10 DHT Bilten Rovinj

DANI HRVATSKOG TURIZMA 2010 1

ROVINJ, 20. - 22. LISTOPADA 2010.

DANI HRVATSKOG TURIZMA 20102

Radni dio ovogodišnjih Dana hrvatskog

turizma započeo je susretom ministra

turizma Damira Bajsa s predstavnicima

međunarodnih udruženja i institucija o

Gospodarskim i socijalnim učincima tu-

rizma. O tome su govorili predstavnici

svjetskih i europskih krovnih strukov-

nih organizacija u turizmu te kreatori

turističke politike iz Bosne i Hercegovi-

ne, Slovenije, Crne Gore, Srbije, Italije,

Mađarske i Makedonije. Većina govor-

nika je kao osnovni problem europskog

turizma naglasila problem sezonalnosti

koji je vrlo izražen u Hrvatskoj. S obzi-

rom na to da je proteklo razdoblje obi-

lježila teška ekonomska situacija, veći-

na država donijela je antikrizne mjere.

“Vrijeme oporavka ne donosi nova zapo-

šljavanja. Stoga turizam treba odvojiti od

ostatka gospodarstva kako bi se otvorila

nova radna mjesta. Svjetska turistička or-

ganizacija (UNWTO) izradila je projekte u

kojima postoje programi koji se odnose na

zemlje u razvoju. U nekoliko sljedećih go-

dina susrest ćemo se s novim izazovima za

turizam. Nećemo moći ostvariti programe

rasta i partnerstva ukoliko ne budemo imali

jasnu politiku održivosti. Stoga je potrebno

napraviti jasan plan oporavka, što je strateš-

ki izazov uključivanja tzv. zelene ekonomije

u globalnu ekonomiju. Jedan od najvećih

izazova s kojim ćemo se susresti je rascjep-

kanost svjetskog tržišta. Stoga je UNWTO

spreman za novi i ujednačen razvoj, a po-

stoje razne inicijative kako pomoću turizma

ublažiti siromaštvo”, rekla je Zoritsa Uroše-

vić, predstavnica UNWTO-a.

Više od 40 posto svjetskih turističkih dola-

zaka realizira se u Europi, koja je ujedno i

važan izvor za druga turistička tržišta. Eu-

ropa je najpopularnija turistička destinacija

u svijetu pa je stoga započeo proces bren-

diranja Europe kao turističke destinacije.

Prema riječima ministra turizma Damira

Bajsa, Hrvatska će se prilikom izrade nove

strategije razvoja turizma usklađivati s Eu-

ropskom strategijom i biti s njom kompa-

tibilna.

“Međutim, hrvatski turizam ima i svoje spe-

cifičnosti. Hrvatska, za razliku od ostalih tu-

rističkih zemalja u Europi, ove godine ima

porast organiziranih turističkih dolazaka

od 5,6 posto. Specifični smo i po malom

udjelu domaćih gostiju. Kod nas gosti iz

inozemstva ostvaruju 86 posto turističkih

dolazaka ili čak 91 posto noćenja. Imamo

i povećan broj dolazaka turista, što nije slu-

čaj kod konkurentskih zemalja”, istaknuo je

Bajs.

Pritom je napomenuo kako je svjetski turi-

zam od polovine 2008. godine u minusu. Taj

pad je rezultirao smanjenjem broja zapo-

slenih, manjim prihodima i padom ukupne

gospodarske aktivnosti. “Hrvatska se dobro

snalazi pa možemo biti zadovoljni fizičkim

rezultatima. Ovu bismo godinu mogli zavr-

šiti na razini 2008. godine. No, ovogodišnje

brojke i rezultate moramo ‘obraniti’ i u slje-

dećim godinama, što neće biti nimalo lako.

U Europi se ne očekuje značajan turistički

oporavak, a Hrvatska će još više biti izložena

konkurenciji”, naglasio je Bajs.

MINISTAR TURIZMA REPUBLIKE HRVATSKE S PREDSTAVNICIMA MEĐUNARODNIH INSTITUCIJA O GOSPODARSKIM I SOCIJALNIM UČINCIMA TURIZMA

Brendiranje Europe kao turističke destinacije


Dodao je i kako su pred nama novi izazovi

jer svaka kriza donosi i nove mogućnosti,

tako da se kod nas sustavno radi na izra-

di novih strategija kako bi se turizam uz

održivi razvoj mogao prilagoditi zahtje-

vima ljudi. Pripremaju se i nove mjere za

iduću sezonu od kojih je dio namijenjen

inozemnim, a dio domaćim gostima. No,

Bajs nije htio detaljnije govoriti o njima

jer je za to, prema njegovim riječima, još

prerano.

UČINCI TURIZMA U EUROPI I

SVIJETU

“Ekonomska kriza zahvatila je mnoge ze-

mlje, ali je unatoč tome Hrvatska posljed-

njih godina bila jedno od vodećih svjetskih

odredišta. Hrvatska se uspjela dobro pozi-

cionirati, a napravila je i kvalitetne iskorake.

Za budućnost europskog, a samim tim i hr-

vatskog turizma, ključne će biti odluke koje

će se za tu djelatnost donijeti u iduće dvije

godine”, istaknula je Zoritsa Urošević. Tre-

nutačno u europskom turizmu posluje 1,8

milijuna tvrtki koje zapošljavaju 9,7 milijuna

radnika. Taj udjel u ukupnom zapošljavanju

iznosi oko 12 posto, a podrazumijeva se da

je taj udjel veći u Italiji, Grčkoj, Španjolskoj

i Hrvatskoj. “Turizam je treća po veličini

gospodarska aktivnost u Europskoj uniji.

