29. rujna – Mihojamalinska.hr/wp-content/uploads/2020/09/NZ-3-2020web.pdf · 2020. 9. 20. · pokazuje svoje pravo lice. Nakon što smo ponovno otvorili cr-kve, braća svećenici

GLASILO OPĆINE MALINSKA-DUBAŠNICA

ISSN

133

1-61

76

GODINA XXIII. BROJ 91. RUJAN 2020.

29. rujna – Mihoja

GLASILO OPĆINE MALINSKA-DUBAŠNICA

GODINA XXIII. BROJ 91. / RUJAN 2020.

I M P R E S U M

Izdavač Općina Malinska-Dubašnica

Ul. Lina Bolmarčića 22, Malinska Tel. 051/750-500; Faks 750-510

e-mail: [email protected]

Izvršni izdavač Glosa d. o. o. Rijeka, Kršinićeva 14

e-mail: [email protected]

Za izdavača i glavni urednik Robert Anton KRALJIĆ

Uredništvo Bernard CVELIĆ Katica CVELIĆ Marin DAŠEK

Ivan DERMIČEK Danijel DRPIĆ

Ivana DUBROVIĆ Tomislav GALOVIĆ

Iva JURASIĆ LONČARIĆ Robert Anton KRALJIĆ

Daniel MANZONI Bojana MOROŽIN Ivan PETRŠORIĆ Doris ŠABALJA Miroslav TOPIĆ

Ivan TURČIĆ Nedeljka TURČIĆ

Tehničko uređenje i priprema za tisak Tempora, Rijeka

Tisak AKD d. o. o. Zagreb

Naklada 1200 primjeraka

Naši zvoni izlaze četiri puta godišnje

List je besplatan.

Naši zvoni mogu se preuzeti i na općinskom internetskom portalu:

www.malinska.hr

MIHOJAKorona, s maskama ili bez njih? .......................................................................................3

OPĆINANakon ljetne sezone krećemo s građevinskim radovima ..................................................4Planira se druga izmjena Proračuna .................................................................................5Dan Općine Malinska-Dubašnica obilježen uručenjem zahvalnica volonterima .............6Dodijeljeni su prostori na korištenje udrugama ...............................................................7Vjenčani, rođeni i umrli ...................................................................................................7U zadnjih nekoliko godina udvostručena je količina smeća u ljetnim mjesecima .............8Svatko treba održavati svoju okućnicu .............................................................................9Pola milijuna kuna dodatnih ulaganja u vodovodnu infrastrukturu ...............................10U Općini Malinska-Dubašnica sagradit će se mreža za 3529 korisnika ........................13

TURIZAMOstvareno je 67 posto komercijalnih dolazaka i noćenja ................................................14Suradnjom s dijelom otočnih turističkih zajednica organizirane su ovoljetne manifestacije ..............................................................................................15

OBLJETNICABista Branka Fučića .......................................................................................................16

AKTUALNO„Molitva (…) da nas oslobodi od kolere” .......................................................................17

KULTURALjetna večer za pamćenje u režiji Borisa Svrtana ...........................................................18Izložba Iz kaosa red ........................................................................................................19Radionica Art&relax .....................................................................................................19

VIJESTINajveća je greška ne činiti ništa .....................................................................................20I ove je godine održana Škola glagoljice ........................................................................20Antonja – jedina ovoljetna pučka fešta na otoku .............................................................20

PODUZETNIŠTVONaš je cilj raditi svih 12 mjeseci .....................................................................................21

ŠKOLANajviše smo uživali u projektu Razglednica mojega zavičaja ...........................................22Najbrojnija generacija škole ...........................................................................................23Organizacija rada u ovoj školskoj godini uz pandemiju virusa COVID-19 ...................24

VRTIĆPedagošku godinu započelo je 134 djece ........................................................................24

HUMORESKALipi naš turizam ............................................................................................................26

SPORTUspješni malinskarski međunarodni suci .......................................................................27Nove klupske prostorije u staroj „muzičkoj” školi ..........................................................28Sezona jedrenja obilježena koronavirusom ....................................................................28Jedrilo se po jakom jugu snage od 19 do 26 čvorova ......................................................29Drugo mjesto na turniru za Kup Hrvatske ....................................................................30Kadetkinje druge u Županiji ..........................................................................................30Upisi novih članova u Športski streljački klub Dub .......................................................31Obilježene su 35. obljetnica Ljetne škole šaha i 25 godina rada Šahovske družine Malinska-Dubašnica .........................................................................31

KAMIČIĆI Z DUBAŠNICE (9)Delat vrtal ......................................................................................................................32

S A D R Ž A J

Naslovnica:

Polaznici likovne radionice u Kući dubašljanske baštine (opširnije na 19. str.).

Snimio Ivan CAR

NAŠI ZVONI ■ 2

NAŠI ZVONI ■ 3

MIHOJA

Korona, s maskama ili bez njih?Piše Ivan TURČIĆ, župnik u Sv. Vidu

■ Unutrašnjost župne crkve sv. Mihovila arkanđela u Sv. Vidu

Mnoga događanja pamte naše generacije na lokalnoj i na globalnoj razini. Zahvaljujući modernim sredstvi-ma komunikacije, danas što se god događa u bilo ko-jem dijelu svijeta, svakome je informacija dostupna u vrlo krat-kom vremenu. Svjedoci smo promjene klime, a vezano uz to i mnogim događanjima. Poplave, požari, naglo topljenje ledenja-ka, povećanje koncentracije CO2 u zraku i još mnogo toga o čemu nas mediji svakodnevno izvještavaju. U jednom trenutku, mediji su počeli pisati o nekom koronavirusu koji je doduše jako daleko od nas. No, nije prošlo mnogo vremena i eto njega među nama. Ne znamo je li pobjegao iz laboratorija, jesu li kli-matske promjene utjecale na njegov nastanak, ili je nešto treće, stručnjaci još promišljaju, ali on je tu?

Ni za pokojnike više nismo mogli zajedno moliti

Iz temelja je promijenio naše živote i ponašanje. Radi se o bolesti koju liječnici još istražuju i nisu pronašli lijeka za nju. Mi smo, strahujući od te nepoznate bolesti prvo zatvorili granice, za-tim smo se zatvorili u svoje kuće, zatvorili smo crkve, škole, vrtiće, a odgođena su i mnoga društvena i vjerska događanja. Ni za po-kojnike više nismo mogli zajedno moliti, nego su morali biti po-kopani u uskom krugu obitelji. Kažu nam da ćemo od sada živje-ti u nekom novom vremenu i da će nam to postati normalno. Sada pak moramo nositi maske koje nas štite od zaraze, makar se struka ni u tome ne slaže koliko su one učinkovite. Nakon glo-balnog straha koji je ušao u nas, malo ih nosimo, malo ih skida-mo, ovisi o tome gdje se u pojedinom trenutku nalazimo.

Postoji ipak i nešto dobro što nam je koronavirus donio. Kažu da čovjek na raspolaganju ima na desetke maski koje, već prema prilikama, koristi u svom životu. I nikada, zapravo, ne

pokazuje svoje pravo lice. Nakon što smo ponovno otvorili cr-kve, braća svećenici svjedoče da nekih vjernika više nema u cr-kvi. Njihove djece pa makar su i ministranti i vjeroučenici, ta-kođer. Postavlja se pitanje jesu li sada neke maske pale ? Slijedom toga, pitanja se samo množe. Boji li se vjernik smrti jer bi ovdje na zemlji još malo htio uživati i biti sličan onom čovjeku iz evanđelja koji je nakon obilnog roda žita dao sagraditi nove žit-nice i nakon toga sam sa sobom popričao kako sada može uži-vati jesti i piti? Gospodar života, toga čovjeka naziva luđakom, jer još iste noći ima ga pravo pozvati k sebi. Bojimo li se mi zai-sta toliko križa i patnje, jer toliko puta znademo čuti kako mi vjernici govorimo, samo da ne patim prije nego što umrem?

Tko je za mene Isus Krist?Vjerujemo li mi da Bog ipak preko sakramenata i molitava

sve može okrenuti na dobro? I na kraju pitanje svih pitanja, tko je za mene Isus Krist? To pitanje postavlja Isus i svojim apostolima. Od-govori su bili različiti, rekli bismo ono što su naučili na vjeronauku. Samo je Petar dao pravi odgovor. Znamo kasnija događanja veza-na uz Petra. Pored svih svojih ljudskih slabosti, Isus ga je imeno-vao svojim nasljednikom, prvim papom koji je spremno dao život za svojega Učitelja. Isto tako i drugi apostoli, osim Ivana. Od nas se traži puno manje. Samo da povjerujemo Isusovim riječima idem pripraviti vam mjesto. Samo da malo više vjerujemo i svojim svje-dočenjem života pokazujemo drugima tko smo i što smo. Samo da poput Isusa na kraju možemo reći ipak, neka bude volja Tvoja.

Sveti Mihaele arkanđele, pobjedniče zloga, udari mačem sile Božje duha bolesti, odbaci od nas duha žalosti i sumnje, ukori duha malodušja i straha. Ti od Boga Stvoritelja, obrani nas i vodi, raširi nad nama svoju moćnu zaštitu i obrani milost Božju u nama!

Blagdan sv. Mihovila arkanđela, 29. rujna

NAŠI ZVONI ■ 4

OPĆINA

Nakon ljetne sezone krećemo s građevinskim radovima

Piše Robert Anton KRALJIĆ, općinski načelnik

Poštovani čitatelji, ljetna sezona ove neobične 2020. godi-ne brzo je prošla završivši naglim odlaskom turista pot-kraj kolovoza jer su njihove matične države stavile cijelu Hrvatsku na tzv. „crvenu listu”, odnosno proglasile ju opasnom zbog COVID-a-19, iako je, iskreno rečeno, do kraja ljeta otok Krk bio gotovo potpuno sigurno odredište. Srećom, mnogi naj-vjerniji naši gosti koji tradicionalno znaju da je naš otok sigurna i lijepa oaza vrsnih domaćina, dobre hrane, prekrasne prirode i odlične klime, ostali su i uživali u blagodatima naše Općine i otoka. Stoga posebice Nijemcima, Poljacima i Česima veliko hvala što su racionalno procijenili pravo stanje stvari. 

Turistički je promet početkom kolovoza dosegnuo čak 80 posto prošlogodišnjih posjetitelja i prometa, a popunjenost je tu-rističkih kapaciteta bila solidna čak i u smještajima udaljenijima od mora, što svjedoči da se mijenja trend turističkog smještaja. 

U proteklom smo se razdoblju okrenuli ideji da kao Opći-na osiguramo prostor za sve naše brojne sportske i kulturne udruge (čija je adresa uvijek bila u sjedištu Općine – Lina Bol-marčića 22). Stoga se nadamo da će usprkos pandemiji zaživjeti prostori staroga dječjeg vrtića u Bogovićima koji je rekonstrui-ran u Dom udruga. Posebnu pažnju polažemo na cjelodnevni boravak najbrojnije udruge na otoku Krku, Udruge umirovlje-nika Malinska-Dubašnica, koja broji oko 700 članova. Isto

tako, i za sve ostale udruge koje će povremeno koristiti zajed-ničke prostore za vježbanje plesa, pjevanja, folklora ili pak oku-pljanja prilikom dogovora i skupština. 

U pripremi je jednosmjerno uređenje prometnica

Uskoro započinje izgradnja Maritimnog centra na prosto-ru tzv. Lastavice, gdje će uz Interpretativni centar malinskarske maritimne baštine svoje prostore dobiti i dvije veoma važne i aktivne udruge za našu Općinu – Jedriličarski klub Malinska i Sportsko-ribolovna udruga Lastavica. Upravo pored tog mjesta pred ovogodišnju ljetnu sezonu, na samoj obali u korijenu luko-brana tzv. Nove rive, smjestili smo i aqualift s tušem prilagođen korištenju invalidnih ili slabije pokretnih osoba. 

Najesen ćemo započeti i s pripremom izrade Proračuna za 2021. godinu koji će biti manji od ovogodišnjeg zbog slabije turističke sezone i lošijega općega ekonomskog stanja u državi. No, u svakom slučaju pokušat ćemo nastaviti s dugogodišnjim projektima koji su već prepoznatljivi u središtu Malinske – Riva, šetnica, plaža i obala, ali i dva velika, rekao bih glavna pro-jekta – izgradnje već najavljenog objekta na Lastavici/Rupi i jednosmjerne ceste koja od Markata kreće prema Ulici Nikole Tesle, točnije restoranu Bukarica. Nakon toga moći ćemo prio-nuti jednosmjernom uređenju prometnica u cijeloj Malinskoj, Bogovićima i Radićima. Pred izdavanjem su građevinske do-zvole za treću fazu izgradnje lukobrana Porat, za boćalište (jog) u Oštrobradićima, te za Zelenu tržnicu na Markatu kojoj je prethodila legalizacija cijelog niza zgrada na Markatu.

