „Nema istine izvan magije", reče kralj. Princ je bio veoma tužan. „Ubit ću se!" reče. Kralj magijom pozva smrt . Smrt stade na vrat ima i pozva princa sebi. Princ us tuknu. Sjeti se divnih, ali nestvarnih otoka, i nestvarnih, ali divnih princeza. „Jako dobro", reče on. „Mogu se pomir i t i s t im." „Vidiš, sine moj , i ti postaješ čarobnjak." (Iz The Magus Johna Fovvlesa)

152 153

Page 78: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

N O V O U O K V I R I V A N J E I T R A N S F O R M A C I J A Z N A Č E N J A

„Ne postoji ništa samo po sebi dobro niti loše, već ga razmišljanje čini takvim."

William Shakespeare

Ljudski je rod oduvijek tragao za značenjima. Događaji se zbivaju, ali nisu nam važni sve dok im ne p r idodamo značenje, povežemo ih s ostatkom našega života i proci jenimo moguće posljedice. Poja­vama pridajemo značenja naučena iz kulture i odgoja. Pojave astro-loške pr i rode imale su veliko značenje za drevne ljude: komete su nagovještavale promjene, a odnosi zvijezda i planeta utjecali su na pojedinačne sudbine. Danas znanstvenici ne smatraju pomračenja i komete nečim osobnim. Lijepo ih je vidjeti, a i potvrđuju da svemir još uvijek poštuje zakone koje smo mu pripisali. Sto znači pljusak? Lošu vijest ako ste na o tvorenom bez kabanice. Dobru vijest ako ste ratar, a bila je suša. Dobru vijest ako je došlo do prekida utakmice u trenutku kada vaš kriket klub zamalo nije izgu­bio. Značenje nekog događaja ovisi o okviru u koji ga smjestite. Kada promijenite okvir, promijenili ste i značenje. Kada se značenje mije­nja, mijenjat će se i vaše reakcije i ponašanje. Sposobnost ponovnog uokvirivanja događaja pruža vam slobodu i izbor. Netko koga dobro poznajemo pao je i zadobio tešku ozljedu koljena. To je bilo bolno, a značilo je i da ne može igrati skvoš, igru u kojoj je jako uživao. Uokvirio je nesretan slučaj tako da prije predstavlja poticaj nego ograničenje, savjetovao se s nekoliko liječnika i fiziote­rapeuta te otkrio kako funkcioniraju mišići i l igamenti koljena. Sre­ćom, operacija nije bila potrebna. Sam je osmislio program oporavka i za šest mjeseci njegovo je koljeno bilo jače nego prije, a on u boljoj tjelesnoj kondiciji i boljeg zdravstvenog stanja. Promijenio je navike U držanju tijela koje su prvenstveno dovele do oslabljivanja koljena. Čak je bolje igrao skvoš. Ozljeda koljena bila je veoma korisna. Je li to bio nesretan slučaj, ovisi s amo o točki gledišta. Metafore su samo sredstvo ponovnog uokvirivanja. O n e zapravo go­vore: „To bi moglo značiti t o . . . " Bajke su lijepi primjeri novog uokvi­rivanja. O n o što na prvi pogled donosi nesreću, pretvara se u sretnu

154

okolnost. Ružno pače mladi je labud. Kletva je prerušeni blagoslov. Žaba može postati princ. Ako se, pak, sve što d o d i m e t e pretvara u zlato, u velikoj ste nevolji. Izumitelji ponovno uokviruju. Dobro je poznat primjer čovjeka koji se p robudio jedne noći jer ga je ubola zahrđala opruga starog madraca . Od kakve je koristi stara zahrđala opruga (osim što prekida san)? On je od nje napravio zgodan stalak za kuhano jaje i na temelju te ideje osnovao je uspješnu tvrtku.

Bol u leđima Stalak za jaje

Vicevi su također novo uokvirivanje. Gotovo svi vicevi počinju tako što smještaju događaje u određeni okvir, a po tom ga iznenada i dra­mat ično promijene. Vicevi podrazumijevaju izdvajanje predmeta ili situacije i njihovo iznenadno stavljanje u drukčiji kontekst, ili izne­n a d n o pripisivanje drukčijeg značenja. Gdje čovjek može naći novac kad god to poželi? Odgovor ćete naći na kraju poglavlja.

Govorne vještine

Evo nekoliko primjera različitih točaka gledišta u povodu iste izjave:

„Moj posao loše ide i osjećam se utučeno zbog toga."

Uopćite: Možda se inače osjećate utučeno, a vaš je posao u redu. Primijenite na sebe: Možda sebe dovodite u stanje utučenosti razmi­šljajući na taj način.

Elicitirajte vrijednosti ili kriterij: Što smatrate da ide loše u vašem poslu,

a bitno je?

155

Page 79: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

Pozitivni rezultat: Možda će vas natjerati da više radite kako biste prevladali određeni problem. Rezultat promjene: Možda je po t rebno da promijenite posao. Postavljanje daljnjih ciljeva: Možete li naučiti nešto korisno iz toga kako vam posao ide u ovome trenutku? Pronađite metaforu: Sliči pomalo na situaciju kao kada ste učili ho ­da t i . . . Redefinirajte: Vaša potištenost mogla bi ukazivati da se osjećate bije­snim zato što posao stavlja pred vas ne razumne zahtjeve. Koraknite dolje: Koji točno dijelovi posla idu loše? Koraknite gore: Kako uopće stoje stvari? Suprotan primjer: Je li vaš posao išao nekad loše, a da to nije u vama uzrokovalo potištenost? Pozitivna namjera: To znači da vam je stalo do posla. Vremenski okvir: To je samo jedno razdoblje, proći će.

Novo uokvirivanje nije gledanje na svijet kroz ružičaste naočale kako bi sve izgledalo zaista dobro. Problemi ne nestaju sami od sebe, na njima se i dalje mora raditi, ali promatra te li ih sa što više stajališta, lakše ćete ih riješiti. Stavite u novi okvir kako biste vidjeli što t ime dobivate, a iskustvo prikažite tako da podupre ostvarenje vaših konačnih ciljeva, kao i onih koji su zajednički d rug im ljudima. Kada vas počnu gurati sile izvan vaše kontrole, vi više nemate mogu­ćnost izbora. Ponovno uokvirite kako biste dobili izvjestan prostor za manevriranje.

Postoje dvije glavne vrste novog uokvirivanja: kontekst i sadržaj

N O V O U O K V I R I V A N J E K O N T E K S T A

Gotovo svi postupci korisni su u nekoj situaciji. Samo se za mali broj njih ne može pronaći kontekst u kojem imaju neku vrijednost ili svrhu. Svučete li odjeću nasred p repune ulice, bit ćete uhićeni, ali u nudis t ičkom se kampu može dogodit i da vas uhite ako to ne uči­nite. Ne preporuča se da kao predavač dosađujete publici prisutnoj na predavanju, no to može biti korisno umijeće želite li se otarasiti

156

nepoželjnih slušatelja. Nećete biti omiljeni govorite li bizarne laži pri­jateljima i obitelji, ali ćete zato biti popularni koristite li svoju maštu za pisanje uspješnica. A neodlučnost? Može biti korisna ako ste neodlu­čni razbjesniti li se ili ne . . . i po tom na to potpuno zaboravite. Novo uokvirivanje konteksta najbolje funkcionira u izjavama poput ove: „Ja sam također. . ." ili „Volio bih da mogu prestati s.. ." Pitajte se:

„Kada bi to ponašanje bilo korisno?" „Gdje bi takvo ponašanje predstavljalo izvor?"

Kada pronađete kontekst u koji se ponašanje uklapa, u misl ima ga možete uvježbavati samo u t im situacijama i umetnut i odgovarajuće ponašanje u izvorni kontekst. Generator novog ponašanja tu može biti od velike koristi. Ako, izvana gledano, ponašanje izgleda čudno, to je obično zato što je osoba u stanju usredotočenosti na sebe i postavila je unutarnji kontekst koji ne odgovara vanjskom svijetu. Transferencija u psiho­terapiji može biti primjer. Pacijent reagira na terapeuta na isti način na koji je reagirao na roditelje prije m n o g o godina. O n o s toje priliči­lo djetetu nije korisno odrasloj osobi. Terapeut mora iznova uokviriti ponašanje i pomoći pacijentu da razvije i d ruge obrasce ponašanja.

N O V O U O K V I R I V A N J E S A D R Ž A J A

Sadržaj nekog iskustva može biti sve što izaberete i na što se usre­dotočite. Značenje može biti što god želite. Kada je dvogodišnja kći jednog od autora pitala što znači riječ laž, on je ozbiljnim očinskim glasom objasnio (uzmite u obzir njezine godine i sposobnost shva­ćanja) da to znači namjerno govoriti nešto što nije istinito, da netko misli da je nešto dobro, a nije. Djevojčica je nekoliko t renutaka ra­zmišljala o tomu, a po tom joj se lice ozarilo. „To je zabavno!" rekla je. „Hajdemo to raditi!" Sljedećih nekoliko trenutaka proveli su govoreći j edno d rugome bezočne laži. Novo uokvirivanje sadržaja korisno je za izjave poput ovih: „Razljutim se kad mi se postavljaju zahtjevi" ili ,,U panici sam kad m o r a m poštovati neko rok."

157

Page 80: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

Obrati te pozornost kako se u pr imjer ima uporabe ovakvih izjava ko ­riste uzročno-posljedična narušavanja metamodela . Zapitajte se:

„Kakvo još značenje to može imati?" „Koja je pozit ivna vrijednost tog postupka?" „Kako još m o g u opisati taj pos tupak?"

Politika je par excellence umijeće ponovnog uokvirivanja sadržaja. Dobr i rezultati u ekonomiji mogu biti shvaćeni kao izdvojen primjer koji ukazuje na jednu opću tendenciju pada, ili kao znak napretka, ovisno o tomu gdje sjedite u Donjem domu. Visoke kamatne stope loše su za onog koji pozajmljuje, ali dobre za štediše. Gužve u pro­me tu veoma su neugodne ako se nađete u kojoj, ali za minis t ra vlade znak je prosperiteta. Da se uklone gužve u Londonu, kažu da je re­kao, to bi značilo smrt prijestolnice kao centra zaposlenosti. „Ne povlačimo se", rekao je general, „napredujemo unatrag." Promidžba i prodaja područja su u kojima je novo uokvirivanje ve­o m a važno. Proizvodi se prikazuju u najboljem mogućem svjetlu. Oglasi su trenutačni okviri za proizvode. Pijete li ovu kavu, znači da ste seksi, koristite li ovaj prašak za pranje, znači da brinete za svoju obitelj, a jedete li ovaj k ruh , znači da ste pametni . Novo uokvirivanje prožima sve, stoga primjere možete vidjeti svuda gdje pogledate. Jednostavna nova uokvirivanja najvjerojatnije neće dovesti do dra­stičnih promjena, ali ako se podudaraju s, recimo, metaforom, i uve­du važna pitanja, mogu biti veoma učinkovita.

N A M J E R A I P O N A Š A N J E

U srcu novog uokvirivanja počiva razlikovanje ponašanja i namjere: što činite, a što zapravo pokušavate ostvariti t im postupcima. Ovo je ključna razlika, koju morate napraviti kada je u pitanju bilo koje po­našanje. Često ono što činite ne dovodi do željenih rezultata. Primje­rice, neka je žena stalno zabrinuta za svoju obitelj. To je njezin način pokazivanja ljubavi i brige za njih. Obitelj to doživljava kao gnjavažu i ne voli takvo ponašanje. Muškarac će možda pokušati pokazati lju­bav prema obitelji tako što će m n o g o raditi. Članovi obitelji možda

će htjeti da on provodi više vremena s njima, čak i pod uvjetom da će zbog toga imali manje novca. Ponekad vam vaše ponašanje daje željeni rezultat, ali se ne uklapa dobro s dijelom vaše osobnosti . Primjerice, djelatnik se može uli-zivati n a d r e đ e n o m i očijukati s njim kako bi dobio povišicu, ali će is todobno mrzit i sebe zbog toga. Možda u nekim drugim pr igodama zapravo nećete znati što pokušavate postići nekim postupcima, i sve će vam sličiti na nepot rebno ometanje. Iza svakog postupka postoji pozitivna namjera, inače zašto biste nešto uopće radili? Sve što radite model i rano je prema nekom cilju, s amo što možda nije u skladu s v remenom. Nekim obrascima ponašanja (dobar primjer je pušenje) postiže se više ciljeva.

Želite li se riješiti nekog neželjenog ponašanja, ne trebate ga poku­šavati zaustaviti snagom volje. To će ga samo još više učvrstiti, jer mu pridajete pozornost i energiju. Pronađite drugi, bolji način za­dovoljenja svoje namjere, onaj koji je više usklađen s ostatkom vaše osobnosti . Nećete baciti plinske svjetiljke dok još niste uveli struju, osim ako ne želite ostati bez svjetla. Vaše mnogobrojne osobe žive u nezavidnom savezu u istoj koži. Sva­ki dio pokušava ostvariti svoj cilj. Što više dijelova možete uskladiti kako bi zajedno radili, bit ćete sretniji. Mi smo spoj velikog broja dijelova, koji se često nalaze u sukobu. Ravnoteža se stalno gubi i čini život zanimljivijim. Teško je po tpuno se uskladiti, po tpuno se posve­titi j e d n o m pravcu akcije, a što je radnja važnija, više naših dijelova mora biti uključeno.

Teško je odreći se navika. Pušenje je štetno za zdravlje, ali vas opušta, zapošljava ruke i održava prijateljstvo s drugima. Prestati pušiti, a ne pobrinut i se za te druge potrebe, ostavlja vakuum. Ili, navodeći Mar­ka Twainea: „Lako je ostaviti se pušenja. Radim to svakog dana."

N O V O U O K V I R I V A N J E U Š E S T K O R A K A

Pružajući bolje alternative, NLP koristi j edan formalniji proces p o ­novnog uokvirivanja kako bi se zaustavilo neželjeno ponašanje. Na ovaj način, vi zadržavate prednos t nekog načina ponašanja. To p o ­malo sliči odlasku na putovanje. Čini vam se da je neudobna i spora

159

Page 81: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

konjska zaprega jedini način da stignete t amo gdje želite. A po lom vam prijatelj kaže da postoje vlakovi i zrakoplovi - drukčija i bolja sredstva kako bi se stiglo na cilj. Novo uokvirivanje u šest koraka dobro funkcionira kada postoji je­dan dio vas koji vas tjera na ponašanje koje vam se ne sviđa. Može se koristiti i za psihosomatske s imptome.

1. Prvo identificirajte ponašanje ili reakciju koju želite promijeniti. To obično izgleda ovako: „Žel im. . . , ali me nešto sprječava." Ili: „Ne želim ovo raditi, ali nekako se na koncu ustanovi da baš to radim." Ako radite s nekim drugim, nije po t rebno znati u čemu je problem. U procesu novog uokvirivanja ne igra ulogu koje je ponašanje u pita­nju. To može biti tajna terapije. Odvojite nekoliko t renutaka i zahva­lite na o n o m e što je taj obrazac ponašanja učinio i stavite jasno do znanja da se toga nećete odreći. To može biti teško ako je ponašanje (nazovimo ga X) neukusno, ali možete cijeniti namjeru, ako ne i na­čin na koji je ostvarena.

2. Uspostavite komunikaciju s dijelom odgovornim za to ponašanje. Udubite se i zapitajte: „Hoće li dio koji je odgovoran za X sada ko ­municirat i sa m n o m na svjesnoj razini?" Zapazite kakav ste odgovor dobili. Držite sva čula o tvorenima za unutarnje slike, zvukove i osje­ćaje. Ne pogađate. Možete li ponovili taj siguran znak na svjesnoj razini? Ako možete, ponovite pitanje sve dok ne dobijete znak koji ne možete kontrolirati svojom voljom.

Zvuči čudno, ali dio koji je odgovoran pripada nesvjesnom. Da je p o d kont ro lom svijesti, ne biste ga trebali ponovno uokvirivati: vi biste s amo prestali to raditi. Kada su dijelovi u sukobu, uvijek po ­stoji neki nagovještaj koji će izbiti na svjesnoj razini. Jeste li se ikada složili s nečijim planom i i s todobno osjećali neke sumnje? Kako to utječe na ton vašeg glasa? Možete li kontrolirati osjećaj u želucu kada pristanete raditi nešto, a radije biste se odmaral i u vrtu? Očigledan način na koji se obznanjuju suprotstavljeni dijelovi su lamanje gla­vom, pravljenje grimasa i mijenjanje tonaliteta glasa. Kada postoji sukob interesa, uvijek postoji neki nekontrolirani tik, najvjerojatnije

160

posve blag. Morate biti pozorni . Znak je isto što i „ali" u rečenici: „Da, a l i . . . " Sada je po t rebno tu reakciju pretvoriti u da /ne znak. Pitajte dio da da jači znak za „da" i slabiji za „ne". Tražite da vam pošalje znakove jedan za d rug im, kako bi bili jasni.

3. Izdvojite pozitivnu namjeru iz obrasca ponašanja Zahvalite tom dijelu na suradnji. Pitajte: „Hoće li mi dio koji je odgo­voran za to ponašanje staviti do znanja što pokušava učiniti?" Ako je odgovor znak „da", saznat ćete namjeru, i to može biti iznenađenje za vašu svijest. Zahvalite tom dijelu na informaciji i onomu što čini za vas. Među t im, nije po t rebno znati namjeru. Ako je dogovor na vaše pi­tanje „ne", možete istražiti okolnosti p o d kojima bi dio bio voljan kazati vam što namjerava postići. Inače, pretpostavite da je namjera dobra. To ne znači da vam se sviđa takvo ponašanje, jednostavno pretpostavite da laj dio ima neki cilj koji vam na neki način koristi. Usredotočite se i zapitajte dio: „Kad bi na neki drugi način mogao ostvariti svoju namjeru jednako dobro, ako ne i bolje nego što sada uspijevaš, bi li bio voljan to iskušati?" Znak „ne" u ovom t renutku značio bi da su vam se pomiješali znakovi. Ni jedan dio iz desne p o ­lutke ne bi odbio takvu ponudu.

4. Pitajte svoj kreativni dio neka pronađe nove načine za ostvarenje istog cilja Postojali su t renutci u vašemu životu kada ste bili kreativni i p repuni izvora. Zamolite dio s kojim radite da priopći svoje pozitivne namje­re vašem kreat ivnom, izvorišnom dijelu. Kreativni će dio tada moći izmisliti neke druge načine na koje se može ostvariti ista namjera. Neki će biti dobri , neki i ne tako dobri . Nekih ćete možda biti svjesni, no nije važno ni ako ne budete. Kažite dijelu da izabere samo one za koje smatra da su dobri ili bolji od prvotnog ponašanja. Moraju biti neposredni i dostupni. Neka potvrdi znakom „da" svaki put kad izabere neki novi način. Nastavite sve dok ne dobijete tri potvrdna znaka. Na ovom dijelu procesa možete se zadržati koliko god želite.

161

Page 82: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

Zahvalite svom kreat ivnom dijelu kada završite.

5. Pitajte X dio slaže li se s tim da nekoliko tjedana koristi nove izbore umjesto starih obrazaca ponašanja Ovo je iskorak u budućnost , u misl ima uvježbavate novo ponašanje u nekim buduć im situacijama. Ako je sve do sada išlo dobro, ne postoji razlog da ne dobijete potvr­dan znak. Ako dobijete niječni znak „ne", uvjerite taj dio da još uvijek može koristiti staro ponašanje, ali da biste najprije željeli da koristi nove mogućnost i . Ako opet dobijete znak „ne", možete laj dio koji se opire provesti kroz svih šest koraka procesa novog uokvirivanja.

6. Provjera ekologije Potrebno je saznati postoji li neki drugi dio koji bi se bun io zbog uvođenja novih obrazaca ponašanja. Pitajte: „Je li neki drugi dio pro­našao neke zamjerke mojim novim obrascima izbora?" Budite opre­zni da vam znak ne p romakne . Ovdje budite detaljni. Postoji li neki znak, pitajte dio neka ga pojača u slučaju da se odnosi na primjedbu. Potrudi te se da novi obrasci naiđu na odobravanje svih zainteresira­n ih dijelova kako kasnije ne bi došlo do ometanja.

Novo uokvirivanje u šest koraka tehnika je koja se koristi u terapiji i razvoju osobnosti . Neposredno obraduje nekoliko psiholoških pi­tanja. Jedno je pitanje od sekundarnog značaja: ideja da ma kako nesuvislo ili destruktivno ponašanje bilo, ono uvijek ima, na nekoj razini, neki ko­ristan cilj, čega najvjerojatnije nismo svjesni. Nema smisla raditi nešto posve u suprotnosti s našim interesima. Uvijek postoji neka svrha: spoj motiva i emocija rijetko je kad skladan. Drugo je pitanje trans. Svatko tko prolazi kroz proces u šest koraka bit će u stanju blagog transa, s pozornošću usredotočenom prema unutra. Treće, novo uokvirivanje u šest koraka također koristi vještine prego­varanja između dijelova jedne osobe. U idućem ćemo poglavlju razma­trati pregovaračke vještine koje se koriste u poslovnom kontekstu.

162

V R E M E N S K A C R T A

Ne možemo biti na nekoj drugoj vremenskoj točki osim u sadašnjo­sti, a vremenski stroj imamo u glavi. Kada spavamo, vrijeme ne teče. A u sanjarenju i u snovima možemo bez ikakvih problema preskaka­ti granice sadašnjosti, prošlosti i budućnost i . Vrijeme leti ili se vuče, ovisno o tomu što radimo. Ma što vrijeme jest, naš subjektivni doži­vljaj vremena neprestance se mijenja. Vrijeme se u vanjskom svijetu mjeri u pojmovima udaljenosti i kre­tanja - pomoću kazaljke na satu: no kako mozak vlada vremenom? Mora postojati neki način ili inače ne bismo nikada znali jesmo li ne­što učinili ili ćemo tek učiniti, pr ipada li prošlosti ili budućnost i . Bilo bi teško živjeti s deja vu osjećajem u budućnost i . U čemu je razlika u načinima na koje misl imo o prošlim i o buduć im događajima? Možda postoje neki tragovi u tom mnoš tvu fraza koje imamo o vre­menu: „Ne vidim nikakvu budućnost", „Kad pogledam unatrag na događaje . . ." Možda slika i pravac zaista imaju nekakve veze s vre­m e n o m . Sada izaberite neko jednostavno ponašanje koje ponavljate gotovo svakog dana. Primjerice, pranje zubi, češljanje kose, pranje ruku, do -ručkovanje ili gledanje televizije. Razmislite o lomu kako ste to činili prije pet godina. Ne trebate za­mišljati neki određeni primjer. Znate da ste to činili prije pet godina, možete se pretvarati da se sjećate toga. Sada zamislite kako ste tu istu stvar učinili prije tjedan dana. Sada zamislite kako bi to izgledalo kad biste to učinili baš ovoga t renutka . A sada za tjedan dana. Sada zamislite da to činite za pet godina. Nije bitno što ne znate gdje ćete se tada nalaziti, samo zamislite tu radnju. Sada razmislite o sva ta četiri primjera. Najvjerojatnije je da ste stvo­rili vrstu slike za svaki primjer. Možda u obliku filma, a možda u obliku fotografije. Da ih gremlini pomiješaju, a da vi to ne vidite, kako biste znali koji je primjer koji?

Možda želite sami otkriti kako to činite. Kasnije ćemo navesti neka uopćavanja.

163

Page 83: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

Ponovno pogledajte te slike. Uzmete li u obzir submodalitete, koja je razlika između njih? Gdje se nalaze u prostoru? Koliko su velike? Koliko svijetle? Koliko izoštrene? Jesu li j ednako obojene? Jesu li pokre tne ili miruju? Koliko su udaljene? U vremenskoj crti teško je uopćavati, ali slike iz prošlosti, sadašnjosti i budućnost i obično se organiziraju po njihovoj lokaciji. Prošlost je najvjerojatnije s lijeve strane. Što dalje seže u prošlost, slika je sve udaljenija. Daleka i izblijedjela prošlost bit će najudaljenija. Budu­ćnost se nalazi s vaše desne strane, a daleka budućnost daleko na kraju crte.

Slike sa strane mogu se nagomilati ili razgranati na neki način kako bi bile vidljive i lakše za razvrstavanje. Mnogi ljudi koriste vizualni sustav za predstavljanje tijeka sjećanja u vremenu, ali isto lako je m o -

164

guće postojanje razlike u submodali tet ima u drugim sustavima. Zvu­kovi mogu biti glasniji ako su bliži sadašnjosti, a osjećaji jači. Srećom, ovaj način organiziranja vremena povezan je s uobičajenim pokretima očiju, koji predstavljaju znakove pristupanja, i to može biti objašnjenje toga zašto je ovaj način uobičajen. Postoji mnogo načina organizira­nja vlastite vremenske crte. Iako ne postoji pogrešna vremenska crta, svaka od njih ima svoje posljedice. Gdje se i kako skladišti vremenska crta, to ostavlja posljedice na način razmišljanja. Primjerice, pretpostavimo da se vaša prošlost nalazi točno ispred vas. Uvijek će vam biti na vidiku i odvlačit će vašu pozornost. Vaša će pro­šlost u tom slučaju biti važan i utjecajan dio vašeg iskustva. Velike, svijetle slike u dalekoj budućnosti bile bi veoma privlačne i vu­kle bi vas k sebi, te biste bili orijentirani na budućnost. Ne biste bili u stanju planirati neposrednu budućnost. Da postoje velike, svijetle slike u bliskoj budućnosti , dugoročno planiranje bilo bi otežano. Uopće, sve što je veliko, svijetlo i raznobojno (ako su to ključni submodaliteti za vas) bilo bi isuviše privlačno i odvlačilo bi najviše pažnje. Zaista se može vidjeti ima li netko mračnu prošlost ili svijetlu budućnost. S v remenom može doći do promjene submodaliteta. Primjerice, što je svjetlija slika ili izoštrenije žarište, to je bliža sadašnjosti. Ova dva submodaliteta dobra su kao primjeri postupne promjene. Ljudi po ­nekad razvrstavaju slike nepovezano, tako što svako sjećanje odvajaju zasebno i koriste određena mjesta za njih. Tada ćete u razgovoru o sjećanjima zapaziti isprekidane geste koje ne teku glatko. Budućnost može biti razmaknuta daleko ispred vas, zbog čega ćete imati problema oko poštivanja rokova, koji će izgledati udaljeni sve dok se iznenada ne približe. Opet, ako je budućnost previše zbijena, bez dovoljno mjesta između slika budućnosti , osjetit ćete da ste u vre­menskoj stisci i izgledat će da sve morate obaviti odjednom. Ponekad je korisno zbiti vremensku crtu, a nekad, pak, razvući je. Opće je poznato da se ljudi usmjereni na budućnost oporavljaju brže, a medicinska su istraživanja to i potvrdila. Terapija pomoću vremenske crte mogla bi pomoći pri izlječenju nekih ozbiljnih bolesti.

Vremenske crte važne su za osjećaj realnosti, stoga ih je teško p ro ­mijeniti, osim ako promjena nije u skladu s ekologijom. Prošlost je

165

Page 84: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

stvarna onako kako budućnost nikada neće biti. Budućnost postoji prvenstveno kao potencijal ili mogućnost i . Neizvjesna je. Submoda-liteti budućnost i uglavnom na neki način odražavaju tu činjenicu. Može doći do dijeljenja vremenske crte ili će slike biti nejasne. Vremenska crta važna je u terapiji. Ako pacijent ne vidi budućnost za sebe, teško da će neka tehnika dati rezultate. Mnoge tehnike u NLP terapiji predstavljaju sposobnost kretanja kroz vrijeme, pristupanja izvorima u prošlosti ili stvaranju neodoljive budućnost i . Ponekad je vremensku crtu potrebno razvrstati.

„ U " V R E M E N U I „ K R O Z " V R I J E M E

Ted james u svojoj knjizi „Osnove osobnosti" opisuje dvije osnovne vrste vremenskih crta. Prvu je nazvao „kroz vrijeme" ili anglo-eu-ropskom vrs tom vremena, kada se vremenska crta proteže s jedne na drugu stranu. Prošlost je na jednoj strani, budućnost na drugoj , a obje su vidljive pred vama. Druga se vrsta zove ,,u vremenu" ili arap­skim vremenom, kada se crta vremena proteže naprijed-natrag, tako da je jedan dio (najčešće prošlost) iza vas i nevidljiv. Morate okrenuti glavu kako biste je vidjeli. Osobe „kroz vrijeme" dobro će vladati sekvencijalnom, l inearnom idejom vremena. Očekivat će zakazivanje obveza i njihovo točno ispunjavanje. Ova vrsta vremenske crte prevladava u poslovnom svi­jetu. Vrijeme je novac. Ljudi „kroz vrijeme" najvjerojatnije će skladi-štiti svoju prošlost u nepovezanim slikama. Ljudi ,,u vremenu" nemaju tu prednost da se i prošlost i budućnost prost i ru ispred njih. On i su uvijek u sadašnjem trenutku, tako da su rokovi, poslovni sastanci i točnost manje važni nego ljudima „kroz vrijeme". On i su povezani sa svojim vremenskim cr tama i veća je vjerojatnost da su njihova sjećanja povezana. Ovaj model mjerenja vremena uobičajen je na istoku, posebice u arapskim zemljama, gdje su rokovi u poslovanju fleksibilniji nego u zapadnim zemljama, što može živcirati zapadnjake. Na budućnost se više gleda kao na niz „sadašnjih trenutaka", tako da užurbanost istog trenutka gubi svo­ju ulogu. Postoji još više tih „sadašnjih trenutaka" tamo odakle oni potječu.

166

Sažetak nekih uopćavanja o razlikama između ljudi ,,u vremenu" i „kroz vrijeme":

Kroz vrijeme Zapadnjačko Slijeva nadesno Prošlost /sadašnjost /budućnost Ispred Uređeno bivanje Sjećanja obično nepovezana Važan vremenski raspored

Teže ostaju u sadašnjosti

U vremenu Istočno Natrag-naprijed Vrijeme se događa sada Ne sve ispred Vrijeme je fleksibilno Obično povezana sjećanja Ne lako važan vremenski raspored Lako se usredotočuju na sadašnjost

167

Page 85: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

R A Z G O V O R S V R E M E N O M

jezik utječe na mozak. Na jezik reagiramo na na nesvjesnoj razini. Način na koji govorimo o događajima određuje kako ih predstavlja­mo u misl ima i kako na njih reagiramo. Već smo ispitali neke po ­sljedice koje može imati način razmišljanja koristeći nominalizaciju, univerzalne kvantifikatore, m o d a l n e operatore i druge slične obra­sce. Čak ni glagolska vremena nisu bila izostavljena, zar ne? A sad razmislite o vremenu kada ste šetali.

Ovakav rečenični oblik najvjerojatnije će vas podsjetiti na povezane filmske slike. Kažem li da razmislite kada ste se posljednji put pro­šetali, najvjerojatnije ćete napraviti nepovezanu i nepokre tnu sliku. Oblik riječi izdvojio je pokret iz slike. Opet , rečenice imaju isto zna­čenje, zar ne? Sad razmislite o tomu kako ćete prošetati. Još uvijek dobivate nepove­zane slike. A sada o tomu kako ćete ići šetati. Najvjerojatnije će sada vaše sjećanje biti povezano kao film. Sad se stavite u daleku budućnos t i razmišljajte o prošlim događa­j ima koji se zapravo još uvijek nisu dogodili. Nije lako? Uopće nije. Pročitajte sljedeću rečenicu: Razmislite o vremenu kada ćete prošetati. A sada se podsjetite kada ste to učinili. Vi utječete na druge i dajete im orijentaciju u vremenu svojim riječima. Budući da ovo znate, m o ­žete izabrati kako ćete utjecati na njih.Ne možete izbjeći to učiniti. Svaka komunikacija nešto radi. Radi li ono što želite da radi? Služi li vašem cilju?

Zamislite anksioznog pacijenta koji ide na dvije različite terapije. Prvi terapeut kaže: „Dakle, osjećali ste anksioznost? Jeste li se tako osjećali?" Drugi kaže: „Dakle, osjećate anksioznost? Zbog čega se tako osjećate?" Prvi udaljava pacijenta od osjećaja anksioznosti stavljajući ga u pro­šlost. Drugi povezuje pacijenta s osjećajem anksioznosti i programi­ra ga da se tako osjeća i u budućnost i . Ja ne znam kojeg bih terapeuta radije posjećivao. Ovo je samo mali primjer kako upo rabom jezika utječemo jedni na druge da toga n ismo ni svjesni.

1 6 8

S E S i O P u b L A V L J t U 5 K h D U I U l t N U i l N A V A N J S K I b V I J t l I N A i t b t

I zato, dok sada razmišljate kako elegantna i učinkovita može biti vaša komunikaci ja . . . i osvrnete se na izvore koje ste koristili prije nego što ste se promijenil i . . . kako je bilo biti takav. . . i koje ste kora­ke poduzel i kako biste se promijeni l i . . . dok sjedite ovdje i sada . . . s ovom knjigom u ruci?