Najveći je generator rasta i zapošljavanja.

Stoga će zemlje članice prvi put poticati

svoje stanovnike da ljetuju u zemljama

članicama EU-a. One od 2011. započinju

planiranje zajedničke strategije održavanja

konkurentnosti”, kazala je Ilona Lelonek iz

Europske komisije.

Svaki razvoj turizma u sljedećem razdoblju

ovisit će o tri evidentne vrste krize - eko-

nomskoj, financijskoj i krizi klime. Stoga je

vrlo važno sačuvati prirodne resurse od

eksploatacije kako bi se izbjegli eventualni

negativni učinci turizma na okoliš. “Osim

što turizam može postati alternativni izvor

prihoda, on može imati ključnu ulogu u

razumijevanju različitih religija i kultura”,

mišljenje je svih govornika na skupu. Kako

bi se povećala ulaganja u turizam - koja

trenutačno u ukupnim svjetskim ulaganji-

ma imaju udjel od 10 posto - potrebno je

uskladiti potražnju za održivim turizmom u

zemljama u razvoju. Mišljenja su da samo

turizam može ujednačiti svjetska gospo-

darstva.

UČINCI TURIZMA U REGIJI

Ministar turizma i zaštite okoliša u Fe-

deraciji Bosne i Hercegovine Nevenko

Herceg smatra kako rezultati hrvatskog

turizma imaju veliki poticaj turizmu u regiji.

Temeljni ciljevi turizma u BiH su zadržava-

nje pozicija na turističkom tržištu. Pritom je

naglasio kako je put promjenama naprav-

ljen zahvaljujući reformi zakonodavstva te

izradom Strategije razvoja turizma Bosne

i Hercegovine kojom je dobivena jasna

vizija onoga što se želi. “Regionalni pristup

povećava konkurentnost cijele regije, ali

pridonosi i međusobnom razumijevanju

te približavanju različitih kultura”, rekao je

Herceg.

Udjel turizma u ukupnom bruto doma-

ćem proizvodu (BDP) Crne Gore iznosi 21


posto. Vlada Crne Gore je u vrijeme plani-

ranja ovogodišnje turističke sezone vodila

računa da ne postavi ciljeve koje ne može

ostvariti. Usvojeno je niz mjera koje se od-

nose na rasterećenje davanja, posebice

poreznih davanja kako bi se smanjile cijene

što većeg broja turističkih i ugostiteljskih

usluga. Te mjere su rezultirale smanjenjem

cijene turističkih aranžmana od 10 do čak

30 posto. “Želimo ojačati unutarregionalnu

suradnju. Zajednički radimo na tome kako

bi se otvorili aranžmani sa udaljenijih trži-

šta”, naglasio je Zoran Vuletić, pomoćnik

ministra turizma Crne Gore. Ta zemlja

ima potrebe za 15.000 sezonskih radnika

od čega je 87 posto tih potreba vezano za

tamošnje primorje. U sljedećih 10 godina

očekuje se zapošljavanje oko 1000 radnika

godišnje.

Slovenija je, prema riječima Marijana Hri-

bara, generalnog direktora za turizam

u ministarstvu gospodarstva Slove-

nije, dosegla četiri milijarde eura prihoda

od turizma od čega domaći gosti ostvare

dvije. Rast je ostvaren i u osam mjeseci ove

godine i iznosi osam posto. Slovenija ima

12 golf igrališta. “Održivi razvoj je najveća

konkurentska prednost ove regije. On ne

podrazumijeva samo zaštitu okoliša već se

mora voditi računa o socijalnim i ekonom-

skim aspektima, koji su vrlo važni za razvoj

turizma”, istaknuo je Hribar.

Mađarska vlada raznim mjerama nastoji u

sljedećih 10 godina otvoriti milijun radnih

mjesta od čega je 30 posto planirano u tu-

rizmu. Mađarska ima 1200 različitih termal-

nih izvora, a koristi ih samo 300. “Razvoj te

vrste turizma ne pridonosi samo otvaranju

novih radnih mjesta nego se tako umno-

gome podiže kvaliteta života lokalnog

stanovništva”, rekao je Andreas Horvat,

zamjenik državnog tajnika u ministar-

stvu nacionalne ekonomije zadužen

za turizam.

Mađarska vlada namjerava za otprilike

mjesec dana promijeniti strukturu financi-

ranja turističkog razvoja. “Koristit ćemo ra-

zne izvore financiranja turističkih projekta

iz europskih i lokalnih izvora”, istaknuo je

Horvat.

U Makedoniji je u razdoblju od 2006. do

2009. godine investirano 52,6 milijuna eura

u restorane i hotele. Prema riječima Shor-

keta Hazarija, dužnosnika zaduženog

za turizam u ministarstvu gospodar-

stva, u sljedeće dvije godine investirat će

se još 50 milijuna eura u taj sektor. Turizam

sudjeluje sa 2,8 posto u ukupnom BDP-u

Makedonije. U Nacionalnoj strategiji razvo-

ja predviđeno je povećanje udjela turizma

na 3,5 posto, a očekuje se udjel zapošljava-

nja od 22 posto.