Novi slojevi asfaltaVeć početkom listopada Županijska uprava za ceste najavi-

la je polaganje drugog sloja asfalta na dionici ceste od početka mjesta Vantačići do Studenca, te uređenje dijela ceste na Zviz-danu. Sredinom rujna položen je novi sloj asfalta od „Križa” po-red zgrade KD Dubašnica do mjesta Milovčići. Nastavit će se i s izgradnjom sustava odvodnje u Portu i Vantačićima te pove-ćim zahvatom oborinske odvodnje od kapelice u Portu prema

■ Aqualift i tuš za invalide postavljeni su na Rupi prije ovogodišnje turističke sezone.

■ Sunčalište u Portu

NAŠI ZVONI ■ 5

OPĆINA

jugu. Projektiraju se prometna rješenja i smirivanje prometa za dionicu kroz Poganku, Perovica – Križ, Ulicu Branka Fuči-ća i posebice raskršće „Na kapelu” u Milčetićima. Prijelazni kružni tok u središtu Sv. Vida, te izgradnju povećega kružnog toka kod marketa Tommy te onog na ulazu u Malinsku kod skretanja za Haludovo, pustili smo za neka buduća vremena, kao i još podosta drugih projekata koji su u početnom stupnju razrade. To se odnosi i na uklanjanje zgrade Turističke zajed-nice u skoroj budućnosti koja je sada već u prilično lošem gra-đevinskom stanju. Za projekt preseljenja sjedišta Turističke zajednice na neki drugi lokalitet, Općina je odlučila otkupiti prostor bivše Erste banke vrijedan oko jedan milijun kuna, a isfinancirat ćemo ga prodajom jedne isto toliko vrijedne ne-kretnine u prizemlju Vile Zore gdje je donedavno djelovala Glazbena škola Mirković, koja je od početka ove godine izvan funkcije.

Izmjene Prostornog plana OpćineNakon ljetne stanke svoj rad je nastavio i izdvojeni ured

Općinskog suda u Crikvenici, Stalne službe Krk na adresi Du-bašljanska 78 u Malinskoj, koja upravo završava s trećom zo-nom izmjere i obnove zemljišnih knjiga za područje mjesta Zi-darići, Milčetići i Bogovići.

Osobitu pozornost i veliki interes građani su u zadnje vrije-me iskazali za izmjene Prostornog plana Općine Malinska-Du-bašnica koje su u tijeku. Odbor za prostorno planiranje Općine Malinska-Dubašnica studiozno će pristupiti svakom pojedinom zahtjevu naših građana i obraditi ga na najbolji mogući način. Također napominjem da se radi o dugotrajnom procesu koji ne ovisi samo o Općini Malinska-Dubašnica i županijskom Zavodu za prostorno uređenje, jer konačnu potvrdu daje Ministarstvo prostornog uređenja i graditeljstva Republike Hrvatske. Činjeni-ca je da je gotovo u svih 12 građevinskih područja naselja naše Općine u posljednjih 10-ak godina postignut ili  premašen po-stotak od 80 posto izgrađenosti u odnosu na još neizgrađene gra-đevinske parcele, a koji je potrebno sustići kako bi se zakonski uopće dopustilo širenje zona, tj. urbanizaciju neiskorištenih po-dručja naselja u određenom opsegu. Međutim, kako se radi o sve-obuhvatnom, strateškom, demografskom  pa i gospodarskom do-kumentu po kojem će se (g)raditi u budućnosti, potrebno nam je svima zajedno još malo strpljenja. 

Pozornost je izazvala i povećana uplatnica komunalne na-knade za razdoblje od siječnja do kolovoza tekuće godine kojoj je pridodan i iznos vodne naknade Hrvatskih voda. Stoga želimo napomenuti da  je vodna naknada, ne našom voljom, postala za-konska obveza koju prikupljamo kao jedinica lokalne samoupra-ve i naknadno ju razdvajamo od iznosa komunalne naknade te uplaćujemo na račun Hrvatskih voda. Ubrzo će biti izdana i za-dnja uplatnica za ovu godinu, koja će biti duplo manja zbog kra-ćeg razdoblja od rujna do prosinca. Međutim, molimo vas da svoje obveze podmirite jer nam je kao Općini zakonska obveza i naplata potraživanja putem telefonskih poziva, opomena i ovrha koje koristimo u krajnjoj nuždi, a nikome nije draga. Komunalna naknada je općinski prihod prikupljen od građana i gospodarstva, a koristi se za održavanje komunalne infrastrukture što podrazu-mijeva i usluge čišćenja i uređenja mjesta te za javnu rasvjetu, održavanje groblja, putova, parkova i šetnica. 

Možda nam je sve ovo što se tako brzo i neobično događa-lo u 2020. godini pokazatelj da ništa nije sigurno i stabilno i da samo malo više istaknuta spoznaja o zarazi koja je proglašena

Planira se druga izmjena Proračuna

Izvorni plan Proračuna Općine Malinska-Dubašnica za 2020. godinu usvojen na sjednici Općinskog vijeća 18. prosinca 2019. godine iznosio je 51,7 milijuna kuna. Prvim izmjenama i dopunama Proračuna usvojenim na sjednici Općinskog vijeća 13. svibnja 2020. godine, Prora-čun je uvećan za 1,5 milijuna kuna, te iznosi 53,2 milijuna kuna. Navedenim izmjenama Proračun je uvećan zbog uvr-štavanja rezultata poslovanja – proračunskog viška ostvare-nog 2019. godine u iznosu od 8,8 milijuna kuna, ali uz isto-dobno smanjivanje planiranih prihoda tekuće godine, sve prema očekivanjima i procjenama posljedica krize prouzro-kovane koronavirusom. Treba napomenuti kako Proračun za 2020. godinu sadržava i primitke od kreditnih zaduženja u iznosu od 10 milijuna kuna za izgradnju Interpretacijskog centra maritimne baštine u Malinskoj, te za ostvarenje pro-jekta modernizacije javne rasvjete.

Sredinom rujna – drugim izmjenama Proračuna za 2020. godinu planira ga se umanjiti za 1,5 milijuna kuna zbog lošijeg punjenja uzrokovanog nepovoljnim gospo-darskim kretanjima u ovoj krizi.

L. D. ■

pandemijom može izazvati velike poremećaje u financijskom, prometnom i općem životnom tijeku naših malih sredina i obi-telji. Stoga vam svima želim da ostanemo postojani i sigurni u svojim nastojanjima da nam bude dobro i zdravo. 

Lijepu jesen, obilat urod maslinarima, a Svetovičanima sretnu Mihoju želi Općina Malinska-Dubašnica i ostanimo odgovorni!

■ Položen je novi asfaltni sloj na relaciji Milovčići – Križ.

Posljedice pandemije koronavirusa

NAŠI ZVONI ■ 6

OPĆINA

Dan Općine Malinska-Dubašnica obilježen uručenjem zahvalnica volonterima

Polinarova

Zbog pandemije koronavirusa, blagdan sv. Apolinara, nebeskog zaštit-nika Župe Dubašnica i Općine Malinska-Dubašnica, ove je godine obilježen skromnije nego inače. Nije bilo svečane sjednice Općinskog vijeća, niti tradicionalne fešte Polinarove.

Dan uoči blagdana sv. Apolinara, 19. srpnja, u Školskoj sportskoj dvora-ni u Bogovićima, čelništvo Općine Malinska-Dubašnica pozvalo je na dru-ženje sve koji su svojim sudjelovanjem u aktivnostima operativnih snaga pri-donijeli zaštiti zdravlja građana i pružili im osjećaj sigurnosti u vrijeme pandemije koronavirusa. Skup su pozdravili predsjednica Općinskog vijeća Općine Malinska-Dubašnica Mirjana Maršić i općinski načelnik Robert Anton Kraljić, zatim gosti iz s Malinskom zbratimljenih općina, Leo Rada-ković (Güttenbach – Pinkovac, Austrija), Miroslav Leško (Fulianka, Slovač-ka) i čelnik slovenske Općine Škofljica Ivan Jordan.

Nakon protokolarnih riječi, Robert Anton Kraljić i Mirjana Maršić uručili su zahvalnice volonterima, članovima Civilne zaštite, DVD-a Malin-ska i Crvenog križa: Antonu Bogoviću, Pavlu Bogoviću, Neviju Malatestini-ću, Čedu Paviću, Ivanu Plišiću, Antonu Milčetiću, Filipu Žgombiću, Lovru Badurini, Perici Jurasiću, Silvanu Celebriniju, Marku Galoviću, Emi Žgom-bić, Mateju Turčiću, Matu Spicijariću, Lovri Bubanu, Antonu Lukačiću, Duji Spicijariću, Ivanu Tavčaru, Nenadu Milovčiću, Luki Gajzleru, Mateu Broziću, Draganu Kremeniću, Ivici Turčiću, Ivanu Šustiću, Damiru Radiću, Mariju Mihaljeviću, Antoneli Bajčić, Igoru Šustiću, Tončiću Plišiću, Josipu Bogoviću, Aleksandru Žuviću, Antoniju Žgombiću, Nikoli Kraljiću, Danije-lu Kuharu, Josipu Dujmoviću, Davorinu Dikliću, Matku Spicijariću, Danije-lu Deniju Šabalji, Marinu Bubanu, Goranu Gajzleru i Marijani Medved.

Malinskarski se načelnik ovom prilikom zahvalio svim djelatnicama i djelatnicima Općine Malinska-Dubašnica koji su dali maksimum u prote-klom kriznom razdoblju. Posebnu zahvalu uputio je Bernardu Cveliću, Zo-ranu Ljutiću, Renatu Žicu i Mariju Mihaljeviću.

Na kraju su svi uživali u delicijama koje im je pripremilo osoblje malin-skarskog restorana Noštromo.

Milovan KIRINČIĆ ■

■ Prigodne zahvalnice primili su među ostalima, Tončić Plišić (DVD Malinska)...

■ Sudionici su poštovali propisane epidemiološke mjere (Snimio Milovan KIRINČIĆ)

■ ...i Marijana Medved (Crveni križ)

NAŠI ZVONI ■ 7

OPĆINA

Dodijeljeni su prostori na korištenje udrugama

Dom udruga

Od 7. kolovoza do 3. rujna bio je otvoren Javni natječaj za dodjelu poslovnih prostora udrugama u Domu udruga (u Bogovićima na adresi Novo naselje 7) koji je u vlasništvu Općine Malinska-Dubašnica. Udrugama je ponu-đeno pet prostora: jedan veći prostor u prizemlju koji se sastoji od multimedijalnog kutka, prostora za okupljanje i druženje ve-ćeg broja osoba i skladišnih prostora, te četiri uredska prostora s pripadajućim skladišnim prostorima na katu. Na javnom otva-ranju prijava u sali za sastanke u Domu udruga, 3. rujna, otvore-no je pet pristiglih prijava te su dodijeljeni sljedeći prostori:

■ Udruzi umirovljenika Malinska-Dubašnica prostor 1.1. u prizemlju

■ Stolnoteniskom klubu Malinska-Dubašnica ured 2.4.

■ Kulturno-umjetničkoj udruzi Dubašnica ured 2.5.

■ Malonogometnom klubu Malinska-Dubašnica ured 2.6. te

■ Udruzi Termen ured 2.7.

Svim ostalim udrugama koje nisu bile zainteresirane ili nisu ispunjavale uvjete za trajnu dodjelu prostora, na raspolaga-nju su sala za sastanke i plesna dvorana koje mogu koristiti po-vremeno, uz prethodnu rezervaciju termina. Također, svim udrugama nudi se mogućnost prijave sjedišta na adresi Doma udruga i besplatno korištenje vlastitoga poštanskog sandučića koji se nalazi na ulazu u zgradu Doma.

Pozivamo sve članove udruga koje svoje aktivnosti provode na području Općine Malinska-Dubašnica da čim više koriste ponuđene prostore kako bi zaživjela osnovna ideja i namjena, a to je da se udrugama na našem području pruži „krov nad gla-vom” i mjesto za kvalitetnu provedbu slobodnog vremena.