Gdje čovjek može naći novac kad god poželi? U rječniku.

169

Page 86: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

Sedmo poglavlje

SUKOB I I SLAGANJA

Svi mi živimo u istom svijetu, ali s tvaramo različite modele toga svi­jeta, zbog čega i dolazimo u sukobe. Dvoje ljudi može promatrat i isti događaj, čuti iste riječi, a protumačit i ih po tpuno drukčije. Iz tih tumačenja i modela nastaje bogato mnoš tvo ljudskih vrijednosti, p o ­litike, religije, interesa i motiva. Ovo poglavlje bavi se pregovorima i sastancima, tijekom kojih dolazi do pomirenja suprotnih interesa, a neki od ovih načina uspješno se koriste u poslovnom svijetu. Neki od najvažnijih dijelova naših mapa su uvjerenja i sustavi vri­jednosti , koji usmjeravaju naše živote i daju mu smisao. Oni upra­vljaju on im što č inimo i mogu nas dovesti u sukob s d rug im lju­dima. Sustav vrijednosti određuje što nam je važno: sukobi nastaju ako inzist i ramo na tomu da ono što je važno za nas mora biti važno i d rug im ljudima. Ponekad naše vlastite vrijednosti koegzistiraju u neskladu i mi m o r a m o učiniti izbore koji nam nisu laki. Smije li se lagati za prijatelja? Je li bolje raditi dobro plaćen, ali dosadan posao, ili zanimljiv, ali slabije plaćen posao?

Naši različiti dijelovi utjelovljuju različite vrijednosti, imaju različite ciljeve i drukčije namjere, te zato dolaze u konflikt. Na našu sposo­bnost stremljenja ka ciljevima korjenito utječe to kako usuglašava­mo i stvaralački upravljamo upravo t im različitim dijelovima svoga bića. Rijetko kada bit ćete u stanju svestrano i po tpuno usuglašeno ustremiti se na neki cilj, a što je cilj veći, više je dijelova uključeno u njegovo ostvarivanje i postoji veća mogućnost da će doći do suprot-stavljenih interesa. Već smo obradili tehniku ponovnog uokvirivanja u šest koraka, a u sljedećem ćemo poglavlju istraživati kako razriješi­ti neke od unutarnjih sukoba.

i / l

Page 87: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

Unutarnja suglasnost daje snagu i osobnu moć . Mi smo u stanju usuglašenosti kada naše ukupno verbalno i neverbalno ponašanje podržava naš cilj. Svi su naši dijelovi tada u skladu i imamo slobo­dan pris tup izvorima. Mala djeca gotovo su uvijek usuglašena. Kada nešto žele, žele to čitavim svojim bićem. Stanje sklada ne znači da svi dijelovi sviraju istu melodiju. U orkestru se zvukovi različitih ins t rumenata miješaju, ukupna melodija je više od bilo koje koju proizvodi pojedinačni ins t rument , i upravo razlika među njima daje glazbi boju, zanimljivost i sklad. Dalde, kada smo usuglašeni, naša uvjerenja, vrijednosti i interesi djeluju zajedno, dajući nam energiju da težimo našim ciljevima.

Kada donesete odluku i kada ste suglasni o tom pitanju, tada znate da možete nastaviti i da imate sve šanse za uspjeh. No, kako znate da ste usuglašeni? Slijedi jednostavna vježba za prepoznavanje unutarnjih znakova usuglašenosti.

I D E N T I F I C I R A N J E Z N A K O V A U S U G L A Š E N O S T I

Sjetite se t r enu taka kada ste neš to zaista željeli: o d r e đ e n o g z a d o ­voljstva, da ra ili događaja k o j e m u ste se zaista radovali . D o k se pris jećate i povezujete s t im t r e n u t k o m i događajem, možete poče­ti prepoznavati kakav je osjećaj biti usuglašen. Treba znati kakav je to osjećaj kako biste ga mogl i koris t i t i u budućnos t i , znajući jeste li p o t p u n o usuglašeni u vezi s n e k i m ciljem. Zamije t i te kako se osjećate, obra t i te pozo rnos t na submoda l i t e t e iskustva dok o nje­mu razmišljate. Možete l i p ronać i neke unu ta rn je osjete i zvukove koji će nepogreš ivo ukazat i na to da ste usuglašeni? Neusuglašenos t je p o b r k a n a p o r u k a - n e u g o đ e n i i n s t r u m e n t u orkes t ru , nanos boje koji se ne uklapa u sliku. Pomiješane unu ta r ­nje p o r u k e prenos i t će n e o d r e đ e n u p o r u k u drugoj osobi i dovesti do zbrke u p o s t u p c i m a i sabotaže u vlasti t im redovima. Kada se suoči te s o d l u k o m o pi tanju oko kojeg nis te usuglašeni , dobil i ste d ragoc jenu informaciju od vašeg nesvjesnog. O n o vam govori da nije m u d r o nastavi t i i da je vr i jeme da razmisl i te , pr ikupi te d o d a ­tne informaci je , osmisl i te više m o g u ć n o s t i ili da prouči te d ruge ciljeve. No, p rob lem je u t o m u kako znati da smo u stanju neu-

172

suglašenost i? Učinite sljedeću vježbu kako biste povećali svijest o znakovima usuglašenosti.

I D E N T I F I C I R A N J E Z N A K O V A N E U S U G L A Š E N O S T I

Razmislite o vremenu kada ste bili rezervirani u pogledu nekog pla­na. Možda ste mislili da je to dobra ideja, no nešto vam je govorilo da biste mogli upasti u nevolje. Možda ste zamišljali da to radite, ali vas je uvijek pratio osjećaj nesigurnosti . Dok razmišljate o sumnjama koje ste imali, stvorit će se određeni osjećaj u j ednom dijelu vašeg tijela, možda neka određena slika ili zvuk koji vam daje do znanja da niste posve posvećeni cilju. To je znak neusuglašenosti. Dobro se upoznajte s njim, on je dobar prijatelj i može vam uštedjeti dosta novca. Možda ćete poželjeti provjeriti ga u nekoliko različitih isku­stava p rema kojima ste imali rezerve i sumnjali u njih. Sposobnost identificiranja neusuglašenosti u s a m o m e sebi poštedjet će vas m n o ­gih pogrešaka. Prodavači polovnih automobila imaju lošu reputaciju glede usugla­šenosti. Neusuglašenost također izlazi na vidjelo u Freudovoj oma­ški. Netko tko veliča „državu u doba tehnologije Nojeve arke" očito nije zadivljen softwareom. Prepoznavanje neusuglašenosti kod dru­gih ljudi nužno je želite li p rema njima postupati senzibilno i uč inko­vito. Primjerice, nastavnik koji objašnjava neku ideju pitat će učenike razumiju li ga. Učenik može reći „da", ali će ton njegova glasa možda biti u suprotnost i s njegovim riječima. Prodavač u trgovini koji ne prepoznaje i nije ovladao neusuglašenošću u kupcima najvjerojatnije neće prodati proizvod ili, ako ga i proda, izazvat će u kupcu otpor koji će dovesti do prestanka suradnje.

S U S T A V I KR ITER I JA I V R I J E D N O S T I

Naš sustav vrijednosti snažno utječe na to jesmo li usuglašeni glede nekog cilja. Vrijednosti utjelovljuju ono što n a m je bitno, a podržava­ju ih uvjerenja. Poput uvjerenja, stječemo ih iskustvom i ugledanjem na članove obitelji i prijatelje. Sustav vrijednosti povezan je s našom osobnošću - zaista nam je stalo do njih. To su temeljna načela i s nji­ma živimo u skladu. Ponašanje supro tno sustavu vrijednosti dovest

173

Page 88: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

će nas u stanje neusuglašenosti. Vrijednosti nas motiviraju i usmjera­vaju, one su važna mjesta, glavni gradovi na našim mapama svijeta. Najtrajnije i najutjecajnije vrijednosti s lobodno bi ramo i nitko nam ih ne nameće. Biramo ih svjesni posljedica, a one nose sa sobom i veliki broj pozit ivnih osjećaja. Ipak, vrijednosti su obično nesvjesne i rijetko ih kada pokušavamo jasno objasniti. Kako biste napredovali u tvrtki, poželjno je usvojiti sustav vrijednosti tvrtke. Ako su one u suprotnost i s vašim, može doći do neusuglašenosti . Tvrtka je uposlila samo pola čovjeka ako ključni djelatnik ima vrijednosti koje su u suprotnost i s njegovim radn im mjestom. U NLP-u koris t imo riječ kriterij kako bismo označili vrijednosti koje su važne u od ređenom kontekstu. Kriteriji su manje uopćeni i obuhvatniji od vrijednosti. Kriterij leži iza nekog postupka i onoga što njime dobivale. To su obično nominalizacije kao što su bogat­stvo, uspjeh, zabava, zdravlje, zanos, ljubav, znanje itd. Naš kriterij određuje zašto radimo, za koga radimo, s kim se vjenčavamo (ako se uopće vjenčavamo), kako uspostavljamo veze i gdje živimo. On određuje koji automobil vozimo, koju odjeću kupujemo ili u koje restorane idemo. Iskorakom u sustav vrijednosti ili kriterije drugih ljudi može se ostvariti dobar uzvrat. Ako iskoračite u njihovo tijelo, ne usuglasivši prije toga vrijednosti, male su šanse ostvarenja uzvrata. Iskorak u vrijednosti drugih ljudi ne znači da se mora te slagati s njima, nego samo pokazati poštovanje prema njima.

Elicitacija kriterija Napravite popis desetak najvažnijih vrijednosti u svom životu. M o ­žete to učiniti sami ili uz p o m o ć prijatelja. Elicitirajte odgovore po ­stavljajući ovakva pitanja:

Što m i j e bitno? Što me zaista motivira? Što u m o m životu mora biti istinsko?

174

J t U M U r U V j l H V L J t _ 5 U I \ U B I I J L H U H N J A

Kriteriji i vr i jednost i mora ju biti poz i t ivno izraženi . Izbjegavanje bolest i m o ž e predstavljati vr i jednost , ali je bolje to parafrazirat i kao dob ro zdravlje. Veoma lako može te doći do vr i jednost i koje vas motiviraju. Kriteriji su najvjerojatnije u obl iku nominal izaci ja , stoga v a m je p o t r e b a n m e t a m o d e l kako biste ih razmrs i l i . Koje p rak t i čno zna­čenje imaju? Da biste to otkr i l i , t raž i te dokaz da ste ispunil i k r i ­teri j . Neće uvijek biti lako p ronać i odgovor , no pitanje koje treba postavit i glasi:

Kako ću znati da sam ih post igao?

Ako je j edan od vaših kri teri ja učenje, što ćete uč in i t i i kako ćete to radit i? Koje su m o g u ć n o s t i ostvarive? Kako ćete znat i da ste neš to naučili? A osjećaj? Sposobnos t učini t i neš to što prije niste mogli? Ta prec izna pitanja d ragoc jena su. Kriteriji ob ično nestaju u magl i kad d o d u u dod i r s vanjskim svijetom. Kada otkr i je te što vam kriteri j i zapravo znače , upitajte se jesu l i realni . Podrazumi jeva te l i p o d u sp j ehom plaću izraženu b ro jkom od pet z n a m e n k i , d o b a r au tomobi l , kuću u g radu , v ikend icu na selu i ug ledan posao prije vašeg sljedećeg r o đ e n d a n a , možda ćete se razočara t i . Razočaranje , kao što Dilts voli reći, zahtijeva o d g o ­varajući p lan . Da biste se zaista razočara l i , mora t e p u n o maš ta t i o tomu što želite da vam se dogodi .

Kriteriji su n e o d r e đ e n i i različiti ljudi t u m a č e ih na različite na ­čine. Jedan m e n i dob ro pozna t i pa r zo ran je p r imjer toga. Za nju je bit i vješt znači lo obaviti zada tak uspješno. To je j ednos t avno opisn i i ne baš cijenjeni kr i ter i j . Za njega vještina predstavlja spo ­sobnos t obavit i zada tak ako to odluč i . Osjećaj vještine u t om slu­čaju stvara s amopouzdan j e i veoma je cijenjen. Kad bi god ona okarakter iz i ra la njega kao nevještog, on bi se oneraspo lož io , sve dok nije shvat io što ona ustvar i t ime želi reći. Različitost u pogle­d i m a na kr i ter i je m u š k e i ženske pr iv lačnost i sila je koja pokreće svijet.

175

Page 89: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

H I J E R A R H I J A KR ITER I JA

Mnoge su nam stvari važne i kor isno je steći osjećaj o odnos ima između kriterija. Budući da su kriteriji vezani za kontekst, oni koje primjenjujete na poslu razlikovat će se od onih koje primjenjujete u pr iva tn im odnos ima.Možemo ih koristiti za proučavanje pitanja kao što su posvećenost poslu ili nekoj skupini ljudi. Evo vježbe za prou­čavanje kriterija s ovog stajališta:

1. Pretpostavite da ste se pridružili nekoj skupini ljudi: zbog čega biste ih napustili? Pronađite vrijednosti ili kriterije koji bi vas mot i ­virali na odlazak. Ne razmišljajte o d m a h kako je to pitanje života ili smrt i : smislite nešto što je dovoljno za pomicanje kazaljke na vagi. 2. Potom se upitajte zbog čega biste mogli ostati i dalje u toj skupini, čak i kad bi se dogodilo ono pod brojem jedan. Pronađite kriterij koji bi sve prevladao. 3. O n d a se zapitajte zašto biste napustili skupinu, čak i kad bi se ono navedeno pod jedan i pod dva ostvarilo. Pronađite važniji kriterij. 4. Nastavite sve dok ne dođete do točke kada se nema kud, jer vas ništa ne bi navelo na ostanak kad bi se vaš posljednji kriterij (n) do ­godio. Sigurno ćete pronaći neke zanimljive ideje en route od broja jedan do broja en (n).

Kriterije možete koristiti na m n o g o načina. Kao prvo, veoma često nešto č inimo iz loših razloga, razloga koji ne izražavaju u potpunost i naše vrijednosti. Također ćemo možda poželjeti učiniti nešto neo­dređeno, ali to ne uspijevamo jer nam na putu stoje važniji kriteriji. To nas vraća na ciljeve iz prvog poglavlja. Cilj je možda pot rebno povezati s nekim većim ciljem koji nas dovoljno motivira jer iza nje­ga stoji neki važan kriterij. Kriterij osigurava energiju za ostvarivanje ciljeva. Možete li nečemu dati na važnosti povezujući to s nekim ve­ćim kriterijem, prepreke će nestati.

Primjerice, smatrate dob rom ideju da redovito vježbate radi bolje kondicije. No, vrijeme sve više prolazi, a vi još niste počeli s vježba­njem jer nemate vremena za to zbog svih svojih tjednih obveza. Pove­zete li redovito vježbanje s privlačnim izgledom i boljom kondicijom

176

za bavljenje vašim omiljenim spor tom, najvjerojatnije će vam sve biti daleko inspirativnije i utjecat će na vas da pronađete nužno vrijeme. Obično p ronađemo vrijeme za ono što zaista želimo. Nemamo, pak, vremena za stvari koje nas dovoljno ne motiviraju. Način na koji razmišljate o svojim kriterijima imat će s t rukturu submodali teta. Oni važni možda će v a m biti predstavljeni u većim, bližim ili svjetlijim slikama, glasnijim zvukom ili jačim osjetom, naj­vjerojatnije lokaliziranom u određenom dijelu tijela. Koji su submo-daliteti vaših kriterija i kako znate koji su vam kriteriji važni? Ne po ­stoje pravila koja funkcioniraju u svim slučajevima. Te ideje vrijedi istražiti.

I G R A Z M I J E I L J E S T V I C E - K O R A K G O R E , K O R A K D O L J E

Kada povezete svoje postupke s kriterijima, to počinje sličiti na dje­čju igru sa zmijama i Ijestvama. Možete početi s nekim mal im pi­tanjem, ali uspijete li ga povezati s nekim važnijim kriterijem, vrlo brzo ćete se naći na vrhu igraće ploče. Imat ćete motivaciju za to i razmišljat ćete o tomu koristeći izazovne submodali tete. Način na koji povezujemo događaje i ideje suština je naše mape, predstavlja putove između gradova. Razumjeti nešto ne znači samo posjedovati informaciju nego i povezivati taj dio s ostalim dijelovi­ma mape . Kada mijenjamo veličinu cilja, mi povezujemo manji cilj s većim kako bismo dobili energiju, dijeleći pr i tom veliki cilj u niz manjih kako bismo njime lakše vladali. To je primjer jedne uopćene ideje, u NLP literaturi poznate kao dijeljenje ili koračanje. Dijeljenje je pojam poznat iz područja računalstva, a znači razbijanje na bitove. Dijeliti ili koraknut i prema gore predstavlja kretanje od specifičnog ka općem, ili od dijela do cjeline. Dijeljenje ili koračanje prema do­lje predstavlja kretanje od općeg do specifičnog, ili od cjeline prema dijelu.

Ideja je jednostavna. Uzmite, primjerice, neki predmet iz svakodne­vnog života kao što je stolica. Da biste koraknul i na sljedeću gornju razinu trebali biste pitati: „Što ona predstavlja?" Jedan od odgovora bio bi: „Komad pokućstva." Također možete pitati: „Čega je ona dio?" Jedan od odgovora bio bi: „Kuhinjske garniture." Da biste koraknuli

177

Page 90: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

N L P _ J O S b P H O ' C O N N O R & J O H N i t Y M 0 U R

na donju razinu, možete postaviti obra tno pitanje: „Navedite specifi­čan primjer vrste predmeta poznate pod imenom stolica." Jedan od odgovora bio bi: „Fotelja." Više razine uvijek obuhvaćaju sve ono što je na nižoj razini. Možete također koraknut i u s t ranu i pitati: „Navedite po jedan pri­mjer za ovu vrstu stvari." Da biste od stolice iskoračili u stranu, m o ­žete odgovoriti: „Stol." Da biste iskoračili u stranu od fotelje, možete odgovoriti: „Ležaljka." Primjer koji je po strani uvijek je uvjetovan on im što se nalazi na sljedećoj višoj razini. Ne možete tražiti drugi primjer, osim ako ne znate što on treba predstavljati. To je temelj metamođela koji proučava pravac prema dolje, pri čemu ideja postaje sve određenija. Mil tonov model penje se prema gore do opće razine, koja obuhvaća sve pojedinačne primjere s nižih razina. Zatraži li ne tko od vas piće, on možda želi l imunadu, a vi mu do­nesete kavu. I l imunada i kava su piće. Potrebna vam je određenija informacija. Koračanje nadolje ide prema od ređenom događaju iz zbiljskog svi­jeta utemeljenom na čulima, (Želim sedam decilitara l imunade Fizo u visokoj čaši ohlađenoj na pet Celzijevih stupnjeva, s tri kocke leda, p romućkanu i bez miješanja.) Koračanje prema gore možda će vas odvesti do ciljeva i kriterija (želim popiti jer sam žedan) počnete li se pitati zašto na jednoj većoj razini. Vicevi, primjerice, koriste koračanje i onda iznenada mijenjaju pra­vila na vrhu. Ljudi povezuju stvari na čudan i čudesan način (u sva­kom slučaju, u skladu sa svojim vlastitim mapama) . Nemojte pre­tpostavljati da koriste isti način povezivanja ideja poput drugih. Ne pretpostavljajte da znate njihova pravila. Kao u igri pokvarenog te­lefona: što se više odmičete mijenjajući pomalo pravila svaki put, to ćete biti dalje od onog mjesta na kojem mislite da se nalazite. Evo vježbe kako se na različite načine može koračati prema gore. Kava se može povezati sa svakim od tih različitih načina. U p rvom primjeru, čaj i kava mogu se uvrstiti u jednu opću vrstu napitaka. Ra­zmislite možete li za kavu i ostale primjere pronaći razine koračanja p rema gore:

178

S t U M U P 0 f c L A V L J b _ S U K 0 B I I S l A G A N J A

1. Čaj ili kava? Napitci. 2. Jam i kava? 3. Kora i kava? 4. Amfetamini i kava? 5. Tijazid i kava? (Odgovor na kraju poglavlja.)

Dakle, moguće je dijeliti po strani različite stvari i stići na posve ra­zličita mjesta. To je poput često spominjane ideje da vas u ovom glo-

179

Page 91: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

NLP_JOSEPH O'CONNOR & JOHN SEYMOUR

balnom selu samo šest poznanstava može dovesti do koga želite. (Ja poznam Freda (1), koji zna Joannu (2), koja poznaje Susie (3), koja poznaje Jima (4) i tako dalje). Ponovimo još jedanput : značenje ovisi o kontekstu. Veze koje stva­r amo značajne su. Zidove ne drže toliko cigle koliko žbuka koja ih povezuje. Ideje koje su nam bitne, kao i način na koji povezujemo ideje, važni su na sastancima, u pregovorima i u trgovanju.

M E T A P R O G R A M I

Metaprogrami su perceptualni filteri koje korist imo iz navike. Posto­ji toliko mnogo informacija, a najveći broj njih ignor i ramo jer, u naj­boljem slučaju, na raspolaganju i m a m o devet dijelova svijesti. Meta­programi su obrasci koje korist imo pri odlučivanju koje informacije t rebamo propustiti . Zamislite, primjerice, čašu p u n u vode. Sada za­mislite da ste je do pola popili. Je li čaša napola puna ili poluprazna? Naravno, i j edno i drugo, sve ovisi o gledištu. Neki ljudi zapažaju

180

SEDMO POGLAVLJE^ SU K O B I I S L A G A N J A

ono što je poz i t ivno u nekoj situaciji, o n o što je zaista p r i su tno , a d rug i o n o što nedostaje . O b a su nač ina gledanja korisna i svatko od nas zas tupa jedan od stavova. M e t a p r o g r a m e kor i s t imo sus tavno i iz navike te ih ne preispi tuje­mo služe l i n a m dobro . Obrasc i m o g u biti isti u razl iči t im kon tek­s t ima , no m a l o se ljudi uvijek ponaša na uobičajen način, tako da će se s p r o m j e n o m konteks ta najvjerojatnije mijenjati i m e t a p r o ­g rami . O n o što zaokuplja našu p o z o r n o s t na poslu razlikovat će se od onoga na što o b r a ć a m o p o z o r n o s t kod kuće Tako m e t a p r o g r a m i filtriraju svijest i p o m a ž u n a m stvori t i vlast i­tu m a p u . Možete uočit i m e t a p r o g r a m e d rug ih ljudi p romat ra juć i njihov jezik i n j ihovo ponašanje . Neki jezični obrasci t ipični su za za o d r e đ e n e m e t a p r o g r a m e zato što m e t a p r o g r a m i filtriraju isku­stvo, a iskustvo se prenos i j ez ikom. M e t a p r o g r a m i su važni u klju­čn im p o d r u č j i m a motivacije i donošen ja od luka . Dobr i govornici oblikuju jezik tako da odgovara m o d e l u svijeta d rug ih ljudi. Ko­rist i te li jezik tako da bude u skladu s m e t a p r o g r a m i m a d rug ih ljudi, vi preobl ikujete informaci ju tako da pos t ane lako shvatljiva. Na taj nač in sugovorn iku ostaje više energije za donošen je od luka i motivaci ju .

D o k čitate o m e t a p r o g r a m i m a m o ž d a ćete doći da vam se svidi j e d n o o d r e đ e n o stajalište iz svake kategorije. Možda ćete se ču­diti kako ne tko uopće m o ž e misli t i drukči je . To će ukazivat i na obrazac koji sami koris t i te . Od dviju krajnost i u okvi ru obrazaca m e t a p r o g r a m a , najvjerojatnije vam se j e d a n obrazac neće svidjeti ili ga nećete razumjet i . Onaj koji je os tao, vaš je. Postoji više obrazaca koji bi se mogl i okvalificirati kao m e t a p r o ­grami , i u razl iči t im knj igama iz NLP-a naići ćete na različite obrasce . Ovdje ć e m o s p o m e n u t i s a m o najkorisnije. Niti u j e d n o m slučaju n e ć e m o impliciral i vr i jednosni sud. Nijedan nije „bolji" ili „pravi" sam po sebi. Sve ovisi o kon teks tu i pos tav l jenom ci­lju. Pojedini obrasci najbolje funkcioniraju kod o d r e đ e n i h vrsta zadataka . Pitanje je zapravo: Jeste li u stanju pos tupi t i na najkor i ­sniji nač in pr i obavljanju zada taka koje m o r a t e izvršiti?

181

Page 92: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

N L P . . J O S E P H O ' C O N N O R & J O H N S E Y M O O R

Proaktivno-reaktivno

Prvi metaprogram odnosi se na radnju. Proaktivna osoba pokreće, uskače i napreduje. Ne čeka da drugi nešto započnu. Reaktivne osobe čekaju da netko drugi pokrene radnju ili čekaju pogodnu prigodu prije nego što odluče nešto učiniti. Možda će im zatrebati m n o g o vremena da se odluče, a može se dogoditi čak da nikada ništa ne poduzmu. Proaktivna osoba koristi po tpune rečenice sa subjektom ( imenicom ili zamjenicom), aktivnim glagolom i opipljivim objektom, primjeri­ce: „Ja ću imati sastanak s upravnikom." Reaktivna osoba koristi pasivne glagole i nepo tpune rečenice. Po­sve je vjerojatno da će koristiti kvalifikativne fraze i nominalizacije: „Postoji li ikakva šansa da bi bilo moguće zakazati sastanak s upra­vnikom." Čak i u tako kratkom primjeru postoje mnoge mogućnost i iskorišta­vanja ovog obrasca. Proaktivna osoba dobiva motivaciju uz p o m o ć fraza: „Baci se na posao", „Učini to" i „Vrijeme je za akciju." Tijekom kupnje, proaktivne će osobe najvjerojatnije brzo prolaziti, kupovati i o d m a h donosit i odluke. Reaktivna osoba najbolje će reagirati na fraze: "Čekaj", „Daj da razmislimo", „Razmisli o tomu" i „Vidi što drugi misle." Malo ljudi koristi isključivo jedan obrazac, pa se kod većine mogu uočiti karakteristike oba obrasca.

Prema-od

Ovaj obrazac objašnjava kako ljudi zadržavaju razinu motivacije za nešto. Ljudi s „prema" me tap rog ramom ostaju usredotočeni na svoje ciljeve. Oni ostvare ono što žele. „Od" ljudi lako prepoznaju probleme i znaju što trebaju izbjegavati, jer im je jasno što ne žele. Ovo može biti problem pr igodom postavljanja jasnih ciljeva. Sjetite se stare prepirke u svijetu poslovanja, obrazovanja i odgoja - je U bolje koristiti pristup mrkve ili batine? Drug im riječima, je li bolje ljude poticati ili im prijetiti? Odgovor je , naravno: Sve ovisi koga že-

182

S E D M O P 0 6 L A V L J E _ S U K O B I I S L A G A N J A

lite motivirati. „Prema" ljudi crpe energiju iz ciljeva i nagrada. „Od" ljudi motivirani su izbjegavanjem kazne i problema. Beskorisno je uopćeno razgovarati koji je pristup bolji. Ovaj obrazac lako je prepoznatljiv u jeziku. Priča li osoba o o n o m e što želi, ostvaruje i dobiva? Ili priča o situacijama koje želi izbjeći i p roblemima koje zaobilazi? Kvalitete „prema" ljudi najbolje dolaze do izražaja u ostvarivanju ciljeva. „Od" ljudi su odlučni u pronala­ženju grešaka i dobri su, primjerice, na poslovima kontrole kvalitete. Kritičari su obično ljudi snažne „od" orijentacije, što mogu posvje­dočiti i mnogi umjetnici.

Unutarnje-vanjsko

Ovaj obrazac govori odakle ljudi crpe svoje standarde. „Unutarnja" će osoba s tandarde prilagoditi sebi i koristiti ih za uspoređivanje postupaka i odluke što činiti. Koristit će vlastite s tandarde pril ikom uspoređivanja i odlučivanja. Na pitanje: „Znaš li da si učinio izvrsnu stvar?" najvjerojatnije će odgovoriti: „Znam." „Unutarnji" ljudi usva­jaju informacije, ali će inzistirati na t o m u da sami donesu odluke na temelju svojih standarda. Naglašeno „unutarnja" osoba snažno će se opirati tuđ im odlukama, čak i onda kada joj one idu u prilog. „Vanjski" ljudi imaju potrebu da im drugi ljudi postavljaju standar­de i daju naputke. On i znaju da je nešto dobro učinjeno kada im to kaže netko drugi. „Vanjskima" su potrebni vanjski s tandardi . Pitat će vas koji su vaši s tandardi . Čini se da imaju problema u donošenju odluka.

„Unutarnji" imaju problema oko prihvaćanja tuđeg rukovođenja. Najvjerojatnije će postati dobri poduzetnici i privlačit će ih poslovi u kojima rade za sebe. Nemaju pot rebu da ih ne tko nadgleda. „Vanjskim" ljudima pot rebno je da ih ne tko nadgleda i njima ruko­vodi. Potrebno im je da potvrda dođe izvana, inače nisu sigurni jesu li nešto obavili dobro. Ovaj p rogram možete prepoznat i ako upitate: „Kako znate da ste dobro obavili posao?" „Unutarnji" ljudi reći će da oni tako smatraju, a „vanjski" će reći da znaju jer im je to potvrdio netko drugi .

183

Page 93: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

N L P _ J O S E P H O ' C O N N O R & JOHN S E Y M O U R

Opcija-proceđura

Ovaj jc obrazac važan u poslovanju. Osoba „opcije" želi imati izbor i razviti alternative. Opirat će se slijeđenju već upotrebljavane pro­cedure, ma kako one dobre bile. Osoba „procedure" dobra je u pra­ćenju izgrađenih, utabanih putova. O n a nije sposobna razviti ih i važnije joj je kako što učiniti od toga zašto nešto želi učiniti. Vjeruje da postoji „pravi" način da se nešto obavi. Očito nije dobra ideja za­posliti osobu „procedure" za iznalaženje alternative u odnosu na po­stojeći sustav. No, nije korisno niti zaposliti osobu „opcije" da slijedi ustaljene procedure u kojima uspjeh ovisi od doslovnog poštovanja procedure. O n a nije umješna u izvršavanju rutinskih operacija. Ona možda osjeća kako mora biti kreativna.

Ovaj metaprogram možete prepoznati upitate li: „Zašto se izabrali sadašnji posao?" Ljudi „opcije" navest će vam razloge zašto su iza­brali to što su izabrali. Ljudi „procedure" ispričat će vam kako se dogodi lo da rade to što rade ili će vam samo navesti činjenice. Oni odgovaraju kao da ste postavili „kako da" pitanje. Ljudi „opcije" reagiraju na promot ivne ideje koje povećavaju izbor. Ljudi „procedure" reagiraju na ideje koje ih vode jasnim, već uhoda­n im stazama.

OpĆe-posebno

Ovaj obrazac obraduje pitanje usitnjavanja. „Opća" osoba voli vidjeti ve­like slike. Ona se najugodnije osjeća kada obraduje velike dijelove infor­macija. Misli globalno. „Posebna" osoba osjeća se najbolje kada djeliće informacija spaja u cjelinu i zbog toga se dobro nalazi u nizovima, a u ekstremnom vidu ima sposobnost obrađivati samo sljedeći korak u nizu. „Posebna" osoba govorit će o „koracima" i „nizovima" i davati pre­cizne opise. Obično specificira i koristi odgovarajuće nazive. „Opća" osoba, očekivano, uopćava. Možda će i izostavljati pojedine korake u nizu, č ime otežava drugima da je prate. Na niz će u cijelosti prije gledati kao na jedan dio nego kao na seriju postupnih koraka. Prije izvjesnog vremena kupio sam loptice za žongliranje, a iz prilo-

184

ženog naputka bilo mi je jasno da ga je napisala neka „opća" osoba. Glasio je ovako: „Stanite uspravno, uravnoteženo na oba stopala, ra­vnih ramena. Dišite ravnomjerno. Počnite žonglirati." „Uopćeni" ljudi dobro planiraju i razvijaju strategije. „Posebni" ljudi dobr i su u izvršavanju pojedinačnih koraka u nizu kada je po t rebno obratit i pozornost na detalje. Prateći kako se netko jezično izražava, možete prepoznati razmišlja li netko na „opći" ili „poseban" način. Pruža li vam detalje ili velike slike?

Uklapanje-neuklapanje

Ovaj obrazac obraduje formiranje usporedbi. Neki ljudi primjeću­ju ono s to j e zajedničko različitim stvarima. To zovemo uklapanjem (nije povezano s obrascem uzvrata). Drugi, pak, pri uspoređivanju primjećuju ono što je različito. On i ističu razlike i često se upuštaju u raspre. O n a osoba koja usitnjuje i ne uklapa, detaljno će proučili informaciju tražeći nedosljednosti. Ako ste vi osoba koja uklapa i razmišlja na opći način, ona će vas izluđivati. Pogledajte na ova tri dolje nacr tana trokuta. Zadržite se na t renutak kako biste t iho u sebi odgovorili na pitanje: U kakvom su odnosu?