“S obzirom na to da je u Makedoniji zapo-

čela postupna primjena zakona koji se od-

nose na zabranu pušenja u ugostiteljskom

objektima, smanjili smo inspekcijski nad-

zor za 50 posto kako ne bi naplaćivanjem

velikih kazni ugrozili rad ugostiteljskih

objekata”, kazao je Hazari. Italija je prošle

godine potpisala sporazum sa Španjol-

skom o zajedničkom nastupu na dalekim

tržištima. Službene brojke koje se odnose

na ovogodišnju turističku sezonu nisu još

dospjele u javnost, ali se može reći kako su

rezultati pozitivni. Postoje razlike u rezulta-

tima zbog različitog utjecaja krize na po-

jedine talijanske regije. Italija je povećala

turističke prihode iz inozemstva za 5,6 po-

sto, što je ohrabrujući podatak s obzirom

na to da je talijanski turizam bilježio lošije

rezultate proteklih nekoliko sezona. Pove-

ćan je broj turista u kulturnim središtima,

a smanjio se na obali zbog loše politike

cijena. Na krizu se najlošije prilagodio mali

privatni sektor.

U osam mjeseci ove godine u Srbiji je zabi-

lježen dolazak 440.000 inozemnih gostiju,

koji su tamo prosječno boravili 2,2 dana.

No, prihodi od stranih gostiju manji su u

odnosu na prethodne godine. Najveći broj

gostiju dolazi iz BiH i Slovenije, a dolaze naj-

više motivirani događanjima poput Exita i

Beer festa.

“Uspjeh turizma u Hrvatskoj pozitivan je si-

gnal u cijeloj regiji. Pojačan dolazak srbijan-

skih gostiju u Hrvatsku rezultat je uspješnih

nastupa hrvatskih turističkih tvrtki u Srbiji,

uspješno provedene promocije i kampa-

nje, kao i dosta jasnom pozivu ministra

turizma srbijanskim turistima”, istaknula je

Ivana Ivković iz Veleposlanstva Repu-

blike Srbije u Hrvatskoj.


Konkurentnost i održivost dva su naj-

važnija pitanja s kojima se suočava hr-

vatski turizam. Hrvatska je prema kon-

kurentnosti u turizmu zauzela 34. mje-

sto, dok je po općenitoj konkurentnosti

gospodarstva na 77. mjestu u svijetu.

“Hrvatski turizam je najkonkurentniji dio

hrvatskog gospodarstva. Vjerojatno bismo

bili i bolje rangirani da se prilikom ocjene

turističke konkurentnosti nisu uzimali neki

parametri koji se odnose na općenitu gos-

podarsku konkurentnost. U dvije godine

pretekli smo Mađarsku, Slovačku, Izrael i

Tunis”, istaknuo je ministar turizma Da-

mir Bajs.

Ove godine smo po udjelima dolazaka tu-

rista u Europu prvi put premašili dva posto.

To znači da je svaki 50. turist koji je stigao

u Europu posjetio Hrvatsku. Ekonomski cilj

Hrvatske kao turističke destinacije je posti-

zanje dugoročne tržišne održivosti. To znači

da svi sudionici u turizmu moraju biti edu-

cirani, a kroz međusobnu interakciju treba-

ju osmisliti i proizvesti proizvode i usluge

te ih staviti na tržište.

“Nekad je ponuda diktirala uvjete na tržištu,

a danas je kupac središte moći i on diktira tr-

žišne uvjete. Dugoročna održivost razvoja je

nemoguća ako nije osiguran visok standard i

kvaliteta življenja lokalnog stanovništva”, na-

glasila je Sanda Čorak, ravnateljica Insti-

tuta za turizam Hrvatske. Pritom je upo-

zorila kako niti jedna pojedinačna organiza-

cija ne može kvalitetno pružiti sve elemente

suvremenog turističkog proizvoda, a ni kon-

trolirati sve faktore konkurentskih prednosti.

“To nameće potrebu za različitim, javno-

javnim, javno-privatnim i privatno-privat-

nim partnerstvima na svim razinama tu-

rističke aktivnosti. Kratkoročni naglasak u

tim aktivnostima treba staviti na marketing

i promidžbu s ciljem povećanja prepoznat-

ljivosti i poželjnosti. Srednjoročni naglasak

treba biti na zaštiti resursa i razvitku inve-

sticija, dok dugoročni naglasak mora biti

na obrazovanju i osposobljavanju ljudskih

resursa”, istaknula je Sanda Čorak.

ZAKONI O TURIZMU RAZLIČITO

SE TUMAČE

Denisa Krbec sa Sveučilišta Juraj Do-

brila u Puli upozorila je kako su se kod

nas master planovi razvoja turizma radili

bez uvažavanja mišljenja struke. Isto tako

kazala je kako se ne smije zaboraviti zaštita

prirodnih resursa koja je jednako važna kao

i unaprjeđenje ljudskih resursa. Direktor

Hrvatske udruge poslodavaca (HUP)

Davor Majetić zatražio je jasna pravila

igre. Istaknuo je kako kod nas nije definiran

okvir za investitore i kako se zakoni različi-

to tumače, što unosi zbrku i pomutnju kod

investitora. “Kada projekt započne, čest je

slučaj da se zakoni različito tumače, što

rezultira zastojem investicije. Danas je kod

nas više od 20 milijardi eura investicija za-

ustavljeno. Stoga, HUP traži da se ti proble-

mi riješe kako bi investitorima odmah na

početku bilo jasno može li se ili ne može

investirati”, istaknuo je Majetić.

Predsjednik Hrvatske gospodarske ko-

more Nadan Vidošević rekao je kako je

turizam vrlo specifična grana gospodarstva.