K. C. Snimio Zoran LJUTIĆ ■

■ Svim se udrugama nudi mogućnost prijave sjedišta na adresi Doma udruga.

■ Udruzi umirovljenika Malinska-Dubašnica dodijeljen je prostor u prizemlju.

Vjenčani, rođeni i umrliOd 6. srpnja do 2. rujna 2020. godine

VJENČANI U OPĆINI MALINSKA-DUBAŠNICAKatarina Scardigno i Mate Došen

ROĐENI (U RIJECI) I UPISANI U MATIČNIM KNJIGAMABorna Jelečević, sin Jelene i Marina iz Bogovića

UMRLI NA PODRUČJU OPĆINE MALINSKA-DUBAŠNICA I/ILI POKOPANI NA GROBLJIMA U OPĆINI MALINSKA-DUBAŠNICAMato Perišić – Žgombići – Malinska/Novo grobljeLovorka Nedić – Rijeka – Malinska/Novo grobljeBlanka Papharhaji – Rijeka – Sv. Vid-MiholjiceGordana Bogdan – Barušići – Sv. Vid-MiholjicePetar Bogović – Rijeka – Malinska/Staro grobljeJohn Thomas Cvelic – Malinska – Malinska/Novo grobljePero Totić – Malinska – Malinska/Novo grobljeOsman Mešić – Omišalj – Malinska/Novo grobljeIvan Crnčić – Malinska – Dobrinj*Tin Pagadur – Žgombići – Donja Stubica*Tatjana Kalinić – Cres – Malinska/Novo grobljeAntica Jurković – Milohnići – Malinska/Novo grobljeNada Marić – Malinska – Sisak*Barbara Porubić – Malinska – Ogulin*

* osobe preminule u Malinskoj (u domovima za stare i nemoćne, turisti i sl.) – pokopani izvan Općine Malinska-Dubašnica Izvor: Evidencija Matičnog ureda Malinska i grobne evidencije

NAŠI ZVONI ■ 8

OPĆINA

U zadnjih nekoliko godina udvostručena je količina smeća u ljetnim mjesecima

Komunalno društvo Dubašnica

Početkom rujna već se može polako započeti s analizira-njem protekle turističke sezone. To rade turističke zajed-nice, privatni iznajmljivači i većina poslovnih subjekata naše Općine, među njima i mi u Komunalnom društvu. Iako je još prerano za točne brojke i podatke, letimični osvrt na tijek sezone i na ključne probleme već se može ponuditi.

Situacija zatečena zbog pandemije koronavirusa obilježila je čitavu ovu godinu. Proljetno „zatvaranje”, rad na smjene i skraćeno radno vrijeme zadesili su i našu tvrtku i stoga smo u vrijeme kada je uobičajeno najintenzivnije pripremati se za se-zonu, radili samo s oko 25 posto kapaciteta. Naime, naši su dje-latnici iskoristili godišnje odmore u vrijeme kada proteklih go-dina to nije bilo uobičajeno.

Zbog neizvjesnosti nije zapošljavana dodatna radna snaga

Kasniji dolazak gostiju u lipnju zbog pandemije i hladnijeg vremena omogućio nam je da ipak uspješno pripremimo i do-čekamo sezonu. Zbog neizvjesnosti nismo zapošljavali dodatnu radnu snagu, „uobičajene sezonce”, iako smo dobili novu djelat-nost koja je, kako se na kraju pokazalo, značajno opteretila naše kapacitete. Ta nova djelatnost su ukopi pokojnika kojih je u srpnju i kolovozu bilo 11.

Iako posezona još traje, neke općenite primjedbe možemo iznijeti. U zadnjih se pet godina količina smeća u srpnju i kolo-vozu u središtu Malinske gotovo udvostručila. Rast broja ljudi polako prati i rast standarda održavanja javnih površina. Malin-ska u ljetnim mjesecima postaje grad. Npr. motorna pometačica redovito čisti sve ulice naše Općine, naravno u središtu Malin-ske svaki dan, a u „udaljenijim” ulicama jednom ili dvaput mje-sečno. A ne tako davno, tri ili četiri puta tjedno čistila je uže središte i značajnije ulice. Ove se godine opseg posla povećao pa su u optjecaju bile čak dvije motorne pometačice. Isto vrijedi i za čišćenje vodolovki, košnje,… Činjenica je da je Općina Malinska-Dubašnica u srcu sezone i dalje „prevelika” za kapaci-tete Komunalnog društva Dubašnica d. o. o. i zbog toga se ispričavamo ako npr. trava pred nekom kućom nije pokošena dugo vremena ili ako pometačica već predugo nije bila u poje-dinoj ulici.

Ovim se putem posebno zahvaljujemo svima koji redovito ili povremeno očiste ili čak pokose travu ispred svojega dvorišta i ulaznih vratiju. Nažalost, sve češće svjedočimo upravo suprot-nome: čisteći svoja dvorišta pometeno smeće, ali i granje od orezivanja i grabljanja ljudi izbace na ulicu najčešće nakon što je pometačica kroz nju već prošla. Nerijetko nakon toga netko od revoltiranih susjeda nazove komunalno poduzeće ili Općinu žaleći se na količinu smeća u navedenoj ulici ili granja na nave-denom području. Iskoristili bismo priliku i napomenuli da či-šćenje i održavanje javnih površina oko svojih kuća nikako ne bi trebala biti sramota za pojedince, već suprotno – ponos. Pogo-tovo ako u svoje kuće primate goste i iznajmljujete apartmane.

Na plaži su razbijene staklene boceU proteklih nekoliko godina svjedočimo i promjeni trenda

zabave mladih, barem onih koji svoje ljetne večeri vole provodi-ti uz plaže i more pijući alkohol i zabavljajući se s društvom. Prije nekoliko godina smeća od takvih pijanki je također bilo puno. Plaže Rupa i Haludovo oduvijek su popularna mjesta za takvu zabavu. Značajna razlika jest da su donedavno prevlada-vale plastična i tetrapak ambalaža, pokoja staklena boca, stan-dardni čikovi, čaše, maramice... Ove sezone uglavnom se rabila staklena ambalaža od žestokih pića. Značajna je razlika u tome da gotovo niti jednu staklenu bocu nismo našli cijelu. Uz ispija-nje, moda je postala i razbijanje ambalaže. Problem je najizrazi-tiji na plaži Haludovo gdje su naši djelatnici svakodnevno gubi-li puno vremena čisteći sitno izmrvljeno i oštro staklo s površina pokrivenih kulirom i fugiranim kamenom. Nerijetko su djelat-nici čistili navedene površine dok je pijana mladež još uvijek is-pijala svoja pića. Ranojutarnji kupači nisu znali kako su plaže izgledale koji sat ranije. Zamolili bismo roditelje, ali i institucije kao što su škole i vrtići, da odmalena djecu upozoravaju i usa-đuju zdrave navike odnosa prema javnim površinama. Razbija-nje ambalaže, vandalizam, nepoštovanje tuđeg truda, ugrožava-nje tuđe djece i nebrige o svemu navedenom, odraz su prije svega kućnog odgoja ili neodgoja, slika nas samih i naša sramo-ta.

Otok Krk je zahvaljujući djelatnostima i angažmanu Ko-munalnog poduzeća Ponikve eko otok Krk d. o. o. u gospodare-nju otpada jedna od najnaprednijih sredina u Hrvatskoj s viso-kim postotkom odvojeno prikupljenog otpada. Omogućeno je zbrinjavanje raznih vrsta otpada na razne načine. Zeleni otpad skuplja se na zahtjev kamionima iz dvorišta, dostavljaju se kon-tejneri, baje; kućni otpad skuplja se ispred svake kuće... Ipak po-stoje ljudi koji zbog lijenosti ili čiste obijesti i dalje smatraju da je jednostavnije odbaciti svo granje na najbližu javnu površinu, nego li okrenuti telefonski broj komunalnog poduzeća. Njima je lakše odnijeti svo kućno smeće u košić volumno nepredviđen za takav otpad na šetnici uz more, nego iznijeti kanticu sa sme-ćem ispred svoje kuće.

Trećinu smeća čini kućnoGotovo trećinu skupljenog smeća s plaža i šetnica ove je

godine činilo upravo kućno smeće odloženo u za to nepredvi-đene košiće. Nije potrebno navoditi koliko i kako to optereću-je naše kapacitete. Jedna vreća kućnog smeća takav košić za čas napuni i zato ostalo smeće šetači ostavljaju pokraj ili na vrh, da bi ga ubrzo mačke, galebovi i vrane na svoj način raz-grabili. Sudeći prema intenzitetu punjenja košića takvim sme-ćem tijekom godina i prema pojavi hrpa zelenog otpada na javnim površinama, valja pretpostaviti da većinu tog otpada učine vikendaši. Mišljenja smo da u današnje vrijeme poveza-nosti i dostupnosti informacija neznanje nije valjana isprika,

NAŠI ZVONI ■ 9

OPĆINA

Svatko treba održavati svoju okućnicu

U posljednje vrijeme zaprimamo sve više pritužaba osobito od prijevozničkih i komunalnih tvrtki (Autotrans, Ponikve i sl.), ali i od građana, kako je mnogo raslinja koje prelazi na javnu površinu – cestu i oštećuje vozila. Stoga vozači moraju voziti sredi-nom ceste što može dovesti do prometne nesreće. Zbog toga Komunalno društvo Dubašnica planira nabaviti multifunkcio-nalno vozilo kojim bi se olakšalo održavanje javnih površina i šumskih putova, ali i orezivalo zelenilo koje prelazi na javnu površinu.

Ovim putem želimo vas ukratko informirati o obvezama vlasnika zemljišta, odnosno okućnica, uz javne površine.

Člankom 8. Odluke o komunalnom redu Općine Malinska Dubašnica (SN PGŽ 23/20) je, među ostalim, propisano:

(6) Vlasnik i korisnik stambene zgrade, poslovnog prostora i građevinskog zemljišta, dužan je održavati okućnicu odnosno okoliš zgrade, uključujući i ogradu prema javnoj površini, koja ne smije ometati korištenje javno prometne površine.

(7) Okućnica odnosno okoliš iz stavka 1. ovoga članka mora biti uređena.

(8) Na javnim površinama i na nekretninama koje su vidljive s javne površine nije dozvoljeno uskladištenje niti odlaganje otpada.

(9) Vlasnik ili posjednik neobrađene zelene površine ili neizgrađenog građevinskog zemljišta dužan je redovito s iste površine uklanjati korov i otpad.

(10) Radi provedbi mjera iz stavka 8. i 9. ovog članka komunalni redar će rješenjem narediti vlasniku odnosno posjedniku ne-kretnine, ako vlasnik nije poznat, na kojem je nepropisno odložen otpad uklanjanje tog otpada, odnosno osobi koja suklad-no posebnom propisu upravlja određenim područjem (dobrom), ako je otpad odložen na tom području (dobru).

(11) Ukoliko vlasnik odnosno posjednik iz stavka 10. ovog članka ne postupi sukladno rješenju komunalnog redara, nedostatci će se ukloniti putem treće osobe na trošak vlasnika odnosno posjednika.

(12) Vlasnik odnosno korisnik nekretnine iz stavka 1. ovoga članka, dužan je podrezivati zelenilo zasađeno u dvorištu koje svo-jim granama prelazi na javno prometnu površinu tako da omogući nesmetan prolaz pješaka i vozila, preglednost prometne signalizacije i javne rasvjete.

Zbog svega navedenoga ovim vas putem pozivamo da održavate svoju okućnicu sukladno navedenoj Odluci te porežete ze-lenilo (živicu, grane, oleandre, smokve, ulike i sl.) koje prelazi na javnu površinu i ometa promet pješaka ili vozila kako ne bi mo-rala Općina to uraditi za vas te vam za to poslati račun, ili ona još gora opcija, kaznu. Osobito veliki problem i opasnost predstav-lja zelenilo koje prelazi u profile glavnih prometnih pravaca na kojima je velika gustoća prometa (županijske ceste, lokalne ceste) kao i nepregledna raskršća.