A A T

Naravno, točan odgovor ne postoji, budući da njihov međusobni odnos podrazumijeva točke sličnosti i razlike. Pitanje upućuje na četiri moguća obrasca. On i ljudi koji uklapaju, koji primjećuju istovjetnost kod stvari, možda će reći da su sva tri t rokuta ista (što ustvari i jesu). Takvi će ljudi najčešće biti zadovoljni istim radnim mjestom ili t ime što rade istu vrstu posla duže vrijeme, i dobro će obavljati zadatke koji se suštinski ne mijenjaju. Oni ljudi koji primjećuju istovjetnost uz neke iznimke najprije za-pažaju sličnosti, a po tom razlike. Kad pogledaju u sliku možda će reći da su dva trokuta ista, a da se jedan razlikuje jer je okrenut na-

185

Page 94: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

opačke (posve su u pravu). Takvi ljudi obično vole da se promjene događaju pos tupno i polako i vole s vremena na vrijeme mijenjanje radne atmosfere. Kada svladaju neki posao, spremni su to raditi dugo vremena i dobro obavljaju većinu zadataka. Često koriste usporedbe, primjerice „bolje", „gore", „više" „manje". Reagiraju na promot ivne materijale koji koriste riječi „bolje", „poboljšano" ili „obogaćeno". Ljudi koji uočavaju razlike, ne uklapaju. Oni bi rekli da su sva tri t rokuta drukčija (ponovno su u pravu) . Takvi ljudi traže promjene i uživaju u njima, često mijenjajući poslove. Privlačit će ih maštoviti proizvodi koje reklamiraju kao „nove" ili „drukčije". Ljudi koji uočavaju razlike uz iznimke, najprije zapažaju razlike, a onda sličnosti. Oni će najvjerojatnije reći da su trokuti različiti, a da su dva okrenuta na istu stranu. U traganju su za promjenom i razno­vrsnošću, ali ne u tolikoj mjeri kao ljudi koji vide samo razlike. Da biste otkrili ovaj metaprogram, pitajte: ,,U kakvom su odnosu ove dvije stvari?"

Obrasci uvjeravanja

Postoje dva aspekta u procesu uvjeravanja. Prv i se aspekt o d n o s i na kanal kroz koji informacija dolazi , a d rug i na nač in kako se p o s t u p a s in formac i jom od t r enu tka kada se n jome raspolaže . P rvo neš to o kanalu. Zamisl i te neku situaciju prodaje. Što kupac m o r a učini t i kako bi bio uvjeren u vr i jednost pro izvoda? ili, kakvi su dokazi po t r ebn i d i rek toru da b u d e uvjeren da je ne tko d o b a r u svom poslu? Odgovor i na ova pitanja najčešće su povezani s pr i ­m a r n i m sus tavom predstava do t i čne osobe . N e k i m a j e p o t r e b n o da v ide dokaz (vizualan) . D r u g i m a , pak, da ga čuju od d rug ih . N e k i m a da pročitaju izvješće, r ec imo u izvješću Udruge po t roša ­ča, u kojem se pro izvodi uspoređuju i daje se informacija o njima. Drug i , opet , moraju neš to učini t i . Rec imo, iskušati p ro izvod kako bi ga ocijenili, ili raditi s nov im kolegom prije donošenja mišlje­nja o njegovoj sposobnos t i . Pi tanje koje pos tav l jamo kako bi se o d r e d i o ovaj m e t a p r o g r a m jest: „Kako znate da je ne tko d o b a r u svom poslu?"

186

„Vidjeti" osoba mora vidjeti primjere. „Ćuti" osoba mora razgovarati s ljudima i prikupljati informacije. „Čitati" osoba mora pročitati iz­vješće ili p reporuku o nekomu. „Učiniti" osoba mora , ustvari, odra­diti neki posao s nekim kako bi se uvjerila radi li on dobro ili ne. Druga strana ovog metaprograma jest kako se najlakše uče novi za­daci. „Vidjeti" osoba najlakše uči novi zadatak kad joj pokažete kako se to radi. „Čuti" osoba najlakše uči kad joj ne tko kaže kako se to radi. „Čitati" soba najlakše uči kad pročita naputke. „Učiniti" osoba najbolje uči kad sama nešto učini i stekne neposredno iskustvo. Drugi dio metaprograma odnosi se na postupanje s informacijom i na njezino prikazivanje. Nekomu je pot rebno višekratno iznošenje dokaza - možda dva, tri ili više puta - prije nego što ga uvjerite. To su ljudi koji stječu uvjerenja kroz više primjera. Drug ima nije pot re­bno m n o g o informacija. Dobiju nekoliko činjenica, ostalo zamisle i brzo odlučuju. Veoma često zaključak donose naprečac i na temelju malo podataka. To se zove automatski obrazac. No, s druge strane, neke pak nikad ne možete uvjeriti u potpunost i . On i će steći uvjere­nje koje se odnosi samo na taj određeni primjer ili na taj određeni kontekst. To je poznato kao obrazac dosljednosti. Sutra ćete mu već ponovno sve iznova morat i dokazati , jer sutra je novi dan. Potrebno je uvjeravati ih sve vrijeme. I na kraju, nekim je ljudima pot rebno iznijeti dokaze u nekom od ređenom vremenskom razdoblju - jedan dan , tjedan dana - prije nego što postanu uvjereni. Ovo je kratki prikaz nekih najvažnijih metaprograma. Prvobitno su ih razvili Richard Bandler i Leslie Cameron Bandler, a kasnije, za pr imjenu u svijetu poslovanja, Rodger Bailey u knjizi „Profil jezika i ponašanja". Kriteriji se veoma često označavaju kao metaprogrami , no oni ne predstavljaju obrasce, nego vrijednosti i stvari koje vam zaista nešto znače, stoga smo ih i obradili odvojeno. Orijentacija u vremenu također je označena kao metaprogram. Neki su ljudi ,,u vremenu", dakle, povezani sa svojim vremenskim crta­ma. Neki su „kroz vrijeme", dakle, p r imarno izdvojeni iz svojih vre­menskih crta. Drugi obrazac koji se često ubraja u metaprograme je p r imarn i perceptivni stav. Neki ljudi najveći dio vremena provode u p r v o m stavu, u svojoj vlastitoj realnosti. Drugi se više uživljavaju i

187

Page 95: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

više vremena provode u d rugom stavu. Ostalima, pak, najviše odgo­vara treći stav. Različite će knjige navodit i različite popise obrazaca me tap rog rama i jedini pravi odgovor je u t o m u da koristi te obrasce koji su korisni i zanemar i te ostale. Sjetite se da će se najvjerojatnije sve p r o m i ­jenit i s p romjenom konteksta . Čovjek težak devedeset k i lograma predebeo je stavite li ga u kontekst skupine za aerobik. Tamo bi se nalazio na krajnjoj gornjoj granici ljestvice. Stavite li ga u spor tsku dvoranu p repunu s u m o hrvača, bit će na s a m o m poče tku ljestvice lake kategorije. Onaj tko izgleda „proaktivan" u j e d n o m kontekstu , činit će se „reakt ivnim" u n e k o m d r u g o m . Također, ne možete biti „posebna" osoba na poslu, a „opća" u s lobodno vrijeme. Metaprogrami se mogu mijenjati i s p r o m j e n o m emoc iona lnog sta­nja. Osoba p o d s t resom može postat i proaktivnija, a u opuštenoj atmosferi reaktivnija. Kao i kod svih ostalih obrazaca predstavlje­n ih u ovoj knjizi, odgovor se nalazi u osobi p red vama. Obrazac je s a m o mapa. Metaprogrami ne predstavljaju drugi naziv za kvalifi­ciranje ljudi. Sljedeća su pitanja važna: jeste li svjesni svojih obra­zaca? Kakve izbore možete pruži t i d rug ima? O n i su korisni obrasci koji vas m o g u usmjeriti . Naučite identificirati obrasce, j ednog po j ednog . Naučite koristiti vještine, j ednu po jednu . Koristite ih ako su korisne.

Sažetak metaprograma

1. Proakt ivno-reakt ivno „Proaktivna" osoba pokreće akciju. „Reaktivna" čeka da je drugi p o ­krenu i da se stvari same događaju. Odvojit će vrijeme kako bi naj­prije analizirala i shvatila. 2. P rema-od „Prema" osoba usredotočena je na svoj cilj, a uspjeh je motivira. „Od" osoba usredotočena je na problem koji treba izbjegavati više nego na ciljeve koje treba postići. 3. Unutarnje-vanjsko „Unutarnja" osoba ima unutarnje s tandarde i odlučuje sama za sebe.

188

„Vanjska" osoba uzima s tandarde izvana i po t rebno joj je dobiti smjernice i naputke od drugih ljudi. 4. Opci ja-procedura Ljudi „opcije" žele imati izbor i umješno pronalaze alternativna rje­šenja. Ljudi „procedure" dobro slijede utvrđene procedure, ne mot i ­vira ih akcija nego već utvrđeni postupci .

5. Opće-posebno „Opća" osoba najbolje obrađuje velike cjeline informacija. Ne obraća pozornost na detalje. „Posebna" osoba obraća pozornost na detalje i potrebni su joj mali djelići informacije da bi sklopila veću sliku. 6. Uklapanje-neuklapanje Osoba koja uklapa uglavnom primjećuje dodi rne točke u uspoređi­vanju. O n a koja ne uklapa obraća pozornos t na razlike kada uspo­ređuje. 7. Obrasci uvjeravanja Kanal: Vidjeti: Potrebno mu je vidjeti dokaz. Čuti: Potrebno mu je čuti. Čitati: Potrebno mu je pročitati. Raditi: Potrebno mu je učiniti . Modalitet: Broj primjera: Potrebno je dobiti informaciju više puta prije nego što se u nešto uvjeri. Automatski: Potrebna je samo djelomična informacija. Dosljednost: Potrebno je dobiti informaciju svaki put da bi povjero­vao, a i tada će se dokaz odnosit i na taj slučaj. Vremensko razdoblje: Potrebno je dobivati informaciju izvjesno vri­jeme.

P R O D A J A

O psihologiji prodaje postoji već brdo literature, a mi ćemo se ovdje samo dotaknut i te teme kako bismo pokazali neke mogućnost i u ko­rištenju NLP ideja. Prodaja se obično pogrešno definira, kao i promidžba. Popularna definicija opisuje promidžbu kao umijeće kojim se plijeni pozornos t

189

Page 96: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

ljudi dovoljno dugo s namjerom da se od njih dobije novac. Ustva­ri, čitava suština prodaje, kako knjiga „Prodavač za jednu minutu" Spencera Johnsona i Larryja Wilsona slikovito prikazuje, jest pomoći ljudima dobiti ono što žele. Što im više pomažeš, bit ćeš uspješniji prodavač. Mnoge ideje NLP-a imaju iste ideje. Inicijalni uzvrat je važan. Usi­dravanje izvora omogućit će da odgovorite izazovima na jedan izvo­ran način. Pozitivno osjećanje u vezi s poslom omogućit će vam do­bro obavljanje posla. Iskorak u budućnost može vam pomoći u stvaranju situacije i osje­ćaja koje želite, unaprijed ili uvježbavajući u mislima. Vještina po ­stavljanja oblikovanih ciljeva od neprocjenjive je važnosti u prodaji. U p rvom ste poglavlju primijenili kriterije oblikovanosti na vlastite rezultate. Isto pitanje koje ste koristili tada, može se iskoristiti kako biste pomogl i drugima da im postane jasno što žele. Ova je vještina ključna u prodaji, jer kupcima možete ugodili samo ako točno znate što žele. Ideja koračanja gore i dolje može vam pomoći otkriti što je po t rebno d rug im ljudima. Koji su njihovi kriteriji? Što im je važno u svezi s t im proizvodom? Koji je cilj te kupovine i možete li im pomoći realizirati ga? Evo jednog primjera iz osobnog iskustva. Moj se stan nalazi nedale­ko glavne ulice, u kojoj ima više željezara nego s toje pot rebno. Jedna koja najbolje posluje je mala, pomalo zabačena željezarija. Vlasnik uvijek pokušava saznati što radite i za što vam treba dio ili oprema. Iako uvijek ne ostvari dobar uzvrat, jer je njegovo ispitivanje pone­kad na granici trećeg stava, on se t rudi kako vam ne bi p rodao nešto što vam neće biti korisno u toj situaciji. Nema li odgovarajući alat, uputit će vas u drugu trgovinu. Posluje dobro iako je suočen s jakom konkurenci jom velikih lanaca trgovina s prilično nižim cijenama. Prema našem modelu, on korača prema gore kako bi otkrio kriterije i cilj svojih kupaca, a po tom korača nadolje do točno određenog ala­ta koji mu treba. To može podrazumijevat i korak u stranu od onoga što je kupac ustvari prvenstveno tražio. (To se uvijek dogodi kada o d e m tamo.)

i'io

Koračanje u stranu veoma je korisno kako biste otkrili što netko voli u proizvodu? Što je dobra strana? Koje su razlike zbog kojih netko kupuje radije jedan proizvod nego neki drugi? Istraživanje želja u ova tri pravca nužan je obrazac vrhunskih prodavača. Usuglašenost je bitna. Je li prodavač koristio proizvod koji prodaje? Vjeruje li zai­sta u prednost i koje nabraja? Neusuglašenost može procuri t i u tonu glasa ili držanju te uznemirit i kupca.

O K V I R I

Uokvirivanje u NLP terminologiji odnosi se na pos tupak stavljanja stvari u različite kontekste kako bi one t ime dobile drukčije značenje: ono koje vam je u tom trenutku važno. Dat ćemo pregled pet kori­snih načina uokvirivanja događaja. Neki su predstavljali implicitni dio drugih aspekata NLP-a i po t rebno ih je sada eksplicitno navesti.

Okvir cilja

Okvir cilja predstavlja vrednovanje sa stajališta cilja. Prvo što je po ­trebno jest imati oblikovan cilj. Je li pozitivan? Kontrolirate li ga? Je li dovoljno određen i prave veličine? Što je tomu dokaz? Imate li potrebne izvore kako biste ga ostvarili? Kako se uklapa u vaše druge ciljeve? Kao drugo, možda ćete morat i elicitirati ciljeve svih ostalih ljudi koji su uključeni kako bi im bilo jasno što žele i kako biste se svi zajedno kretali naprijed. Treće, postoji pos tupak oblikovanja lastinog repa od ciljeva. Kada znate svoj cilj i ciljeve drugih ljudi, možete pogleda­ti kako se uklapaju jedan s drugim. Možda ćete mora t i pregovarati zbog nekih razlika među njima. Na posljetku, imajući na u m u ciljeve, možete pratiti krećete li se pre­ma njima. Ako se ne krećete, morate učiniti nešto drugo. Okvir cilja korisne su naočale kroz koje promatra te svoje postupke. Ako direktori nemaju jasnu viziju svojih ciljeva u poslovanju, nema­ju ni čvrst temelj za donošenje odluka i za procjenu je li neki postu­pak koristan ili nije.

191

Page 97: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

Ekološki okvir

Ekologijom smo se izrijekom pozabavili kod ciljeva, a implici tno tije­kom cijele knjige. Kako se moji postupci uklapaju u širi sustav? Izra­žavaju li cjelokupni integritet moga bića? Poštuju li integritet drugih ljudi uključenih u to? Usuglašenost je način na koji naše nesvjesno informira o ekologiji i predstavlja preduvjet za m u d r o postupanje.

Okvir dokaza

Okvir dokaza usredotočen je na jasne i određene detalje, posebno na to kako znate da ste postigli cilj: što ćete vidjeti, čuti i osjetiti u tom slučaju. Ovo je jedan dio okvira cilja, ali ponekad je korisno primije­niti ga samostalno, posebice kada su u pitanju kriteriji.

Okvir „kao da"

Ovaj je okvir takav način kreativnog rješavanja problema kada se pre­tvarate da se nešto dogodilo da biste time pokrenuli istraživanje novih mogućnosti. Počnite riječima: „Da se to dogodilo. . ." ili: „Pretpostavimo da . . . " Primjerice, ako ključna osoba nije nazočna na sastanku, možete se zapitati: „Da je osoba X ovdje, što bi ona učinila?" Poznaje li netko osobu X, odgovori koje ćete iznaći mogu biti veoma korisni. (Uvijek ka­snije provjerite s osobom X ako je potrebno donijeti važnije odluke.) Drugi način na koji koris t imo ovu ideju jest projicirati se u uspje­šnu budućnost za šest mjeseci ili godinu dana: osvrnete se unatrag i upitate: „Koje smo korake poduzeli tada, a koji su nas doveli u tre­nu tačno stanje?" Iz ove perspektive možete otkriti važne informacije, koje nisu lako uočljive u sadašnjosti jer se nalazite preblizu. Još jedan način je uzeti u obzir najgore što se može dogodit i . Što ćete učiniti dođe li do najgoreg? Kakve mogućnost i i planove imate? „Kao da" možete upotrijebiti kako biste istražili najgori slučaj kao pojedinačni primjer jednog šireg i korisnog procesa poznatog kao downside planning. (Proces koji osiguravajućim tvr tkama donosi ve­liku količinu novca.)

192

Okvir rekapitulacije

Okvir rekapitulacije veoma je jednostavan. Njime vršite rekapitula­ciju informacija koje ste do tog trenutka dobili, koristeći nečije tuđe riječi i informaciju, za razliku od sažetka, u kojemu se često sustavno izvrću riječi drugih ljudi. Rekapitulacija je korisna za otvaranje ra­zgovora, za informiranje novih članova skupine, za provjeru jesu li sudionici sastanka usuglašeni i razumiju li sve. Ona pomaže u stva­ranju uzvrata i od neprocjenjive je vrijednosti svaki put kada se izgu­bite: raščišćava put ispred vas.

Često se događa da poruke izgledaju usuglašenima, ali da sudionici odlaze s po tpuno različitim idejama o t o m u što je dogovoreno. Po­moću rekapitulacije možete ostati na crti vašeg željenog cilja.

S A S T A N C I

Iako ćemo sastanke opisati u poslovnom kontekstu, obrasci se primje­njuju podjednako na bilo koji kontekst kada se dvoje ili više ljudi sasta­je radi nekog zajedničkog interesa. Dok čitate ovo poglavlje do kraja, razmislite o svakom obrascu u nekom kontekstu koji vam odgovara. NLP može mnogo ponuditi u poslovnom kontekstu. Najveći izvori u svakom poslovanju su ljudi u njemu. Što su ljudi učinkovitiji, učinko­vitije je poslovanje. Poslovanje je skup ljudi koji zajedno rade u ostva­rivanju zajedničkog cilja. Njihov će uspjeh uglavnom ovisiti o tomu koliko dobro barataju ovim ključnim točkama:

a) Postavljanje cilja. b) Učinkovi to komunic i r an je u n u t a r skupine , kao i s vanjskim svijetom. c) Točno poznavanje okoline. Obraćanje pozornosti na potrebe i rea­kcije potrošača. d) Posvećenost cilju: usuglašenost.

Izvori, fleksibilnost, perceptivni filteri, umijeće predstavljanja i komu­niciranja određuju uspjeh pojedinca u poslovanju. NLP je usmjeren na točne vještine koje donose uspjeh u svijetu poslovanja.

193

Page 98: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

NLP dopire do srca neke organizacije, usavršavajući i razvijajući učin­kovitost svakog njezinog člana koji izvršava pojedinačne zadatke. Prvo ćemo obraditi poslovne kolegije, čija je karakteristika slaganje velike većine oko ciljeva. Sastanke tijekom kojih dolaze do izražaja suprotstavljeni ciljevi, obradit ćemo odvojeno kao pregovore. Sastanci imaju svrhu, a svrha kolegija najvjerojatnije nije eksplicitna. Primjerice, razmjenjivanje informacije jedanput tjedno, donošenje odluka i podjela zaduženja. Drugi bi primjeri bili, recimo, planiranje proračuna za iduću godinu, izricanje pohvala i razmatranje projekata. Ako ste sudionik na važnom sastanku, morate biti u jakom, izvori­š n o m stanju i usuglašeni s ulogom koju morate odigrati . Sidra vam mogu pomoći i prije sastanka kako bi vas dovela u odgovarajuće ra­spoloženje i za vrijeme sastanka krenu li stvari u neželjenom pravcu. Zapamti te da će drugi ljudi biti vaša sidra, a vi njihova. Sama pro­storija može biti sidro. Kancelarija je često mjesto p repuno znakova moći i uspjeha osobe koja sjedi za stolom. Možda će vam biti potre­bni svi raspoloživi izvori.

Članove i dnevni red sastanka po t r ebno je odrediti unaprijed. Ci­ljeve mora te postaviti jasno. Također je po t rebno odrediti i dokaze: kako ćete inače znati da ste postigli cilj. Neka vam bude jasno što želite vidjeti, čuti i osjetiti. Ako nemate cilj, najvjerojatnije samo gu­bite vrijeme. Osnovni obrazac uspješnog sastanka sliči t rominu tnom predavanju iz prvog poglavlja.

1. Znati što hoćete. 2. Znati što drugi hoće. 3. Pronaći načine koje se to može ostvariti

Ovo izgleda veoma jednostavno i samo po sebi razumljivo, ali se ve­oma često izgubi u razgovoru, a treći je korak teško ostvariti postoje li široko suprotstavljeni interesi. Na početku sastanka po t rebno je usuglasiti se oko pitanja zajedni­čkog cilja. Važno je da se svi slože koja opća pitanja treba raspraviti. Kada postavite cilj, usidrite ga. Najlakši način da to učinite je da kori-

194

štite ključne fraze i zapišete ih na vrhu ploče ili dijagrama. Potrebno je također složiti se glede dokaza koji će ukazivati da ste postigli cilj. Kako će svima biti jasno da se došlo do cilja? Koristite okvir dokaza. Uzvrat je, naglasimo još jedanput , osnovni korak. Potrebno je uspo­staviti uzvrat s ostalim sudionicima, ako on ne postoji od prije, kori­štenjem neverbalnih vještina i usuglašavanjem jezika. Budite osjetlji­vi na svaku neusuglašenost u bilo kojem sudioniku koji je usmjeren ka zajedničkom cilju. Možda postoje neke skrivene sumnje i bolje je za njih saznali o d m a h nego kasnije.

Okviri dokaza, ekologija, rekapitulacija, kao i „kao da" okvir mogu biti korisni tijekom razgovora. Skretanje s t eme čest je problem na sastancima. Prije nego što postanete svjesni toga, vrijeme je isteklo, a odluka i cilj nisu ostvareni. Mnogi sastanci skreću s puta kod neke primamljive digresije i završavaju u slijepoj ulici. Okvir cilja možete koristiti kako biste preispitali relevantnost bilo kojeg prijedloga i na taj se način držali teme. Recimo da kolega prila­že diskusiji nešto što nema veze s opće postavljenim ciljem. Možda je njegov prijedlog zanimljiv, informativan i istinit, ali nije relevantan. Možete reći nešto poput ovoga: „Ne uspijevam shvatiti kako nas to može odvesti bliže našem cilju: biste li nam mogli reći kako se to uklapa u ovaj sastanak? Preispitivanje relevantnosli možete usidriti vizualno, pokre tom ruke ili glave. Govornik mora pokazati da j e nje­gov pri log relevantan. Ako nije, uštedjeli smo dragocjeno vrijeme. Prilog je možda važan u nekom d rugom kontekstu: ako je tako, ta­kvim ga treba i prepoznati i dogovorit i da se na d n e v n o m redu nađe neki drugi put. Zatvorite i sažmite svaku temu koja iskrsne tako što ćete je uklopiti u dogovoreni cilj, ili se dogovoriti odložiti je za idući sastanak.

Ako netko ometa sastanak i skreće ga s puta, možete reći nešto poput ovoga: „Razumijem da imate jaka osjećanja o ovom pitanju i jasno mi je kako vam je to važno. Međut im, dogovorili smo se da to ovdje nećemo raspravljati. Možemo li se naći kasnije kako bismo ovo ra­zmotrili?" Kalibrirajte usuglašenost pr igodom davanja ovakvih pr i­jedloga. Kalibriranje će vam reći pali li osoba X cigaretu zato što je sretna zbog ishoda. Osoba Y uvijek gleda u pod kada iznosi primje-

195

Page 99: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

dbe (stoga je pitajte što je pot rebno kako bi se ona glede toga dobro osjećala). Osoba Z grize nokte kad je nesretna. Postoji mnogo načina da budete svjesni, na jednoj dubljoj razini, kako sastanak napreduje te izbjeći problem prije nego što on iskrsne. Na kraju sastanka koristite okvir rekapitulacije i dođite do usuglaše-nosti glede napredovanja i cilja. Jasno definirajte i usuglasite se koje mjere treba poduzeti i tko je za njih zadužen. Ponekad ne postoji po tpuna usuglašenost, tako da završetak sastanka ovisi o nekim po­stupcima. Recite, primjerice, sljedeće: „Ako se ovo dogodilo i ako je osoba X ovo učinila i ako smo uvjerili osobu Y da je to u redu, onda možemo nastaviti." Ovo je poznato kao uvjetno zatvaranje. Usidrite dogovor p o m o ć u ključnih riječi i iskorakom u budućnost . Što će služiti kao podsjetnik sudionicima kako bi učinili ono oko čega su se složili? Projicirajte dogovor izvan sobe za sastanke i p o ­vežite ga s d rug im neovisnim događajima koji će služiti kao znakovi podsjećanja ostalima da p o d u z m u dogovorenu akciju. Istraživanje je pokazalo da najbolje pamt imo ono što se dogodi u nekoliko prvih ili nekoliko zadnjih minuta sastanka. Iskoristite to i rasporedite važne točke na početak i na kraj sastanka.

Sažetak obrasca sastanka

A) Prije sastanka 1. Postavite ciljeve/cilj i odredi te dokaze po kojima ćete znati da ste ih/ga postigli. 2. Odredi te sudionike i dnevni red sastanka.

B) Za vrijeme sastanka 1. Budite u izvorišnom stanju. Koristite izvorišna sidra, ako je to po ­trebno. 2. Uspostavite uzvrat. 3. Postignite usuglašenost glede zajedničkog cilja i dokaza. 4. Provjerite relevantnost svakog priloga kako biste se držali pravca. 5. Ako informacija nije dostupna, koristite „kao da" okvir. 6. Koristite okvir rekapitulacije kako biste sakupili ključne dokaze.

7. Napredujte prema cilju koristeći me tamode l ili bilo koje d rugo n u ž n o sredstvo.

C) Zatvaranje sastanka 1. Provjerite jesu li ostali članovi suglasni. 2. Zbrojite sve akcije koje je po t rebno poduzeti . Koristite okvir reka­pitulacije i iskoristite činjenicu da lakše p a m t i m o događaje s kraja. 3. Testirajte dogovor ako je nužno. 4. Uporabite uvjetno zatvaranje sastanka ako je to potrebno. 5. Iskoračite u budućnost glede odluka.

P R E G O V O R I

Pregovaranje je komunikacija čiji je cilj donošenje zajedničke odlu­ke, one oko koje će se obje strane usuglasiti. To je proces tijekom ko­jeg dobivate ono što želite od druge strane tako što im dajete ono što oni žele. Odvija se na svakom sastanku na kojem dolaze do izražaja suprotstavljeni interesi. No to nije tako lako učiniti kao što je opisati. Dolazi do ravnoteže i plesa vašeg integriteta, sustava vrijednosti i ciljeva s integri tetom, sustavom vrijednosti i ciljevima druge osobe. Pleše se naprijed-na-trag, neki interesi i vrijednosti možda su zajednički objema strana­ma, neki su suprotstavljeni. U tom smislu, pregovaranje prožima sve što č in imo. Ovdje obrađu jemo proces pregovaranja, a ne sadržaj pregovora. Pregovori se često odvijaju zbog ograničenih izvora. Ključna vještina u pregovaranju je uklapanje ciljeva, tako da svi sudionici dobiju što žele (iako se to možda ne poklapa s njihovim zahtjevima s početka pregovora). Najbolji način postizanja cilja je pobrinut i se da svi ostali post ignu svoj. Na supro tnom kraju od uklapanja ciljeva nalazi se manipulacija, kada se zanemaruju želje drugih ljudi. No, četiri zmaja čekaju one koji prakticiraju manipulaciju: kajanje, ozlojedenost, protuoptužba i osveta. Kada pregovarate pokušavajući uklopiti ciljeve, sudionici pregovora postaju vaši saveznici, a ne protivnici. Ako se, pak, prego­varačke strane mogu postaviti kao saveznici koji rješavaju zajednički

196 197

Page 100: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

prob lem, p rob lem je djelomice već riješen. Uklapanje je p rona la ­ženje t ih pod ruč j a koja se preklapaju.

Ne povezujte ljude s problemom. Ne zaboravite da se najveći broj pregovora odvija s ljudima s kojima smo u nekim odnos ima ili u njima želimo biti. Ako dobijete ono što želite na štetu druge osobe, ili ako ona smatra da ste je prešli na brzinu, bez obzira na to prego­varate li o prodaji, plaći ili godišnjem o d m o r u , izgubit ćete dobro­namjernost , koja na dulje staze ima veću vrijednost od uspjeha na j e d n o m sastanku.

Pregovarate jer su vam interesi suprotstavljeni. Potrebno je istražiti te razlike, jer one ukazuju na područje na kojemu možete učiniti raz­mjenu na obostranu korist. Interesi i sukobi na jednoj razini mogu biti riješeni pronađete li način da svaka strana post igne svoj cilj na nekoj višoj razini. Tu vam koračanje p rema gore omogućuje pronaći i iskoristiti alternativne ciljeve s viših razina. Početni je cilj samo je­dan od načina postizanja cilja višega reda. Primjerice, kada pregovarate o plaći (početni cilj), onda je pitanje novca samo jedan način na koji možete osigurati viši životni standard (cilj višega reda). Postoje i drugi načini osiguravanja višeg standarda kad novac nije na raspolaganju - duži godišnji odmor ili, primjerice, f leksibilnije r adno vrijeme. Iskorak prema gore premošćuje razlike. Ljudi mogu željeti isto iz posve drukčijih razloga. Zamislite, na pri-

198

mjer, dvoje ljudi koji žele bundevu. Oboje ju žele imati. Međut im, kada objasne zašto im zapravo treba, shvatit ćete da j ednom treba kako bi napravio pitu, a d rugom je potrebna kora kako bi iz kore napravio masku za Noć vještica. On i se zapravo ne svađaju oko iste stvari. Mnogi sukobi nestaju kada ih analiziramo na ovaj način. Ovo je mali primjer, no zamislite sve mogućnost i koje postoje u nekom očitom sukobu.

Dospijete li u slijepu ulicu, a pregovarač odbija razmisliti o nekom određenom postupku, možete postaviti pitanje: „Što bi se trebalo do­goditi da ovo ne predstavlja problem?" ili: „Pod kojim uvjetima biste ovdje pristali popustit i?" Ovo je kreativna primjena „kao da" okvira i odgovor često vodi iz slijepe ulice. Vi od osobe koja je blokirala pregovore tražite da razmisli na drukčiji način. Prije nego što počnete , odredite granice. Zbunjujuće je i samopora-žavajuće pregovarate li sami sa sobom u trenutku kada je po t rebno pregovarati s drugima. Potrebno vam je ono što Roger Fisher i Wil­liam Uri u svojoj knjizi o pregovaranju „Postizanje suglasnosti" zovu NAZDUP, ili „najbolje alternative za dogovor u pregovorima". Što učiniti ako, unatoč svim zalaganjima obaju strana, ne možete doći do pregovora? Posjedujete li r azuman NAZDUP, imat ćete veću snagu u pregovorima i veći osjećaj sigurnosti. Usredotočite se na interese i namjere, a ne na ponašanje. Lako se može dogoditi da vas privuče osvajanje bodova i ponašanje vrijedno osude, no nitko zapravo ne dobiva u takvim situacijama. Mudar i tolerantan dogovor imat će u vidu širu zajednicu i ekolo­ške interese. Rješenje na obos t rano zadovoljstvo bit će utemeljeno na usuglašavanju interesa, na modelu u kojemu sve strane dobivaju, a ne samo jedna. O n o što je bitno je problem, a ne ljudi, namjere, a ne postupci , interesi strana ni njihove pozicije.