“Turizam je civilizacijski iskorak za hrvatsko

gospodarstvo. To je grana koja uz sebe ve-

zuje više od 20 ostalih djelatnosti”, istaknuo

je Vidošević. Gradonačelnik Krka Darijo

Vasilić upozorio je na regulativu jer, prema

njegovom mišljenju, Hrvatska ima vrlo slo-

ženu proceduru donošenja prostornih pla-

nova što onemogućava investiranje.

Dušica Radojević, aktivistica Zelene

Istre, na forumu je naglasila kako je po-

grešno uvjerenje da je turizam lijek za sve

gospodarske probleme. Smatra pogrešnim

da gotovo svaka općina u Istri planira iz-

gradnju golf terena.

HRVATSKI TURISTIČKI FORUM 2010. - ODRŽIVOST HRVATSKOG TURIZMA - KONKURENTNOST

Postići dugoročnu tržišnu održivost


Predsjednik Udruge hrvatskih putnič-

kih agencija (Uhpa) Boris Žgomba i

predsjednik Sindikata turizma i uslu-

ga Hrvatske Eduard Andrić u sklopu

Dana hrvatskog turizma potpisali su

Dodatak 2 Kolektivnog ugovora za put-

ničke agencije. Izmjene i dopune Kolek-

tivnog ugovora, prije svega, odnose se na

usklađivanje s odredbama novog Zakona

o radu. Također, Dodatak 2 odnosi se i na

usklađivanje prava djelatnika i obveza po-

slodavaca u otežanim uvjetima poslova-

nja. Određenim izmjenama koje se odnose

na jasnije definiranje pojedinih zanimanja

u turističkim agencijama podvrgnut je i

tarifni prilog kojim se definiraju platni ra-

zredi za izračun minimalne plaće, ovisno

o složenosti posla. Dodatak 2 Kolektivnog

ugovora primjenjuje se od 1. studenoga

ove godine.

Na okruglom stolu pod nazivom Pro-

mocija strukovnih zanimanja sudjelo-

vali su nastavnici i ravnatelji strukovnih

škola te predstavnik Ministarstva turiz-

ma. Prvi su put na Danima hrvatskog

turizma sudjelovali i predstavnici Agen-

cije za strukovno obrazovanje.

“Čovjek je ključan faktor u turizmu i nema

poboljšanja turističke ponude bez njega.

Bez čovjeka nema ni kvalitetne ponude,

a on je bitan i za stvaranje kvalitetnih tu-

rističkih proizvoda s kojima može doći do

produljenja turističke sezone. U novije vri-

jeme ne može se uspjeti bez znanja niti bez

inovativnih rješenja. Zato je potrebno orga-

nizirati stručne skupove kako bi se zaštitila

struka”, naglasio je Ivo Bašić, savjetnik

ministra turizma.

Viši stručni savjetnik u Agenciji za

strukovno obrazovanje Ivica Lozo na-

glasio je kako su ključni problemi obrazo-

vanja usvajanje goleme količine znanja, te

to što stalno dolaze nova i stručna saznanja

koja mijenjaju postojeća. Na tržište dolaze i

nove tehnologije te veliki broj novih infor-

macija. “Upravo zbog svega toga kvalifika-

cije moraju omogućiti horizontalnu i ver-

tikalnu prohodnost diplomanata i njihovo

cjeloživotno učenje. Nužno je osigurati da

učenici koji dovrše kvalifikaciju mogu sa-

mostalno osnovati agenciju ili svoj hotel”,

kazao je Lozo.

Utvrđeno je kako je u novije vrijeme po-

trebno usklađivanje praktične nastave s

potrebama tržišta rada. Isto tako, nastav-

nici strukovnih predmeta morat će proći

proces licenciranja i stručne edukacije. Na

okruglom stolu je rečeno kako ohrabruje

podatak da su na posljednjem natjecanju

turističkih ugostiteljskih škola održanom

u Lisabonu hrvatski učenici osvojili tri me-

dalje.

“Naše škole su pokazale kako dobro rade i

kako smo na pravom putu”, rekla je pred-

sjednica Zajednice ugostiteljsko tu-

rističkih škola Marija Rašan Križanec.

Sudionici su naglasili kako će u budućnosti

ključ uspjeha u turističkoj i ugostiteljskoj

struci biti dobivanje prave informacije u

pravo vrijeme te usklađivanje prema toj

informaciji.

Program stipendiranja i motiviranja učeni-

ka za upisivanje u turističko-ugostiteljska

zanimanja, koji već dvije godine provodi

Ministarstvo turizma, dao je posebno do-

bre rezultate u ovoj godini kada je u razli-

čita ugostiteljska zanimanja upisano 4900

učenika, a u kuharski smjer čak 1560 učeni-

ka, rečeno je na okruglom stolu. Za njihove

stipendije Ministarstvo turizma izdvojilo je

do sada više od 30 milijuna kuna, a u sklo-

pu istog programa uređeno je i opremljeno

više od 50 školskih kabineta u ugostitelj-

skim školama u 16 županija.

OKRUGLI STOL - PROMOCIJA STRUKOVNIH ZANIMANJA

Važnost cjeloživotnog učenja

UHPA

Kolektivni ugovor UHPA-e i STUH-a


U sklopu Dana hrvatskog turizma odr-

žana je Šesta sjednica Savjeta za hr-

vatski kongresni i insentiv turizam Hr-

vatske turističke zajednice. Na sjednici

se, među ostalim, raspravljalo o programu

rada Hrvatskog kongresnog i insentiv ure-

da za 2011. godinu.