Komunalno redarstvo ■

Komunalni propisi

■ Primjer zelenila koje ometa javnu cestu (Snimio Zoran LJUTIĆ)

pogotovo kada se to odnosi na zbrinjavanje otpada i vlastitog smeća. To je stvar osobne kulture i žalosno je kada u 21. sto-ljeću svjedočimo tolikoj nekulturi. Ovim putem apeliramo, pogotovo na vlasnike apartmana i iznajmljivače, da svojim go-stima omoguće odlaganje smeća na način da ga se čim više odvojeno zbrine. Upozorite i prijavite susjede koje zateknete u nedopuštenom odlaganju otpada. Kada bi takvog smeća, ali i ostalih neplaniranih i nepotrebnih djelatnosti bilo manje, če-

šće bismo kosili ispred vaših kuća i skupljali smeće po vašim ulicama.

Još jednom pozivamo sve stanovnike ako nisu zadovoljni našim obavljanjem poslova, ukoliko misle da je njihova ulica/selo/kvart zapostavljen ili da bi nešto trebalo biti drukčije, neka nam se jave. Naš telefonski broj i e-mail adresa uvijek su dostupni i bit ćemo vam zahvalni na bilo kakvoj informaciji, prijedlogu ili savjetu.

Ivan PETRŠORIĆ ■

NAŠI ZVONI ■ 10

OPĆINA

Pola milijuna kuna dodatnih ulaganja u vodovodnu infrastrukturu

Piše Vanda RADETIĆ-TOMIĆ

Komunalni projekti Općine Malinska-Dubašnica

Osim EU-projekta izgradnje kanalizacijskoga sustava, u Općini Malinska-Dubašnica intenzivno se radi i na osta-lim komunalnim projektima koji su od strateške važnosti za razvoj i podizanje kvalitete života. Uz ranije ugovorene investicije, u posljednjih godinu dana dodatnih 500 tisuća kuna uloženo je u vodovodnu mrežu.

Već gotovo tri godine, točnije od 23. listopada 2017. godi-ne, na otoku Krku provodi se megaprojekt prikupljanja, odvod-nje i pročišćavanja otpadnih voda, financiran pretežito bespo-vratnim EU-sredstvima. Vrijednost tog projekta na području Općine Malinska-Dubašnica iznosi 88,4 milijuna kuna. Radovi teku planiranom dinamikom, a na cijelome otoku trebali bi se završiti do 23. travnja sljedeće godine.

Nije na odmet podsjetiti da je u sklopu toga Projekta u Općini Malinska-Dubašnica predviđena izgradnja 16 kilome-tara fekalne kanalizacije, rekonstrukcija 11,5 kilometara vodo-vodne mreže, te izgradnja 10 crpnih stanica (šest u naseljima Porat i Vantačići, te četiri u Svetom Vidu). Također, dogradit će se i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Malinska (Ćuf ), koji će biti sekundarnog, biološkog stupnja pročišćavanja, ukupnog kapaciteta od 25 000 ES. Bit će namijenjen pročišćavanju ot-padnih voda Njivica i Malinske, te naselja Porat, Vantačići i Sveti Vid-Miholjice.

Voda zdravstveno ispravna

U sklopu sustava samokontrole zdravstvene isprav-nosti vode za ljudsku potrošnju (HACCP), labo-ratorij Ponikve voda d. o. o. prošle je godine anali-zirao 88 uzoraka vode iz vodoopskrbne mreže Općine Malinska-Dubašnica, a u prvih osam mjeseci ove godine njih još 56, dok je Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ-a tijekom prošle i ove godine analizirao ukupno 24 uzorka.

Prema Zakonu o vodi za ljudsku potrošnju, svi uzorci bili su sukladni propisanim parametrima, a jedino je tije-kom ljetnih mjeseci došlo do odstupanja od MDK vrijed-nosti za parametar temperature. Budući da do odstupanja u tom parametru dolazi gotovo svakog ljeta, Ponikve voda d. o. o. su od Ministarstvo zdravstva zatražile (i dobile) odo-brenje za to odstupanje.

■ ... i Vantačići

Na sustav za pročišćavanje otpadnih voda moći će se priključiti neka ruralna područja

Kako ističe Ivica Plišić, direktor Ponikava, na području Op-ćine Malinska-Dubašnica već je odrađen velik dio posla. U Sve-tom Vidu sva je kanalizacijska mreža gotova pa su već počela pri-ključivanja korisnika na sagrađeni kanalizacijski sustav. U naselju Sv. Vid je 288 novopriključenih, Porat ima 163, a Vantačići 480

■ Pri kraju je polaganje kanalizacijskih cijevi u naseljima Porat...

NAŠI ZVONI ■ 11

novih priključaka. U naseljima Porat i Vantačići polaganje kanali-zacijskih cijevi također je pri kraju. Preostale su još samo dvije ulice koje će se dovršiti do kraja godine. Također, proveden je na-tječaj i izabran izvođač za izgradnju pročišćivača na Ćufu. Pri-ključivanje na kanalizacijski sustav korisnicima se omogućuje po-stupno, kada se na njihovom području steknu uvjeti za to, o čemu Ponikve šalju pisane obavijesti na kućne adrese korisnika.

Za Općinu Malinska-Dubašnica ovaj je projekt od izni-mne važnosti i zbog toga što će omogućiti da se na sustav za pročišćavanje otpadnih voda priključe i neka ruralna područja. To će u tim naseljima biti velik poticaj za razvoj poljoprivred-nog, ruralnog turizma, kao oblika turističke privrede s vrlo viso-kim potencijalom za daljnji napredak.

Što se vodoopskrbe tiče, planiranih 11,5 kilometara vodo-vodne mreže već je rekonstruirano. Štoviše, plan je i premašen. Naime, sagrađeni su i oni dijelovi vodovodne mreže koji nisu bili predviđeni EU-projektom, ali je postojala potreba za njiho-vom izgradnjom. U to proširenje vodovodne mreže, u naseljima Porat, Vantačići i Sveti Vid, Ponikve su u posljednjih godinu dana uložile dodatnih 500 tisuća kuna. Zahvaljujući i toj inve-sticiji, na vodoopskrbni sustav u Općini Malinska-Dubašnica trenutačno je priključeno 6428 korisnika, 128 više nego lani.

Zahvaljujući još jednom krčkom megaprojektu – projektu vodoopskrbe otoka Krka, pokrenutom 2000. godine, gubici vode u otočnom vodovodnom sustavu i dalje iznose samo 18 posto, što je najbolji rezultat u Hrvatskoj. Istodobno, tim su projektom nestašice vode na otoku Krku postale prošlost, čak i u razdobljima vršnih opterećenja tijekom ljeta. Isporuka do-voljnih količina vode nije bila upitna ni ove godine, koju je obilježio i jedan kuriozitet. Naime, u prvih osam mjeseci na otoku je Krku ukupno isporučeno 14 posto manje vode nego u istom razdoblju prošle godine (kao što je prikupljeno i 15 posto manje otpada), što je izravna posljedica pandemije ko-ronavirusa i smanjenja broja turista koji su ove godine boravili na otoku Krku.

Preduvjet za daljnji gospodarski razvoj– Radovi na izgradnji kanalizacijske i vodovodne infra-

strukture obavljaju se planiranom dinamikom. Podsjećam da je u ožujku prošle godine potpisan aneks Ugovora ovog EU-pro-jekta, čime je omogućeno i polaganje DTK mreže. I taj dio in-frastrukturnih zahvata u Općini Malinska-Dubašnica je u za-

vršnoj fazi, tj. već je postavljeno 95 posto od planiranih 12,2 kilometra DTK instalacija. Zahvaljujući dosad učinjenom, na području Općine Malinska-Dubašnica, do 15. lipnja, kada su radovi obustavljeni zbog ljetne stanke, u funkciju je stavljen ukupno 931 novi priključak. Sukladno ugovornim odredbama, i ove godine radovi će se nastaviti 15. rujna. Dakle, preostaje još sedam mjeseci posla, do 23. travnja sljedeće godine, do kada bi se cijeli projekt trebao dovršiti. Za otok Krk bit će to još jedan iznimno velik i važan iskorak u unaprjeđenju komunalnog stan-darda, podizanja kvalitete života i stvaranja preduvjeta za daljnji gospodarski razvoj, istaknuo je Plišić.

Novi poluukopani setoviVeć 15 godina, na području Općine Malinska-Dubašnica,

kao i u ostalim dijelovima otoka Krka, provodi se projekt eko-loški zasnovanog sustava gospodarenja otpadom. Posljednje dvije godine na cijelom općinskom području uspostavljen je i sustav prikupljanja otpada ”od vrata do vrata”, a u funkciji je i općinsko reciklažno dvorište koje izvrsno funkcionira. Naime, usluge reciklažnog dvorišta iz godine u godinu koristi sve veći broj građana koji time na pravilan i ekološki prihvatljiv način

Završena rekonstrukcija kompostane

U kolovozu prošle godine sklopljen je ugovor o re-konstrukciji kompostane na odlagalištu Treskavac. Investicija je stajala 6,5 milijuna kuna, a svi pred-viđeni radovi završeni su u srpnju ove godine. Tehnički pregled obavljen je u kolovozu, od kada je rekonstruirana kompostana s novom tehnologijom u funkciji. Navedeno ulaganje omogućava ubrzanu i poboljšanu obradu odvoje-no prikupljenog biootpada, što je još jedan hvalevrijedan pomak u krčkom sustavu gospodarenja otpadom.

■ Polupodzemni setovi spremnika za prikupljanje otpada ■ Spremnici u domaćinstvu

NAŠI ZVONI ■ 12

OPĆINA

zbrinjavaju kućni glomazni otpad pokazujući na taj način sve viši stupanj ekološke osviještenosti.

U tijeku je i uređenje tzv. zelenih otoka, namijenjenih pr-venstveno onim građanima čiji se otpad zbog nepristupačnosti ne može prikupljati „od vrata do vrata”, kao i povremenim sta-novnicima i gostima, koji s otoka odlaze u dane kada nema od-voza otpada. Nadzemni spremnici sa „zelenih otoka” zamjenju-ju se polupodzemnim setovima, s pet jedinica:

■ SMEĐI za biootpad

■ SIVI za staklo

■ PLAVI za papir/karton/tetrapak

■ ŽUTI za plastiku/sitni metal te

■ ZELENI za otpad koji se ne može razvrstati.

Vrijednost investicije nabave i ugradnje iznosi 570 tisuća kuna. Poluukopani setovi dodatni su iskorak u modernizaciji su-

■ Općina Malinska-Dubašnica uključila se u krčki bike sharing sustav.

stava jer zauzimaju manje mjesta od dosadašnjih, pozitivno utječu na estetiku prostora, te smanjuju neugodne mirise. Od predviđe-nih šest lokacija na području Općine Malinska-Dubašnica, poluu-kopani setovi dosad su postavljeni na četiri lokacije: u središtu Malinske (Markat), Svetom Vidu, Vantačićima i Portu. Iz Ponika-va poručuju da će se preostala dva seta postaviti do kraja godine.

Većina korisnika pozitivno je reagirala na nove poluukopane setove i pravilno ih koristi. Sporadično, ipak se događa da pojedin-ci ostavljaju vrećice i izvan spremnika pa iz Ponikava apeliraju na građane da pravilno postupaju. Također ističu da sav otpad koji ne ulazi u otvor poluukopanih setova spada u kategoriju glomaznoga otpada, te podsjećaju građane da takav otpad mogu besplatno od-ložiti na općinskom reciklažnom dvorištu, u Ulici Stipkino.

Poskupljenje odvoza otpada – neizbježnoU skladu sa zakonskom obvezom, od početka ove godine

Ponikve su počele s odvozom nerazvrstanog otpada u regional-ni centar na Marišćini. Radilo se tek o minimalnim količinama pa to nije utjecalo na cijenu usluge. Međutim, kako je najavio direktor Plišić, od 15. listopada na Marišćinu će se odvoziti sav otočni nerazvrstani otpad (ZELENI SPREMNICI), tako da se podizanje cijene neće moći izbjeći, osobito stoga što je deponi-ranje nerazvrstanog otpada na Marišćini poskupjelo za dva i pol puta, te će se sada plaćati 1180 kuna po toni.

– Zahvaljujući činjenici da se na Krku trenutačno odvojeno prikuplja 60 posto otpada, Krčanima će to poskupljenje biti mnogo manje nego drugim građanima u okruženju. Primjerice, 2018. godine, četveročlane obitelji na Krku i u Rijeci za odvoz otpada plaćale su podjednak iznos – 50 kuna. U Rijeci je u me-đuvremenu ta usluga porasla na 100 kuna, a s najavljenim no-vim poskupljenjem, povećat će se na oko 150 kuna. Na otoku Krku, predviđamo, to će povećanje ići sa sadašnjih 50 kuna na najviše 90 kuna. Građani Krka tako će „naplatiti” svoj dugogo-dišnji trud i napore koje, zajedno s krčkim lokalnim samoupra-vama i Ponikvama, ulažu u neprekidno poboljšanje našeg susta-va gospodarenja otpadom, pojasnio je Plišić.