Također je nužno odrediti dokaze neovisne od strana u sporu. Ako su pregovori uokvireni kao zajedničko nastojanje u pronalaženju rje­šenja, njima će rukovoditi načela, a ne pritisci. Neke određene ideje tijekom pregovora treba imati na umu. Ne treba iznijeti suprotan prijedlog o d m a h nakon što je druga strana iznijela svoj. Baš u to vrijeme oni su najmanje zainteresirani za vašu ponudu.

i<><)

Page 101: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

NLP_ J U b t C H ( J ' L O N N U K & J U H N !> t Y M U U R

Razgovarajte najprije o njihovom prijedlogu. Ako se ne slažete, nave­dite razloge. Kažete li odmah da se ne slažete, druga će strana biti glu­ha na nekoliko vaših sljedećih rečenica. Svi dobri pregovarači koriste velik broj pitanja. Zapravo, dva će do­bra pregovarača započeti pregovore o j ednom određenom broju pita­nja. ,Ja sam odgovorio na tri tvoja pitanja, a sada ti odgovori na neko moje . . . " Pitanja ostavljaju vrijeme za razmišljanje i predstavljaju al­ternativu izražavanju neslaganja. Mnogo je bolje navesti drugoga da uoči slabost u svome stavu postavljajući mu pitanja nego mu reći koje slabosti vidite vi. Također, dobri pregovarači izrijekom naglašavaju svoje pitanje, pri­mjerice ovako: „Mogu li vam postaviti pitanje o ovome?" Tim ćete po­stupkom usredotočiti pozornost sastanka na odgovor i drugoj će strani biti teško izbjeći ovo pitanje ako se pre thodno složila odgovoriti. Čini se da je to bolje dajete li što više razloga za svoj stav. Fraza poput „težina argumenta" kao da predlaže kako je dobro nagomilali argu­mente na vagu dok ne prevagnu na vašu stranu. Zapravo, potpuno je suprotno. Što manje razloga dajete, to bolje jer je lanac toliko jak koli­ko i najslabija karika. Slab argument razvodnjuje jak, i ako se upetljate braneći ga, gubite tlo pod nogama. Čuvajte se onoga koji kaže: „Je li to vaš jedini argument?" Ako je dobar, recite: „Da." Ne dopustite da vas uvuče u navođenje drugog, nužno lošijeg. Nastavak može teći ovako: „Je li to sve?" Zagrizete li udicu, možete mu samo dati municiju da puca po vama. Nadajmo se da se ovakva vrsta trikova neće događati ako je pregovor postavljen kao zajednički napor u pronalaženju rješe­nja.

Na posljetku, mogli biste upotrijebiti „kao da" okvir i odigrati ulogu đavoljeg odvjetnika, provjeravajući dogovor. („Ne, mislim da ovo neće funkcionirali, sve mi se čini previše klimavim...") Ako se ostali slože s vama, znajte da na dogovoru još treba raditi. Ako osporavaju, sve je u redu.

200

Sažetak

A) Prije pregovora Ustanovite svoj N A Z D U P i odredi te granice u pregovaranju.

B) Tijekom pregovora 1. Uspostavite uzvrat. 2. Raščistite sami sa sobom glede svojih ciljeva i dokaza. Pronađite ciljeve drugih sudionika, kao i dokaze. 3. Postavite pregovore kao zajednički napor u iznalaženju rješenja. 4. Razjasnite glavna pitanja i postignite okvirnu suglasnost. Usuglasite ciljeve, iskoračite ako je to nužno kako biste pronašli zajednički cilj. Provjerite jesu li sve strane suglasne glede ovog zajedničkog cilja. 5. Razložite ishod kako biste prepoznali područja u kojima je posti­gnuta najveća i najmanja suglasnost. 6. Počevši od najlakših područja, dođite do dogovora koristeći ove tehnike za otkrivanje problema:

Pregovori skreću s pu ta . . . Preispitivanje relevantnosti. Suprotstavljeni ciljevi. Koračanje gore-dolje dok se

ne pronađe zajednički cilj. Nesigurnost . . . Rekapitulacija. Nedostatak informacija. . . „Kao da" okvir i metamodel . Slijepa ulica. . . Što bi se trebalo dogoditi?

Rekapitulacija kao odgovor postiže se u svim područj ima, zaključno s najtežom.

C) Zatvaranje pregovora 1. Okvir rekapitulacije. 2. Provjera dogovora i usuglašenosti. 3. Iskorak u budućnost . 4. Zapisivanje dogovora. Svi sudionici imaju potpisan primjerak

201

Page 102: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

Odgovori: 1. čaj i kava - napitci; 2. jam i kava - biljke koje donose profit;

3. kora i kava - riječi od četiri slova koje počinju sa k; 4. amfetamin i kava

- stimulativna sredstva; 5. tiazid i kava - diuretici.

202

Osmo poglavlje

PS IHOTERAPIJA

Prvi NLP modeli nastali su iz psihoterapije. No, NLP nije ograničen samo na psihoterapiju: povijesna je slučajnost što su John i Richard stupili u kontakt s izvrsnim psihoterapeut ima kada su počeli m o d e ­lirati. Knjiga „Struktura magije 1" proučava kako nač inom na koji koris t imo jezik možemo ograničiti svoj svijet i kako korist imo me­tamodel da bismo se oslobodili tih ograničenja. Knjiga „Struktura magije 2" razvija temu sustava predstava i obiteljske terapije. S ovim temeljnim pretpostavkama NLP je stvorio razne psihoterapijske te­hnike, a u ovom ćemo poglavlju obraditi tri najvažnije: liječenje fo­bija, „fijuk" obrazac i unutarnje pregovaranje. Također daje naputke gdje ih je najbolje koristiti. Opći okvir svih ovih tehnika jest koristiti ih mudro , s razumijeva­njem za vanjske odnose i unutarnju ravnotežu neke osobe. Namjera NLP-a je uvijek omogućit i izbor, a ne ograničavati ga. Terapeut, ili bilo tko tko pomaže d rugom napraviti neke promjene u svom životu, mora obratiti pozornos t na dva osnovna aspekta. Prvi je međusobn i odnos . Izgradite i održavajte uzvrat kako biste uspostavili ozračje povjerenja. Drugi je usuglašenost. Potrebno je biti po tpuno usuglašen s on im što radite kako biste mogli nekom pomoći . Neusuglašenost s vaše strane dat će zbrkane poruke i uma­njiti učinkovitost procesa promjene. Morate se ponašati usuglašeno, kao da vjerujete da će tehnike dati rezultate. O d n o s i usuglašenost su tehnike višeg logičkog reda od bilo koje druge tehnike koju možete uporabiti unutar njih. Koristite okvir cilja za skupljanje informacija o t r enu tačnom stanju, željenom stanju i izvorima po t rebnim da biste se kretali od j ednog ka drugom. Unutar okvira cilja budite osjetljivi

203

Page 103: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

na ono što vidite, čujete i osjećate, i spremni reagirati na promjene u interesima druge osobe. Samo unutar svih ovih okvira primjenjujte neku tehniku. Tehnike su ustaljene. Budite spremni varirati ih ili na odstupanje od jednih, koristeći druge kako biste ostvarili cilj.

U J I V I U r u u L A v u c _ r ) i n u i [ K H i ' i J A

je usidreno, pa vi stoga koristite isti proces da biste ga promijenili kao i kada ste ga stvarali. Generator i novog ponašanja i ponavljanje u misl ima isto tako dobro funkcioniraju kad vam je potrebna nova vještina ili obrazac ponašanja. Ponekad tehnike usidravanja ne funkcioniraju jer osoba nesrazmjer­no reagira na neki objekt ili situaciju. Prošli događaji otežat će mije­njanje usmjerenja u sadašnjem trenutku. Mijenjanje osobne povijesti možda neće funkcionirati jer postoje t raumatična iskustva iz prošlo­sti o kojima im je teško čak i razmišljati a da se ne osjećaju loše. O n a možda stvaraju fobije, kada t renutnu paniku uzrokuju neki objekti ili situacije koje su u izravnoj vezi s prošlim t raumama. Postoje različite fobije: strah od pauka, strah od letenja, strah od otvorenog prostora. Što im je god uzrok, reakcija je poražavajući strah. Fobije se konven­cionalnim me todama nekada liječe godinama: NLP ima tehniku koja može izliječiti fobije u jednoj seansi. Ponekad se naziva vizualno/ki-nesteličko (V/K) distanciranje. Ponovno se podsjetite upozorenja s kraja trećeg poglavlja prije nego što ga počnete primjenjivati.

L IJEČENJE F O B I J A

Osjećati možete samo u sadašnjem trenutku. Svi neugodni osjećaji vezani za neko sjećanje s igurno potječu od načina na koji ga pamtite. Tada ste se osjećali loše. Jedanput je dovoljno. Najlakši način da ponovno prizovete neugodne osjećaje vezane za neki događaj iz prošlosti jest prisjetiti ga se bez distanciranja. Morate biti tamo, sve vidjeti svojim očima i ponovno sve to osjetiti. Ti se osjećaji u sadašnjosti mogu ublažiti distanciranjem od sjećanja tako što ćete se premjestiti iz sjećanja i promatrat i sebe u toj situaciji. Ovo je ključna činjenica, koja vam omogućuje brisanje lošeg osjeća­ja povezanog s prošlim događajima (kakva pogodna konstrukcija), tako da se na njih možete osvrtati u perspektivi. Ako želite raditi s fobijama ili nekim vlastitim lošim sjećanjem, najbolje je da vas ko ­lega ili prijatelj povedu kroz ovaj postupak. Druga osoba pružit će vam neprocjenjivu podršku kada su u pitanju teške osobne stvari. Tehnika je opisana iz kuta vode ili terapeuta.

205

P R O M J E N A P R V O G R E D A

Evo primjera kako možete razmišljati o tomu gdje se mogu primije­niti ove tehnike. Najjednostavniji način primjene bio bi kada imate samo jedan cilj: različito stanje ili reakciju u danoj situaciji. Ovo se zove promjena prvog reda. Primjerice, možda ćete sebe zateći kako se uvijek na nekoga ljutite ili osjećate nelagodno na poslu kad radite s nekim. Kazališna t rema drugi je primjer kada vas držanje govora ili neko predstavljanje čini živčanim i nesposobnim. Jednostavno novo uokvirivanje dobar je način počinjanja s promje­n a m a u ovakvim situacijama, otkrivanjem kada bi takva reakcija bila korisna i što još može značiti. Tehnike usidravanja u ovom su sluča­ju također prikladne. Kolaps, nagomilavanje ili povezivanje sidara donijet će izvore iz drugih konteksta. Izvorno ponašanje ili stanje

Page 104: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

1. Pacijent ide na teško putovanje u prošlost, tako da je po t rebno postaviti snažna sigurnosna sidra. Možete postaviti neko t renutačno sidro, ili zahtijevati od pacijenta da bez distance razmišlja o nekom iskustvu iz prošlosti kada se osjećao prilično sigurnim. Neka gleda prozore, čuje zvukove, osjeća sigurnost. Usidrite ovu sigurnost kine­stetički p o m o ć u dodira. Potrudi te se da dodir prizove osjećaj sigur­nosti. Držanje za ruku funkcionira dobro: doslovce ćete biti u dodi ru s on im što druga osoba osjeća. Sidra možete držati sve vrijeme ili ih koristiti samo kada su potrebna. 2. Tražite od pacijenta da zamisli kako sjedi u kinu ili kako gleda tele­viziju, s nepokre tnom, zaustavljenom slikom na ekranu. Kada to uči­ni, neka zamisli kako lebdi iznad i gleda sebe dok promatra ekran. 3. Neka pacijent odlebdi unatrag na vremenskoj crti sve do točke kada je doživio to neugodno iskustvo ili do prvog događaja koji je utjecao na stvaranje fobije. Ako mu nije uvijek moguće doći do pr­vog, onda neka dođe do najranijeg mogućeg. Neka pacijent o d m o t a film o ovom događaju od trenutka kada se osjećao s igurnim pred sam događaj pa sve do trenutka kada je ta neposredna opasnost postala prošlost, a on se ponovno osjećao sigurnim. Iako s m o ovo opisali samo j ednom rečenicom, u stvarnosti će oduzeti nešto više vremena. Pacijent će na ovo gledati distancirajući se dvaput - vidi sebe kako promatra sebe iz mladih dana dok prolazi kroz iskustvo na ekranu. Ovo zadržava nužnu emocionalnu distancu. Iz pozicije A prikazane na slici pacijent gleda svoju vlastitu fizionomiju u poziciji B dok gleda ekran. Ako fiziologija počne kolabirati u stanje fobije, neka o d m a h isprazni ekran. Neka ponovno počne s filmom i neka promijeni submodali tete slike na ekranu: recimo, neka tamnija, ma­nja ili udaljenija slika kako bi smanjio intenzitet negativnog osjećaja. To je sve dio usuglašavanja s iskustvom. Ovo zahtijeva vrijeme i vašu veliku pozornost . Budite kreativni i fleksibilni kako biste pomogl i pa­cijentu u osnovnom procesu. Potrebno je biti precizan u izražavanju tijekom vođenja pacijenta kroz iskustvo, obraćajući mu se s njemu, ovdje, sad, gledajući sebe, tamo, gledajući sebe iz mladih dana na slici, onda. Ako se u bilo kojem t renutku pacijent vrati na svoje osjećaje, vratite se u sadašnji t renutak, ponovno uspostavite sidra olakšanja i

206

počnite ponovno (naravno, samo ako pacijent to želi). Možda će biti po t rebno ponovno ga uvjeriti riječima: „Ovdje ste na s igurnom, pra­vite se da gledate film." Ova je faza završena kada pacijent u cijelosti odgleda događaj ne osjetivši pr i tom neugodu.

4. Kada se film završi, čestitajte pacijentu jer je po prvi put ponovno proživio iskustvo ne doživjevši neki od t ih negativnih osjećaja: neka se pacijent ponovno vrati u svoje tijelo. Na slici se točka A pridružuje točki B. Ovo će sjediniti vizualnu perspektivu sa s tvarnim položajem tijela. 5. Sada neka pacijent zamisli da je zakoraknuo u ekran kako bi svom mlađem sebi dao toliko pot rebnu podršku i ohrabrenje. Svoje mlađe ja može razuvjeravati riječima: „Ja sam iz budućnost i , preživio si, sve je u redu. Kroz ovo više nećeš mora t i prolaziti." Osoba iz sadašnjosti sa snagom i izvorima, znajući ono što zna, može se boriti s događa­j ima. Ako je u s tvarnom događaju postojala prava opasnost, onda je u redu imati neke strahove u svezi s t im. Na primjer, ako je u pitanju strah od zmija, korisno je imati dužno poštovanje prema zmijama i opasnosti koju one predstavljaju, no onesposobljujući je strah besko-ristan i nestat će.

6. Kada ja iz mlađih dana shvati, tražite od pacijenta da povede sebe iz mlađih dana s ekrana natrag u svoje vlastito tijelo i dopust i mu da

207

Page 105: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

se neko vrijeme u miru oporavlja i integrira temeljne promjene koje su se dogodile. 7. Koraknite u budućnost . Neka pacijent zamisli (bez distance) slje­deću pr igodu u kojoj može očekivati osjećaj straha. To će možda prouzrokovati manju anksioznost, ali ne i prijašnji strah u p u n o m zamahu. Svi mi nos imo teret nekih prošlih strahova i ograničenja na našim leđima. Rasterećivanje može biti lijep dar sebi i drugima.

Na neki su način lobije pravi uspjeh: snažne, ovisne reakcije utemelje­ne na samo jednom iskustvu. Ljudi nikada ne zaborave reagirati fobi-čno. Ljubav na prvi pogled najbliža je „dobroj fobiji". Bilo bi lijepo sebi i drugima stvarati dobre fobije. Kako to da netko nauči beziznimno se svaki put uplašiti pauka, a ne naučiti na isti način osjećati se dobro kad ugleda lice voljene osobe? Može doći do razvoda braka: on se i događa jer se jedan ili oba par­tnera podvrgavaju osjećaju nesvjesnog, „tretmanu fobije", tako što se distanciraju od dobrih, a uživljavaju u loše događaje. Fijuk obrazac snažna je tehnika koja se koristi u ključnim promjenama submodaliteta. Daje rezultate kod određenog obrasca ponašanja bez kojeg biste mogli ili kod reakcije koju biste radije izbjegli. Primjenju­je se uspješno kod odvikavanja od neželjenih navika. Fijuk obrazac mijenja problemsko stanje ili ponašanje tako što se razvija u nekom drugom pravcu. On nije samo zamjena za neko ponašanje, nego je stvaranje generativne promjene.

O B R A Z A C F I JUKA

1. Najprije identificirajte o d r e đ e n o ponašanje koje želite p r o m i ­jeni t i . Pr imjerice, grickanje nokt i ju , p r ekomje rno jedenje , ili p u ­šenje. Mogli biste isto tako uzet i neku situaciju u kojoj biste že­ljeli reagirat i koristeći više izvora, m o ž d a u o d n o s u s o d r e đ e n o m o s o b o m .

2. Tretirajte ograničenje kao dos t ignuće . Kako znate da ste usvo­jili neki obrazac ponašanja ili da imate p rob lem? Koji posebn i znakovi ukazuju na to? Zamisl i te da nekoga mora t e nauč i t i t im ograničenj ima: što bi on i mora l i učinit i?

208

Uvijek postoji određen i specifičan znak koji okida reakciju. Ako je znak unutarnji, ako ga proizvode vaše misli, pretvarajte ga u sliku u isto vrije­me dok to proživljavate. Ako je to vanjski znak, oslikajte ga točno kakav i jest: kao jednu asocijativnu sliku. Primjerice, znak za grickanje noktiju mogao bi biti slika vaše ruke kako se približava ustima (obrazac fijuka najbolje je vezati za vizualne slike, iako gaje moguće primijeniti i na au­ditivne i na kinestetičke znakove radeći na auditivnim ili kinestetičkim submodaliletima).

3. Identificirajte najmanje dva vizualna submodaliteta za sliku znaka, a koji mijenjaju vašu reakciju. Veličina i svjetlost obično dobro funkcio­niraju. Za veliku većinu ljudi uvećavanje i dodavanje ostavit će snažni­ji utisak. Međutim, možda postoje i drugi, jednako učinkoviti načini. Provjerite ova dva submodaliteta na nekom drugom prizoru kako biste vidjeli imaju li željeni učinak. To moraju biti submodaliteti koje uvijek možete varirati u određenom rasponu. Iziđite iz tog stanja i na trenutak pomislite na nešto drugo prije nego što nastavite. 4. Sada razmislite kakav biste zaista željeli biti, kako biste mogli biti oso­ba koja reagira drukčije, koja nema to ograničenje. Kako biste gledali na sebe da ste učinili željene promjene? Imali biste više izbora, bili biste sposobniji i sličniji onoj osobi kakva želite biti. Slika koju stvarate o sebi trebala bi obuhvaćati željene osobine, a ne određen način ponašanja. Morate se distancirati od nje da bi vas mogla motivirati i da vam bude privlačna. Ako se ne distancirate od slike koju ste stvorili, dobit ćete osje­ćaj da ste se već promijenili, pa vam stoga neće predstavljati motivaciju. Provjerite je li ta nova slika samog sebe ekološka i uklapa li se u vašu osobnost, okolinu i odnose. Možda ćete morati napraviti neke izmjene dok isprobavate.

Razmislite o izvorima kojima bi u tom slučaju raspolagala. Bit će joj potrebni izvori kako bi ovladala svrhom koju je staro ponašanje imalo. Pobrinite se da slika bude uravnotežena, ostvariva i da nije usko povezana s nekom od ređenom situacijom. Također se pobrini te da slika bude dovoljno primamljiva kako bi prouzrokovala značajan p o m a k ka j e d n o m pozitivnijem stanju. Sada izađite iz tog stanja i pomislite na nešto drugo.

209

Page 106: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

5. Od slike znaka učinite svjetliju i veću sliku ako ste svjetlost i veličinu identificirali kao ključne submodal i te te . U kut slike stavite ma lu t a m n u sliku nove predstave o sebi. Sada uzmite veliku, svije­tlu sliku ograničenja i brzo je pretvori te u malu t amnu . I s todobno povećajte i posvijetlite novu sliku samoga sebe. Brzina je ključna. Pobrini te se da stara slika blijedi dok se nova uvećava. Može p o ­m o ć i ako zamislite, ili zapravo izgovorite glasove koji zvuče p o ­put „pljus" ili „fiju". Neka zvuk predstavlja uzbuđenje koje osjećate jer se pretvarate u tu novu sliku o sebi. Očistite ekran. Brzo ovo ponovi te pet puta . Mozak radi brzo. Je l i vam se ikada dogodi lo da ste imali osjećaj da druga osoba prolazi kroz proces koji joj vi opisujete? U pravu ste. Prolazila je. (Razmisli te o svojim ulaznim vra t ima . . .ali još uvijek ne!) Brzo očistite ekran n a k o n svakog fi juka tako što ćete gledati neš to d rugo . „Obrnut" fijuk samo će poništ i t i pozit ivan fi juk. Pobrini te se da to ne bude karta samo u j e d n o m pravcu. Ako ne funkcionira nakon petog pokušaja, ne pokušavajte isto. Budite kreativni . M o ­žda treba podesi t i ključne submodal i te te , ili možda željena slika samoga sebe nije dovoljno izazovna. Proces funkcionira. T k o bi p a m e t a n zadržao p rob lemat ično ponašanje uz tako primamlj ive, nove sposobnost i?

6. Kada budete zadovoljni, testirajte rezultat i skorakom u b u d u ­ćnost . Mislite o znaku. Proizvodi li istu reakciju? Kad idući put bu­dete u istoj situaciji, p ronađi te nove reakcije. NLP tehnike, popu t mozga, rade brzo i učinkovito. Mi sebe učinkovi to „fijuknemo" u razne nevolje, a da toga n i s m o ni svjesni. Sada s m o u stanju svjesno koristi t i isti taj proces kako b i s m o išli p rema nečemu m n o g o pr i ­mamljivijem. Ove tehnike pokazuju da možete brzo, bez ikakvoga napora ili patnje, promijenit i pravac.

P R O M J E N A D R U G O G R E D A

Promjena d rugog reda nastaje u slučaju kada postoje različiti cilje­vi neke s ekunda rne pojave. Cijela terapija najvjerojatnije uključuje p romjenu d rugog reda, budući da je novi izvor ili reakciju po t r ebno potkri jepit i nek im razvojem i uravnoteženjem ostatka osobnost i . U

210

slučaju promjena prvog reda to se odvija s amo po sebi ili je toliko nepr imje tno da se ignorira. Promjene drugog reda najbolje se koriste za određivanje što je potre­bno u slučajevima kada su sekundarni ciljevi dovoljno snažni da blo­kiraju željeni cilj. Novo uokvirivanje u šest koraka dobra je tehnika za postizanje sekundarn ih ciljeva.

U N U T A R N J I S U K O B

Ako dolazi do suprotstavljanja različitih ideja, između različitih di­jelova naše osobnosti mogu biti uporabljene pregovaračke vještine. Rješavanje problema podrazumijeva ostvarivanje ravnoteže u sada­šnjosti, tako da novi obrazac ponašanja bude u najmanju ruku sna­žan kao stari. Konflikti će se obvezno razviti i zmeđu različitih dijelova osobnosti koji utjelovljuju različite vrijednosti, uvjerenja i sposobnosti jer je ra­vnoteža dinamična, a ne statična kategorija. Često se može dogoditi da vas prekida neki vaš drugi dio sa suprotstavljenim zahtjevima. A ako mu popusti te, prvi vam dio stvara loš osjećaj. Ishod toga je da često ne uživate ni u jednoj ni u drugoj aktivnosti. Odmara t e li se, drugi vaš dio stvarat će jasne slike posla kojeg biste trebali obaviti. Dok radite, sve što želite je malo se odmori t i . Ako su ovakve vrste sukoba česte i kvare obje aktivnosti, vrijeme je za promjene.

Rješavanje unutarnjih sukoba

1. Jasno identificirajte i razdvojite dijelove. Izgledat će kao da vam postavljaju suprotstavljene zahtjeve. Primjerice, jedan dio možda želi biti s lobodan i opušten, a drugi želi imati osjećaj sigurnosti koji donosi redovan prihod. Ili, primjerice, jedan dio vodi računa o nov­cu, a drugi rasipa. Jedan dio je možda previše opterećen ugađanjem drugima, dok se drugi opire zahtjevima koje postavljaju drugi ljudi. Svaki će dio donijeti negativan sud o vrijednosti onog drugog. Po­jedini dijelovi izgrađeni su na temelju roditeljskih vrijednosti i oni najvjerojatnije teško koegzistiraju s dijelovima koje ste izgradili na vlastitom iskustvu. Svi oni m o g u ponudi t i nešto vrijedno.

211

Page 107: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

n t r _ J U > t r n u i. u N n u n & J U H I H j c 1 IVI u u n

2. Stvorite jasnu sliku svakog dijela. Ako postoje dva dijela, svaki bi­ste mogli stavili na jedan dlan ili posjesti pokraj sebe na stolicu. Stvo­rite p u n u vizualnu, kinestetičku i audit ivnu predstavu svakog dijela. Kako izgledaju? Kako ostvaruju osjete? Kako zvuče? Postoje li neke karakterist ične riječi ili fraze? Neka oba dijela pregledaju vašu vre­mensku crtu: sadašnjost i budućnost , kako bi definirali sebe, svoju osobnu povijest i pravac razvoja.

3. Otkrijte namjere svakog dijela. Cijenite to što i jedan i drugi imaju pozitivnu namjeru. Koraknite na višu razinu jer je pot rebno da se di­jelovi dogovore oko zajedničkog cilja. Najvjerojatnije će se usuglasiti oko toga kako je najvažnije da vam uvijek bude dobro: oba moraju pristati stupiti u pregovore. Počnite pregovarati kao da se radi o pra­vim ljudima. Ako su dijelovi u ozbiljnom sukobu, jedini zajednički dogovor bit će vezan uz pitanje kont inui ranog bivanja osobe. 4. Pregovarajte. Koje izvore ima jedan dio koji bi mogli pomoći d ru ­gom realizirati njegove namjere? Je li moguće učiniti razmjenu? Ko­liko dobro mogu surađivati? Što svaki od njih traži od onog drugog da bi oba bila zadovoljna? Postat će jasno da ih sukobi zapravo sprje­čavaju u shvaćanju vlastite namjere. Navedite obje strane da pristanu dati znak kada je nešto potrebno, primjerice više vremena, dopušte­nje, pažnja ili zahvalnost. 5. Pitajte svakog od njih je li spreman udružit i se s d rug im kako bi riješili zajedničke probleme. Nije nužno spojiti ih. Bolje je za njih da ostanu razdvojeni (tako reći). No ako su voljni udružiti se, dovedite ih fizički u svoje tijelo tako da se vi dobro osjećate. Ako su dijelovi bili na vašim dlanovima, vizualno ih zgnječite pljesnuvši rukama. O n d a stvorite sliku, zvuk i osjet novog dijela koji je nastao udruživa­njem i primajte ga u sebe onoliko brzo koliko osjećate da j e pot rebno. Ostavite ih na mi ru izvjesno vrijeme kako bi shvatili promjenu. Ovaj novi dio možda će htjeli pregledati vašu vremensku crtu, iznova uo­kvirujući prošle događaje i iskustva u svjetlu svog novog znanja i ra­zumijevanja.

Tijekom pregovora, na površinu će možda izbiti i drugi dijelovi. Što je sukob dublji, veća je vjerojatnost da će se to i dogodili . Svi će se

212

možda morat i pridružit i pregovorima. Virginia Satir običavala je priređivati „tulum dijelova" - različiti ljudi glumit će različite dijelo­ve j edne osobe koja bi režirala d r a m u razotkrivanja. Pregovaranje između dijelova dobro je sredstvo rješavanja sukoba na dubljoj razini. Sukob nije moguće otldoniti. U određenim granicama on je dobar i nužan za uspostavljanje ravnoteže osobnosti . Bogatstvo i čudesnost ljudskog bića dolazi iz raznovrsnosti , a zrelost i sreća iz ravnoteže i suradnje između različitih dijelova sebstva.

213

Page 108: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

Deveto poglavlje

UČENJE K A O M O D E L I R A N J E

Svi smo mi kao ljudska bića p r i rodno nadareni za učenje. Kako po ­stajemo stariji, ovaj se proces u mnogima od nas usporava. Neki nastavljaju učiti nesmanjenim t e m p o m tijekom cijeloga života. Dok odras tamo, uč imo hodat i i govoriti provodeći sve vrijeme s ljudima koji to rade. Svakodnevno p o d u z i m a m o radnje (naši prvi probni ko­raci), opažamo rezultate (neprestano padamo) i č inimo odgovara­juće izmjene (oslanjamo se na stolice i ljude). Ustvari, ovo se učenje temelji na oponašanju modela. Kako postajemo stariji, ovaj pr i rodni proces obično tumač imo kao niz malih „uspjeha" i „neuspjeha". Po­činjemo žudjeti za uspjehom i boj imo se neuspjeha jer nam to name­ću roditelji i oni s kojima se d ruž imo. Čini se da upravo zbog straha od pogreške, više nego zbog bilo čega drugog, nauč imo inhibirati naše p r i rodne procese učenja. Jednom je pr igodom Mark Twain re­kao da bismo šepali i mucali kad bismo učili hodat i i govoriti na isti način na koji uč imo čitati i pisati.

K A K O J E Z A P O Č E L O N L P M O D E L I R A N J E

Kada su se 1972. godine John i Richard upoznali i sprijateljili na Sveučilištu California u Santa Cruzu, John je bio asistent lingvistike, a Richard na zadnjoj godini studija. Richard se veoma zanimao za geštalt terapiju. Proučavao je rad Fritza Perlsa i snimio videokaze-te o njemu za svog prijatelja Boba Spitzera, vlasnika izdavačke kuće „Znanost i ponašanje". Te videosnimke dovele su do knjige „Svjedok terapije".

Bob Spitzer bio je vlasnik j ednog imanja pokraj Santa Cruza i obično bi ga iznajmljivao svojim prijateljima. U to je vrijeme t amo boravio

i is

Page 109: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

Gregory Bateson, a Richard se uselio u jednu kuću na istom tom ima­nju, udaljenu svega nekoliko metara. Richard je počeo voditi geštalt grupu jedanput tjedno, naplaćujući klijentima pet dolara po seansi. Ponovno je uspostavio kontakt s Johnom Grinderom, uspjevši ga toli­ko zainteresirati za geštalt da se ovaj priključio radu. Kada je John došao, bio je veoma znatiželjan. Richard je znao da je uspješan u geštalt terapiji, ali je žudio znati kako mu to uspijeva i koji su obrasci učinkoviti. Postoji velika razlika između vještine i ekspli-citnog znanja o tomu kako u nečemu uspijevate. John i Richard su se dogovorili: Richard će pokazati Johnu kako voditi geštalt grupe, a John će naučiti Richarda što on zapravo radi. Tako je John ponedjeljkom navečer posjećivao grupe i modelirao Richarda koji je pokretima oči­ju i različitom intonacijom ukazivao na, po vlastitom mišljenju, bitne obrasce.

John je učio brzo. Za otkrivanje obrasca bila su mu potrebna dva mje­seca: postao je uspješan poput Richarda. Koristili su grupu četvrtkom navečer, koju su nazvali „čudo se ponavlja". Pacijenti su doživljavali iste obrate u svojim životima kada ih je vodio John, kao i oni drugi koji su radili ponedjeljkom s Richardom. Richard je tada dobio posao promatranja i snimanja jednomjesečnog programa obuke obiteljskih terapeuta kojeg je vodila Virginia Satir u Kanadi. On je još otprije poznavao Virginiju, bili su prijatelji. Tijekom odvijanja cijelog programa sjedio je posve izoliran u svojoj maloj sobi za snimanje, izuzmu li se mikrofoni kojima je bio povezan s dvoranom za predavanje. Imao je slušalice split sustava i jednim je uhom kontro­lirao snimanje obuke, a drugim slušao Pink Floyde. Zadnje je nedje­lje Virginia dala jedan zadatak, pitavši polaznike kako bi oni u svojoj savjetničkoj praksi riješili tu situaciju u duhu onoga što su naučili na predavanjima. Sudionici su zanijemili. Richard je zagrmio iz svoje so­bice i uspješno riješio problem. Potom je Virginia rekla: „Točno tako." Richard se našao u pomalo smiješnoj situaciji: o Virginijinim terapeut-skim postupcima znao je više od ostalih, a nije ih pokušavao svjesno naučiti. John je po tom model i rao neke Virginijine obrasce promatra­jući Richarda, izdvojivši ih kako bi bili očiti. Njihova se učinkovitost poboljšavala: ovaj im je put trebalo tri tjedna, a ne dva mjeseca.

216

DEVETO P O G L A V L J E _ U Č E N J E K A O M O D E L I R A N J E

Sada su imali opise dviju uspješnih terapija, dva komplementarna i kontras tna modela: Virginije Satir i Fritza Perlsa. Činjenica što su njih dvojica bili toliko karakterno različiti da ne bi bili u stanju bora­viti u istoj sobi i pr i tom se prijateljski ponašati jedan prema drugom, davala je posebnu vrijednost ovim model ima. Oni terapeutski obra­sci koji su im bili zajednički bijahu još jasniji, jer su njihovi stilovi bili veoma različiti.

Nastavili su modelirali Miltona Fricksona, dodavši l ime bogatu zbir­ku hipnotičkih obrazaca. Proces modeliranja vrhunskih profesiona­laca iz poslovanja, obrazovanja, zdravstva i drugih područja bio je neobično produkt ivan i brzo je proširio svoj obujam, usavršavajući se sve više.