SASTANAK SAVJETA ZA HRVATSKI KONGRESNI I INSENTIV TURIZAM

Program rada kongresnog i insentiv ureda


žana je Četvrta sjednica Savjeta za

kulturni turizam Hrvatske turističke

zajednice. Usvojen je prijedlog progra-

ma rada Ureda za 2011. godinu koji će,

vođen Strateško-marketinškim planom

hrvatskog turizma za razdoblje 2010.-

2014., biti i dalje ravnopravan izvršitelj

Strategije razvoja kulturnog turizma

hrvatske vlade te slijediti postavljene

strateške prioritete.

U sklopu toga i dalje će se realizirati niz ak-

tivnosti kojima će se jačati nužna sinergija

kulture i turizma, stvarati “pozitivna klima”

koja podržava razvoj kulturnog turizma te

unaprijediti promocija kulturnog turizma

Hrvatske u zemlji i inozemstvu. Programom

je, među ostalim, planirana provedba natje-

čaja za financijsku potporu kulturno-turi-

stičkih inicijativa s ciljem poticanja razvoja

kvalitetnih kulturno-turističkih proizvoda,

zatim poticanje razvoja kulturno-turističkih

tura i novih itinerera, dodjela oznake kvali-

tete u kulturnom turizmu Doživi Hrvatsku

- Experience Croatia. To je organizacija ra-

znih događanja, nacionalnih i regionalnih,

kao i seminara edukacije sa zajedničkim ci-

ljem umrežavanja i suradnje svih interesnih

sektora. Aktivnost koja će svim nositeljima

kulturno-turističke ponude znatno asistira-

ti u promociji ponude zasigurno je izrada

Kalendara kulturno-turističkih događanja

2011., kojim će se u redizajniranom ruhu

prezentirati godišnja hallmark događanja

koja su na domaćem i međunarodnom trži-

štu već postala kulturni sinonimi pojedinih

turističkih destinacija, kao i podizanje stan-

darda pružanja informacija kroz inovacije na

internet stranicama.

Članovi Savjeta aktivno su komentirali

prezentaciju programa rada te dali svoje

mišljenje i sugestije za daljnji razvoj aktiv-

nosti Ureda i razvoj kulturnog proizvoda

općenito.

SASTANAK SAVJETA ZA KULTURNI TURIZAM

Unaprijediti promociju kulturnog turizma


Suradnja javnog i privatnog sekto-

ra potrebnija je više nego ikad, a u tu

suradnju trebaju se uključiti i ostali

gospodarski subjekti kako bi se pora-

dilo na uvođenju destinacijskog me-

nadžmenta u turističkim odredištima,

rečeno je na okruglom stolu Destina-

cijski menadžment – partnerstvom do

uspjeha.

Državni tajnik za turizam Ivo Mujo pri-

tom je naglasio kako je novim zakonskim

izmjenama definirano da je sustav turistič-

kih zajednica resurs na kojem treba graditi

destinacijski menadžment. U tijela turistič-

kih zajednica ušli su i predstavnici lokalnih

vlasti jer oni najbolje znaju što treba napra-

viti u nekom turističkom odredištu. Odgo-

vornost će od sada preuzeti svi – od čelnih

ljudi u lokalnim i turističkim zajednicama

do privatnog sektora i turističkih agencija.

Predsjednik Udruge hrvatskih putnič-

kih agencija Boris Žgomba je rekao kako

DMC tvrtkom, tj. destinacijskom menad-

žment kompanijom, mogu postati samo

one turističke agencije koje ispune određe-

ne uvjete. Pritom moraju napraviti kvalitet-

nu ponudu kako bi mogle biti konkurentne

na inozemnom turističkom tržištu.

OKRUGLI STOL: DESTINACIJSKI MENADŽMENT – PARTNERSTVOM DO USPJEHA

Odgovornost i partnerstvoza uspjeh

Kontinentalna i gorska Hrvatska potpu-

no je gospodarski i turistički neiskori-

šteno područje.

“Tvrdim da će trenutačno najzabačenija

područja i područja posebne državne skrbi

biti lokomotive turističkog razvoja Hrvat-

ske. Doći će do zasićenja postojećim obli-

cima turizma, a kako je turizam neprestana

glad za novim i različitim, držim da će ti

neiskorišteni i neotkriveni prostori doći na

red”, istaknuo je Vinko Prizmić, pročelnik

Gorske službe spašavanja. Prizmić tvrdi

da se na tim neistraženim prostorima može

doživjeti sve ono s čime se većina stanov-

nika velikih gradova nije nikada susrela.

“Upravo su najzabačenija područja Alpa

ili neki pučinski otoci danas najatraktivnije

turističke destinacije. Ljudi žele slobodu

i opuštanje, a turizam im to pruža. Osim

toga, ljudi se vole dokazivati u novome, a

naša ruralna područja imaju veliki poten-

cijal za nove mogućnosti”, pojasnio je Priz-

mić.

On smatra kako je potrebno učiniti sve za

sigurnost budućih posjetitelja, izgraditi in-

frastrukturu i biti svjestan da su ta područ-

ja vrijedna. “Kako bi ih se zaštitilo od divlje

gradnje i divljih deponija, potrebno ih je

proglasiti parkovima prirode ili na bilo koji

drugi način zaštititi”, zaključio je Prizmić.

PREZENTACIJA: KONTINENTALNA I GORSKA HRVATSKA – NOVI PROSTORI I NOVI IZAZOVI HRVATSKOG TURIZMA

Zaštita kontinentalne i gorske Hrvatske


Dani hrvatskog turizma u Rovinju bili su

prilika da se organizira već tradicionalni

međunarodni skup Kamping turizam -

održivi razvoj u organizaciji Hrvatskog

autokluba (HAK), Udruge kampista Hr-

vatske i Kamping udruženja Hrvatske.