Zaživio bike sharing sustavKao što je i najavljeno, Općina Malinska-Dubašnica uklju-

čila se u krčki bike sharing sustav. Riječ je o javnom sustavu iznajmljivanja električnih bicikala koji svim zainteresiranim mještanima otoka Krka, te mnogobrojnim turistima, omoguću-ju elektromobilnost. Stanica za iznajmljivanje montirana je u Malinskoj, ima kapacitet od 10 e-bicikala, 10 postolja za njiho-vo punjenje, upravljački stup, klupu s alatom za popravak e-bi-cikala i kompresor. E-bicikl može se iznajmiti po cijeni od 20 kn/h, s tim da je prvih pet minuta besplatno, a obračunska jedinica najma je minuta. Registracija za korištenje ove usluge vrlo je jednostavna. Korisnik se može registrirati kod kuće, na svojem osobnom računalu, tabletu ili smarthfonu, ili na samoj stanici. Nakon registracije, potrebno je nadoplatiti račun, a po-tom se jednostavnim odabirom QR koda otključava odabrani bicikl. Nakon korištenja, bicikl se može ostaviti na bilo kojoj stanici na otoku. Ukoliko nema mjesta na postoljima, bicikl se može zaključati u neposrednoj blizini stanice i prekinuti najam.

Detaljnije informacije o sustavu iznajmljivanja e-bicikala gra-đanima su dostupne na internetskim stranicama Ponikava (http://www.ekootokkrk.hr/krk-bike). Podsjetimo, cijeli projekt, vrijedan gotovo tri milijuna kuna, sufinanciran je sredstvima Ministarstva turizma i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

NAŠI ZVONI ■ 13

OPĆINA

U Općini Malinska-Dubašnica sagradit će se mreža za 3529 korisnika

Projekt razvoja širokopojasnog pristupa prihvatljivog za financiranje iz EU fondova na području otoka Krka

■ Općina Malinska-Dubašnica - Pregledna karta s prikazom bijelih i sivih područja (bijelom bojom su označene bijele adrese, sivom bojom sive adrese)

Projektom razvoja širokopojasnog pristupa prihvatljivog za financiranje iz EU fondova na području Grada Krka i op-ćina Baška, Dobrinj, Malinska-Dubašnica, Omišalj, Punat i Vrbnik sagradit će se svjetlovodna pristupna mreža (engl. Fiber to the Home – FTTH) do krajnjih korisnika u tzv. bijelim područ-jima svih sedam jedinica lokalne samouprave na otoku Krku: Grada Krka i općina Baška, Dobrinj, Malinska-Dubašnica, Omišalj, Punat i Vrbnik. Bijela područja obuhvaćaju krajnje kori-snike kojima trenutno nije dostupan širokopojasni pristup s brzi-nama od najmanje 30 Mbit/s, te krajnje korisnike kojima opera-tori elektroničkih komunikacija širokopojasni pristup s brzinama od najmanje 30 Mbit/s neće osigurati do kraja 2023. godine.

Nakon što su 26. kolovoza sve jedinice lokalne samouprave na otoku Krku i komunalna tvrtka Ponikve eko otok Krk potpi-sale Sporazum o suradnji na ovom projektu, Grad Krk je, kao nositelj projekta, potpisao 27. kolovoza Ugovor o dodjeli bespo-vratnih sredstava za projekte koji se financiraju iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova u financijskom razdoblju 2014.-2020. s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova Europske unije te Središnjom agencijom za financiranje i ugo-varanje programa i projekata Europske unije.

Ostvarenje ovog, za otok Krk, veoma važnoga razvojnog projekta, vrijednog ukupno 79,46 milijuna kuna započinje od-mah, a završetak je planiran za kraj 2023. godine. Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije dodijelilo je Gra-du Krku 57 619 737,71 kunu bespovratnih sredstava, a ostatak do punog iznosa (19 740 912,97 kn) sufinancirat će jedinice lo-kalne samouprave sukladno broju predviđenih priključaka na

svom području. U Općini Malinska-Dubašnica predviđa se sa-graditi mrežu za 3529 korisnika:

Jedinica lokalne samouprave Ukupno (kn)Grad Krk 2 695 539,86

Općina Baška 2 336 995,91

Općina Dobrinj 5 271 565,08

Općina Malinska-Dubašnica 5 699 556,73

Općina Omišalj 1 786 259,49

Općina Punat 712 242,71

Općina Vrbnik 1 238 753,19

Kako će se projekt ostvariti javnim novcem, sagrađena in-frastruktura bit će u vlasništvu jedinica lokalne samouprave, do-stupna svim telekomoperaterima uz jednake uvjete, a nakon završetka investicije predat će se tvrtki Ponikve eko otok Krk na održavanje i upravljanje.

Projekt je usklađen sa svim mjerodavnim strateškim doku-mentima na razini EU-a i nacionalnoj razini (Digitalna agenda za Europu 2020., Europsko gigabitno društvo do 2025., Strategija ra-zvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj od 2016.-2020), te lokalnim razvojnim dokumentima jedinica lokalne samouprave na otoku Krku. Provedba ovog projekta omogućit će korisnicima novosagrađene mreže korištenja interneta brzine prijenosa veće od 100 Mbit/s, s mogućnošću nadogradnje na brzine od 1 Gbit/s i više. Ukratko, ova nova infrastruktura osigurat će kvalitetniji ži-vot otočana i bitne preduvjete za brži razvoj u budućnosti.

Čedomir MILER ■

NAŠI ZVONI ■ 14

TURIZAM

Ostvareno je 67 posto komercijalnih dolazaka i noćenja

U srpnju je na području Općine Malinska-Dubašnica ostva-reno 22 854 dolazaka, što je 70 posto u odnosu na 2019. godinu, te 145 224 komercijalnih noćenja, odnosno 67 posto u odnosu na 2019. godinu. Što se popunjenosti smještajnih kapaciteta tiče, hoteli su ostvarili 75 posto, a privatni smještaj 65 posto komercijalnih noćenja.

U prvih 13 dana kolovoza bilježili smo 10 743 dolaska (80 posto u odnosu na 2019.), te 62 820 komercijalnih noćenja, odnosno 76 po-sto u odnosu na lani. Popunjenost je u hotelskim kapacitetima bila 80 posto, a u privatnom smještaju 76 posto u odnosu na prošlu godinu. Bilježili smo porast domaćih gostiju za čak 45 posto, te porast gostiju iz Njemačke za pet, te iz Poljske za 11 posto.

Nažalost, statistička je krivulja krenula nizbrdo od 13. kolovo-za, te nas je taj isti vikend zbog uvođenja obveznih testiranja na COVID-19, napustilo 1750 gostiju. Dijelom su to bili slovenski državljani s djecom koja su se pripremala za novu školsku godinu, a čija namjera je bila da dva tjedna prije početka nastave zbog si-gurnosti ipak provedu u svojoj državi.

U srpnju i kolovozu

Ove se godine zbog svima znanih okolnosti nisu zapo-šljavali sezonski djelatnici, iako je zbog cijele situacije prouzrokovane COVID-om-19 tijekom glavne sezone bilo više operativnog posla nego je to bio slučaj prijašnjih godi-na. To se najviše odnosilo na izdavanje potvrda za boravak turi-sta u našoj zemlji, ali i otvaranja novih (iako već postojećih) ob-veznika i objekata u sustavu e-Visitor. Od 1. svibnja do početka rujna otvoreno je 218 novih obveznika koji su vlasnici 259 ne-komercijalnih smještajnih objekata, većinom u vlasništvu slo-venskih državljana. Uz to, dvoje zaposlenika TIC-a obavljali su i standardni dio posla prijava u sustav, statistike, informi-ranja te ostalih svakodnevnih zadaća.

■ Četvrti plivački maraton održan je 22. kolovoza.

■ Start lokalne biciklističke ture

■ Predstava na Jazu pod nazivom Štorije z bodulije

■ Gitarist Alejandro Cordova nastupio je u dvorištu Kuće dubašljanske baštine

Kolovoz je naposljetku bilježio ostvarenje od 64 posto u do-lascima i 66 posto u komercijalnim noćenjima u odnosu na prote-klu godinu. Što se udjela gostiju u komercijalnim noćenjima tiče, i dalje su to Nijemci s 36 posto, domaći gosti sa 16 posto, Slovenci s osam, te Poljaci i Mađari s pet posto.

Dnevno povećanje broja zaraženih osoba koronavirusom na razini Hrvatske utjecalo je uvelike i na daljnji tijek dolazaka i no-ćenja, što je rezultiralo obustavljanjem mnogih rezervacija, indivi-dualnih i posebice grupnih aranžmana, koji su karakteristični za nastavak sezone.

S prvim rujanskim vikendom u Malinskoj je evidentirano ukupno 1400 gostiju u komercijalnom smještaju, što je 42 posto ostvarenja u odnosu na prvi vikend u rujnu prošle godine. Najveći udio trenutno čine domaći gosti iz Njemačke, ukupno 67 posto (2019. godine udio je bio 37 posto). Što se ostalih tržišta tiče, goste iz Slovenije i Italije u jednakom su postotku ove godine početkom rujna zamijenili gosti iz Češke i Poljske, svaki po sedam posto udjela u ostvarenim komercijalnim noćenjima.

Daniel MANZONI ■

NAŠI ZVONI ■ 15

TURIZAM

Unatoč brojnim ograničenjima za organizaciju i provedbu ovoljetnih manifestacija zbog poznate epidemiološke si-tuacije. uspješno su održane gotovo sve koje su bile dio zajedničkog programa u suradnji s TZO Omišalj, TZG Krk, te TZO Punat, pod zajedničkim motom Island Krk – A Place To Call Home. Bio je to na neki način i nastavak proljetne outdoor kampanje, te zajedničkog promišljanja otočnih ljetnih progra-ma. Na taj su način, zajedničkom promidžbom u medijima i društvenim mrežama, manifestacije tematski bile raspoređene prema danima u tjednu.

Ponedjeljkom su održavani akustični koncerti, a utorkom koncerti klasične glazbe. S obzirom na građevinske radove u sklopu Samostana sv. Marije Magdalene u Portu, odnosno atri-ja koji je do sada služio kao prepoznatljivo mjesto održavanja koncerata klasične glazbe, odličnom se zamjenom pokazalo dvorište ispred Kuće dubašljanske baštine u Bogovićima. Pre-krasna tradicionalna arhitektura i kamene podvolte, te mala po-zornica ispod smokve u ograđenom prostoru, potvrdila se kao više nego dostojna zamjena dosadašnje lokacije. Vjerujemo kako će i u budućnosti poslužiti ova prekrasna lokacija za razna događanja i radionice koje će proširiti turističku ponudu našim gostima.

Srijede su bile rezervirane za Štorije z bodulije, odnosno kratke humoristične skečeve iz života bodulskih težaka i doma-ćica uz pratnju otočnih muških klapa. Četvrtkom su organizira-ne lokalne biciklističke ture u jutarnjim satima, a nedjeljom na-stupi eminentnih hrvatskih jazz-sastava pod vodstvom poznatoga hrvatskog glazbenika Zorana Majstorovića.

Iako su tradicionalne zabavne fešte izostale iz svima znanih razloga, Malinskarske noći, dugogodišnja tradicionalna manife-stacija, ipak je održana na jedan malo drukčiji način. U dva je dana nekoliko klapa promenadnim nastupima obuhvatilo sve terase restorana u središtu Malinske. Istodobno je cijela riva po-služila kao gledalište i plesni podij za odličan nastup grupe Infi-nity, 25. srpnja na pontonu u središtu Malinske.

Od ostalih manifestacija održana su i dva turnira u ulič-nom šahu u suradnji sa ŠK Goranka, četvrti po redu plivački maraton u suradnji s KDP Primorje, tradicionalna regata krsta-ša, 22. Kup Dubašnice, te ljetni program u suradnji s Udrugom Termen.

Nažalost, nepovoljna epidemiološka situacija koja nas je snašla u drugoj polovini kolovoza utjecala je na daljnji tijek pla-niranih posezonskih manifestacija.