MODELIRANJE

Modeliranje je, dakle, srce NLP-a. NLP poučava kako se dostiže sa­vršenstvo, a modeliranje je pos tupak koji obrasce savršenstva čini eksplicitnima. Koje obrasce ponašanja koriste uspješni ljudi? Kako oni postižu svoje rezultate? Što to oni rade drukčije od onih koji nisu uspješni? Odgovarajući na ova pitanja, došlo se do svih vještina, te­hnika i pretpostavki vezanih za NLP. Modeliranje možemo jednos tavno definirati kao proces podraža-vanja savršenstva koje postižu određeni ljudi. Zašto su neki ljudi uspješniji od ostalih obično se objašnjava u rođen im talentima. NLP izbjegava to objašnjenje, istražujući kako za kratko vrijeme m o ž e m o postati uspješni. Koristeći naše tijelo i naš um na isti način kao i vr­hunski profesionalci, možemo o d m a h povećati kvalitetu i poboljšati rezultate onoga što radimo. NLP modelira ono što je moguće, jer su stvarna ljudska bića to već učinila.

Tri su faze u procesu modeliranja. Prva faza podrazumijeva biti uz model dok on izvodi obrasce ponašanja koji vas zanimaju. Tijekom prve faze, zamišljate sebe u njegovoj stvarnosti koristeći drukčiji per-ceptivni stav i ponavljate ono što on radi sve dok ne ostvarite pr i­bližno iste rezultate. Usredotočujete se na ono što radi (ponašanje i fiziologiju), kako to radi (strategije unutarnjeg razmišljanja) i za­što (podupiruća uvjerenja i pretpostavke). Na „što" pitanje možete

217

Page 110: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

NLP_JOSEPH O'CONNOR & JOHN SEYMOUR

odgovorit i neposredno promatrajući, a na „kako" i „zašto" morate istraživati postavljajući pitanja. U drugoj fazi sustavno izdvajate elemente ponašanja modela da biste vidjeli hoće li doći do nekih promjena. Ako neki element izostavite, a promjena je neznatna, onda on i nije nužan. Ako nešto izostavite, a to ostavi posljedice na rezultate, onda je to bitan dio modela. U ovoj fazi dolazi do usavršavanja modela i vi ga počinjete razumijevati na svjesnoj razini. Ovo je upravo supro tno tradicionalnim obrascima učenja. U tradicionalnoj nastavi dodaje se dio po dio dok ih sve ne sakupimo. Modeliranje koje predstavlja temelj ubrzanog učenja naj­prije sakuplja sve elemente i p o t o m odbacuje pojedine od njih kako bi se vidjelo što je potrebno. Treća i posljednja faza je osmišljavanje kako druge naučiti služiti se ovim vještinama. Dobar nastavnik bit će u stanju stvoriti okruženje u kojemu učenici sami mogu naučiti kako doći do rezultata. Modeli su napravljeni tako da budu jednostavni i lako provjerljivi. Nema potrebe znati zašto funkcioniraju, kao što ne m o r a m o znati ni kako i zašto funkcionira automobil da bismo ga vozili. Ako smo izgubljeni u labirintu ljudskog ponašanja, pot rebna n a m je mapa kako bismo se snašli, a ne psihološka analiza zašto želimo pronaći izlaz iz labirinta.

Modeliranje daje rezultate i tehnike u bilo kojem području, a isto­dobno se dolazi i do novih alata za modeliranje. NLP je generativna disciplina jer primjenjuje vlastite izvore kako bi postao još učinko­vitiji. NLP je samosvojan au tonoman program za razvoj osobnosti . Možemo modelirat i svoja kreativna i izvorišna stanja i biti u stanju ulaziti u njih kad god to želimo. A ako raspolažemo s više izvora i kreativnosti , lako možemo postati još kreativniji i bogatiji izvorima. Ako uspješno modelirate, ostvarit ćete iste rezultate kao i vaš model , a nećete morat i modelirati uspjeh. Da biste otkrili kako je to netko kreativan ili kako netko uspijeva pasti u depresiju, postavit ćete isto pitanje: „Ako bih vas morao oponašat i jedan dan, što m o r a m učiniti da bih mislio i ponašao se kao vi?"

Svatko unosi jedinstvenost svoje osobnost i i izvore u ono što čini. Ne možete postati drugi Einstein, Beethoven ili Edison. Da biste postigli

218

DEVETO POGLAVLJE_UČENJE K A O M O D E L I R A N J E

isto i razmišljali kao oni, trebali biste posjedovati njihovu jedinstve­nu fiziologiju i osobnu povijest. NLP ne tvrdi da možete postati d ru­gi Einstein: među t im , tvrdi da svatko može razmišljati na isti način kao i Einstein i primjenjivati te načine razmišljanja u svom životu, ako želi. Radeći tako, približit ćete se p u n o m procvatu svoje vlastite genijalnosti i jedinstvenog izražavanja savršenstva.

Ukratko, možete modelirati bilo koje ljudsko ponašanje ako možete ovladati uvjerenjima, fiziologijom i specifični misaonim procesima, o d n o s n o strategijama koje stoje u pozadini . Prije nego što pr i jeđemo na njihovo detaljno proučavanje, treba primijetiti da mi dodi ru jemo površinu nepreglednog područja, kao što su nepregledni i naši p o ­tencijali.

U V J E R E N J A

Uvjerenja, koja svatko od nas ima o sebi, drugima i o tomu kakav je svijet, imaju odlučujući utjecaj na kvalitetu našeg iskustva. Uvjerenja utječu na ponašanje zbog učinka samoostvarenja. O n a mogu podr­žavati od ređeno ponašanje ili ga kočiti. Zato je modeliranje uvjerenja toliko bitno. Jedan od najjednostavnijih načina kako se mogu modelirati uvjere­nja istaknutih ljudi sastoji se u t o m u da ih pitate zašto rade to što rade. Odgovor koji će vam dati pružit će vam uvid u njihova uvjere­nja i sustav vrijednosti. Postoji priča o j ednom djetetu iz Rima koje je satima gledalo čudnog mladića kako predano radi. Konačno, dječak je progovorio: „Gospodine, zašto udarate tu stijenu?" Michelangelo je podigao pogled: „Jer se unu t ra nalazi anđeo koji želi izići." Uvjerenja uglavnom nalazimo u tri glavna oblika. O n a mogu biti uvjerenja o značenju nečeg: na primjer, vjerujemo li d a j e život u su­štini konkurentska borba poslije koje dolazi smrt , naše će se iskustvo najvjerojatnije veoma razlikovati od iskustva onih ljudi koji vjeruju da je život j edna vrsta duhovne škole koja nud i mnoš tvo bogatih i ispunjujućih lekcija.

M o ž e m o imati uvjerenja o tomu što je uzrok nečega (uzrok i p o ­sljedica) i tako stvarati pravila kojih ćemo se pridržavati u životu. Ili, možemo imati uvjerenja o tomu što je bitno i što je najvažnije u

219

Page 111: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

NLP JOSEPH O'CONNOR & JOHN SEYMOOR

životu, što će činiti sastavni dio našeg sustava vrijednosti i kriterija. U modeliranju uvjerenja potrebno je usredotočiti se na ona koja su naj­važnija i koja podupiru pojedinačne vještine i znanja za koja smo zainte­resirani. Neka dobra pitanja za elicitaciju uvjerenja i metafora su:

1. Zašto radite to što radite? 2. Što vam to znači? 3. Što bi se dogodili da to ne radite? 4. Kako to izgleda? S čime to uspoređujete? 5. U čemu je njegova snaga?

Kada ste elicitirali uvjerenja svog modela, možete ih početi provjera­vati. Možda ćete se suočiti s o g r o m n i m razlikama kada iz faze j edno­stavnog razumijevanja prijedete zapravo na „provjeru uvjerenja" da biste „vidjeli kako se uklapa". To radite tako što se jednostavno neko vrijeme ponašate kao da ste i sami u to uvjereni i obraćate pozornost na promjene. Jedno od Einsteinovih uvjerenja bilo je da je svemir j edno prijateljsko mjesto. Zamislite koliko će vam drukčije izgledati svijet ponašate li se kao da je ovo istina.

Koje biste nove akcije poduzeli kada biste vjerovali u to? Što biste drukčije radili? Što biste još bili u stanju učiniti?

Ako shvatite da je uvjerenje jedina stvar koja stoji između vas i onoga što želite postići, počet ćete usvajati nova, jednostavno se ponašajući kao da vjerujete u njih.

F I Z I O L O G I J A

Zamislite na t renutak da gledate u j edno jako malo dijete. Kako ono pogleda gore prema vama široko otvorenih očiju, vi se razdragano nasmiješite. Djetešce oduševljeno guguće i uzvraća vam osmijeh. Usuglašavanjem s našom fiziologijom, u ovom primjeru s osmije­hom, dijete doživljava jedan dio zadovoljstva kojeg osjećamo dok ga gledamo. Ovaj fenomen poznat je kao ukrcavanje - kada djeca

220

nesvjesno počnu oponašati točan izraz lica, obrasce i geste ljudi oko njih. Odrasl ima će, pak, oponašanje izraza lica, tonaliteta i gesta ljudi oko njih omogući t i kopiranje unutarnjih stanja drugih i pristupanje prije neiskorištenim emot ivnim izvorima. Zamislite kako bi netko sjedio p r igodom čitanja ove knjige. Kako bi disao? Kakav bi izraz lica imao? Sada zaista pomjerite svoje tijelo sve dok ne budete sjedili i disali na isti način i s istim izrazom lica. Obrati te pozornost na nove misli i osjećaje koji se pojavljuju dok to radite. Oponašanje fiziologije, uz još neke vještine, predstavlja najvažniji dio modeliranja. Da biste modelirali , primjerice, vrhunskog skijaša, promatra t ćete ga dok skija sve dok i sami ne počnete pokretati svoje tijelo na isti način. Na ovaj ćete način doživjeti kako izgleda kada radite ono što i on radi, a možda ćete se uspjeti poistovjetiti s njim i barem osjetiti kako je to biti u njegovom tijelu. Počet ćete se osjećati iznutra poput njega budete li točno ogledali obrasce pokreta, držanja i disanja. Imat ćete pristup izvorima koje je on otkrivao godinama.

S T R A T E G I J E

Strategije razmišljanja vjerojatno su najmanje očit dio modeliranja. Stoga ćemo ih detaljno obraditi prije nego što pr i jeđemo na druge aspekte modeliranja. Strategije su način na koji organizi ramo svoje misli i ponašanje kako bismo postigli određene rezultate. O n e uvijek imaju pozitivan cilj, a uključujemo ih ili isključujemo pomoću uvjerenja. Da bismo uspjeli obaviti neki zadatak m o r a m o vjerovati da smo u stanju to učiniti, inače se nećemo posve posvetiti njegovu izvršenju. M o r a m o vjerovati da zaslužujemo obaviti ga i biti spremni vježbati i pr ipremati se za zadatak. Također, m o r a m o vjerovati da je vrijedan truda. Zadatak mora pobudi t i pozornost i znatiželju. Strategije koje koris t imo dio su naših pcrceptivnih filtera: one odre­đuju kako vidimo svijet. Evo male igre koja to zorno oslikava. Pro­čitajte sljedeću rečenicu i prebrojte koliko se puta u njoj pojavljuje slovo E

221

Page 112: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

FINISHED FILES T H E RESULT OF YEARS OF SCIENTIFIC STUDY C O M B I N E D W I T H T H E EXPERIENCE OF M A N Y YEARS. (Igra se temelji na razlici i zmeđu toga kako se riječi pišu i kako se izgovaraju na engleskom jeziku, stoga ju je nemoguće prevesti na hr­vatski jezik - prim, prev.)

Lako je? Zanimljivo je da svatko vidi različit broj slova F i da su svi sigurni kako su u pravu. I jesu, svatko u granicama svoje stvarnosti. Najveći broj ljudi pronađe tri slova F pri p rvom pokušaju, no neko­licina njih vidi ih i više. Ne smetnite nikada s uma da ukoliko ono što radite ne daje rezultate, treba učiniti nešto drugo. Ustvari, trebate učiniti nešto posve drukčije. Prođite kroz rečenicu ponovno, slovo po slovo. Koliko ste slova vidjeli u prvom pokušaju, a koliko ih je proma­klo neopaženo? Razlog zašto ste propustili neka od njih vjerojatno je u tomu što ste riječi izgovarali u sebi i uzdali se u fonem IH da će vas upozoriti na na­zočnost slova. Slovo F zvuči poput hl u riječi of. Lako ćete uočiti svako slovo F čim ponovno pogledate svaku riječ tako što nećete povezivati slova u riječi. Pitali smo koliko ste puta vidjeli slovo F, a ne koliko ga puta čujete. Riječ izgleda drukčije kada promijenite strategije.

R E C E P T I Z A U S P J E H

Da biste razumjeli strategije, razmisl i te o g lavnom k u h a ru . Kori­sti te l i njegov recept , najvjerojatnije ćete m o ć i kuha t i d o b r o p o p u t njega, ili b a r e m pr ib l ižno dobro . Strategija je zapravo d o b a r recept . Da b i smo napravil i jelo čude ­sna okusa , p o t r e b n o je znat i tri stvari . P o t r e b n o je znat i koji su sastojci, kol iko sastojaka t rebate staviti i kvali tetu svakog sastojka te znat i redosli jed. Velika je razlika stavite li jaje u tijesto pri je, za vr i jeme ili n a k o n stavljanja p o s u d e s t i jestom u pećn icu . Redo­slijed koj im neš to radi te u strategiji je p o d j e d n a k o ključan, čak i kad se sve događa u svega nekol iko sekund i . Sastojci strategije su sustavi preds tava , a količina i kvaliteta su submodali tet i .

222

Za modeliranje strategije pot rebno je znati: 1. sastojak (sustav predstava) 2. količinu i kvalitetu svakog sastojka (submodalitet i) 3. redoslijed koraka.

Pretpostavimo da je jedan vaš prijatelj veoma vješt na nekom p o ­dručju. To može biti uređenje interijera, kupnja odjeće, podučavanje matematike, ustajanje ujutro ili zabavljanje društva. Neka vaš prija­telj to učini ili neka zamisli neku situaciju kada je to učinio. Pobrinite se ostvariti uzvrat i usuglasiti se bez distance. Pitajte ga: „Što si p rvo učinio, o d n o s n o pomislio u toj situaciji?" To će biti nešto što je vidio (V), čuo (A) ili osjetio (K). Kada to saznate, pitajte ga: „Što se dogodi lo neposredno nakon toga?" Nastavite na taj način sve dok ne prođete kroz cijelu situaciju. Ako koristite metamodel , otkrit ćete svojim pitanjima i opažanjima koje sustave predstava osoba koristi i kojim redoslijedom. A po tom ispitajte submodali lete svih VAK doživljaja koje ste otkrili. Vidjet ćete koliko su znakovi pristupanja i predikati korisni u usmjeravanju vaših pitanja. Primjerice, upitate li: „Što je sljedeće?" a osoba odgo­vori: „Ne znam" i pogleda prema gore, možete je upitati vidi li neku menta lnu sliku, budući da pogled ukazuje na odvijanje procesa unu­tarnje vizualizacije. Ako upitate i osoba odgovori: „Ne znam, čini mi se da mi je to jasno", ponovno možete upitati vidi li unutarnju sliku. Čula u strategiji mogu biti okrenuta prema vanjskom ili unutarnjem svijetu. Ako se koriste prema unutra , praćenjem znakova pristupanja moći ćete otkriti koriste li se za pamćenje ili konstruiranje. Na primjer, ne tko čija se motivacijska strategija temelji na promatra­nju posla koji se mora obaviti (vizualna vanjska predstva - Ve), stvara unutarnju sliku obavljenog posla ( iskonstruirana vizualna unutarnja predstava - Vic), ima osjet (kinestetička unutarnja predstava - Ki) i kaže sebi da je bolje početi (auditivni dijalog - Aid). Želite li motivi­rati ovu osobu, reći ćete nešto poput: „Pogledajte što morate učiniti. Zamislite samo kako ćete se dobro osjećati kada to obavite. Dakle, bolje je da počnete." Ukupna strategija: Ve>Vic>Ki>Aid.

223

Page 113: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

Sasvim drukčiji pristup potreban je nekomu tko gleda na posao (Ve) i pita se (Aid): „Što će se dogoditi ne završim li ovo?" On je stvorio sliku mogućih posljedica (Vic) i osjeća se loše (Ki). On ne želi da mu se to dogodi, stoga i započinje. Prvu osobu motivira želja da se osjeća dobro. Drugu, pak, osobu motiviraju izgledi da bi se moglo dogoditi da se osjeća loše. Prvu osobu možete motivirati mameći je primamljivom budućnošću, a drugu prijeteći joj zastrašujućom kaznom. Učitelji, direktori i nastavnici moraju motivirati ljude, stoga je poznava­nje ovih strategija veoma korisno. Svatko ima svoju strategiju pri kupnji i dobri prodavači ne obraćaju se svima istim ustaljenim obrascem. Ne­kim je kupcima potrebno vidjeti proizvod i razgovarati o njemu sami sa sobom dok ne dođu do željenog osjećaja. Drugima je možda potrebno čuti nešto o proizvodu, osjetiti da je to dobra ideja i vidjeti sebe kako ga kupuju prije nego što to zaista i učine. Dobri prodavači mijenjaju svoj pristup na odgovarajući način, žele li zaista zadovoljiti kupca. Nužno je da nastavnici razumiju i reagiraju na različite strategije na koje djeca uče. Neka djeca možda moraju slušati nastavnika i stvarati unutarnje slike da bi razumjela ideju. Drugoj je, pak, potrebna neka vizualna slika. Slika možda vrijedi više nego tisuću riječi, no puno ovisi o tomu tko je promatra. Nastavnici koji inzistiraju na tomu da postoji samo jedan pravi način učenja, najvjerojatnije inzistiraju na tomu da bi svi trebali koristiti njegovu strategiju. To otežava učenje mnogim uče­nicima koji imaju drukčije strategije.

Oni koji pate od nesanice mogli bi naučiti strategiju za uspavljivanje. Mogli bi početi s opuštanjem tijela (Ki) i istodobno polako, otegnutim glasom (Aid) govoriti kako im je udobno. Njihova postojeća strategi­ja možda uključuje obraćanje pozornosti na sve neugodne senzacije u tijelu dok slušaju glasan unutarnji glas koji im govori kako im je teško zaspati. Ako još dodaju neke brze, svijetle i šarene slike, eto odlične strategije za ostajanje u budnom stanju, što je upravo oprečno onome što žele.

Strategije daju rezultate. Jesu li to rezultati koje želite? Stižete li tamo kamo ste krenuli? Sve strategije funkcioniraju savršeno dobro, no ko­ristite li pogrešnu, stići ćete tamo gdje niste željeli, kao i kad uđete u pogrešan vlak. Ne krivite vlak.

224

G L A Z B E N A S T R A T E G I J A

Proučavanje načina na koji nadareni glazbenici pamte melodiju p o ­moglo nam je kao primjer i dalo neke ideje. Kao to oni mogu zapam­titi glazbenu sekvencu nakon samo jednog ili dva slušanja? Jedan istraživač zamolio je s tudente da udaraju ri tam ili da otpjevaju kra­tke glazbene kompozicije, a kako im je to polazilo za r u k o m otkrio je tako što im je postavljao pitanja, uočavao znakove pristupanja i predikate. Najuspješniji s tudenti imali su neke zajedničke obrasce. Cijelo su vri­jeme imali određeno držanje, poziciju očiju i obrazac disanja: obično bi nagnuli glavu na j ednu stranu, a pri l ikom slušanja spustili pogled. Oni su svoje tijelo usuglašavali s glazbom. Dok su slušali (Ae), dobili bi j ednu opću predstavu o skladbi (Ki). Ovo često označavamo kao „raspoloženje" ili „utisak" skladbe. Ova bi predstava predstavljala skladbu kao cjelinu, kao i odnos studenta prema njoj. Sljedeći je korak bio stvaranje vizualne predstave glazbe. Većina stu­denata vizualizirala je neku vrstu grafikona s okomi tom osi, koja je označavala visinu tona, i vodoravnom osi, koja je predstavljala traja­nje u v r emenu (Vic). Što je skladba bila duža i teža, to su se studenti više oslanjali na vizu­alnu sliku kao vodiča. Slika je uvijek bila svijetla, jasna, fokusirana i na odgovarajućoj udaljenosti za čitanje. Neki su studenti vizualizirali no tno crtovlje s točnim vri jednostima nalik na rezultate, no to nije nužno. Osjećaj, zvuk i slika pr igodom prvog slušanja oblikuju se is todobno. Osjećaj pr idonosi stvaranju općeg konteksta za podrobnu sliku. Po­novna slušanja koristili su za određivanje onih dijelova melodije u koje nisu bili sigurni. Što je teža melodija, to su taj osjećaj i vizualna sjećanja bili važniji. Kad bi završili sa slušanjem, studenti su p o n o ­vno menta lno slušali melodiju u izvornom tonalitetu, obično ubrza­no, poput ubrzanog premotavanja videovrpce (Aic). Svi su s tudenti ponovno čuli melodiju, obično u izvornom tonalitetu (Ait) dok su je pjevali ili dok su udarali r i tam. Također su promatral i sliku i imali taj opći osjet u mislima. Ovo im je omogući lo uskladi-

225

Page 114: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

štavanje i korištenje skladbe na tri načina. Rastavljali su skladbu na manje dijelove i opažali obrasce koji su se ponavljali po visini tona i po r i tmu. To su pamtili vizualno već i nakon prvog slušanja. Izgleda da pamćenje glazbe uključuje snažnu auditivnu memoriju, no ovo je istraživanje pokazalo da je riječ o sinesteziji. U pitanju je slušanje slike osjećaja neke melodije. Čuli su melodiju, stvorili osjećaj koji predstavlja skladbu kao cjelinu i iskoristili ono što čuju i osjećaju za stvaranje slike glazbe.

Osnovna je strategija Ae>Ki>Vic>Ai. Ova strategija predstavlja ilu­straciju ključnih mjesta u vezi s učinkovit im pamćenjem i učenjem. Sto više predstava nekog materijala imate, veće su šanse da ćete ga zapamtiti . Što više neuroloških kanala upotrijebite, memori ja je jača. Najbolji su studenti također imali sposobnost kretanja između su­stava predstava, ponekad se usredotočujući na osjećaj, a ponekad na sliku, ovisno o vrsti glazbe koju su čuli. Svi studenti vjerovali su u svoju sposobnost . Uspjeh možemo svesti na tri čimbenika: posveće­nost, uvjerenje i fleksibilnost. Prije nego što završimo s g lazbenim strategijama, evo očaravajućeg u lomka iz p isma Wolfganga Amadeusa Mozar ta o tomu kako je skladao:

„Sve mi ovo zaplamti u duši i, p o d uvjetom da me ne prekinu, moja se tema povećava, dobiva sustavan oblik, a cjelina, ma koliko duga­čka, gotovo je po tpuna i završena u moji mislima, tako da je mogu pregledali j ednim pogledom, kao lijepu sliku ili predivnu skulpturu. U svojim mislima ne čujem nanizane dijelove, nego ih čujem tako reći sve odjednom. Ne mogu vam opisati kakav mi užitak to pred­stavlja!"

(Iz Mozartova pisma (1789.), kako ga navodi E. Holmes u „Mozartov život i prepiska", Chapman & Hall, 1878.)

S T R A T E G I J A P A M Ć E N J A

Imate li dobro pamćenje? Ovo je škakljivo pitanje jer je pamćenje no ­minalizacija: ne možete je vidjeti, ni čuti, ni dodirnut i . Proces p a m ­ćenja važna je stvar. Nominalizacije su radnje zamrznute u vremenu.

226

Memorija je statična, ne možete utjecati na nju. Bolje je shvatiti pro­ces pamćenja i načine kako ga možete poboljšati. Koja je strategija vaše memor i je? Kako biste zapamti l i sljedeći niz (i na trenutak hinili da je bitno zadržati ga u sjećanju):

DŽIV4ŽUKB21C

Imate TRIDESET SEKUNDA OD SADA. . .

Vrijeme je isteklo.

Prekrijte stranicu, duboko udahnite i zapišite niz. Jeste li uspjeli? I, što je još važnije, bez obzira na uspjeh, što ste učini­li? Svijest ne može zapamtiti dvanaest brojki kao odvojene cjeline. Potre­bna je strategija kako ih podijeliti na manji broj blokova kako biste ih sve zapamtili. Možda ste ponavljali sekvencu toliko puta dok niste napravili petlju audiokasete (Ai). Petlja kasete traje kratko. Možda ste ponavljali ri­tmično. Možda ste zapisivali (Ke). Možda ste pozorno gledali i vidjeli je unutra (Vic) dok ste gledali gore ulijevo. Možda ste koristili boji ili neki drugi submodalitet kao p o m o ć da se prisjetite unutarnje slike. Slike se zadržavaju u memoriji duže, a petlja kasete kraće vrijeme. Iskušate li navedeni test na nekome koga poznate vjerojatno ćete moći raspoznati koju strategiju koristi, a da ga ne pitate. Možda će čitati usnama, ne puštajući glas, ili će očima skenirati više puta. Možda će se osmjehnuti na smiješne asocijacije koje stvara. Pomoći će ako ovom nasumičnom nizu date neko značenje. Primjeri­ce, možete to prevesti kao: don Živko isto vidi četiri žene u kući broj dvadeset jedan ce. Odvojiti nekoliko minuta za pridijevanje nekog značenja dobar je način memoriranja. Dobar, jer je u skladu s priro­dnim načinom na koji radi mozak. Ako stvorite mentalnu sliku don Živka kako promatra kuću, vjerojatno nećete moći zaboraviti niz sve do kraja ovog poglavlja, ma koliko se u tomu bezuspješno trudili. Robert Dilts ispričao je priču o ženi koja je tijekom obuke opisivala svoju strategiju. Niz je bio A2470558SB. O n a je bila vrhunska kuha-

227

Page 115: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

rica. Rekla je da je najprije počela s prvim slovom abecede. U 24-oj godini postala je selica kuhinje. Uvijek je pet minuta kasnila na doru­čak: 705. Budući da joj je bilo teško zapamtiti broj 58, u mislima ga je vidjela u drugoj boji. Slovo S je stajalo samo, pa gaje uvećala. A zadnje je slovo povezala sa slovom na početku niza - drugo slovo abecede. Sada. . . prekrijte knjigu i napišite taj niz slova i brojeva. Ne zaboravite da je jedno veće od ostalih.

Vjerojatno ste dobro obavili zadatak. A niste čak ni pokušavali. Ako možete ovo zapamtiti i ne pokušavajući, što bi bilo kad biste pokušali? Bilo bi još gore. Pokušaj rabi menta lnu energiju, a riječ sama po sebi predstavlja težak zadatak i vaš je pokušaj najvjerojatnije osuđen na neuspjeh. Što više pokušavate, to vam biva teže. Sam napor koji ula­žete postaje prepreka. Dobra , učinkovita strategija olakšava učenje i smanjuje napor. Neučinkovita ga strategija otežava. Učiti kako učiti jedna je od najvažnijih vještina u obrazovanju i po­trebno ju je predavati od prvog razreda pa do kraja školovanja. Obra­zovni se sustav uglavnom usredotočuje na ono što se predaje, na ta­kozvani nastavni program i zapostavlja proces učenja. To, pak, stvara dvije posljedice: prvo, mnog i učenici imaju problema u pamćenju informacije; drugo, čak i kad je zapamte, ona nema neki značaj jer je izvađena iz konteksta.

Bez strategije učenja učenici postaju papagaji koji ponavljaju infor­macije i stalno ovise o onima koji im pružaju informacije. On i su obaviješteni, no ne znaju kako se uči. Učenje podrazumijeva pamće­nje i razumijevanje: uklapanje informacija u kontekst kako bi dobile značenje. Usredotočenost na neuspjeh i njegove posljedice predsta­vlja doda tnu smetnju. Svima nama greška mora biti dopuštena. D o ­bri učenici čine greške i koriste ih kao povra tnu informaciju kako bi promijenili ono što čine. Imaju na pamet i svoj cilj i ostaju u p u n o m izvorišnom stanju.

Ocjene nemaju učinak na strategiju koju koristi učenik. O n e su sud o uspjehu i služe samo za razvrstavanje učenika u vrijednosnu hije­rarhiju. Učenik se može više trudit i koristeći neprestance istu neu­činkovitu strategiju učenja. Kada bismo ih naučili o d r e đ e n o m broju dobrih strategija, nestale bi velike razlike m e đ u njima. Podučavanje

228

učinkovit im strategijama poboljšalo bi rezultate svih učenika. Bez toga, obrazovanje ima ulogu razvrstavanja ljudi po hijerarhiji. Zadr­žava se status quo, obilježavaju se ovce i koze i razdvajaju jedne od drugih. Nejednakost se povećava. Podučavanje podrazumijeva ostvarivanje uzvrata, kao i iskoračiva-nje i navođenje učenika do najboljih strategija ili načina na koje se koriste tijelo i um da bi informacije dobile neki smisao. Ako učenik ne uspije, i to se neprestance ponavlja, najvjerojatnije će se izvršiti uopćavanje na temelju rezultata i dati sud da je nesposoban obaviti zadatak. Tada na scenu stupa efekt samoostvarenja. Mnogi predmet i u školi usidreni su na dosadu i nezainteresiranost, zbog čega učenje postaje problem. Zašto je obrazovanje često veo­ma bolno i oduz ima toliko vremena? Najveći dio sadržaja redovnog obrazovanja mogao bi se svladati u školama kada bi djeca bila mot i ­virana i imala dobre strategije učenja. Svaki proces mišljenja uključuje strategije, a mi obično n ismo svjesni koje strategije koristimo. Mnogi ljudi koriste samo šačicu strategija za sva njihova razmišljanja.

S T R A T E G I J A S L O V K A N J A

Slovkanje je važna vještina, a mnog i ljudi njome teško ovladavaju. Svatko će vas pohvaliti za kreativnost u pisanju, ali ne i u slovkanju. Robert Dilts upućuje u procese koje koriste oni koji dobro slovkaju i organizirao je to u jednostavnu i učinkovitu strategiju. Oni koji dobro slovkaju gotovo uvijek primjenjuju istu strategiju i možda ćete htjeti provjeriti je ako dobro slovkate ili ako znate nekoga tko to dobro radi. Oni gledaju prema gore ili ravno ispred sebe dok slovkaju: vizualiziraju riječ dok je slovkaju, zatim gledaju prema d o ­lje kako bi pomoću osjećaja provjerili je li ispravna. Ljudi koji loše slovkaju obično pokušavaju učinili to na temelju glasa. To nije učinkovito. Slovkanje podrazumijeva zapisivanje riječi, njezi­no vizualno predstavljanje na papiru. Očit se korak sastoji u tomu da se prvo stvori njezina unutarnja predstava. Riječi u engleskom jeziku nisu konst ru i rane po jednos tavnim pravilima p rema kojima se piše onako kako se čita. Na koncu, „ghoti" može biti fonetsko sricanje

229

Page 116: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

liječi „fish" - ,,gh" kao u „cough"; ,,o" kao u ..women" i „ti" kao u ,,con-clilion". Po sustavu fonetskog slovkanja nije moguće dobro napisati čak ni „fonetsko slovkanje". Oni koji dobro slovkaju obično kažu da vide mentalnu sliku riječi koja im je nekako poznata. Oni jednostavno imaju osjećaj da to izgleda do­bro. Lektorima, koji moraju biti stručnjaci, dovoljno je pogledati strani­cu i, kako kažu, pogrešno napisana riječ iskoči pred njihovim očima. Želite li postati izvrsni u slovkanju ili to već jeste, a želite provjeriti što radite, postupite ovako:

1. Razmislite o nečemu poznatom što stvara ugodan osjećaj. Kada to postignete, nekoliko trenutaka gledajte u riječ koju želite slovkati. Može vam pomoći smjestite li tu riječ u lijevi kut vidokruga. 2. Zatim odvratite pogled, pogledajte očima gore ulijevo i sjetite se ne­čega što morate slovkati. Uočite praznine (ako ih ima) i još jedanput pogledajte riječ, pogledajte slova koja se uklapaju u te praznine i pono­vite proces sve dok ne stvorite sliku cijele riječi. 3. Pogledajte svoju mentalnu sliku i zapišite što vidite. Provjerite je li to­čna: ako nije, vratite se na prvi korak i ponovno gledajte dok vam slika ne postane jasna u mislima. 4. Pogledajte gore u svoju mentalnu sliku i slovkajte riječ unatrag. To će zaista potvrditi da je slika čista. Onaj tko slovka fonetski ni u kom slučaju ne može slovkati riječ unatrag.

Evo nekol iko kor i sn ih ideja, pr imjenj ivih u ovoj j ednos t avno j strategiji .

a) Koristite submodali tete koji pomažu da vaše slike budu najčistije i najdojmljivije. Razmislite o nekom prizoru koji je zaista nezabo­ravan. Gdje ga vidite u mislima? Koji su submodaliteti? Stavite riječ koju želite slovkati na isto mjesto i sa svim submodal i te t ima.

b) Može vam pomoći zamislite li riječ u vašoj omiljenoj boji. c) Također vam može pomoći stavite li je u poznatu pozadinu. d) Mijenjajte submodali tete kako biste istaknuli dijelove koji vam predstavljaju problem. Neka budu veći, bliži ili drukčije boje.