Više od 90 posto turista u Hrvatsku

dolazi cestovnim putem, a nemali broj

otpada upravo na kampiste. Ta grana

turizma postaje sve važnija, što prepo-

znaje i HAK koji već tradicionalno or-

ganizira ocjenjivanje autokampova u

Hrvatskoj i tako pomaže u poboljšanju

ukupne turističke ponude.

Skupu je uz mnoge nazočio i ministar tu-

rizma Damir Bajs, a otvorio ga je pred-

sjednik HAK-a Ivo Bikić koji je rekao

kako nema sumnje da je turizam čimbenik

gospodarskog rasta Hrvatske i povećanja

životnog standarda. Bikić je dodao da se

mnogo polaže upravo na turizam u po-

dručju investicija, zapošljavanja, poticaja

domaće proizvodnje hrane i u sektoru

transporta. Ilustracije radi, turizam u ze-

mljama EU-a generira 10 posto BDP-a, a u

nekim zemljama - uključujući i Hrvatsku - u

2010. godini i više. Pritom su povoljni kli-

matski uvjeti u Hrvatskoj jedna od ključnih

atrakcija i osnovni resurs naše zemlje kao

turističke destinacije. “Skup je posvećen

problematici kampinga i održivog razvoja

jer smo uvjereni kako će klimatske pro-

mjene ovisiti o promjenama u energetskoj

učinkovitosti svih nas i brzoj reakciji na pro-

mjene oko nas. Uvjereni smo da o tome ci-

jeli turistički sektor može učiti od kampista

i kampova. Kamping je važan za ukupnost

naše turističke ponude, ali je važan i za odr-

živi razvoj našeg društva i gospodarstva.

Od svih turista kampisti imaju najizravniji

odnos s prirodom, poštuju je i uživaju u

njoj. Kampovi i njihovi posjetitelji imaju

minimalni destruktivni utjecaj na okoliš”,

rekao je Bikić.

“Često se neopravdano govorilo kako

nama kamping turizam ne treba. No isti-

na je da nam treba i jedan je od važnijih

dijelova naše turističke ponude. Gosti koji

dolaze u kampove imaju svoj viziju od-

mora, oni žele živjeti bliže prirodi, a to im

možemo ponuditi”, istaknuo je Bajs u svom

govoru na skupu. Joao Alves Pereira,

predsjednik Međunarodne udruge

za kamping i karavaning, pohvalio je

kvalitetu hrvatskih kampova i naglasio

kako u ova recesijska vremena, kao jedna

od rijetkih grana turizma, kamping nije u

krizi. Igor Vidas iz Kamping udruženja

Hrvatske govorio je o ovogodišnjim broj-

kama i naglasio kako su posjeti kampista

na razini vrlo dobre prošle godine. Iz ni-

zozemskog autokluba ANWB došao je

Michael van der Does, koji je govorio o

modernom shvaćanju turizma u kojem

treba pronaći ravnotežu između potreba

ljudi, profita i okoliša.

MEĐUNARODNI SKUP: KAMPING TURIZAM I ODRŽIVI RAZVOJ

Turizam u suglasju s okolišem


Projekt brendiranja hrvatskih restora-

na provodi se u suradnji Ministarstva

turizma, Hrvatskog kuharskog saveza

i Hrvatske obrtničke komore s ciljem

stvaranja popisa hrvatskih izvornih jela

koja imaju svoju kulinarsku priču i vizu-

alni identitet.

O brendiranju naših restorana i kuhinja bilo

je riječi na prezentaciji projekta i panel-

diskusiji Hrvatska autohtona eno-gastro-

nomska ponuda – brendiranje hrvatskog

restorana/kuhinje. Na tom je skupu su-

djelovao i državni tajnik za turizam Željko

Lenart koji je kazao kako strancima koji do-

laze u Hrvatsku treba pokazati bogatstvo

naše eno-gastronomske ponude. No, sve

zapravo počinje s receptima pa bi se, kako

je istaknuto, nakon prikupljanja recepata,

koje bi trebale obaviti županijske radne

skupine, trebalo krenuti u proces brendi-

ranja hrvatske eno-gastronomske ponude.

Na taj bi se način naša zemlja na svjetskom

tržištu pozicionirala kao destinacija “novih

doživljaja”.

PREZENTACIJA PROJEKTA I PANEL-DISKUSIJA: HRVATSKA AUTOHTONA ENO-GASTRONOMSKA PONUDA – BRENDIRANJE HRVATSKOG RESTORANA/KUHINJE

Hrvatska eno-gastro ponuda - novi turistički doživljaj

Hrvatska je vodeća destinacija pusto-

lovnog turizma u regiji, ali i u Europi jer

taj oblik turizma ima sezonu dulju od

šest mjeseci. Iz Velike Britanije, Francu-

ske, Nizozemske, Švedske, Norveške, pa

čak i SAD-a dolaze nam gosti koji vole

pustolovni turizam, rekao je Daniel Lac-

ko, presjednik Zajednice pustolovnog

turizma Hrvatske gospodarske komo-

re (HGK).