Daniel MANZONI ■

Suradnjom s dijelom otočnih turističkih zajednica organizirane su ovoljetne manifestacije

■ Malinskarske noći iz ptičje perspektive

OBLJETNICA

NAŠI ZVONI ■ 16

Bista Branka FučićaU pripremi je natječaj

U ovoj je godini bilo planirano brojnim aktivnostima sve-čano obilježiti i proslaviti 100. obljetnicu rođenja akade-mika Branka Fučića (1920. – 1999.). Spomenut ćemo neke. Predviđeno je bilo pokrenuti inicijativu za izradu Pravil-nika za godišnju nagradu otoka Krka za društveno-humanistič-ke znanosti, koja bi nosila naziv Godišnja nagrada otoka Krka za društveno-humanističke znanosti „Branko Fučić”, skraćeno Nagrada „Fučić”. Iza njezina utemeljenja i financiranja stajala bi Koordinacija Grada Krka i općina otoka Krka. Nagrada bi se trebala sastojati od plakete/diplome i novčanog iznosa. Uz to planirano je pokretanje inicijative o izradi Pravilnika za trogo-dišnje stipendiranje jednog studenta/studentice s otoka Krka za društveno-humanističke znanosti, za upis i studiranje na dok-torskom studiju iz društveno-humanističkih znanosti i s temom doktorske disertacije koja mora obrađivati otok Krk. Godišnju stipendiju trebao bi osigurati utemeljitelj, tj. Koordinacija Gra-da Krka i općina otoka Krka.

Odgođene aktivnostiTakođer, trebalo je predložiti Hrvatskoj pošti da tiska po-

štansku marku s likom Branka Fučića u povodu 100. obljetnice

njegova rođenja te da odobri prigodni žig koji bi bio u uporabi na spomendan njegova rođenja, 8. rujna 2020. godine, u poštan-skom uredu 51511 Malinska. Planirano je bilo predložiti Fila-telističkom društvu Krk da tiska prigodnu omotnicu s likom Branka Fučića. Također, trebalo je pokrenuti postupak i imeno-vati Osnovnu školu u Bogovićima imenom Osnovna škola „Branko Fučić”, Bogovići. No, planira se objaviti Deskriptivnu bibliografiju Branka Fučića (tiskano i digitalno) te knjigu Fučić: okvir djela – trenutci života. Osim toga planirano je tijekom 2020. godine urediti grob Branka Fučića uz suglasnost njegova sina. Listopad/studeni 2020. trebao je biti rezerviran za održa-vanje međunarodnoga znanstvenog skupa o životu i djelu aka-demika Branka Fučića pod nazivom Habemus artificem!. No, većinu toga odgođeno je za iduću godinu, kao i prigodna izlož-ba fotografija o Branku Fučiću autora Branka Kukurina – Janija (Foto Kuki).

Među navedenim aktivnostima, bila je i ona o pokretanju postupka za podizanje spomenika/biste s likom Branka Fučića. To je stručno govoreći program javnog, otvorenog, u jednom stupnju anonimnog, likovnoga kiparskog natječaja za umjetnič-ko rješenje spomenika Branku Fučiću, koji bi bio smješten u Portu. Oblikovanje spomenika mora uvažavati postojeće pro-storne ambijente te ih dodatno oplemeniti. Kod oblikovanja spomenika važno je obratiti pozornost na primjerenu dimenziju u odnosu na okolne građevine, te cjelokupnu sliku toga prosto-ra. Rješenje spomenika treba biti u skladu s obilježjem prostora.

Uskoro pozivni natječajInterpretacija spomenika Branku Fučiću ostavlja se otvore-

nom u obliku različitih umjetničkih interpretacija tog kontek-sta, no sa zadanim materijalom – broncom. Potrebno je voditi računa o skladnom dijalogu sa susjednim objektima koji već de-finiraju prostor te kvalitetnom upotpunjavanju i potenciranju važnosti zatečenog ambijenta. Za planiranu bistu potrebno je predvidjeti odgovarajući samostojeći postament koji može biti od kamena ili drugog materijala po izboru autora. Važno je da bista bude načelno u prirodnoj veličini (moguće su manje osci-lacije) te da se postavi na odgovarajućoj visini kako bi se mogla kvalitetno sagledavati (visina očiju ili niže), ovisno o rješenju. Sâm postament treba biti diskretan i naglašavati bistu. Na po-stamentu je predviđen natpis. S obzirom na lokaciju postava spomenika, naručitelj ne dopušta intervencije autora u prostoru, odnosno neposredno oko budućeg spomenika u smislu prijed-loga opločenja, hortikulture ili ostalih elementa. Idejno kipar-sko rješenje spomenika s postamentom (obvezno), u odgovara-jućem mjerilu u ovisnosti o rješenju, predviđa do najviše 50 centimetara visine x 50 centimetara širine x 50 centimetara dubine.

Natječaj u ime Općine Malinska-Dubašnica priređuje ar-hitektonski ured NFO iz Zagreba pod vodstvom Kate Maruni-ca i Nenada Ravnića. Stoga za zanimanjem očekujemo skoro objavljivanje pozivnog natječaja i realizaciju spomenika Branku Fučiću.

Tomislav GALOVIĆ ■

■ Branko Fučić

NAŠI ZVONI ■ 17

AKTUALNO

„Molitva (…) da nas oslobodi od kolere”

Kolera je akutna crijevna zarazna bolest koju karakterizi-raju proljev i povraćanje. U svom ekstremnom obliku može u svega nekoliko sati uzrokovati dehidraciju i smrt. Zaraza se u pravilu širi pijenjem vode ili jedenjem hrane u kojoj se nalazi bakterija vibrio cholerae.

Kolera se prvi put javila početkom 19. stoljeća u delti rijeke Ganges (na prostoru Bangladeša i Indije). Tzv. azijska kolera pojavila se kod nas najprije u Puli 1835. godine. Prema dostu-pnim podatcima, koleru je u grad prenio mornar Ivan Galović koji je doplovio iz Chioggie. Preminuo je peti dan nakon što mu je postavljanja dijagnoza da je zaražen tom bolešću. Nakon toga u nekoliko je navrata tijekom 19. stoljeća zabilježena kole-ra u Istri, a najteža je bila ona iz 1855. godine kada je oboljelo gotovo 20 tisuća ljudi, odnosno oko osam posto tamošnjeg sta-novništva. Umrlo je čak 6670 ljudi, odnosno 34 posto oboljelih.

Neka puk čuva čistoću života i odijevanjaUpravo je ta kolera iz 1855. godine teško pogodila i otok

Krk. Mons. Mihovil Bolonić u svojem važnom i temeljitom radu „Kužne bolesti u prošlosti o. Krka (s posebnim osvrtom na koleru 1855. godine)” objavljenom u Krčkom zborniku, sv. 19. (Posebno izdanje, sv. 13.: Zdravstvo otoka Krka) iz 1989. godine podrobno je prikazao na temelju arhivskih vrela krčkih župa kako je kolera harala otokom. Treba napomenuti da se kolera pojavila na otoku i dvadesetak godina prije, no nije bila tako strašna. Kolera iz 1855. bila je zabilježena najprije u Baški kamo je prenesena iz Senja i Hrvatskog primorja. Od Preture, tj. ureda političke vlasti u Krku, kao i biskupske kurije u Krku, ovako se tražilo od župnih ureda da postupaju tijekom kolere: „U svakoj zgodi, što bolje poučit puk, nek čuva čistoću života i odijevanja, da otstrani iz kuća svaku nečist, da se očuva dobar zrak, nek se ne izlažu oštrom zraku, nek prozrače svoje stanove, u jednu riječ da preduzmu sve potrebno, kako bi se držali daleko od ove kuge, koja bi se htjela uvući u naše strane.” Osim toga kapitularni je vikar dopustio „masni začin u petke i subote, zbog bolesti, koja hara u pojedinim dijelovima otoka.” Također je tada u dogovoru s krčkim gvardijanima otka-zana svečanost Porcijunkule „jer sakupljanje naroda može proši-riti tešku bolest.” Ove smo riječi prenijeli iz zanimljiva članka V. Tujana „Stogodišnjica kolere na Krku” (Krčki kalendar za godinu 1955, New York 1954.).

No, dobro je poznata činjenica da je nova župna crkva sv. Apolinara u Bogovićima građena upravo u razdoblju kada je kolera harala otokom i ostalim susjednim područjima. Iako su pripreme za početak gradnje župne crkve otpočele 1854. godi-ne, njezini temelji blagoslovljeni su tek 29. studenoga 1855. godine. Naime, kolera se u Dubašnici pojavila u razdoblju od 5. kolovoza do 2. rujna 1855. godine. Prema M. Boloniću, je-dina župa na zapadnoj strani otoka Krka koja je stradala od kolere bila je upravo Župa Dubašnica. Bolest je najprije bila zabilježena u selu Ljutići. Prva žrtva kolere bila je pedeseto-godišnja Dinka Hržić, žena Antonova. Nakon toga kolera je zabilježena u Bogovićima, Milovčićima i Kremenićima. U na-

Aktualno, uz današnju pandemiju

vedenom je razdoblju gotovo svaka tri dana netko umro od posljedica kolere. Ukupno je umrlo 13 stanovnika Dubašnice, petero muških i osmero ženskih. Mrtve se na pogreb nosilo na skelama, tj. na ljestvama. Po svemu sudeći, upravo je kolera imala bitnu ulogu u rađanju sloge među dubašljanskim pu-kom za utvrđivanje lokacije i gradnje nove župne crkve.

I naša je Dubašnica mila od te kuge mnogo pripatila…

U godini proslave 80. obljetnice posvećenja župne crkve sv. Apolinara u Bogovićima (3. svibnja 1857. – 3. svibnja 1937.), pučki je pjesnik Niko-Nikola Pinčić (1902. – 1967.), spjevao spomen-pjesmu u kojoj također spominje koleru, iako preuveli-čava broj preminulih (toliko je naime bilo ukupno umrlih te godine, ali nisu svi preminuli od kolere):

(…)Dok ta sveta crkva se zidalaPrimorjem je kolera harala,Pa je, ajme, u te kobne daneUmirao narod na sve strane!

I naša je Dubašnica milaOd te kuge mnogo pripatila,

Sedamdeset žrtava kod nas bišeKak u knjigam onoga doba piše!...

(…)

Uz druge povijesne zapise i dokumente u arhivskim spisi-ma Župnog ureda u Bogovićima, čuva se i jedna okružnica (pri-je se to zvalo cirkular), kojom se vjernički puk pozivalo na moli-tvu „da nas oslobodi od kolere”. Tu okružnicu, ali izvorno na talijanskom jeziku potpisuje udinski nadbiskup Giuseppe Luigi Trevisanato (1801. – 1877.), kasniji mletački patrijarh i kardi-nal. Tiskana je bila u hrvatskoj varijanti u Rijeci (u tiskari Kar-letzky) i odaslana po župama 1856. godine te pozivala puk da upravo riječima molitve isprosi od Gospodina i Djevice Marije izbavljenje od strašne kolere: „Molitva za izprositi od Gospodi-na da nas oslobodi od kolere” i „Molitva neoskvèrnjenoj Divici Marii, da nas oslobodi od kolere”.

Tomislav GALOVIĆ ■

■ Okružnica kojom se vjernički puk pozivalo na molitvu „da nas oslobodi od kolere”.

KULTURA

NAŠI ZVONI ■ 18

Ljetna večer za pamćenje u režiji Borisa Svrtana

Vantačići

■ Boris Svrtan u Mojem slučaju

Generalna skupština Ujedinjenih naroda je 2011. godine proglasila 30. srpnja za Međunarodni dan prijateljstva, s idejom da prijateljstvo između naroda, zemalja, kultura i pojedinca može potaknuti napore za mir te graditi mostove između zajednica. Tim se danom utvrđuje i značenje prijatelj-stva kao plemenitog i vrijednog osjećaja u životima ljudi širom svijeta.

Zahvaljujući tome svojevrsnom obilježavanju prijateljstva, u mirnom, starom, obiteljskom, vikendaškom naselju u Vantači-ćima, ove je godine toga dana uvečer, jedan od dugogodišnjih ovdašnjih vikendaša, Boris Svrtan, prijateljskim pozivom oku-pio svoje sustanovnike na plaži u Valici, uz popularnu šetnicu obalom, darujući im monodramu Moj slučaj. Bio je to predivan doživljaj bogatog sadržaja uz pregršt značenja.