230

e) Ako je riječ duga, rastavite je na dijelove od po tri-četiri slova. Neka slova budu toliko mala da se cijela riječ može lako vidjeti, a dovoljno velika da je možete pročitati bez naprezanja. Neka vam ne ponestane menta lnog prostora. Možda želite pratiti slova u zraku dok ih opažate ili, ako ste kinestetički tip, pratite ih na svojoj ruci kako biste izgradili unutarnju sliku s dodatn im osjetima.

Ova je strategija iskušana na Sveučilištu Moncton u New Brunswick u Kanadi. Skupina ljudi, koja je prosječno slovkala, podijeljena je u četiri manje skupine. U testiranju su korištene riječi koje nikada prije nisu vidjeli. Prvoj skupini (A) prikazane su riječi i rečeno im je da vizualiziraju dok gledaju gore ulijevo. Drugoj skupini (B) rečeno je da vizualiziraju riječi, ali im nije rečen položaj očiju. Trećoj skupini (C) jednostavno je rečeno neka prouče riječi na način na koji žele. Četvr­toj skupini (D) rečeno je neka ih vizualiziraju gledajući dolje udesno. Rezultati testiranja bili su zanimljivi. Skupina A ostvarila je dvadeset posto bolje rezultate u usporedbi s p re thodnim testiranjem. Skupina B ostvarila je povećanje rezultata od deset posto. Skupina C ostala je na pr ibl ižno istoj razini , što se i očekivalo, jer nije promijenila svoju strategiju. Rezultati skupine D pogoršal i su se za petnaest pos to jer su pokušal i vizualizirati koristeći položaj očiju koji je to pri l ično otežavao.

Slovkanje je vještina. Ako slijedite ovu strategiju, bit ćete u stanju ispravno slovkati bilo koju riječ. Učenje slovkanja riječi napamet mo­žda će vam pomoći slovkati riječi, no nećete postati dobri u slovkanju. Učenje napamet ne stvara vještinu. Strategija slovkanja uspješno se koristi kod djece kojima je dijagno­sticirana disleksija. Veoma često ta su djeca samo auditivni ili kine­stetički tipovi u većoj mjeri od druge djece. Čudno je što se fonetske metode još uvijek uče u školama.

S T R A T E G I J A K R E A T I V N O S T I

Draže mi je zabaviti ljude nadajući se da će nešto naučiti nego ih podučavat i nadajući se da će zabaviti.

Walt Disney

231

Page 117: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

Robert Dilts stvorio je model strategije koju je koristio Walt Disney, izn imno kreativan i uspješan čovjek, čiji rad i danas pruža zadovolj­stvo ljudima diljem svijeta. On je m o g a o postati i uspješan savjetnik u svijetu poslovanja jer je koristio opću kreativnu strategiju, koja se može upotrijebiti za sve vrste problema. Walt Disney imao je snažnu imaginaciju: bio je prvenstveno kreati­van sanjar. Sanjarenje je prvi korak ka stvaranju bilo kojeg rezultata u svijetu. Svi mi sanjamo o o n o m u što želimo, što bismo mogli učiniti i kako sve može biti drukčije. No problem je u tomu kako ostvariti te snove u pravom svijetu? Kako izbjeći da se brda i doline u budu­ćnosti ne pretvore u prazne snove? Kako se pobrinut i da snovi budu dobro prihvaćeni i od kritičara? Disney bi najprije stvorio san ili viziju cijelog filma. Osjetio je sve li­kove u filmu, zamišljajući da se priča odvija gledana njihovim očima. Ako je u pitanju crtani film, animatore bi uputio da likove crtaju sa stajališta tih osjećaja. Potom bi bacio jedan realan pogled na svoj plan: odmjeravao je novac, vrijeme, izvore i prikupljao sve nužne informacije kako bi se uvjerio da se film može dobro napravit i - kako bi san pos tao stvarnost . Kada bi završio san o filmu, drugi bi ga put pogledao kritički sa stajališta nekoga iz publike. Pitao se: „Je li zanimljiv? Hoće li pr i ­vući ljude? Postoje li u njemu ot rcana mjesta, bez obzira koliko mi se sviđala?" Disney je koristio tri različita procesa: bio je „sanjar, realist i kritičar". Oni koji su s njim radili razlikovali su ta tri kuta gledanja, ali nikada nisu znali koji je od njih on zauzeo na sastanku. Najvjerojatnije je na sastanku uspostavljao ravnotežu tako što je zauzimao ono stajalište koje je bilo najmanje zastupljeno.

Evo strategije koju možete koristiti:

1. Izaberite bilo koji težak problem kojeg želite obraditi. Još uvijek nemojte razmišljati o njemu. Izaberite tri mjesta ispred vas gdje m o ­žete koraknuti . Jedno za vašeg sanjara, j edno za vašeg kritičara, a j edno za vašeg realista.

232

u c v c i u r u u L r t v u t _ u i c n j c A H U m U U t L I K A N J b

2. Razmislite o nekom trenutku kada ste zaista bili kreativni, kada je vaš sanjar zaista iznjedrio neka kreativna rješenja. Koraknite u pozi­ciju sanjara ispred sebe i ponovno proživite taj t renutak. Vi usidra-vate svoje izvore i strategije kao sanjar za to određeno mjesto. Uočite l i da vam je teško pristupiti tom kreat ivnom iskustvu, pronađi te me­taforu za taj problem, koja bi vas mogla potaknut i da razmišljate kao kreativan sanjar. Ili modelirajte nekoga za koga pouzdano znate da j e dobar kreativan sanjar. Prije nego što se vratite u proces, idite i pitaj­te ga kako sebe dovodi u to slanje. Možda će biti pot rebno rastaviti p rogram u više manjih prikladnijih dijelova. Nemojte razmišljati re­alistično, to dolazi kasnije. Ne preradujte niti ocjenjujte. Slušajte gla­zbu ili se bavite nekom tjelesnom aktivnošću kako biste omeli svijest. Kada ste sanjarili koliko ste htjeli, korakni te na neutra lno mjesto.

3. Razmislite kada ste bili pažljivi i realistični glede nekog plana, svo­jeg ili tuđeg. O trenutku kada ste stavili plan u akciju na elegantan i učinkovit način. Ako vam to predstavlja problem, razmislite o osobi koju možete modelirat i . Možete je pitati kako ona razmišlja o pokre­tanju akcije, ili se pretvarati da ste ta osoba. Pitajte: „Da sam ja osoba X, kako bih pokrenuo ovu akciju?" Ponašajte se kao osoba X. Kada ste spremni , korakni te na mjesto realista. Vi sada usidravate svoje realistično stanje i izvore za to od ređeno mjesto. Kada ste ponovno p r e ž i v j e l i svoje iskustvo, koraknite natrag na neutra lno mjesto.

4. Na koncu, slijedi ocjena. Uloga kritičara. Sjetite se nekog trenutka kada ste kritizirali plan na konstruktivan način, uviđali loše i dobre strane te identificirali probleme. To može biti neki vaš projekt, ili projekt nekog vašeg kolege. Ako vam je to teško, modelirajte kritiča­ra kojeg poznajete. Kad budete imali t raženo iskustvo, koraknite na treće mjesto koje ste identificirali i ponovno proživite iskustvo. Kad ste završili, iskoračite.

Što ste učinili da usidrite sanjara, kritičara i realista na različita mje­sta? Možete upotrijebiti tri mjesta u svojoj radnoj sobi, ili čak tri mjesta u različitim, posve odvojenim sobama. Vjerojatno ćete otkriti kako vam je mnogo lakše pristupiti jednoj poziciji od ostalih. Na te­melju toga možete izvući određene zaključke o željenim planovima.

233

Page 118: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

N L f J U i t K M U I U B H U R & JU I I IV i C ! l v i u u r \

Svaka od tih pozicija zapravo je sama po sebi strategija. Ova kreati­vna strategija je jedna super-strategija, tri odvojene strategije spojene u jednu.

5. O d r e d i t e p rob lem ili cilj na ko jemu želite radit i . Korakn i te na mjesto gdje se nalazi sanjar i neka vam m o z a k b u d e ras terećen. Sanjar ne mora biti realist ičan. Sanjari su ob ično vizualni i vaš će sanjar vjerojatno korist i t i i skons t ru i rane vizualne misli . Samo vam je nebo granica. Izazovite oluju u mozgu . Što biste učinil i u slučaju da n ikako ne može te doći do neuspjeha? Sanjara može te opisati r i ječima: „Pi tam se da l i . . . " Kada završite, ko rakn i t e na­trag na n e u t r a l n o mjesto. Bez obzira na to što su vam rekli u školi, sanjarenje može biti kor i s tan , kreat ivan i ugodan nač in p rovođe ­nja v remena . 6. Korakni te u poziciju realista i razmisl i te o p lanu o ko jemu ste sanjarili . Organizira j te svoje ideje. Kako se plan može provest i u praksu? Što se m o r a promijeni t i kako bi bio realist ičan? Kad bu­dete zadovoljni , vrat i te se p o n o v n o na n e u t r a l n o mjesto. Za real i­sta je karak te r i s t i čno: „Kako ovo m o g u uč in i t i . . . ?" Realist u vama vjerojatno će misli t i p re tež i to k ines te t ički - on je „ m u š k a r a c ili žena u akciji".

7. Sada korakn i t e u položaj kr i t ičara te provjeri te i ocijenite plan. Nedostaje l i mu što? Ako je po t r ebna suradnja d rug ih ljudi, što će on i t ime dobit i? Što vi dobiva te t ime? Je li zanimljiv? U č e m u se sastoji računica? Kri t ičar pita: „Što nedostaje? Što dob ivam?" Čini se da kr i t ičar najviše korist i unu ta rn j i dijalog. 8. Vrati te se p o n o v n o do sanjara i k rea t ivno mijenjajte p lan kako biste primijeni l i ono što ste naučili od realista i kr i t ičara. Nastavi ­te prolazi t i k roz te tri pozicije sve dok se s p l a n o m ne usuglase sva tri stava. Vaša fiziologija i neurologi ja razlikovat će se u svakom od tih položaja: pobr in i te se da cilj os tane dosl jedan t i jekom pre­laženja iz j e d n o g u d rug i stav.

234

Da bi kritika bila konstruktivna, a ne destruktivna, nemojte zabora­viti da kritičar nije nimalo realističniji od sanjara. To je samo dru­kčiji način razmišljanja o mogućnost ima. Kritičar ne smije kritizirati sanjara i realista. Kritičar mora kritizirati plan. Neki ljudi kritiziraju sebe i osjećaju se loše, umjesto da koriste krit iku kao povratnu infor­maciju o svojim planovima. Ponekad kritičar prebrzo ulazi i pobija sanjarove argumente. Neki ljudi koriste ovu strategiju spontano: imaju određeno mjesto ili sobu u kojoj razmišljaju kreativno sa s idrom za sanjara u njima. Na d rugom mjestu čine praktične planove, a na trećem ocjenjuju i kriti­ziraju. Kada su ova tri načina razmišljanja pros torno jasno odvojena, svaki od njih može učiniti ono u čemu je najbolji, bez ikakve sme­tnje. Spremni su djelovati samo ako gotove ideje funkcioniraju na svakom pojedinačnom mjestu. Na kraju ovog procesa najvjerojatnije ćete imati neodoljiv plan. Pitanje nije: „Trebam li učiniti ovo?" nego: „Ovo m o r a m učiniti. Što mi d rugo preostaje?"

235

Page 119: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

Ovo je dobar primjer uravnotežene strategije. Sva su tri p r imarna su­stava predstava uključena, tako da na raspolaganju imate sve kanale informacija. Sanjar obično funkcionira vizualno, realist kinestetički, a kritičar auditivno. U slučaju da se unutarnji proces zamrsi i ne vodi nikuda, po t rebno je učiniti neke korake izvan strategije. Tu je ta vanjska pozicija iz koje možete pregledati cijeli proces i zaustaviti s tvarno vrijeme.

P O V R A T A K N A M O D E L I R A N J E

Dok prelazimo sa strategija na neke druge aspekte modeliranja, vri­jedi napomenut i još jednu stvar koja muči pojedine ljude. Postoji jedna čudna ideja u našoj kulturi, koja glasi: ukoliko otkrije­te da nešto funkcionira, to predstavlja smetnju u daljem obavljanju toga, kao da je neznanje preduvjet za postizanje savršenstva. Dok obavljate neki zadatak ili vršite neku radnju, vi na to posve usredoto­čujete svoju svijest. Vozač automobila ne razmišlja svjesno o svemu što čini dok vozi, a glazbenik svjesno ne prati svaku notu koju svira. No, obojica mogu poslije objasniti što su upravo učinili. Jedna od razlika između vješte osobe i vrhunskog majstora na bilo kojem području je u tomu što se majstor može vratiti i točno vam reći što je upravo učinio i kako je to učinio. Majstori vladaju vješti­n o m nesvjesno, ali su u stanju eksplicitno je i objasniti. Ta se vještina zove metakognicija.

S metakognici jom ćete biti u slanju postati svjesni kako izvršavate neki zadatak. Znanje kako to činite daje vam sposobnosti prenijeti ga drugima. Također, identificiranjem razlike između onoga što činite kada sve ide dobro i onoga što činite kada vam ne ide, možete pove­ćati vjerojatnost da ćete nešto obaviti vrhunski . Istraživanje procesa modeliranja izbacilo je na površinu i pitanje izbora modela. To ovisi o cilju kojemu težite. Prvo je pot rebno iden­tificirati vještine, sposobnosti i kvalitete koje želite steći. Potom ra­zmislite tko bi vam mogao poslužiti kao najbolji uzor. Sljedeće je pitanje kako pristupiti zadatku modeliranja. Postoji cijeli spektar mogućnost i , od nesvjesnog i neformalnog modeliranja, koje svi č inimo, do veoma profinjenog istraživanja i strategija modelira-

236

nja. Ovo potonje koriste ljudi kao što je Robert Dilts, koji je nedavno napravio projekt modeliranja za „Fiat" glede pitanja vještina ruko­vođenja u budućnost i . Neformalan i jednostavan način uporabe vje­štine modeliranja za svoj razvoj jest u izabiranju obrazaca onih ljudi koji vam se sviđaju i koje poštujete. Aleksandar Veliki model i rao je sebe po slici koju je imao o legendarnom Ahilu, Toma Kempenac vje­rojatno je imao uzvišenije ambicije jer je napisao „Nasljeduj Krista". U novije je doba Stravinsky mnogo uzimao od Mozarta, tvrdeći da to čini zato što voli Mozartovu glazbu. Ray Charles modelirao je Nata Kinga Colea, govoreći da je „dan i noć disao Colea, jeo, pio i osjećao njegov ukus" sve dok nije razvio svoj specifičan glazbeni izraz. Pod „disanjem, jedenjem, pijenjem i osjećanjem ukusa" svog modela , bez obzira na to je li on knjiški, s televizije ili iz filma, podrazumijeva se ulazak u stanje u kojemu se model nalazi i pristupanje njegovim menta ln im izvorima. Ako t renutačno sjedite, iskušajte ovo. Većina ljudi vizualizira tijekom čitanja, o d n o s n o u mislima glasno govori riječi dok ih čita. Zapazite što se događa vratite li se na početak ovog odlomka, a glas u glavi pretvorite u glas nekoga koga zaista obožava­te. Za m n o g e ljude sama promjena vlastitog unutarnjeg glasa u glas modela omogućuje pristup novim i različitim izvorima. Veoma često ljudima se modeliranje čini toliko mist ičnim da pomi ­sle kako je to nešto što ne mogu učiniti sve dok ga ne nauče kako treba. No nitko koga zanimaju ljudi ne može izbjeći tomu. Vi to već činite.

Primjerice, nedavno sam bio u posjetu kod prijatelja i prvi put čuo da njegova supruga piše ljubavne romane . O n a je to pomalo držala u tajnosti, no u polusa tnom sam razgovoru otkrio neke strategije pisa­nja koje su mi baš nedostajale. Ukratko, vrijeme sanjarenja koristila je za kreativno stvaranje materijala i zapisivanje ključnih teza u bi­lježnicu koju je uvijek nosila sa sobom. To joj je poslužilo kao pod­sjetnik o čemu će pisati kad se sljedeći put baci na posao. O n a voli to kreat ivno vrijeme sanjarenja, tako da je tu već ugrađena motivacijska strategija. Savršeno.

Vaše modeliranje bit će p u n o profinjenije ako ste identificirali odre­đene vještine koje želite usvojiti. Upamti te ta tri osnovna elementa

237

Page 120: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

n L r _ J U 5 t r n u l u n n u n a j u n i i j c i IVI u u n

svakog ponašanja: uvjerenje, fizionomiju i strategiju. Primjerice, da bih napisao ovu knjigu, po t rebno je da budem uvjeren da to mogu i da to vrijedi učiniti. Potreban mi je niz strategija (niz slika, zvukova i osjeta) za stvaranje sadržaja, osjećaj opuštenosti i udobnog sjedenje dok prs t ima prelazim po tipkovnici. Kada biste poželjeli obogatiti ovaj šturi model , vjerojatno biste me vidjeli kako radim, ili bih možda trebao reći: „Vidjeli ste me u nera­du" jer se najveći dio procesa odvija nesvjesno u pozadini dok radim druge stvari. Vjerojatno biste mi željeli postaviti mnoš tvo pitanja, a neka od ključnih bila bi:

,,U kojem kontekstu obično koristite tu vještinu?" „Kojim ciljevima težite primjenjujući te vještine?" „Što koristite kao dokaz postizanja tih ciljeva?" „Što točno radite kako biste postigli te ciljeve?" „Koje točno radnje i korake poduzimate?" „Što činile kako biste izašli iz slijepe ulice kad u nju dospijete?"

Ova su T O T I pitanja za elicitaciju, utemeljena na T O T I modelu iz četvrtog poglavlja. Vrsta modela kojeg gradite je sustav rekurzivno grupiranih T O T I modela ili, jednostavnije rečeno, vještina unutar vještine, poput ruskih babuški koje se nalaze jedna unuta r druge. S odgovor ima na ovu vrstu pitanja možete početi graditi model ono­ga što ja rad im sa svojim živčanim sustavom. Da biste znali koje ćete iduće pitanje postaviti, iskušajte ovaj model u svom živčanom susta­vu i otkrijte što funkcionira, a što nedostaje. To je kao kad vam netko da niz naputaka da ih slijedite i vi ih sve iskušate u mislima da biste vidjeli imaju li smisla.

U modeliranju postoji više vještina nego što ih je moguće prikazati ili naučiti iz ove knjige. Primjerice, po t rebno je da ste vješti u d rugom stavu kako biste probili zid svijesti. Što je zid svijesti? Jednostavno rečeno, kada nadareni ljudi pokušavaju objasniti ili reći što rade, oni otkriju da su, najvećim dijelom, njihove vještine po tpuno nesvjesne. Kao da su svjesne skele procesa učenja skinute sa završene kuće, bez ikakvih tragova kako je ona sagrađena.

238

UtVtlU r U U L A V U t _ U l t N J f c K A U M O D E L I R A N J E

Na d r u g o m kraju spektra neformalnog modeliranja nalazi se visoko­kvalitetni projekt modeliranja u p u n o m procvatu, koji se obično p ro ­vodi u pos lovnom svijetu. To podrazumijeva izvrsno raspolaganje cijelim n izom vještina modeliranja. Tipičan bi slijed događaja bio, primjerice, sljedeći:

1. Pre l iminarno ispitivanje potreba organizacije kako bi se utvrdilo koji niz sposobnosti vrijedi modelirati , tko su vrhunski profesionalci i koliko ljudi treba modelirati . Obično postoje tri vrhunska profesi­onalca, kojima se suprotstavljaju tri prosječna izvođača (kontrolora) da bi kri t ične razlike došle do izražaja. Na koncu je potrebno dogo­voriti plan akcije. 2. Provedite nekoliko dana sa svakim izvođačem, gledajući ih kako postupaju u različitim kontekstima. Snimite njihove postupke i razgo­varajte s njima da biste otkrili uvjerenja, strategije, stanja, metaprogra-me itd. Razgovarajte s njihovim kolegama da biste shvatili kako ih oni vide. Sve ovo ponavljajte s kontrolnim modelima. Često se kontrolori­ma ne kaže koja im je funkcija da im ne bude neugodno. 3. Odvojite vrijeme za sastavljanje točne m a p e onoga što imate i ono ­ga što još nedostaje. Ova se faza najčešće radi pomoću kontrolnih modela . Kontrastna analiza pojašnjava razlike koje dijele vrhunske izvođače od kontrolora. 4. U ovoj je fazi po t rebno vratiti se kako biste potvrdili obrasce za koje mislite da ste ih izdvojili i za istraživanje praznina s više pozor­nost i i preispitivanja. Možda ćete to morat i učiniti nekoliko puta. 5. Napišite potpuni izvještaj, koji će uključiti p rvo tno pismo, me to ­dologiju i eksplicitni model . Ovaj model obuhvaća sve razine, po ­čevši od osobnosti , uvjerenja, sposobnosti , do specifičnog vanjskog i unutarnjeg ponašanja. 6. Osmislite p rogram obuke s njihovim predavačima da biste o m o ­gućili i d rug ima reproduciranje te vještine. Vršeći obuku, koristite povra tnu informaciju koju dobijete za usavršavanje obuke. Podučite njihove predavače d a j e vode. Svršetak.

239

Page 121: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

N L P _ J U S h H H U L U N N U K & J U H N > t r M U U K

Za korake od broja jedan do broja pet najvjerojatnije će vam trebati dvadesetak dana, a za šesti korak najmanje desetak dana. Ovakav paket uzastopne obuke modeliranja veoma je učinkovit u organiza­cijama gdje se isti posao ponavlja mnogo puta, primjerice, u nad­gledanju pruge ili u zanimanju poslovođe u trgovini. Modeliranje bez inputa u obuci također se počelo prakticirati u ovoj zemlji da bi se precizno podesio proces učinkovite selekcije ljudi za određena zanimanja. Velike organizacije počinju shvaćati vrijednost primjene modeliranja.

NLP, M O D E L I R A N J E I U B R Z A N O U Č E N J E

Ovo je kratak uvod u modeliranje, koji se kretao od nesvjesnog postu­pka do formalnog poslovnog projekta. U devedesetima smo se našli sa usavršenim vještinama modeliranja koje potječu od modeliranja jezika iz ranih dana. Kada je Richard upitao Johna da mu pomogne postati svjestan svojih geštalt obrazaca, John je tomu pristupio kao što bi pristupio učenju no ­vog jezika. Nema svrhe proučavati jezik koji ne govorite. John je prvo morao steći vještinu u izvođenju tili obrazaca da bi ih mogao prouča­vati. To je posve suprotno tradicionalnom načinu učenja, koje analizi­ra dijelove prije nego što ih zajedno sastavi. Ubrzano učenje sastoji se u tomu da naučite kako se nešto čini, a kasnije i kako ste to učinili. Ne istražujte prije nego što u potpunosti ne utvrdite ono što ste naučili i prije nego što vam bude na raspolaganju kad god vam treba. Tek tada će naučeno biti dovoljno stabilno da izdrži ispitivanje svijesti. To je temeljno drukčiji način učenja od faza danih u pregledu prvog poglavlja ove knjige, koje počinju s nesvjesnim neznanjem, a završava­ju s nesvjesnom vještinom. Suština modeliranja i ubrzanog učenja jest početi s intuicijom, a potom prijeći na analizu. Do nesvjesne vještine možete doprijeti u jednoj jedinoj fazi. Zaokružili smo materiju koju smo započeli u prvom poglavlju.

NLP ima osnovu u intuiciji, kao kada učimo materinski jezik. Uzevši cjelokupno proučavanje savršenstva kao polaznu točku, možete anali­zirati sve do submodaliteta, koji predstavljaju najmanji gradbeni blok vaših misli.

240

O n o što potiskujete, mora ponovno izbiti na površinu. Analiza koju ste obavili onemogućava vam vraćanje tamo gdje ste bili prije. Poja­vljujete se na mjestu većeg razumijevanja. Ovo koračanje natrag na neki je način vraćanje korijenima i upoznavanje tog mjesta po prvi put. Ovo novo mjesto daje temelj za čitav niz intuicija u koje možete ponovno sići, i tako se proces nastavlja.

Vi učite sa svakim korakom provjeravanjem svojih otkrića do kraj­njih granica. Korištenjem svih ideja ili tehnika u rješavanju nekog potencijalnog problema ubrzo ćete pronaći njihovu pravu vrijednost, kao i ograničenja. Samo ako se ponašate kao da to funkcionira, sa­znat ćele funkcionira li ili ne i koja su ograničenja. Najprije je metamodel prošao kroz ovaj proces. Potom sustavi pred­stava, znakovi pristupanja, submodali tet i i ostali elementi. Svaki je dio razvijen do krajnjih granica i sljedeći je dio zauzeo svoje mjesto. Stalno gubljenje ravnoteže bilo je praćeno neprestanim uravnoleži-vanjem. Vrijednost NLP-a leži u znanjima koje stječete istražujući ove proce­se. Korijeni NLP-a leže u sustavnim obrascima koji se nalaze u teme­lju ponašanja. Činite sve što je pot rebno, u granicama etičkih normi , kako biste došli do rezultata, a po tom to usavršavajte dok ne postane što je moguće jednostavnije. Na taj ćete način otkrivati razlike koje znače razliku. Cilj NLP-a je ljudima povećati izbor i slobodu.

N A P U T A K Č I T A T E L J I M A

I dok se približavate kraju posljednjeg poglavlja ove knjige, možda se već pitate kako izvući iz nje što je više moguće. Svatko od nas prona­lazi svoj vlastiti način kako se nešto radi, a ponekad čak ni ne znamo kako nešto radimo. Na svjesnoj razini donijet ćete odluku smatrate li ovu materiju zanimljivom i dovoljni kor i snom da biste se njome i dalje bavili tako što ćete pratiti l i teraturu ili pohađati tečajeve. Možda ćete o idejama razgovarati s istomišljenicima dok razlučujete nova znanja i shvaćanja. Možda ćete se zateći kako postajete svjesniji različitih obrazaca koje ste počeli istraživati: uzvrata, detaljnijih p o ­micanja u govoru tijela, igre očiju dok ljudi razmišljaju te iznijansira-nih značajnih promjena svog vlastitog emocionalnog raspoloženja,

241

Page 122: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

kao i raspoloženja drugih. Možda ćete postajati sve više svjesniji svo­jih misli i misaonih procesa, opažajući koji vam koriste, a koji pred­stavljaju duhove prošlosti. Igrate se mijenjajući sadržaj svojih misli i mijenjajući oblik svojih misli, začuđeni posljedicama dok otkrivate kako osigurati više emocionalnih izvora sebi i drugima. Možda ste već otkrili izvanrednu učinkovitost u razvijanju navike po ­stavljanja ciljeva, razmišljanja o problemima kao prigodama koje treba istražiti, učiniti nešto drukčije i naučiti nešto novo i uzbudljivo. Možda ste primijetili da prilazite d rug im ljudima i njihovim shva­ćanjima stvarnosti s više razumijevanja, ili da učvršćujete vlastito shvaćanje realnosti. Kao d a j e vaše nesvjesno integriralo nova znanja na svoj način i u svoje vrijeme: između vaše svijesti i mudros t i vašeg nesvjesnog razvija se nov odnos . Kao da ponovn im otkrivanjem sebe postajete svjesniji onoga što je važno vama i ljudima u vašoj blizini. Slušajući svoj unutarnji dijalog, otkrivate sebe koristeći pitanja me­tamođela. Što više otkrivate o svojim vlastitim uvjerenjima, postajete sve znatiželjni]] i neprestance pretvarate ograničavajuća uvjerenja u poticajna, koja vam u većoj mjeri omogućuju da budete onakvi kakvi ste oduvijek željeli biti.

Budući da postajete sve više svjesniji svoje osobnost i , čini se kao da imate m n o g o više izbora i ne mora t e bit rob svoje prošlosti . Ra-zmišljat ćete drukči je o svojoj budućnos t i , i to će utjecati na vašu sadašnjost. Možda će odnosi s vašim bliskim prijateljima postali bogatiji i inti­mniji i možda ćete htjeti provoditi više vremena s d rug im istraživa­č ima raskošnog svijeta ljudskog iskustva. I dok sve više nas postaje svjesno kako stvaramo svoju stvarnost, m o ­žemo početi uživati u tomu što sve više s tvaramo onakvu stvarnost kakvu želimo, stvarajući na taj način bolji svijet za sve.

242

EPILOG

Dosad su u ovoj knjizi na jedan praktičan način obrađene glavne ide­je NLP-a. NLP se nije razvio logičnim koracima i nije ga lako opisati. Pokušati opisati NLP nizom logičkih koraka isto je kao pokušati opi­sati hologram rastavljajući ga na dijelove, iako svaki dio holograma sadrži cjelinu. Ovdje ćemo vam predočiti konačne i spektakularnije misli o NLP-u i njegovom mjestu u našoj kulturi. Mi vjerujemo da NLP predstavlja sljedeću generaciju psihologi­je. Zovu ga i paradigma novog učenja i novi jezik psihologije. Kao model s t rukture ljudskog iskustva, može predstavljati značajan ko­rak naprijed, poput stvaranja jezika. To je u najmanju ruku moćan proces koji će nastaviti pronalaziti kako se postižu vrhunski rezultati u š i rokom rasponu na raznim područj ima. Zbog toga što obrađuje subjektivno iskustvo i komunikaciju, on je na neki način o svemu i ni o čemu. Gregory Bateson opisao je NLP kao prvi sustavni pristup učenju kako se uči: to je prva primjenjiva epistemiologija. Učenje više nije dovoljno, nužno je učiti kako se uči. Postoji toli­ko stvari za naučiti, a tako malo vremena da ih se nauči. Ne samo što se znanje sada mnogo brže povećava nego se i brzina njegovog usvajanja uvećava. Mi smo na j ednom evolucijskom putovanju koje sliči vožnji vlakom u zabavnom parku: počinje polako, no što dalje idemo, sve je brža. A još uvijek n ismo našli nikakve kočnice. Na ne­sreću, nikakvo nagomilavanje znanja i tehnike, znati kako i što nije donijelo sa sobom i mudrost kako to iskoristiti za dobrobit planeta i svih nas na njemu. Mi smo pametni , ali ne i mudr i . Odvijaju se og romne promjene. Devedeset posto ukupnih znanstve­n ih spoznaja skupljeno je tijekom života generacije rođene poče­tkom dvadesetog stoljeća. Ona je doživjela da znanstvena fantastika iz djetinjstva postane znanstvena činjenica. Paradoksalno je što nam

243

Page 123: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

se s povećanjem znanja stvara osjećaj neznanja i nemoći . Što je više znanja, znamo sve manje, jer sve više loga ne znamo i sve se više m o ­ramo oslanjati na stručnjake da nam učine i najjednostavnije stvari. Znanost i tehnologija, koje su nas dovele do ove ogromne ekspan­zije znanja i moći , imaju neke neželjene posljedice kojih tek sada postajemo svjesni, one zbog kojih vlakić postaje tako potencijalno opasan. Događaji se odvijaju tako brzo da zapravo po prvi put m o ­žemo vidjeti naš pravac. M o ž e m o na našim televizijskim ekranima vidjeti kako se uništavaju kišne šume u Brazilu i čitati u novinama o globalnom zatopljenju planeta. Znanstvenici prate ozonske rupe na moni tor ima. Sad se ne postavlja pitanje hoće li budućnost biti d ru­kčija, čak niti koliko drukčija: sada je pitanje hoćemo li uopće imati budućnost .

Svijet je sada previše opasan za bilo što drugo osim za Utopiju. - Buckminster Fuller

Osvrnemo li se oko sebe, koliko je nas zadovoljno onim što vidi? Svatko od nas doživljava sve veći pritisak da je potrebna promjena. A svi mi imamo svoju ulogu u tomu da ovaj vlakić zamršene tehnologije i moći zadržimo kako ne bi izmakao kontroli, uz nesagledive posljedice po pla­net. Mi ga moramo kontrolirati, a ne iskakati iz njega. Pitanje je kako? Upravo je pojedinac izvor kreativnosti: on omogućava društvenu evo­luciju i upravo o razini svijesti pojedinca u društvu ovisi razina svijesti toga društva.

Društvene promjene počinju s mijenjanjem pojedinaca. Suočeni smo s mnogim društvenim i ekološkim problemima. Ako želimo razvijati društvo koje se može učinkovito boriti s problemima, moramo reagirati odmah. Budući da vrijeme prolazi a znanje se uvećava, neodgodivo je potrebno pronaći odgovore na ova dva pitanja: Koja znanja imaju vrije­dnost? Što treba učinili? Vanjski smo svijet uništili proizvodima znanosti i tehnologije. Stajališta i pogled na svijet koji su nam donijeli ovu znanost i tehnologiju duboko su ukorijenjeni u našoj kulturi i ostavljaju dubok trag na naš unutarnji svijet.