Upravo taj oblik turizma sa svojom orga-

niziranom i kvalitetnom ponudom ostva-

ruje značajan udio u ukupnom prihodu

domaćeg turizma pa je, iako je to malo

poznato, pustolovni turizam ravnopravan

nautičkom turizmu u ukupnim turističkim

prihodima. Na tematskoj sjednici pod na-

zivom Razvoj sigurnosti u pustolovnom

turizmu istaknuto je kako je potrebna

promjena percepcije potencijala pusto-

lovnog turizma kod domaćih institucija i

turističkih djelatnika te uključivanje svih

turističkih subjekata u razvoj i promociju

domaćeg pustolovnog proizvoda. Lacko

je govorio o predrasudama vezanim uz

pustolovni turizam među kojima su naj-

češće da su “pustolovi” uglavnom mladi,

opasnosti željni ovisnici o adrenalinu, da

pustolovna ponuda zanima tek mali broj

naših gostiju te da pustolovni turizam

nije toliko značajan u ukupnoj turističkoj

ponudi. No, prava istina je da je trećina

korisnika pustolovnih putovanja starija od

45 godina, većina sudionika takvih puto-

vanja pripada obiteljima s većim primanji-

ma od prosjeka, a sudionici pustolovnih

putovanja s vremenom povećavaju broj

aktivnosti.

TEMATSKA SJEDNICA ZAJEDNICE PUSTOLOVNOG TURIZMA HGK-a: RAZVOJ SIGURNOSTI U PUSTOLOVNOM TURIZMU

Pustolovni turizam donosi znatan prihod u ukupnom turizmu


U sedam mjeseci ove godine organizira-

ni turistički dolasci porasli su za šest po-

sto u odnosu na isto lanjsko razdoblje,

rečeno je na sastanku s turoperatorima

u sklopu Dana hrvatskog turizma.

Pritom je zaključeno kako je to uspjeh s

obzirom na gospodarsku krizu. Tome je

vjerojatno pridonijela i pojačana promocija

hrvatske turističke ponude, ali i pojačana

sredstva za udruženo oglašavanje u visini

od 8,8 milijuna eura. Kako je istaknuto na

sastanku, predviđa se da će 2011. biti još

teža od ove turističke godine jer će kon-

kurentske zemlje nastojati poboljšati svoje

pozicije na međunarodnom turističkom

tržištu. No, kako bi se i Hrvatska uhvatila

s tim “u koštac”, za sljedeću se godinu pri-

premaju dva nova programa namijenjena

školskoj djeci i umirovljenicima, koja će pri-

je svega biti namijenjena domaćem tržištu,

ali će se plasirati i u inozemstvo. Govoreći

o ovogodišnjoj turističkoj sezoni, pred-

stavnici austrijskih turoperatora kazali su

kako Austrijanci kasno rezerviraju turističke

aranžmane za odmor, no iz te je zemlje ove

godine došlo dosta turista u Hrvatsku. Za

2011. ne očekuju velike promjene, ali naj-

veći će problem biti predsezona jer školski

praznici u Austriji počinju početkom svib-

nja. Za razliku od njih, Britanci vrlo rano

rezerviraju aranžmane ljetovanja, pa su

već bukirani neki aranžmani u Hrvatskoj za

sljedeću godinu. Kako su istaknuli britanski

turoperatori, i u Velikoj Britaniji je kriza, a u

privatnom sektoru izgubljeno je pola mili-

juna radnih mjesta. Što se tiče njemačkih

turoperatora, njihovi su predstavnici na-

glasili kako bi hrvatski hotelski lanci trebali

unaprijediti svoju ponudu. Unatoč tome,

Nijemci su i dalje najbrojniji turisti u Hrvat-

skoj. Od 62 milijuna Francuza oko 20 posto

ih se odmara u inozemstvu.

SASTANAK S TUROPERATORIMA: JAVNO-PRIVATNO PARTNERSTVO U 2011.

Pred nama je zahtjevna 2011. turistička godina

Nakon završetka ovogodišnje pete

akcije izbora najboljeg malog i obitelj-

skog hotela koji organizira Slobodna

Dalmacija u suradnji s Nacionalnom

udrugom malih i obiteljskih hotela te

tvrtkama Atlas, Airtours, Jadransko

osiguranje i Zračna luka Zagreb, pod

visokom pokroviteljstvom Ministar-

stva turizma, ministar turizma Damir

Bajs uručio je nagradu Adrian 2010.

vlasniku hotela Mozart Abiju Shalabiju

iz Opatije.

“Nagrada je rezultat rada mojih zaposleni-

ka, ali i priznanje za kontinuirano investira-

nje u podizanje kvalitete usluge”, kazao je

Shalabi. Na okruglom stolu koji se bavio

i promidžbom malih i obiteljskih hotela,

sudjelovali su ministar turizma Damir Bajs,

direktor Glavnog ureda HTZ-a Niko Bu-

lić, predsjednik Uprave adriatica.net Boris

Teški, direktor tvrtke ID Riva Tours Selimir

Ognjenović i predsjednik Nacionalne udru-

ge malih i obiteljskih hotela Šime Klarić.

Klarić je ukazao na problem neodgovaraju-

ćeg zakonodavstva navodeći kako u malim

hotelskim objektima u kojima rade člano-

vi jedne obitelji zakon traži zapošljavanje

strojara, posebne ljude za protupožarnu

zaštitu, a čak su im i nameti isti kao za ve-

like hotele. Bajs je svjestan kako je prosjek

popunjenosti u obiteljskim hotelima 180

i više dana, te kako su oni u manjim mje-

stima jedini smještajni kapaciteti. Prema

njegovim riječima, Ministarstvo turizma

pojednostavilo je poslovanje seoskih gos-

podarstava te pomaže u popunjavanju

kapaciteta.