Uz izvorne riječi Vlade GotovcaLik i djelo Vlade Gotovca nadahnulo je Svrtana da 2012.

godine dramatizira i režira predstavu Moj slučaj. Hrvatski pje-snik, esejist, filozof, disident i političar Vlado Gotovac (Imot-ski,1930. – Rim, 2000.) svojim je životom i djelom dokazao lju-

bav prema Hrvatskoj. U borbi za slobodnu Hrvatsku ovaj je borac za ljudska prava slijedio poznatu misao da – moja sloboda ne smije umanjivati slobodu drugih. Obrazovanjem treba postići model – biti svoj, ali biti dio svijeta. Kulturu je smatrao, ne do-datkom, nego temeljem života koju Hrvati, kao pripadnici kr-šćanske civilizacije, trebaju poštovati, podržavati i razvijati.

Za scenu na plaži u Valici na lovorovim su listićima bili napisani brojevi zamišljenih sjedala i podijeljeni gledateljima. Nekoliko je prisutnih kao ulaznice donijelo nešto keksa ili so-kova i predstava je mogla početi. Svi mi sudionici te izvanredne ljetne večeri imali smo jedinstvenu prigodu slušati riječi Vlade Gotovca na tonskim snimkama, a snažna Svrtanova riječ pove-zivala nas je s Gotovčevim razmišljanjima, pa i onima za vrije-me njegova četverogodišnja robijanja u zatvoru znakovitog na-ziva Patnja je uvijek pokretala energiju Hrvatske. Bio je to opis teškog vremena iz kojeg se rađala hrvatska država, što je nas vremešnije podsjetilo na tadašnja zbivanja. Zatim su mudrost i optimizam u liku papirnatih aviončića dobačenim letovima po-vezivali osobito djecu i zatim odrasle.

I tako smo prijateljski povezani – glumac, djeca, odrasli – polako na kraju uz piće, kekse i ćakule završili ovo događanje.

Interakcija s gledateljima na plažiBoris Svrtan rođen je u Rijeci 1964. godine. Poznati je hr-

vatski kazališni, televizijski i filmski glumac koji je već kao stu-dent igrao u predstavama Gradskoga dramskog kazališta Gave-la u Zagrebu. Od 1989. član je ansambla tog kazališta u kojem je odigrao brojne predstave u režiji znamenitih režisera K. Do-lenčića, P. Magellija, Z. Viteza i drugih. Pamtimo njegove film-ske uloge, npr. u Što je Iva snimila 21. listopad 2003., Zapamtite Vukovar, Životinjsko carstvo itd. Glumio je i u TV seriji Bitange i princeze, dokumentarno-igranoj seriji Tito, seriji Novine itd. I sâm se bavi režijom pa je postavio 11 predstava, među kojima su Balade Petrice Kerempuha, Leda, Romanca o tri ljubavi; pisao je i za kazalište te na scenu postavio, npr. djelo Spika na spiku. Raznolikost interesa ovoga scenskog umjetnika vidljiva je i u odluci da se bavi pedagoškim radom na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu. Humanitarna crta u Svrtanovu radu bila je naglašena u suradnji Akademije dramskih umjetnosti s Me-dicinskim fakultetom, postavljanjem predstave Silent Screams na engleskom jeziku u sklopu projekta Komunikacijom protiv boli.

Na plaži, u predvečerje vreloga ljetnog dana, potkraj srpnja, Boris Svrtan je riječju, pokretom i interakcijom s gledateljima sjajno predočio Gotovčeve plemenite misli.

Ljudima ovog naselja kuća za odmor, koje, nadamo se, u budućnosti ne treba postati tipa Zrče, nije potrebna svakodnev-na 15-satna galama bubnjeva i ritam gitara iz tzv. beach barova da bi osjetili ljepotu postojanja. U doba COVID-a-19, ove go-dine 30. srpnja, hrvatski im je veliki glumac dušom i tijelom, Bo-ris Svrtan, predstavio vrijednosti života i u ljepoti Vantačića u kojem pronalaze svoj mir.

Dunja MAJNARIĆ-RADOŠEVIĆ ■

NAŠI ZVONI ■ 19

KULTURA

Kako Galerija sv. Nikole ove godine nije otvorila svoja vrata, došla mi je zamisao da bi se prostor galerije mo-gao iskoristiti za predstavljanje radova koji su nastali upravo kao rezultat novonastale pandemijske situacije. S obzi-rom na to da bi umjetnost trebala služiti zajednici u kojoj je nastala, u razgovoru s koordinatorom projekata Caritasa, Ro-bertom Brozićem, te ravnateljem Hrvatskog Caritasa, mons. Ivanom Milovčićem, došli smo do zaključka da bi bilo svrsis-hodno skupljati dobrovoljne priloge za djecu u fazi školovanja koja dolaze iz potrebitijih obitelji s području Biskupije Krk, a ima ih stotinjak.

Izložba je nazvana Iz kaosa red jer se nalazimo u kaotičnom razdoblju povijesti u kojem mnogi gube mir stvorenom neizvje-snošću. Te su slike nastale u okruženju takve situacije, a same po sebi predstavljaju jednu vrstu molitve da situacija koja dolazi nakon ove bude uređena u ljepotu i mir za svih. Tu ljepotu i mir moguće je ostvariti kroz umjetnost, obrazovanje i kršćansku duhovnost te usmjeravanje ljudskih snaga k onima kojima je potrebna naša pomoć.

Izložbu su otvorili predsjednik Udruge Termen Toni Kra-ljić, kustosica izložbe Bruna Justinić te ravnatelj Hrvatskog Ca-ritasa Ivan Milovčić koji je predstavio fond Sluga Božji biskup Antun Mahnić u koji su davane dobrovoljne uplate.

Donatori koji su uplatili 200 kuna ili više ušli su u izvlače-nje za tri nagradne slike koje sam darovao u tu svrhu. Ukupno je skupljeno 5100 kuna. Dobitnici nagradnih slika izvučeni su rukom Ivana Milovčića iz šešira u crkvi sv. Mihovila u Vrhu. To su Pavao Turčić, Sabina Tudor i Dubravka Tonžetić.

Na kraju želim zahvaliti Udruzi Termen, Katarini Petršo-rić, Bruni Justinić, Robertu Broziću i Ivanu Milovčiću koji su nesebično pomogli u ostvarivanju ove izložbe, svim darovatelji-ma velikog srca, posjetiteljima izložbe i njihovim predivnim ko-mentarima te župniku Marinu Dašeku na ustupljenom prosto-ru Galerije sv. Nikole.

Ivan CAR ■

■ Dobitnici nagradnih slika izvučeni su iz šešira rukom Ivana Milovčića (lijevo).

Radionica Art&relax

U Kući dubašljanske baštine održao sam 23. kolovo-za radionicu pod nazivom Art&relax. Radionicu sam započeo uvodnim predavanjem o psihologiji stvaralaštva, tj o načinu na koji se rađa spoznaja u čovjeku te psihologiji umjetnika i motivaciji koja ga „tjera” stvarati. Nakon toga su prisutni zatvorili svoje oči te vođeni pita-njem Gdje se u vama nalazi život kratko razmatrali. Pola-znici radionice su tada izabrali ograničenu paletu boja ko-jom su smjeli slikati. Koristeći te ograničene boje, te slo-bodnim pokretnima kista i špatule stvorili su zaista zani-mljive radove. Iako je radionica bila planirana trajati od 20 do 21,30 sati, s polaznicima sam se zadržao do poslije pola noći u stvaranju i razgovoru.

Radionica je nastala kao osjećaj da je mnogima u ovo vrijeme „novog normalnog” potrebno se udaljiti od sva-kodnevnih briga te se prepustiti nečemu pozitivnome, za-nimljivome i opuštajućem.

Ivan CAR ■

Fotografija na naslovnici

Izložba Iz kaosa red

NAŠI ZVONI ■ 20

VIJESTI

Najveća je greška ne činiti ništa

Maslinina muha najznačajniji je štetnik plodova ma-sline. Štete koje uzrokuje očituju se u prijevreme-nom otpadanju plodova i umanjenoj kvaliteti ulja.Ako se zaraženi plodovi koriste za proizvodnju ulja,

ono ovisno o postotku zaraze i razvojnom međustadiju, može sadržavati nedopuštenu količinu slobodnih masnih kiselina (SMK). Često je ta količina SMK-a toliko visoka da je uporaba takvog ulja štetna za ljudsko zdravlje. Prote-kle je godine maslinina muha napravila velike štete na maslinama, a po svim dosadašnjim pokazateljima ova će godina biti još gora.

Zašto ovo pišem? Problem maslinine muhe je doista velik i to moramo čim prije shvatiti. Ulje koje se dobije od maslina zaraženih maslininom muhom nije kvalitetno niti zdravo. Načini na koje ćemo se boriti protiv ovog nametni-ka su razni, ali jedno je sigurno, što veći broj maslinara eko-loškim pripravcima ili insekticidima u istom vremenskom razdoblju djeluje na jednom području, smanjuje se popula-ciju ovog štetnika. Zajedničkim snagama postiže se puno bolji učinak i sprječava razvoj nove generacije ovog štetnika.

Pojedinci pod izlikom kako ne žele tretirati svoje ma-sline insekticidima ne čine gotovo ništa za zaštitu, a to je najgori mogući odabir. Danas na tržištu postoje preparati za ekološko tretiranje maslina. Postoje razne lovke s fero-monima koje love maslininu muhu, dakle puno je moguć-nosti boriti se protiv ovog nametnika. Na nama je da oda-beremo metodu. Stoga i ovim putem pozivam sve maslinare: raspitajte se kod ostalih maslinara, dijelite isku-stva, učite i odaberite metodu za koju mislite da je vama najprihvatljivija.

Najveća je greška ne činiti ništa, a time činite veliku štetu prvenstveno sebi, ali i drugima.

Branko JUD ■Antonja – jedina ovoljetna pučka fešta na otoku

U Svetom Antonu je 13. lipnja održana pučka fešta Anto-nja. U skladu s preporukama epidemiološke službe, ali i zbog povoljne epidemiološke situacije u tome trenutku, fešta je održana ispred kapelice sv. Antona. Vrijeme nas je po-služilo te je došao lijepi broj ljudi koje je zabavljala Grupa Point dugo u noć.

Uz iće i piće, ljudi su se opustili te na trenutak zaboravili na sve probleme koje je uzrokovala ova pandemija koronavirusa. Kako je kasnije došlo do pogoršanja epidemiološke situacije, ovo je bila jedina pučka fešta na otoku.

Nadamo se da će se ova situacija smiriti, te da će nam se životi vratiti „u normalu” i da ćemo sljedeće ljeto moći bezbriž-no uživati u našim pučkim manifestacijama.

Ivan TAVČAR ■

Problem maslinine muhe

■ Lovka s feromonima lovi maslininu muhu

I ove je godine održana Škola glagoljice

I ovoga je ljeta održana Ljetna škola glagoljice Barba Branka 2020. Uz pomoć Općine Malinska-Dubašnica i Osnov-ne škole Malinska-Dubašnica, Katedra Čakavskog sabora Kornić organizirala je i održala ovogodišnju školu.

Zbog pandemije koronavirusa bilo je malo polaznika, svega šest. No nije došlo do prekida, polaznici su nastavili s pohađanjem škole i nisu izgubili jednu godinu. Tri su polaznika krenula na prvi tečaj, jedna je polaznica učila oblu glagoljicu u drugom tečaju, a dvoje polaznika uživalo je u trokutastoj glagoljici i njezinim zanimljivim grafičkim rješenjima. Na školi su predavali Damir Kremenić i Kri-stina Brnić iz Omišlja. U izvedbi škole pomogla je i Nives Brnić iz Omišlja.

U ime načelnika Općine Malinska-Dubašnica, Kati-ca Cvelić podijelila je diplome polaznicima, a predsjednik Katedre, Damir Kremenić uručio je zahvalnice Općini i Osnovnoj školi Malinska-Dubašnica.

Damir KREMENIĆ ■

Usprkos koronavirusu

NAŠI ZVONI ■ 21

PODUZETNIŠTVO

Naš je cilj raditi svih 12 mjeseciRazgovarala Ivana MIŠKOVIĆ

Proteklih je godina u listu Naši zvoni objavljivano više raz-govora s poduzetnicima u Općini Malinska-Dubašnica. S obzirom na to da su u posljednje vrijeme u našoj sredini za-počeli s radom brojni novi poduzetnici, nastavljamo s njihovim predstavljanjem. U današnjem broju restoran The Kitchen pred-stavlja mlada poduzetnica Ana Stivan.

■ Gospođo Stivan, molim vas, predstavite restoran The Kitchen našim čitateljima.