244

Znanost se razvila kroz niz kontroliranih eksperimenata koje je m o ­guće ponovit i u prirodi, s ciljem da ih se formulira u matematičke za­kone i teorije. Ni u j ednom prakt ičnom pogledu čovjek se ne smatra dijelom prirode. Čovjek, istraživač, mora se odvojiti od prirode, od svog eksperimenta. Ali ne priznaje da baš njegov eksperiment mije­nja pr i rodu niti priznaje da on sam utječe na rezultat, jer bi t ime po ­rekao da je objektivan. Da bi se u tom slučaju došlo do objektivnog rezultata, neki drugi istraživač morao bi kontrolirati prvog, što bi stvorilo nemoguću i beskonačnu regresiju: bilo bi to poput slikara koji bi pokušao naslikati cijeli krajolik, uključujući i samoga sebe. On ne može naslikati slikara kako slika sliku.

Došli smo do toga da se prema pr i rodi odnos imo kao da je stroj: n a m e ć e m o joj vanjske zakone koji ne proistječu iz njezinog vlastitog bića. Stroj je po pr i rodi stvari predvidljiv. Teorijski, sve što je po t r ebno učiniti jest naći pravila i otkrit i sve dijelove. Dakle, nastojali smo naslikati što detaljnije sliku pr i rode , a na slikara s m o zaboravili . Znanje je bilo odvojeno od iskustva: bilo je nešto što se uči u ško­li iz d ruge ruke, aps t rak tno tijelo teorije koje postoji neovisno od učenika i raste sve vrijeme. Jedino je bila važna teorija kao konačni proizvod, a ne kako se do nje došlo. Ovaj način objektivizacije znanja ozbiljno ograničava vrstu znanja kojeg možete usvojiti. U krajnjem smislu, emocije, umjetnost i me ­đuljudski odnosi podcijenjeni su jer se temelje na subjekt ivnom iskustvu. Čini se da se znanstveni zakoni ne odnose na s tvarno ljudsko iskustvo. Metafora predvidivog, objekt ivnog svijeta u z d r m a n a je teori jama kvantne fizike. Što dublje is tražujemo, postaje sve jasnije da p ro ­mat rač ima utjecaj na p romat ran i p r e d m e t i da je p romat rač sasta­vni d io svakog znans tvenog eksper imenta . Svjetlo je u obliku vala ili čestice, ovisno o tomu kako postavite eksper iment . Nikada ne može te t očno utvrdi t i obje stvari: i gdje je čestica i kada je t amo. Svijet je u svojoj biti nepredvidiv. Kvantna fizika potiskuje d o m i ­n a n t n u znans tvenu metaforu da svemir funkcioni ra p o p u t sa tnog m e h a n i z m a .

245

Page 124: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

Nova objašnjenja i ideje teorije sustava, kao i proučavanja kaosa i reda, pokazuju da čak i u jednos tavnim sustavima nije moguće pra­titi sve promjenjive vrijednosti, a da male varijacije mogu pomjeriti cijeli sustav. To je početak revolucije, to u cjelini mijenja naš pogled na pr i rodu.

Kaos je predvidiva slučajnost, ideja utjelovljena u takozvanom efe­ktu leptira. Tako je nazvan nakon objavljivanja intervjua s ameri­čkim meteorologom Hdvvardom Lorenceom pod naslovom: „Može li zamah krila jednog leptira pokrenut i to rnado u Teksasu?" Lorence je koristio računalni sustav za praćenje vremena. Umoran od utipka­vanja dugačkih brojeva, mislio je da neće doći do neke promjene za­okruži li ih na nekoliko decimalnih mjesta. Iznenadio se otkrivši da je to po tpuno poremeti lo vremensku prognozu. Neznatna promjena na pravom mjestu može imati og romne posljedice. Ov ime se jasno daje do znanja da ne možemo i dalje nekažnjeno eksperimentirat i jer je cijela pr i roda sustav, a ne nešto odvojeno od nas. „Nepoznavanje sustava uvijek biva kažnjeno", kaže Gregory Bateson knjizi „Koraci ka ekologiji uma". Ove nove znanstvene me tode dopuštaju n a m da ponovno b u d e m o dio pr i rode. Na isti način NLP kao metafora povezuje nas s našim subjektivnim iskustvom i izražava sustavnu pr i rodu našeg unutar­njeg iskustva. Mi sada znamo koliko je složen vanjski svijet i znamo nešto o utjecaju kojeg mi, nevidljivi promatrači , i m a m o na vanjski svijet. Posljedice našeg načina razmišljanja vjerno se odražavaju u vanjskom svijetu. Svemir je savršeno oruđe povra tne reakcije. Što mislimo, to i dobi­vamo. Žel imo li promijeniti svijet, p rvo m o r a m o promijeniti sebe. M o r a m o istraživati i mijenjati svoje unutarnje iskustvo, ako želimo m u d r o utjecati na oblikovanje vanjskog svijeta. NLP kao znanost o s trukturi subjektivnog iskustva omogućuje nam istražiti sebe. To je znanost o tomu kako se stvaraju modeli . On ne uzima već postojeće modele da bi ih predstavio kao stvarnost. Kao način postizanja savršenstva, uvukao se i vrši utjecaj na m n o ­gim područj ima. Kada se taj proces završi, moglo bi se dogoditi da prestane postojati kao odvojena disciplina. Stopio bi se sa svakodne-

246

vnim životom, kao nastavnik koji je postao suvišan jer je osposobio svoje učenike da sami uče. NLP je dio pokreta koji iz dana u dan postaje sve jači: pokreta za veću učinkovitost, za graciozno, m u d r o i uravnoteženo korištenje vještina i znanja koje imamo. Mnogo m o ž e m o naučiti iz maksime: „Mi ne posjedujemo svijet, mi samo rad imo stvari što je moguće bolje." Mi o tkr ivamo sebe i svoju sposobnost bivanja u lijepom i pr ivlačnom svijetu beskonačnih iznenađenja.

Ljudi putuju da bi se divili visini planina, velikim morskim valovima, dugačkim rijekama i širokom prostranstvu mora, kruženju zvijezda, a prolaze pokraj sebe i ne začudivši se.

- Aurelije Augustin

247

Page 125: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

ULAGANJE U SEBE

Sve je više nas koji smo u potrazi za unutarnj im zadovoljstvom. Ra­zličiti ljudi nazivaju to različitim imenima: razvoj osobnost i , osobna evolucija, samo-razvoj , samo-realizacija, duhovni razvoj ili stjecanje uvida u svoje sposobnost i . P rema Peteru Russellu i njegovoj izvrsnoj knjizi „Zemlja u buđenju", područ je osobnog rasta je u poras tu i p r ema grubim procjenama udvostručava se svake godine. Razvoj osobnost i u najširem smislu obuhvaća niz različitih aktivnosti , uključujući meditaciju, jogu, tai chi, savjetovanje, geštalt terapiju, rad u g rupama, transakcijsku ana­lizu, preobrazbu, tečajeve za stjecanje samopouzdanja i mnoš tvo drugih , uključujući naravno i NLP. Svakog od nas privuče jedan ili drugi razvojni put, na različite nači­ne i u različito vrijeme. Činjenica što čitate ovu knjigu ukazuje na to da vas t renu tačno privlači NLP. Vi najbolje znate koji vam put t renu tačno najbolje odgovara. Koji god put izabrali, zahtijevat će od vas neka ulaganja u vidu vremena i novca. Podrazumijevat će planiranje i putovanja, kupovanje knjiga ili kaseta, pohađanje tečajeva. Vi, ustvari, ulažete jedan dio novca koji prolazi kroz vaše ruke u razvoj vlastite osobnost i . Svatko od nas potroši t će različite sume u različito vrijeme. Vrijedi odvojiti nekoliko minuta za maka r približno izračunavanje koji ste postotak pr ihoda uložili u sebe u posljednjih nekoliko godi­na. Najprije napravite popis onoga što smatrate akt ivnost ima koje spadaju m e d u ciljeve osobnog razvoja u vašemu životu. Dakle, to su one aktivnosti koje su, na neki način, generat ivne i ostavljaju trajan utjecaj, one koje su korisne tijekom čitavog života. Meditacija ima tu kvalitetu, a sladoled je nema.

249

Page 126: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

N L P _ J U b h P H U ' I U N N U K & J U H N b t V m U U K

Sada napravite približnu procjenu financijskih troškova za svaku od tih aktivnosti . Pr i tom uočite i koristi koje ste dobili. Potom sve zbro­jite. Koji je to postotak vašeg ukupnog pr ihoda u tom razdoblju? Bilo bi zanimljivo usporedit i ovo s pos to tkom ukupnog pr ihoda ko­jeg kompani je t roše na obuku i razvoj zaposlenih. Za najveći broj kompanija to je oko jedan ili dva postotka. U najuspješnijim kom­pani jama on se bliži iznosu od deset posto. Koji postotak svog pr ihoda ulažete u sebe odražava koliko se cijeni­te. Vi ste svoj vlastiti najvrjeđniji izvor i ulaganje u sebe može ispasti najbolja investicija koju možete učiniti . Ulažete li u sebe koliko biste željeli? Posve neovisno od unutarnj ih koristi , moraju također postojati i financijske koristi. I m a m prijateljicu koja je u j e d n o m t renu tku svoga života bila neza­dovoljna svojim životom. Radila je kao kuharica s p laćom od oko sedam tisuća funta godišnje. Za tri ili četiri godine uložila je oko deset posto svog pr ihoda u razvoj svoje osobnost i i na različite vrste obuka, uključujući i NLP obuku . Promijenila je sebe i svoj životni stil. Sada tvrdi da joj je život m n o g o bogatiji, a i više zarađuje: oko dvadeset tisuća funta godišnje. Pro tok novca kroz naš život točno odražava tijek naših misli. Stoga, želite li promijenit i stanje na svom računu, promijenite način razmišljanja. Ovo je središnja ideja svije­sti o napretku.

Općeni to rečeno, želite li promijenit i svoju vanjsku stvarnost , naj­prije promijenite svoj unutarnji svijet. NLP je u vezi s mijenjanjem unutarnje stvarnosti . Ako ne postoje jasno vidljive koristi , ne postoji ni motivacija za ulaganje v remena i novca. Koje su koristi od ulaganja u NLP poduku? Ljudi uglavnom dolaze radi osobnog razvoja. Možda prolaze kroz razdoblje promjena u svom životu, a nedostaju im vještine i alati da ih izvrše. Drugi su, pale, možda jednos tavno svjesni da im život može biti ispunjeniji.

Neki dolaze prvenstveno iz profesionalnih razloga, iako osobni i profesionalni razvoj idu jedan s d rug im ruku p o d ruku. NLP vje­štine od neprocjenjive su vrijednosti kao in terpersonalne vještine. Mnog i stručnjaci koriste NLP u svom poslu: nastavnici, prodavači ,

250

U L A u A N J c U S E B E

savjetnici, terapeuti , psihijatri, medicinske sestre, socijalni radnici , službenici koji nadgledaju bivše zatvorenike, savjetnici direktora i trgovci. NLP poboljšava učinkovitost na poslu i povećava osjećaj blagostanja. Mnog i stručnjaci koriste NLP kako bi postali f inancij­ski još uspješniji, tako da ostvaruju opipljive kamate na svoju inve­sticiju u novčanom obliku. Sudionici često pričaju o novim dimenzi jama iskustva, nov im ži­votn im perspektivama, većem izboru, kreat ivnim idejama i novim vještinama koje primjenjuju. Povećana svijest i fleksibilnost dovode do revitalizacije i osobnog i profesionalnog života. Iako to spominjemo tek na kraju, a to nije nevažno, NLP je zabavan. Tečaj je nešto čemu se veselite, prilika za uživanje i susretanje sa za­nimljivim ljudima. Učiti možete iz NLP knjiga, no NLP je eksper imentalan. On p o d r a ­zumijeva postojanje perceptivnih filtera, obrazaca i vještina u vašem ponašanju, prije nego ideja u vašoj glavi. Osobno iskustvo s d rug ima ima veći značaj i utjecaj od piščeve riječi. NLP mora te koristiti na razini iskustva želite li da za vas ima neku vrijednost. NLP predavanje predstavlja s igurno okruženje u kojemu se prakt i­čno uvježbavaju obrasci sa s impat ičn im ljudima i uz nadzor. Postoji j edna stara kineska izreka:

Čujem i zaboravim. Vidim i zapamt im. Učinim i razumijem.

Ulaganje u tečaj stoji više od knjiga i sasvim je opravdano p o z o r n o ga razmotr i t i . No, korist je neusporedivo veća. Jedini način da saznate je li NLP obuka za vas je da u nju - krenete. U dijelu koji slijedi ponudi t ćemo vam svoje mišljenje kako izabrati tečaj koji je najbolji za vas.

251

Page 127: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

IZBOR NLP TEČAJA

U ovom ćemo dijelu dati smjernice koje vam mogu pomoć i pri izbo­ru NLP tečaja. Ponuda sadrži velik broj raznovrsnih NLP tečajeva. Trenutačno možete birati između dvodnevnih uvodnih tečajeva, tečajeva više razine, uključujući i specijalizirane tečajeve za pr imjenu NLP-a na od ređenom području , te duže p rograme obuke. Mnoge organizacije nude besplatne uvodne tečajeve u večernjim satima kako biste mogli otkrit i više o njima i o tečajevima koje nude. Postoji čitav niz tečajeva posebno osmišljenih za pr imjenu NLP-a na pojedinim područj ima, kao što su obrazovanje, poslovanje, prodaja, prezentacije, sastanci, pregovori , glazba, akupunktura , savjetovanje, psihoterapija i hipnoterapija. Postoje također i tečajevi za dopunja­vanje, koji nude najnovije obrasce NLP-a i razvoja. Tečaj za stjecanje zvanja stručnjaka ili d iplome značajan je korak. To obično podrazumijeva obuku tijekom sto pedeset sati, raspoređenih u dvadesetak dana. Sve više organizacija nudi kratku obuku p o d ra­zličitim nazivima i po izboru, a p o t o m duže tečajeve, tijekom kojih se razina podiže na zvanje stručnjaka ili stjecanje diplome. Sljedeći je korak tečaj za stjecanje zvanja višeg stručnjaka ili više di­plome, što također zahtijeva isto toliko vremena. Postoje t akođer tečajevi o novim pravcima razvoja i tečajevi za instruktore. Prvo prakt ično pitanje koje sebi mora te postaviti jest koju obuku želite. To vam može biti jasno od samog početka, no možda je p o ­t rebno da formulirate svoje ideje nakon skupljanja informacija. Že­lite li jednostavno pohađat i neki NLP tečaj ili se želite specijalizirati na nekom primijenjenom području? Ako želite ovo drugo, koje bi to područje bilo? Je li vam pot rebna diploma ili kvalifikacija nakon obuke?

252

l i D u n B L r I t t - A J A

Treba razmotri t i troškove poduke i mjesta u kojemu se tečaj odr­žava, kao i je li vrijeme pogodno . Ne zaboravite u troškove tečaja dodat i i troškove putovanja i smještaja. Koliko dugo traje tečaj? Kako se uklapa u vaše ostale obveze? Koliko su uvjeti fleksibilni? Upisujete li cijeli tečaj, u koji ste p o t o m upleteni sviđao vam se ili ne, ili je organiziran po stupnjevima, koje možete upisati kako vam odgovara ili ne možete? Koji su uvjeti de­pozita i otkaza? Kako je tečaj vremenski organiziran? Radn im da­n o m ili v ikendom? Tijekom poduke za stjecanje zvanja stručnjaka obvezne će se vježbe često održavati navečer. Ins t ruktor i uvelike utječu na tečaj. Neki organizatori pozivaju svjet­ski poznate stručnjake. To povećava troškove, no ne zaboravite da se oni obično duže vri jeme t ime bave i imaju više iskustva. U svemu su najvažniji vaši osobni osjećaji i procjena tečaja i preda­vača. Vodite računa o vlastitoj procjeni i o o n o m u što vam je važno. Sviđaju li vam se i poštujete li nastavnike? Jeste li ostvarili uzvrat i imaju li oni osobni integritet u koji se možete pouzdati? Osobni se stilovi veoma razlikuju. Odgovara li vam njihov stil? Možete li od njih nešto naučiti?

Najprije saznajte što više možete. Kontaktirajte organizatore i pitajte ih za tečajeve. Objasnite im svoje zahtjeve. Čuvajte se onih organi­zacija koje omalovažavaju ostale. To je veoma neprofesionalno i naj­vjerojatnije se koristi za prikrivanje vlastitih slabosti. Dobra orga­nizacija ne smatra nužn im podcjenjivati druge. Mnoge organizacije otvaraju svoja vrata određenih dana u večernjim satima: tada otiđite t a m o i razgovarajte s ins t ruktor ima. Mnog ima je usmena preporuka ključni kriterij . Možda imate prijatelje ili poznanike koji su prošli p o d u k u i koji vam mogu dati informacije od neprocjenjive vrije­dnost i . Mnogi ljudi više vole prihvatiti p reporuku prijatelja kojeg poštuju i kojemu vjeruju, a drugi , pak, radije odlučuju sami. Britanske NLP udruge održavaju godišnje konferencije, tijekom ko­jih možete kontaktirati mnoge organizacije i instruktore. Nacional­ne konferencije izvrsna su mjesta za dobro informiranje o NLP-u. Ako ste uživali čitajući ovu knjigu, m o ž d a će vam biti zanimljiv p o ­datak da su njezini autori i s todobno i najstariji organizatori NLP

253

Page 128: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

tečajeva u Velikoj Britaniji. Želite li podrobni je informacije, možete ih kontakt irat i izravno. Pogledajte dio na kraju knjige p o d naslovom „O autorima".

254

NLP ORGAN IZAC IJE U SVIJETU

U prvom izdanju knjige dali smo iscrpan popis NLP organizacija u svije­tu. No, broj organizacija u međuvremenu je toliko narasao da to više nije izvedivo. Odlučili smo ograničiti ovaj dio na nacionalne organizacije. Namjeravali smo napraviti što potpuniji aktualan popis i žao nam je ako nam je nešto promaklo ili ako smo pogriješili. Molimo vas, pošaljite sve ispravke i dopune informacija autorima (pogledajte dio „0 autorima" radi adrese).

NACIONALNE NLP ORGANIZACIJE

FINSKA Finnish Association of NLP Vehkatie 25 as. 04400 Jarvenpaa

ITALIJA HPNL Via Bandello 18 20123 Milano

MAĐARSKA Hungarian association for NLP Budapest XIV Thokoly O. 162 ili: Stephen Molnar Tschaikowsky Strasse 6 8000 Muenchen

NJEMAČKA Pogledati knjigu „Wer treniert NLP?" Inke Jochirns (Junfermann, 1992.) radi potpunog popisa organizacija instruktora.

2 5 5

Page 129: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

ŠVICARSKA NLF World

International English language magazine

HRVATSKA

Udruga trenera neurolingvističkog programiranja Sjedište udruge: Tuškanac 12/3 [email protected] Tel: 01 4834 525 NLP World Les 3 Chasseurs 1413 Orzens Vaud

VELIKA BRITANIJA ANLP 280 Corser Street Stourbridge DY8 2DQ NLP publikacije u Velikoj Britaniji: Rapport (izdaje ANLP, vidi gore)

SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE NAANLP 7126 E. Shea Blvd., Suite B 184 Scottsdale, AZ 85254

NLP publikacije u SAD-u: Anchor Point Magazine, PO Box 286 Lranktown, CO 80116

Rapporter Newsletter 740 East Mingus Avenue 2013 Cottonwood, AZ S86326

T h e Vak Newsletter 240A Twin Dolphin DR. Redwood City, CA 94065

NLP izdavačke kuće: Metamorphous Press, Inc. PO Box 10616 Portland, OR 97210-0616

256

V O D I Č K R O Z INFORMAC IJE O NLP - u

Računalne mreže Postoji dio o NLP-u u AlExpert forumu na CIS (Compuserve In­formation Services), međunarodno j oglasnoj ploči. Za informaciju obratite se p i smom na adresu: 15-16 Lower Park Row P O Box 676 Bristol BS99 1 YN

Software

O NLP softwareu pogledajte u dijelu o autor ima.

Mreža organizacija

Popis lokalnih organizacija NLP-a tiskana je u časopisu Rapport (vidi dio o organizacijama u svijetu).

Za opće informacije o NLP tečajevima, knjigama, audio i videokase-tama u Velikoj Britaniji, kontaktirajte:

ANLP 28 Corser Street Stourbridge DY8 2 D Q

Za druge zemlje informacije potraži te kod nacionalnih udruga i u cent r ima za obuku.

257

Page 130: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

LITERATURA O N L P - u

Slijedi pregled knjiga o NLP-u i njegovim p r imjenama na od re ­

đ e n i m p o d r u č j i m a . Popis nije i sc rpan , a neke su knjige mogle biti

navedene u više klasifikacija. Kra tak uopćen k o m e n t a r preds ta­

vlja napu t ak u daljnjem izboru knjiga.

Popis je podijel jen u četiri kategori je: Opć i d io , NLP u poslovanju

i t rgovini , N L P u obrazovanju i NLP u zdravs tvu i t e rapeutskoj

praksi . U svakoj su klasifikaciji knjige p o r e d a n e a b e c e d n i m re­

d o m .

Velik broj knjiga o NLP-u t iskan je u SAD-u i nije ih lako nabavi ­

ti. Radi informacija o NLP knj ižarama, najbolje vam je obrat i t i se

najbližoj NLP organizacij i ili pogleda t i d io „Obavijesti o NLP-u".

Zahval jujemo Michaelu Breenu i Michaelu Neillu na p o m o ć i pr i

sastavljanju ovog dijela.

O P Ć I D I O Change your Mind and Keep the Change

Steve and Connirae Andreas, Real People Press, 1987. Prerađeni transkript predavanja koja su držali autori. Pruža uvid u veliki broj tehnika Richarda Bandlera za mijenjanje submodaliteta, obrazaca fijuka, mije­njanje kriterija i gašenje kompulzivne neuroze.

Heart of the Mind

Steve and Connirae Andreas, Real People Press, 1990. NLP strategije primijenjene na širok spektar, uključujući i uporabu vremenskih crta za promjenu osobnosti. Jedna od najboljih knjiga glede primjene.

An Insider's Guide to Submodalities

Richard Bandler and Will MacDonald, Meta Publications, 1988. Knjiga obuhvaća širok spektar rada na submodalitetima, uključujući promjenu uvjerenja i varijacije fijuk obrasca. Najiscrpniji pregled submodaliteta u ovom tre­nutku.

258

LI I c K A I U K A 0 N L P - U

Frogs into Princes

Richard Bandler and John Grinder, Real People Press, 1979. Priređen transkript s predavanja koji obuhvaća velik broj glavnih NLP obrazaca: usidravanje, novo uokvirivanje, sustave predstava, uzvrat i pokrete očima kao zna­kove pristupanja. U knjizi ima priličan broj digresija i anegdota.

Magic and Action

Richard Bandler, Meta Publications, 1985. Ova je knjiga sastavljena od priređenih transkripata s videosnimaka Richarda Ban­dlera u radu s pacijentima na problemima agorafobije, straha od predstavnika vlasti i očekivanih gubitaka. U dodatku je obrađeno liječenje simptoma posttraurnatičnog stresa NLP metodama.

Neuro-Linguistic Programming Volume 1, The Study of Structure of Subjective

Expirience

Richard Bandler, John Grinder, Robert Dilts, Judith DeLosier, Meta Publications, 1980. Pregled iscrpnih naputaka za modeliranje, obuhvaća strategije elicitacije, dizajnira­nja, utilizacije i instalacije.

Reframing: Ne uro-Linguistic Programming and the Transformation of Meaning

Richard Bandler and John Grinder, Real People Press, 1982. Knjiga s priređenim transkriptima predavanja o uokvirivanju. Obuhvaća dio o pre­govaranju dijelova, stvaranju novih dijelova, novom uokvirivanju u šest koraka i ponovnim uokvirivanjima u sustavima kao što su obitelj ili organizacija.

The Structure of Magic I

Richard Bandler and John Grinder, Science and behaviour Books, 1975. Prva i najbolja knjiga o metamodelu: veoma je detaljna i s materijalom o transformacij-skoj gramatici. Metamodel je predstavljen u obuhvalnom kontekstu psihoterapije.

Trie Structure of Magic 2

Richard Bandler and John Grinder, Science and behaviour Books, 1976. Nastavak knjige Struktura magije 1. Iscrpan prikaz sinestezije, neusuglašenosti i susta­va predstava u kontekstu obiteljske terapije.

Using Your Brain for a Change

Richard Bandler, Real People Press, 1985. Priređen transkript s predavanja Richarda Bandlera na temu obrazaca submodaliteta, uključujući i obrazac fijuka. U razvoju glavnih submodaliteta iznose se neke veoma zanimljive ideje.

An NLP Workbook: Advanced Tehniques Book 1

Phil Boas with Jane Brooks, Metamorphous Press, 1985. Pregled vježbi iz kuta instruktora. Nema uvoda.

259

Page 131: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

N L P J O S f c P H O ' C O N N O R & J O H N b t Y M O U K

A framework for Excellence Charlotte Bretto, Grinder DeLozier Associates, 1989. Odličan i iscrpan priručnik s materijalima i vježbama za tečaj stjecanja zvanja stru­čnjaka.

Emotional Hostage Leslie Cameron-Babdler and Michael Lebrau, Future Pace Inc., 1985. Praktična knjiga koja se bavi emocionalnim problemima i problemima međuljudskih odnosa.

Vie Empriht Method Leslie Cameron-Bandler, David Gordon and Michael Lebeau, Future Pace Inc., 1985. Detaljne metode modeliranja savršenstva na bilo kojem području. Priručnik s pristu­pom korak po korak.

Know How, Guided Programs to Inventing Your Own Best Future Leslie Cameron-Bandler, Michael Lebeau and David Gordon, Future Pace Inc., 1985. Praktična primjena emprint modela u prehrani i zdravstvu, u odgoju djece i u me­đuljudskim odnosima.

heeling Good about feeling Bad Pat Christoppherson, Golden Egg Publishing, 1987. O integriranju boli i bolnih sjecanja u vlastiti svakodnevni život.

Results on Target Bruce Dilman, Outcome Publications,1989. Izvrsno, detaljno istraživanje rezultata na poslu i kod kuće.

Aplications of Neuro-Linguislic Programming Robert Dilts, Meta Publications, 1983. Niz seminara o metamodelu i primjeni NLP-a u poslovanju, prodaji, obrazovanju, pisanju i zdravstvu.

Changing Belief Systems with NLP Robert Dilts, Meta Publications, 1990. Knjiga koncipirana poput priručnika o promjenama uvjerenja. Detaljna je, a sadrži i obrasce kao što su meta-ogledalo i od neuspjeha do povratne informacije.

Roots of Neuro-I.inguistic Programming Robert Dilts, Meta Publications, 1983. Sadržajna knjiga koja obuhvaća tri ranija rada. Prvi obuhvaća NLP materijal s teori­jama o radu mozga, drugi opisuje istraživanje EEG čitača i sustava predstava, a treći govori o metamodelu, promijenjenim stanjima svijesti i metafori u terapeutskom kontekstu.

.'(.(I

L i i L n u i u n H U II L r - u

Tools for Dramas Robert Dills and Todd Epstein, Meta Publications, 1991. Bogatstvo strategija i tehnika kreativnosti. Jedan od najaktualnijih prikaza mode­liranja.

Various NLP Monographs Robert Dilts, Dynamic Learning Center. Spiralno ukoričene monografije: ..Albert Einstein, Neuro-Lingustic Analysis of a Genious"; ,,'lhe Cognitive Patterns of Jesus of Nazareth"; „Moshe Feldekrais, NLP of the Body"; „NLP and the Life Extension" (with Jaap Hollander); „NLP in Trai­ning Groups"; ..Overcome Resistance to Persuasion with NLP" (with Joseph Yeager); ,,'lhe Parable of the Porpoise"; ..Spelling Strategy"; „Walt Disney, the Dreamer, the Realist and the Critic"; ..Wolfgang Amadeus Mozart". Možete ih nabaviti izravno od izdavača.

Developing Co-operative Relationships Gene Early, published by Gene Early, 1980. Knjižica koja daje prikaz primjene NLP-a u razvoju i održavanju kooperativne sura­dnje, kada zajedništvo i dogovor dolaze do izražaja.

Ihe Happy Neurotic Geoff Graham, Real Option Press, 1988. Engleska knjiga o aspektima NLP-a. Najveći dio materijala nalazi se u knjizi „Using Your Brain for a Change".

Trance-Formations: Neuro-Linguistic Programming and the Structure of Hypnosis John Grinder and Richard Bandler, Real People Press, 1981. Priređen izvod s predavanja o hipnozi. Daje jasna i detaljna objašnjenja uvođenja u trans s vježbama podijeljenim na manje korake, kao i zanimljive priče i primjere hipnoličkih obrazaca. Tehnike korištenja obuhvaćaju novo uokvirivanje, generator novog ponašanja, kontrolu bola i amneziju.

Turtles all the Way Down John Grinder and Judith DeLozier, Grinder DeLozier Associates, 1987. Priređen transkript s predavanja o njihovim novim istraživanjima o preduvjetima genijalnosti i nužnoj mudrosti, stilu i eleganciji koji moraju postojati prigodom pri­mjene NLP ideja.

Leaves Before the Wind John Grinder, Judith DeLozier and Charlotte Bretto, Grinder DeLozier Associates, 1990. Niz članaka o NLP-u, hipnozi, izlječenju i vještinama.

261

Page 132: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

Challenge for Excellens S. L. Gunn, Metamorphous Press, 1986. Postizanje savršenstva pomoću tjelesne kondicije, uravnotežene fiziologije i odgova­rajućih obrazaca misli. Korisna svim nastavnicima koji žele razviti vještine NLP-a u društvenim igrama ili igrama na otvorenom.

'Ihe Excellence Principle S. L. Grunn, Excellence Unlimited, 1981. Priručnik na uvodnoj razini, temeljen na pretpostavci da je zabava preduvjet savr­šenstva.

Monster and Magical Stic Steven Heller and Terry Steele, Falcon Press, 1987. Razumljiva i zanimljiva knjiga o hipnozi i transu.

The Secret of Creating your Future Tad James, Advanced Neuro-Dynamics, 1989. Saznajte više o vremenskim crtama kroz metaforične pustolovine Miltona i Čaro­bnjaka.

Timeline Teraphy and the Basis of Personality Tad James, Meta Publications, 1988. Detaljan i jasan uvid u vremenske crte, metaprograme i druge obrasce. Nije na uvo­dnom stupnju.

Fine Tune your Brain Genie Laborde, Syntony Publishing, 1988. Kao nastavak ..Influencing with Integrity", ova knjiga obraduje komunikacijske obrasce, rezultate uklapanja, suglasnosti i metafore.

Magic De trustified Byron Lewis and Frank Pucelik, Metamorphous Press, 1982. Uvod u pojedine dijelove NLP-a. Opširno obraduje metamodel, komunikaciju, kako stvaramo mape svijeta, sustave predstava i znakove pristupanja.

NLP: Tlie Wild Days, 1972.-1981. Terry Mc Cindon, Meta Publications, 1989. Kratak, anegdotski prikaz Johnove i Richardove suradnje od samog početka.

Golf The Mind Game Tennis: Tlie Mind Game Marlin M. Mackanzie with Ken Denlinger, Dell, 1990. Primjena u sportu. Razumljivo i onima koji nisu prošli NLP obuku.

262

L I I c n A I U n A U N L P - U

Vie Art of the Possible Dawna Markova, Conari Rress, 1991. Ovo je najopširnija studija komunikacijskih obrazaca utemeljenih na sustavima predstava, uključuje i otkrivanje vlastitih obrazaca.

Basic Techniques: An NLP Workbook Linnaea Marwell-Mell, Metamorphous Press, 1992. Priručnik i kaseta s namjerom poduke u temeljnim tehnikama novog uokvirivanja, usidravanja, znakova pristupanja i metamođela.

Introducing Neuro-Linguislic Programming Joseph O'Connor and John Seymour, Mandala, 1990. Odličan uvod u NLP za početnike. Obuhvatna, jasna i razumljiva knjiga. Sadrži pre­gled svih glavnih obrazaca. Dobra kao priručnik: dio o NLP literaturi od neizmjerne je važnosti, sadrži vodič za izbor tečajeva i opširan rječnik NLP pojmova. Izravno je možete nabaviti u Udruzi John Seymour.

Practotoner Manual for lntroductiory Patterns in NLP Maryann Reese and Carol Yancar, Southern Press, 1986. Priručnik sastavljen na temelju tečaja za stjecanje zvanja stručnjaka, ad memoire za tečaj.

Programmers Pocket Summary Maryann Reese and Alan Densky, Reese and Densky. 1986. Mali, nepovezan priručnik s osnovnim NLP obrascima u obliku recepata. Nije za početnike.

Awaken the Giant Within Antony Robbins, Simon and Schuster, 1992. Knjiga o strukturi sudbine i znanosti neuroasocijativnog uvjetovanja (NAC!). Uzbudlji­vo i nadahnjujuće štivo, iako nije isključivo o NLP-u.