– Restoran Riva (nekada i Obala), nakon punih 30 godina, u potpunosti je renoviran s ciljem da postane jedan od ugosti-teljskih objekata koji će raditi tijekom cijele godine. Kako bi se uklopio u priču The House, restoran je dobio naziv The Kitchen.

■ O čemu ste vodili osobitu brigu prije otvaranja? – Idejno rješenje za javnu površinu izradio je NFO arhi-

tektonski ured iz Zagreba. Dali su sve od sebe kako bi se pošto-vala odluka Općine da sve javne površine imaju isti izgled, što se tiče pergola, tendi, dakle antracit konstrukciju i bež pokrov. Kuhinja je opremljena najboljom opremom dostupnom na trži-štu. Tijekom uređenja vodili smo se time da prostor bude što ugodniji.

■ Koristite li bar neke resurse krčkih OPG-ova, recite nam nešto o vašem jelovniku?

– Naša jela nisu strogo tradicionalna za ovo područje. Je-lovnik smo kreirali na način da smo stavili u ponudu ono što nam se najviše svidjelo na jelovnicima po cijeloj Hrvatskoj. Tru-dimo se da je većina namirnica domaća, sami lovimo ribu, radi-

■ Novouređeni restoran The Kitchen pokraj novog trga u središtu Malinske

mo tjesteninu, zdrave kolače. Što se tiče krčkih OPG-ova, ostvarili smo suradnju s dva OPG-a i vrlo smo zadovoljni: jedni se bave uzgojem povrća, a drugi prodajom škampa.

■ Jeste li zadovoljni ovogodišnjom turističkom sezonom, gostima, djelatnicima s obzirom na epidemiološku situa-ciju? Kakvi su vam planovi za budućnost?

– Zadovoljni smo početkom, okupili smo dobar tim ljudi. Dogodine će biti nekih sitnih preinaka, no manje-više sve ostaje isto. Trenutno postoji puno ideja što bismo sve mogli organizirati u sklopu The Kitchena i The Housea, međutim tre-nutna epidemiološka situacija nam to ne dopušta. Priprema-mo se za zatvaranje i završetak ove sezone, jer kao što je vid-ljivo, broj ljudi u Malinskoj je neznatan za naš veliki pogon. Međutim, nadamo se da ćemo već sljedeće zime uspjeti raditi normalno.

Postoji problem u malinskarskoj turističkoj ponudi, jer ne postoji kroz cijelu godinu te gosti nemaju razlog posjećivati Malinsku izvan sezone. To se mora promijeniti. Naš je cilj raditi svih 12 mjeseci. Isto tako, kada bi trgovački centri prestali s po-nudom gotovih jela, restorani bi bili u povoljnijoj situaciji. Za to je potrebna intervencija države.

■ Što je vama u vođenju restorana najljepše, možda neki skriveni detalj?

– Najljepše je kada vidim nekoliko večeri zaredom iste lju-de na terasi, tada smo sigurni da su zadovoljni. U tim trenucima zaboravljamo na sve probleme, na sve teškoće kroz koje smo morali prolaziti u počecima rada.

Poduzetnici u našoj sredini – restoran The Kitchen

ŠKOLA

NAŠI ZVONI ■ 22

Najviše smo uživali u projektu Razglednica mojega zavičaja

Osnovna škola

U protekloj se školskoj godini 2. b razred naše škole uklju-čio prvi put u projekte eTwinninga. Sudjelovali smo u šest projekata, a dva su predana na ocjenjivanje. Bili su zanimljivi i primjenjivi te smo ih s lakoćom ostvarili u skladu s razrednim kurikulom. Neki su od njih bili: Putevima baka i dje-dova u kojem smo proučavali kulturnu baštinu našeg kraja; Na putu dobrote u kojem smo bili dobri prema obitelji, susjedima, potrebitima, životinjama i biljkama, jedni prema drugima, a i prema samima sebi; u projektu Književnik mog zavičaja prou-čavali smo život i rad našega Branka Fučića.

Projekt u kojem smo najviše uživali i surađivali bio je Raz-glednica mojega zavičaja, namijenjen učenicima i učiteljima od 2. do 4. razreda. Cilj je projekta bio istražiti svoje mjesto, njego-ve osobitosti i prepoznatljivosti, te ih predstaviti vršnjacima iz drugih krajeva domovine. To je autorski projekt učiteljice San-dre Vuk, koji je okupio čak 140 suradnika.

Naš se razred uključio na način da smo u Galeriji sv. Niko-le u Malinskoj otkrili što je to uopće razglednica uz pomoć izložbe Kartolina z Malinske. Potom smo se „uhvatili” fotoapa-rata i mobitela pa je začas u učionici nastala gomila digitalnih razglednica koje smo poslali našim partnerima u projektu. Na-ravno, i partneri su nama slali razglednice svojega kraja.

Tema školskog kalendara, koji uspješno izrađujemo s par-tnerom Mikić Grupom, bila je razglednica pa smo tako „zarazi-li” razglednicama i ostatak naše škole. Najuspješnije razglednice na taj su način ugledale svjetlo dana na našem kalendaru. One koje smo mi izrađivali u razredu, poslali smo našim partnerima. Otkrili smo i čemu služi pošta, što je marka, kako je zalijepiti te kako i gdje napisati adresu. Za Novu godinu partnere smo opet iznenadili digitalnim čestitkama koje smo sami izradili, ali i vrlo kreativnim fizičkim čestitkama.

Tijekom nastave na daljinu nismo posustali, opet smo se uhvatili u koštac s digitalnim razglednicama. Vrativši se u školu, poslali smo još jednu seriju razglednica koje smo sami napravili, napisali adresu, zalijepili marku i poslali po-štom.

Na kraju, naš je doprinos projektu ocijenjen nacionalnom oznakom kvalitete za rad učiteljice i nacionalnom oznakom kvalitete za rad učenika. Na oznake nacionalne kvalitete za su-djelovanje u projektu jako smo ponosni. U novoj školskoj godi-ni nastavljamo s još više volje!

Ana Marija ŠVIDERSKI-JURINJAK ■

■ Učenici uvijek rado sudjeluju u različitim projektima

NAŠI ZVONI ■ 23

ŠKOLA

Najbrojnija generacija škole

Prvi dan škole, 7. rujna, s nestrpljenjem su iščekivale naše dvije učiteljice, Mihaela Košić i Đana Krnčević. Tog su dana upoznale najbrojniju generaciju u našoj školi. Još su uzbuđeniji bili naši prvašići, njih čak 43.

Društvo učiteljice Mihaele u 1. a razredu činit će Arnis Bajramaj, Patrik Barbiš, Antonio Bašić, Larisa Brnica, Lana Cvrtila, Gabrijel Gavrić, Mihael Hajdarević, Danilo Ilibašić, Klara Ivanović, Karlo Juroš, Paolo Kuštera, Mate Matković, Ja-kov Milčetić, Roko Orešković, Nika Pavec, Domagoj Pavić, Mihael Šebelja Bečeheli, Dora Šustić, Hana Šušić, Franka Tur-čić, Ivano Vučetić i Eleonora Žic.

Učenici koji će se družiti s učiteljicom Đanom u 1. b razre-du su Kristian Bauer Dujmović, Luce Bogović, Fran Cindrić,

■ 1. a s učiteljicom Mihaelom Košić

■ 1. b s učiteljicom Đanom Krnčević

Nika Cindrić, Jakov Cvelić, Nikola Dundović, Mihael Dvorni-čić, Oliver Kraljić, Ema Kranjec, Mauro Kostrenčić, Karlo Kuti, Annie Madeline Berto, Gabriela Majčica, Nea Merdić, Niko Mišković, Damian Peranović, Leo Sintić, Lucija Šimičević, Pave Turčić, Viktoria Turčić i Domagoj Velcl.

Naši su se prvašići prvoga dana upoznali s epidemiološkim mjerama koje nalažu izostajanje kontakta s učenicima ostalih odjeljenja. Svoje su učionice prihvatili kao sigurna utočišta u kojima borave, uče i igraju se na primjeren način.

U nadi da ćemo se uskoro moći svi zajedno igrati, grliti i družiti, a tako i učiti, raditi u timu i pomagati jedni drugima, našim prvašićima i njihovim razrednicama želimo uspješan po-četak nove školske godine!

Ivana BONIFAČIĆ ■

NAŠI ZVONI ■ 24

ŠKOLA/VRTIĆ

Organizacija rada u ovoj školskoj godini uz pandemiju virusa COVID-19

U ovoj školskoj godini OŠ Malinska-Dubašnica broji 270 učenika u 16 odjeljenja. U skladu s preporuka-ma Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo i Mini-starstva znanosti i obrazovanja razrađen je plan organizacije rada koji je, dakako, usklađen sa specifičnim uvjetima u ko-jima djeluje škola. Uz značajne prilagodbe, škola je zadržala rad u jednoj smjeni s početkom nastave u 7,30 sati. Prije dolaska u školu učenici imaju obvezu mjeriti temperaturu koju zapisuju u bilježnicu i pokazuju prilikom ulaska u zgradu. Predviđena su tri ulaza u školu te je svako odjeljenje dobilo naputak kojim se ulazom služi za bilo kakvo kretanje iz vanjskog u unutarnji prostor škole i obrnuto. Osigurana su dezinfekcijska sredstva na svim ulazima te u prostorija-ma u kojima nema tekuće vode i mogućnosti pranja ruku.

Model kabinetske nastave za sada je napušten te je za svako odjeljenje određena matična učionica u kojoj učenici borave tijekom nastavnoga dana. Odlazak na marendu odvi-ja se po strogom rasporedu koji uključuje obveznu dezinfek-ciju prigodom izmjene odjeljenja koja dolaze u blagovaonicu, dok odjeljenja smještena u prizemlju objeduju u učionicama.

Svaki je razrednik pokušao, s obzirom na tehničke uvje-te, omogućiti učenicima praćenje nastave bez obveze nošenja maske na način da je prostor učionice organiziran tako da svaki učenik ima svoju klupu te je udaljenost od drugih uče-nika najmanje 1,5 metar. U zajedničkom se prostoru maske moraju nositi te je škola u prvoj fazi nabavila 300 maski za djelatnike i učenike. Nastava je većinom organizirana dvosat-no kako bi broj učitelja koji se dnevno izmjenjuju u jednom odjeljenju bio čim manji. Zbog drukčijih uvjeta odvijanja na-stavnoga procesa, privremeno nije u uporabi školsko zvono.

Produženi boravak organiziran je za učenike 1. i 2. razreda te će se odvijati u prostorima škole u kojima uče-nici borave tijekom nastave uz strogo nadziranu provedbu epidemioloških mjera i naputaka nadležnih institucija.

Svi kontakti koji ne uključuju odnos djelatnik škole – učenik, odvijat će se u digitalnom okruženju ili iznimno u fizičkom okruženju uz prethodnu najavu.

U prostoru škole predviđena je i prostorija za izoliranje učenika sa simptomima koji mogu upućivati na COVID-19.

Stručni suradnici prilagodili su rad postojećim mjera-ma i smjernicama struke.

Sve što smo za početak pripremili i učinili, podložno je promjenama u skladu s epidemiološkom situacijom. Uzdamo se u svoje tehničko osoblje i njihov predan rad kako bi razinu higijene održali na najvišem stupnju. Tako-đer, sigurni smo da će se učitelji i učenici prilagoditi uvje-tima rada kao nebrojeno puta do sada.

Nedeljka TURČIĆ ■

Pedagošku godinu započelo je 134 djece

Osnovna škola Malinska-Dubašnica Vrtić u Malinskoj

Prethodni broj lista Naši zvoni otpratili smo u nadi kako će do ovoga rujanskog broja nesretna epidemija virusa CO-VID-19 biti iza nas, no nažalost to nije slučaj. Bez obzira na to, ljeto smo proveli radno pridržavajući se svih mjera i pre-poruka Ministarstva znanosti i obrazovanja i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Glavne aktivnosti bile su igre vodom (u mjerama koje su nam okolnosti dopuštale); svakodnevni bora-vak na vanjskom prostoru gdje smo provodili razne tjelesne i likovne aktivnosti; brali smo jagode i lavandu iz naših vrtova; izrađivali razne ukrase i mirisne vrećice lavande; plesali, igrali razne elementarne igre i sl. Tijekom ljetnog razdoblja rad je bio organiziran u dvije vrtićke i dvije jasličke skupine, a broj djece varirao je iz dana u dan. Nakon detaljnog čišćen