Unlimited Power Antony Robbins, Simon and Schuster, 1986. Dobar prikaz temeljnih načela NLP-a i osobne primjene. Napisana osobnim i neposre­dnim stilom, s mnogo anegdota.

Cognitive Harmony Jerry Stocking, Moose Ear Press, 1991. Podnaslov „An Adventure in Mental Fitness". Daje uvod u NLP koncepte u kontekstu osobnog razvoja.

Various NLP Monographs Wyatt Woodsmall, Self published „Business Applications of NLP", „The Science of Advanced Behavioral Modelling"; „Me-

263

Page 133: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

N L K J U i t f M U ». U N N U K & J U ti W ) t 1 IVI U U K

taprogram"; ..Language Patterns and Timeline lherapy"; ..Strategies"; ..Lifeline Thera­py"; ..Beyond SElf Awareness". Može se nabaviti kod Advanced Behavior Modelling.

Basic Teclmiques, Book II Clifford Wright, Metamorphous Press, 1989. Skup vježbi s tečaja za stjecanje zvanja stručnjaka. Najbolje je raditi u skupinama od dvoje-troje ljudi.

'Hanking About Thinking with NLP Joseph Yeager, Meta Publications, 1985. Knjiga koja prije obraduje duh, načela NLP-a, posebice u svijetu poslovanja, nego odre­đene tehnike. Zanimljiv pogled ako su vam ideje NLP-a već poznate.

N L P U P O S L O V A N J U I T R G O V I N I Green Light Selling Don Aspromonte and Diane Austin, Cahill Mountain Press, 1990. NLP u procesu prodaje, posebice koristan za one prodavače koji poznaju svoj proi­zvod, tržište i znaju da mogu bolje.

Beyond Selling Dan Bagley and Edward Reese, Meta Publication, 1987. Dobro napisana knjiga o pristupu NLP-u za stjecanje i zadržavanje klijenata.

Instant Rapport Michael Brooks, Warner Books, 1989. Opširan pregled vještina uzvrata i usidravanja.

What I hey Don't Teach You in Sales 101 Steven Droydck, Joseph Yeager and Linda Sommers, McGraw Hill, 1991. Jedan od najboljih i najopširnijih prikaza primjene NLP-a u prodaji. Sadrži i odličan dio o „napredovanju".

Making the Message Clear James Either, Grinder DeLozier Associates, 1987. NLP disciplina primijenjena u svijetu poslovanja, uglavnom se odnosi na verbalnu komunikaciju.

Precision: A New Approach to Communications John Grinder and Michael Master, Precision Models, 1980. Sustavni obrazac za prikupljanje informacija. Knjiga je napisana u svrhu usavršava­nja poslovnog planiranja, upravljanja i sastanaka.

264

U I t H A I U KA U N L P - U

Influencing with Integrity Genie Laborde, Syntony Publishing Co., 1984. Podnaslov „Menagment skills for communication and negotiation". Dobar uvod u NLP u kontekstu poslovanja. Napisana jasnim stilom, obraduje teme kao što su cilje­vi, uzvrat, oštrina i fleksibilnost te njihovu primjenu na sastancima i pregovorima.

90 Days to Communications Excellence Genie Laborde, Syntony Publishing Co., 1985. Nastavak priručnika ..Influencing with Integrity": predstavlja čulnu oštrinu i obrasce prepoznavanja u malim, lako savladivim cjelinama.

Rapport on the Telephone Genie Laborde, Syntony Publishing Co., 1991. U obliku notesa: svaka stranica obraduje neku pojedinačnu vještinu, od postavljanja ciljeva do iskoraka, navođenja i prikupljanja primjera. Jednostavna primjena NLP-a u telefonskim razgovorima.

Performance Managrnent Michael Mc Master, Metamorphous Press, 1986. Komunikacija i obuka u menadžmenlu pomoću NLP-a i drugih srodnih pristupa.

Unlimited Selling Power D. Moine and K. Lloyed, Prentice-Hall, 1990. Podnaslov „How to Master Hypnotic Selling Strategies". Primjenjuje Miltonov mo­del u kontekstu prodaje.

Modern Persuasion Strategies J. Moine and J. Herd, Prentice-Hall, 1985. Najbolja knjiga o osobnom utjecaju u kontekstu prodaje. Jasan uvod u temu hipno-tičkih jezičnih obrazaca u svakodnevnom životu.

No Experience Necessary Scott Nelson, Meta Publication, 1990. Tehnike za postizanje uspjeha u telemarketingu.

The Magic of Rapport J. Richardson and J. Margoulis, Meta Publication, 1988. Stvaranje uzvrata i hipnotičke tehnike uvjeravanja.

Sales: The Mind's Side James E. Robertson, Metamorphous Press, 1989. Obraduje psihologiju i mentalnu obuku primijenjenu u prodaji. Usredotočuje se više na prodavače nego na strategije prodaje.

265

Page 134: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

N L f . J U i t K r l U l U N N U n & JUHN i fc T M U U K

Successful Selling with NLP Joseph O'Connor and Robin Prior, Thorsons, 1995. Korištenje NLP-a u povećanju usuglašenosti zadovoljstva u trgovačkom zanimanju. Praktičan priručnik, ali opširno obraduje i proces prodaje, razloge kupnje, ciljeve i vrijednosti, kao i menadžment u trgovanju.

Training with NLP Joseph O'Connor and John Seymour, Thorsons, 1994. Priručnik i praktični vodič s opširnim prikazom temelja obuke. Postoji poglavlje o vještinama prezentacije, planiranja i procjenjivanja rezultata obuke.

N L P U O B R A Z O V A N J U Master Teaching Techniques B. Cleveland, Connecting Link Press, 1984. Priručnik za nastavnike: daje primjenu osnovnih elemenata NLP-a u nastavi. Vje­žbe iz knjige daju najbolje rezultate u malim skupinama.

Righting the Educational Conveyor Belt Michael Grinder, Metamorphous Press, 1989. Dobra i detaljna primjena NLP ideja u nastavi. Korisna, zanimljiva i praktična knjiga.

Meta-Cation: Prescriptions for Some Ailing Educational Processes Sid Jacobsen, Meta Publications, 1983. NLP ideje, kao što su, primjerice, metafore, sidra, sustavi predstava i navođena mašta, te njihova primjena u individualnom obrazovnom savjetovanju.

Meta-Cation 2 Sid Jacobsen, Meta Publications, 1987.

Nastavak u kojemu su dani prikazi novih primjena i dostignuća.

Super-Teaching Eric P. Jensen, Turning Point for Teachers, 1988. Priručnik NLP-a, ubrzanog učenja i drugih tehnika koje se mogu koristiti u nasta­vi, s praktičnim idejama.

Classroom Magic Linda Lloyd, Metamorphous Press, 1989. Primjena NLP-a u planiranju satova u osnovnoj školi. Daje mnogo ideja za razvija­nje vještina učenja kod djece.

Listening Skills in Music Joseph O'Connor, Lambent Books, 1989.

266

Daje rezultate modeliranja nadarenih glazbenika, potpun prikaz strategije glazbe­nog pamćenja i kako ga podučavati. Priložena je snimka procesa modeliranja.

The Carnival D. Spence, Southern Institute Press, 1987. Priča koja obuhvaća NLP tehnike s namjerom predstavljanja NLP ideja djeci.

N L P U Z D R A V S T V U I T E R A P E U T S K O J P R A K S I Virginia Satir: The Patterns of her Magic Steve Andreas: Scinece and Behaviour, 1992. Potpun transkript rada Virginije Satir sa „zaboravnim roditeljima". Daje detaljne komentare i ističe mnoge obrasce.

Metamedicine Vida Baron, Barez Publishing Company, 1990. Jednostavni i temeljni okviri s primjenom u medicini.

Solutions L. Cameron-Bandler, Futur Pace Inc., 1985. Ovo je revidirano i prošireno izdanje knjige „They Lived Happily Ever After". Jasan i detaljan prikaz primjene NLP-a za ljude s problemima u emotivnim vezama i sa seksualnim problemima.

Beliefs: Pathways to Healtand Wellbeing Robert Dilts, Real People Press, 1990. Knjiga je dobro opisana već samim svojim naslovom: kako uvjerenja utječu na zdravlje.

'Iherapeutic Metaphors David Gordon, Meta Publications, 1978. Predstavlja model stvaranja jakih metafora koje pomažu dolaženju u kontakt s vlasti­tim izvorima. Daje opis kako koristiti sinesteziju, sustave predstava i submodalitete.

Patterns of Hypnotic Techniques of Milton H. Erikson M.D., Volume 1 John Grinder and Richard Bandler, Meta Publications, 1975. Jasan prikaz Miltonovih neodređenih jezičnih obrazaca. Osnove uvođenja transa u tehniku iskoračivanja i navođenja, s objašnjenjima o ometanju dominantne hemi­sfere i pristupanju nedominanlnoj hemisferi. Uvršten i dio njegovog rada s Aldou-som Huxleyjem. Drugi je dio u pripremi.

Pattern of Hypnotic Techniques of Milton H. Erikson M.D., Volume 2 John Grinder, Richard Bandler and Judith DeLozier, Meta Publications, 1977. Nastavak s iscrpnijim i više tehničkim detaljima, uz izvode iz terapeutske prakse.

267

Page 135: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

Irresistible Communications Creative Skills for Health Professional Mark King, Larry Novick and Charles Citrenbaum, W. B. Saunders & Co., 1983. Jasan i praktičan uvod u NLP i komunikaciju za liječnike, medicinske sestre i soci­jalne radnike.

Get the Results yuo want: A Systematic Approach to NLP K. Kostere and L. Malatesta, Metamorphous, 1992. Jasan uvod u NLP za terapeute s izvodima iz prakse.

Maps, Models and the Structure of Reality K. Kostere and L. Malatesta, Metamorphous Press, 1992. Prilično jednostavno objašnjenje filozofskih konotacija NLP-a i njihovog odnosa s tehnikama.

Practical Magic Steven Lankton, Meta Publications, 1980. Podnaslov: „A translation of basic NLP into clinical psychoterapy" Obraduje primjenu uzvrata, sustava predstava, sidara, metamodela, strategija, tran­sa i metafora u psihoterapiji.

Facticity: A Door to Mental Health and Beyond Ragini Elizabeth Michelis, facticity Training, 1991.

Knjiga o identificiranju i integriranju svijetlih i tamnih strana vlastite osobnosti.

Changing With Families

Virginia Satir, John Grinder and Richard Bandler, Science and Behaviour Books, 1976. Izvrstan opis rada Virginije Satir. Detaljno se obraduje klasifikacija sustava predsta­va u obiteljima i neverbalno ponašanje. Your Balancing Act: Discovering New Life through Five Dimensions of Wellnes Carolyn Taylor, Metamorphous Press, 1989. Prikazuje model zdravlja pomoću sustava uvjerenja; pet dimenzija: fizička, men­talna, emocionalna, društvena i duhovna. Umješno koristi Disneyjev lik Gimminy Cricet.

268

NLP RJEČNIK

a n a l o g a n neprestano variranje između krajnjih vrijednosti, poput prekidača za svjetlo s uređajem za podešavanje jakosti jačine svjetla.

a u d i t i v a n odnosi se na čulo sluha.

b e z d i s t a n c e biti unutar nekog događaja, tako da na njega gledamo vlastitim očima potpuno ga čulno proživljavajući.

c j e p k a n j e , dijeljenje ili k o r a č a n j e mijenjanje percepcije kretanjem gore-dolje po logičkim razinama. Korak prema gore podrazumijeva prelazak na višu razinu, koja obuhvaća ono što proučavamo. Korak prema dolje predsta­vlja silazak na nižu razinu do još određenijeg primjera onog što prouča­vamo. To možemo učiniti na temelju člana ili klase, ili dijela i cjeline.

cilj određeni željeni ishod utemeljen na čulima u skladu s krite­rijima oblikovanosti.

d i j e l o v i dijelovi osobnosti s ponekad oprečnim namjerama.

d i g i t a l a n varijacije između dvije krajnje vrijednosti, poput preki­dača koji je uključen ili isključen.

d i s t a n c i r a n promatranje doživljaja ne unoseći se u njega, slušanje sa strane.

d r u g i s t a v razumijevanje svijeta iz kuta drugog čovjeka, u kontaktu i suglasju s njegovom stvarnošću. Jedan od tri perceptivna stava.

d u b i n s k a s t r u k t u r a potpun jezični oblik izjave iz kojeg se izvodi površinska struktura.

e k o l o g i j a briga za sveukupne odnose ljudi i okoline. Koristi se i za unutarnju ekologiju, sveukupnost odnosa između osobe i njezinih misli, strategija, ponašanja, sposobnosti, sustava vrijednosti i uvjerenja.

269

Page 136: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

e l i c i t a c i j a evociranje određenog stanja ponašanjem. Skupljanje informacija neposrednim promatranjem neverbalnih znakova ili postavljanjem pitanja.

e p i s t e m i o l o g i j a znanost koja proučava kako znamo ono što znamo.

fiziološki odnosi se na tjelesni aspekt osobe.

f o n o l o š k e d v o s m i s l e n o s t i dvije riječi koje isto zvuče, ali imaju različito značenje.

g n s t a t i v n i odnosi se na čulo okusa.

i d e n t i t e t predodžba o sebi.

i n t e r p u n k c i j s k e d v o s m i s l e n o s t i dvosmislenost koju dobivamo spajanjem dviju rečenica u jednu, zbog čega dolazi do nejasnoća u značenju.

i s k o r a k ostvarivanje i održavanje uzvrata s drugom osobom tijekom određenog vremena tako što se pridružujemo njezinom modelu svijeta. Iskoračiti možemo u tuda uvjerenja, ideje ili ponašanje.

i z o s t a v l j a n j e izostavljanje dijela iskustva iz našeg govora ili misli.

i z o š t r a v a n j e ć u l a proces učenja kako učiniti profinjenija i korisnija razlikovanja čulnih informacija iz okoline.

i z v o r i svako sredstvo koje pomaže u ostvarenju nekog cilja: fizio­logija, stanja, misli, strategije, iskustva, ljudi, događaji ili predmeti u vlasništvu.

i z v o r i š n o s t a n j e ukupno neurološko i fizičko iskustvo neke osobe kada se osjeća (resursno stanje) sposobnom ostva­riti neki cilj.

i z v r t a n j e proces netočnog predočivanja nečega u unutarnjem isku­stvu, tako da nas to ograničava.

k a l i b r a c i j a točno prepoznavanje raspoloženja drugih ljudi čitanjem neverbalnih znakova.

„ k a o d a " o b r a z a c pretvaranje da se određen događaj dogodio potiče stvaralačko pronalaženje rješenja tako što se pre­preke otklanjaju u mislima.

270

R J E Č N I K

k i n e s t e t i č k i čulo osjeta, dodira i unutarnji osjeti, kao što su zapam­ćene predodžbe, emocije i osjećaj ravnoteže.

k o r a č a n j e vidi: cjepkanje, dijeljenje.

k o r a k u b u d u ć n o s t mentalno uvježbavanje cilja kako bismo osigurali ostvarenje željenog ponašanja.

k r i t e r i j o b l i k o v a n o s t i način na koji razmišljamo i izražavamo neki cilj koji pridonosi ostvarenju. Čini osnovu uklapanja ciljeva i modela dobiti/dobiti.

k r i t e r i j i o n o što vam je bitno u određenom kontekstu.

l o g i č k a r a z i n a nešto je na višoj logičkoj razini ako uključuje nešto s niže razine.

m a p a s t v a r n o s t i ( m o d e l s v i j e t a ) jedinstvena predodžba o svijetu svojstvena određenom čovjeku i stvorena na temelju individualnih percepcija i iskustava.

m e t a postojanje na drukčijoj logičkoj razini u odnosu na nešto.

t n e t a k o g n i c i j a znanje o znanju: vještina i umijeće objašnjavanja.

m e t a m o d e l model koji identificira jezične obrasce zbog kojih značenje u procesu komunikacije postaje nejasno; izvrtanje, izostavljanje i uopćavanje, kao i specifična pitanja koja služe za razjašnjavanje i preispitivanje nejasnoće i povezivanje jezika s čulnim doživljajem i dubinskom strukturom.

m e t a p r o g r a m i uobičajeni sustavni filteri kroz koje promatramo svoja iskustva.

m e t a f o r a posredno komuniciranje putem priče ili jezičnih figura koje sadrže usporedbe. NLP u ovu kategoriju uključuje uspoređivanje po sličnosti, parabole i alegorije.

M i l t o n o v m o d e l za razliku od metamođela, predstavlja umješno korištenje jezičnih obrazaca radi iskoračivanja u iskustvo druge osobe i pristupanja izvorima nesvjesnog.

m o d a l n i o p e r a t o r lingvistički pojam za riječi koje označavaju ono što se smatra mogućim (možemo, ne možemo).

271

Page 137: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

NLP JOSEPH O'CONNOR & JOHN SEYMOUR

m o d e l s v i j e t a ( m a p a s t v a r n o s t i ) jedinstvena predodžba svijeta koju ima svaki čovjek na temelju individualnog razumijevanja i iskustva.

m o d e l i r a n j e praktičan i koristan opis kako nešto funkcionira. Uopčen, detaljan ili izvrnut primjer.

n a m j e r a svrha, željeni ishod nekog postupka.

n a v o d i ( c i t a t i ) definicija ovog pojma kaže: „Lingvistički obrazac pomoću kojeg izražavamo poruku kao da je netko drugi to rekao."

n a v o đ e n j e mijenjanje svojih postupaka kada je ostvaren uzvrat da bi ih druga osoba slijedila.

n e o d r e đ e n e i m e n i c e imenice iz kojih ne možemo jasno razabrati na koga se odnose.

n e o d r e đ e n i g l a g o l i glagoli uz koje ne stoji nikakav prilog, ne zna se kada se nešto dogodilo. Proces nije određen.

n u ž n a r a z n o l i k o s t fleksibilnost misli i ponašanja.

n e s v j e s n o sve što nije dio svijesti u danom trenutku.

n e u r o l i n g v i s t i č k o p r o g r a m i r a n j e znanost o savršenstvu i model strukture iskustva nekog čovjeka.

n e u r o l o š k e r a z i n e poznate i kao različite razine iskustva; okolina ponašanje, sposobnosti, uvjerenja, osobnost i duhovnost.

n e u s u g l a š e n o s t određene sumnje glede nekog cilja, nemogućnost posvemašnjeg posvećivanja nečemu, unutarnji sukobi koji se očituju u ponašanju.

n o m i n a l i z a c i j a jezikoslovni pojam za proces pretvaranja glagola u apstraktnu imenicu i za imenicu koja je nastala na taj način.

n o v i k o d opis NLP-a u knjizi „Kotrljanje sve do dolje" Johna Grindera i Judith DeLozier.

n o v o u o k v i r i v a n j e mijenjanje odnosnog okvira kako bi se dobilo novo značenje.

272

i u i. v- i < i r\

n o v o u o k v i r i v a n j e k o n t e k s t a mijenjanje konteksta neke tvrdnje kako bismo joj dali drugo značenje postavljajući pitanje: ,,U kom bi slučaju ovakva reakcija odgovarala?"

n o v o u o k v i r i v a n j e s a d r ž a j a davanje drugog značenja nekoj tvrdnji time što se naglasak stavlja na drugi dio njezinog sadržaja.

o b j e d i n j a v a j u ć e p o l j e okvir koji objedinjuje, trodimenzionalna matrica neuroloških razina, perceptivnih stavova i vremena.

o g l e đ a n j e precizno usklađivanje s pojedinačnim obrascima ponašanja druge osobe.

o k v i r predstavlja kontekst ili način kako nešto razumijemo: okvir cilja, okvir uzvrata, okvir rekapitulacije itd.

o l f a k t o r a n odnosi se na čulo mirisa.

o p i s u t e m e l j e n n a č u l i m a informacija koju je moguće izravno promatrati i provjeriti čulima. Drukčije je ako kažemo: „Usne su joj čvrsto stegnute, zubi se malo vide, a krajevi usana su joj viši nego što je uobičajeno", ili ako kažemo: „Ona je sretna", što predstavlja interpretaciju.

p e r c e p t i v n i filteri jedinstvene ideje, iskustva, uvjerenja i jezik koji oblikuju model stvarnosti.

p e r c e p t i v n i s t a v o v i promatrati možemo s vlastitog stajališta (prvi stav), nečijeg tuđeg (drugi stav), ili sa stajališta objektivnog, blagonaklonog promatrača (treći stav).

p o k r e t i očiju k a o z n a k o v i p r i s t u p a n j a pokreti očima u određenom pravcu koji ukazuju na vizualni, auditivni ili kinestetički način razmišljanja.

p o n a š a n j e radnje koje obavljamo, uključujući i misaone procese.

p o s t u l a t r a z g o v o r hipnotički jezični oblik, pitanje koje se tumači kao zapovijed.

p o v r š i n s k a s t r u k t u r a jezikoslovni pojam za govornu ili pisanu komunikaciju koja nastaje iz dubinske strukture kao rezultat izoslavljanja, izvrtanja i uopćavanja.

273

Page 138: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

p r e d i k a t i riječi zasnovane na čulima koje ukazuju na uporabu jednog od sustava predstava.

p r e k l a p a n j e korištenje jednog sustava predstava kako bismo pristu­pili drugom, primjerice, stvaranje slike nekog događaja kako bismo čuli zvukove.

p r e t p o s t a v k e ideje ili tvrdnje koje se moraju shvatiti kao takve kako bi komunikacija dubila smisao.

p r i m a r n i s u s t a v sustav predstava kojeg pojedinac obično koristi za razmišljanje na svjesnoj razini i za organiziranje osobnog iskustva.

p r v i s t a v razumijevanje svijeta samo iz svog kuta gledanja, u kontaktu s vlastitom unutarnjom stvarnošću. Jedan od tri perceptivna stava.

r e k a p i t u l a c i j a sažimanje i razmatranje korištenjem informacije i ključnih riječi drugih ljudi.

s i n e s t e z i j a automatska povezanost različitih čula.

s i n t a k t i č k a d v o s m i s l e n o s t sintaktički dvosmislena rečenica.

s l o ž e n a e k v i v a l e n c i j a dvije izjave za koje se smatra da imaju isto značenje, primjerice: „Ne gleda u mene, znači ne sluša me."

s u s t a v i p r e d s t a v a način na koji se informacije kodiraju u mozgu korištenjem jednog od pet čula: vizualni, auditivni, kinestetički, olfaktorni i gustativni.

s p o s o b n o s t uspješna strategija za izvođenje nekog zadatka.

s t a n j e kako se osjećamo, naše raspoloženje. Sveukupni neurološki i fizički procesi u bilo koje doba. Stanje utječe na sposobnosti i na tumačenje iskustva.

s t r a t e g i j a sklop misli i ponašanja s namjerom ostvarenja određenog rezultata.

s u b m o d a l i t e t posebna obilježja u okviru svakog sustava predstava, kvaliteta naših unutarnjih predstava, najmanji gradivni blok naših misli.

s v j e s t a n bilo što što je trenutačno dio naše svijesti.

274

K J t l N I K

trans promijenjeno stanje, usredotočenje na nekoliko unutarnjih stimulansa.

t r e ć i s t a v promatranje svijeta sa stajališta distanciranog i blago­naklonog promatrača. Jedan od tri perceptivna stava.

t r o s t r u k i o p i s proces razumijevanja nekog iskustva kroz prvi, drugi i treći stav.

u v j e r e n j a uopćavanje slike o svijetu i načelima koja u njoj vladaju.

u k l a p a n j e podržavanje ponašanja drugog čovjeka kako bi se povećao uzvrat.

ukrizano ogledanje ogledanje nečijeg govora tijela tako što činimo

pokrete drukčije vrste, primjerice cupkanje nogom u ritmu govora druge osobe.

u n i v e r z a l n i k v a n t i j i k a t o r jezikoslovni pojam za riječi kao što su „svaki" i „svi" koje ne dopuštaju iznimke. Jedna od kategorija metamođela.

u n u t a r n j a p r e d s t a v a obrasci informacija koje stvaramo i skladištimo u mislima, zajedno sa slikama, zvukovima, osjetima, mirisima i okusima.

u o p ć a v a n j e proces izdvajanja određenog iskustva kao predstavnika cijele ldase iskustava.

u p r a v l j a č k i s u s t a v sustav predstava koji informaciju dovodi svijesti.

u s u g l a š e n o s t stanje posvemašnje iskrenosti i ujedinjenosti svih aspekata osobnosti, ustremljenih ka zajedničkom cilju.

u s i d r i v a n j e proces povezivanja poticaja ili predstave (unutarnje ili vanjske) s nekom reakcijom, koja time biva pokrenuta.

u s k l a đ i v a n j e c i l j e v a proces usklađivanja različitih ciljeva, traženja najboljeg rješenja. U pregovorima čini temelj modela dobiti/dobiti.

u s r e d o t o č e n o s t n a s e b e stanje blagog transa kada je pozornost usmjerena prema vlastitim mislima i osjećajima.

u s r e d o t o č e n o s t n a v a n j s k i s v i j e t stanje kada su pozornost i čula okrenuti prema vanjskom svijetu.

275

Page 139: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

u z v r a t proces ustanovljavanja i održavanja odnosa povjerenja i uzajamnog razumijevanja, sposobnost izazivanja reakcije druge osobe.

v e s t i b u l a r n i s u s t a v sustav predstava koji se odnosi na osjećaj ravnoteže.

v i š e s t r u k i o p i s opisivanje iste stvari iz više kutova.

v i z u a l i z a c i j a proces stvaranja slika u mislima.

v i z u a l a n odnosi se na ćulo vida.

v r i j e d n o s t i ono što nam je bitno.

v r e m e n s k a c r t a način kako skladištimo slike, zvuk i osjete vezane za našu prošlost, sadašnjost i budućnost.

z n a k o v i p r i s t u p a n j a način na koji disanjem, držanjem, kretnjama i pokretima očiju svoje tijelo usuglašavamo s određenim načinom razmišljanja.

276

O A U T O R I M A I NJ IHOVOJ SAVJETODAVNOJ PRAKS I NA P O D R U Č J U POSLOVANJA

Joseph O'Connor vodeći je autor, instruktor i savjetnik na području NLP-a, komunikacijskih vještina i sustavnog mišljenja. On je kvalifi­cirani instruktor NLP-a. Diplomirao je pr i rodne znanosti i suradnik je Kraljevskog glazbenog koledža. Njegov pionirski rad na primjeni NLP-a u sportu i glazbi doveo je do modeliranja vrhunskih tenisača i nadarenih glazbenika: svoja je istraživanja upotrijebio za mentalni t rening atletičara, gla­zbenika i za poboljšanje vještina poučavanja u poslovanju. Joseph je očaran samostalnim učenjem i nač inom na koji se ono p o ­vezuje s insti tucionaliziranim učenjem, a posebice t ime kako inter­net i namjenski napravljeni računalni softwarei to olakšavaju. Joseph radi po čitavom svijetu: Europi, Americi i Aziji. Za svoj rad dobio je 1996. medalju Nacionalnog instituta za društveno upravlja­nje u Singapuru. Napisao je devet knjiga, prevedenih na 13 jezika i zainteresiran je za sve što postoji na Zemlji. Vodi site: NLP i sustavno razmišljanje, a možete ga naći na adresi: ht tp: / /www.lambent .com

Ostale knjige:

Not Pulling Strings Leading with NLP Training with NLP (with John Seymour) Successful Selling with NLP Practical NLP for Managers (with Ian McDermot t ) Principles of NLP

277

Page 140: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

N L P J O S E P H O ' C O N N O R & J O H N S E Y M O U R

NLP and Healt (with Ian McDermot t ) The Art of Systems Thinking (with Ian McDermot t )

Videokasete Listening Skills in Music

Audiokasete Leading with NLP An Introduct ion to NLP (with Ian McDermot t ) NLP, Healt and Well-being (with Ian McDermot t )

S A V J E T O V A N J E I O B U K A U P O S L O V A N J U

Mi p ružamo širok spektar savjetodavnih usluga za rješavanje proble­ma u poslovanju i za poboljšanje poslovnih procesa.

Obuka • NLP obuka • Neprestan razvoj t ima kroz rad u manjim skupinama • Sastanci za pokretanje projekata - kristalizacija ciljeva i stvaranje mape početnog projekta • Sastanci za sastavljanje t ima • Poboljšanje individualnih vještina kroz obuku i vježbanje • Podučavanje pojedinaca i skupina • Namjenska obuka

M O D E L I R A N J E

Modeliranje vrhunskih izvođača. Otkrivanje onog što ih čini tako uspješnim, tako da se njihove vještine mogu prenijeti svima kojima su potrebne. To je moguće učiniti u bilo kojem području, primjerice, uslužnoj djelatnosti, menadžmentu i prodaji. Modeliranje savršenstva u poslovanju. Pronalaženje načela procesa i sustava koji dobro funkcioniraju u organizaciji tako da se, po potre­bi, mogu iskoristiti.

278

u H u i u m m H i n j i n u v u j J H V J L I U U A V N U J r K A K J I N A K U U K U U U P O S L O V A N J A

Osmišljavanje obuke kako bi se rezultati mogli prenositi dalje, ili osposobljavanje vaših instruktora za vođenje tečajeva.

Software Namjenski napravljen software pruža velike mogućnost i za poboljša­nje procesa poslovanja. Mi s tvaramo software koji koristi tehnologiju na najučinkovitiji način. Stvorili smo software za ocjenjivanje, obuku i postavljanje ciljeva.

Kontaktirajte Josepha O'Connora: C/o Lambent Training 4 C o o m b e Gardens New Maiden Surrey KT3 4AA E-mail: [email protected] Internet: ht tp: / /www.lambent .com

John S e y m o u r jedan je od najpoznatijih profesionalnih instruktora NLP-a u Velikoj Britaniji. On je viši ins t ruktor NLP-a, savjetnik u poslovanju, govornik, autor i utemeljitelj Udruge John Seymour, naj­starije organizacije za obuku NLP-a u Britaniji. John organizira p ro ­fesionalnu obuku NLP vještina od 1985. godine. Crpeći iz svog bo ­gatog iskustva u poslovanju i obrazovanju, održao je više tisuća dana obuke i uputio desetine tisuća ljudi u to područje . Također, surađuje s blue chip kompani jama i savjetodavnim organizacijama. John je izabran da na nacionalnoj razini uvede NLP u područja zdravstva i obrazovanja.

Njegovo NLP obrazovanje uključuje obuku s obojicom glavnih p o ­kretača NLP-a. On je diplomirani NLP inst ruktor (dvaput), diplo­mirani NLP viši instruktor, član Sjevernoameričke udruge za NLP, a obnaša funkciju savjetnika m e đ u n a r o d n o g NLP časopisa „NLP World".

5 d ip lomom postdiplomskog stupnja iz obrazovanja i psihologije, John ima dar za poučavanje - složene vještine zaista pojednostavlju­je i čini ih nadahnjujućima. Njegova strast uključuje brzu evoluciju

279

Page 141: 53798735 NLP Uvod u Neurolingvisticko Programiranje

NLP_.J(JbhHH U ' LUNNUK & JUHN > t r NI U U K

osobnog i organizacijskog razvoja. On udružuje širok spektar vješti­na i znanja u svom poslu, što vodi k jedins tvenom stilu NLP-a, koji stoga ima kvalitetu širine, dubine i integriteta.

Udruga John Seymour Prva osnovana organizacija za NLP obuku u Velikoj Britaniji s ci­ljem pružanja najviše moguće kvalitete NLP obuke za profesionalnu komunikaciju. JSA tečaj za stjecanje diplome po tpuno je priznat od britanske Udruge za NLP (ANLP). Razvili su jedinstven tečaj Ubrza­nog razvoja osobnosti . Može se pretpostaviti da je ulaganje u te ge­nerativne vještine vaše najbolje ulaganje uopće. Za sve tečajeve daje se jamstvo po tpunog vraćanja novca.

Seminari NLP-a za javnost

Besplatne brošure o profesionalnim tečajevima NLP-a u Londonu i Bristolu. Termini intenzivnih dvodnevnih uvodnih tečajeva Tri šestodnevna tečaja za stjecanje NLP diplome, koji je u istom rangu: dvadesetodnevnih obuka za stjecanje diplome stručnjaka tečajeva za instruktore dvadesetodnevnih obuka za stjecanje diplome višeg stručnjaka pro­grama za pomoćn ike (za razinu stručnjaka i više razine).

Savjetodavne usluge, obuka u vašoj kući po vašoj mjeri

Dostupni i na nacionalnoj i na međuna rodno j razini: Besplatni savjet kako koristiti NLP u ostvarivanju učinkovitih rezultata Držanje govora Provođenje promjena i kul turne promjene Obuka instruktora Uvod u NLP Dijagnosticiranje šireg spektra općih problema u poslovanju i ukalu­pljena prakt ična rješenja Individualna obuka direktora

280

Proizvodi:

Knjige: . . Introducing NLP" i ..Training with NLP" Video: „NLP in Education"

John Seymour Associates Ltd., 17 Boyce Drive Bristol BS2 9XQ E-mail: [email protected] Web site: http://www.hollis.co.uk/jsa

281