“Ministarstvo turizma pomaže u prolongi-

ranju vraćanja kredita, a u suradnji s drugim

ministarstvima radit će na pojednostavlje-

nju zakonske regulative prema poduzetni-

cima koji žele raditi i uspješno poslovati, pa

tako i vlasnicima malih i obiteljskih hotela”,

istaknuo je Bajs.

OKRUGLI STOLOVI: MALI HOTELI U (PRE)VELIKOM ODIJELU, TRŽIŠNI ISKORAK – SURADNJA TUROPERATORA I MALIH HOTELIJERA I SVEČANA DODJELA NAGRADE ADRIAN

Hotel Mozart najbolji mali hotel


Ova je turistička godina bila relativno

uspješna, jer je obilježena rastom fi-

zičkih pokazatelja, međutim, hotelski

sektor, kao najvažniji dio turističke in-

dustrije, suočen je s nizom teškoća.

Iz tog je razloga osnovni cilj Udruge po-

slodavaca u hotelijerstvu Hrvatske po-

taknuti aktivnosti i ponuditi adekvatan

program kako bi se u ovoj iznimno važnoj

gospodarskoj grani napravio iskorak koji

će hrvatski turizam približiti najrazvijeni-

jim turističkim zemljama.

Hotelijeri su uvjereni da zajedničkim ra-

dom te provedbom programa i mjera svi

skupa mogu stvoriti preduvjete za ostva-

renje znatno većih prihoda od turizma

u budućem razdoblju, što je od vitalnog

interesa za razvoj cjelokupnog gospodar-

stva u Hrvatskoj. Iz tog su razloga zado-

voljni što je postavljena baza uspješnog

komuniciranja s Vladom i Ministarstvom

turizma. S Ministarstvom turizma i nekim

drugim turističkim grupacijama ostvarena

je suradnja na projektu izrade Strategije

hrvatskog turizma.

Turizam mora postati skrbnik okoliša, li-

der zelene strategije, smatraju hotelijeri.

Nužno je odrediti turističke zone, načiniti

turističke master planove i na toj osnovi

korigirati prostorne planove, dovršiti de-

finiranje pomorskog dobra te povećati

kapacitete hotela i resorta s fokusom na

četiri i pet zvjezdica. Hotelijeri traže da se

omogući mixed use resorte s nekretnina-

ma te ukazuju na nužnost izgradnje prvo-

klasne turističke infrastrukture (kongresi,

golf, zabavni i tematski parkovi, interpre-

tacijski centri).

SKUPŠTINA UDRUGE POSLODAVACA U HOTELIJERSTVU HRVATSKE

Suradnjom do većih prihoda u turizmu

Strategija postizanja izvrsnosti sastoji

se od postizanja izvrsnosti u tehnološ-

kim informacijama i kvaliteti objekta, u

operativnoj učinkovitosti te u opsluži-

vanju klijenata.

“Tehnološku izvrsnost danas nije problem

postići, ali je konkurentska prednost neke

kompanije u čovjeku. Faktori uspješnosti

podrazumijevaju stručne osobine - obra-

zovanje i iskustvo. Nadogradnja su vizualni

dojam, izražavanje te nastup i način op-

hodnje”, istaknula je Mirela Španjol Mar-

ković iz Ciceron komunikacija. Prema

istraživanju u kojem su sudjelovali struč-

njaci iz područja turizma, gostu je najbitniji

osmijeh, zadovoljstvo, početni pozdrav, za-

hvala... Najviše se osmjehuju u Indoneziji i

Hong Kongu, dok se u Hrvatskoj osmjehuje

73 posto djelatnika što nas svrstava na 45.

mjesto od 66 zemalja uključenih u istraživa-

nje. Kod nas je pozdrav, prema tom istraži-

vanju, uputilo 89 posto djelatnika.

“Loš profit nastaje kada kompanija štedi

novac isporučujući klijentu lošu uslugu,

dok je dobar profit zarađen kada kompani-

ja oduševi klijenta koji se onda rado vraća,

a dovodi i prijatelje”, rekla je Mirela Španjol

Marković.

PREDAVANJE: KOMUNIKACIJA I KVALITETA USLUGE KAO KONKURENTSKE PREDNOSTI U TURIZMU

Važnost osmijeha


Omladinski turizam jedan je od spe-

cifičnih turističkih oblika u kojem je

ciljna skupina djeca i mladež. Riječ je

o tipu turizma koji zauzima i prostor

drugih djelatnosti, kao što su kultura i

ekologija.

Kod omladinskog turizma je stupanj multi-

disciplinarnosti najizraženiji, tako da se nje-

gov učinak ne iskazuje samo ekonomskim

parametrima. Hrvatska je riješila zakonsko

pozicioniranje hostela kao osnovnog no-

sitelja omladinskog turizma u Hrvatskoj.

Uvedeni su certificirani sustavi osiguranja

kvalitete (HI-Quality) i osnažena je među-

narodna integracija. Kod nas je sve jasnije

prihvaćena i prepoznata odgojno-obrazov-

na komponenta omladinskog turizma. Po-

sljednjih godina započelo je respektiranje

omladinskog turističkog tržišta. Povećani

su kapaciteti hostela koje doduše karakte-

rizira zatvorenost, nejedinstveni nastupi na

tržištima, bez sustava kontrolinga i osigu-

ranja kvalitete. Mnogi smješatajni objekti

su još uvjek u sivoj zoni poslovanja. Hrvat-

sku u skoroj budućnosti očekuje jačanje

cjelokupnog sustava hostela uz strateško

povećanje objekata, kapaciteta te sadržaja

i programa namijenjenih omladinskom tu-

rizmu. U sljedećem desetljeću stvorit će se

jedinstvena prilika za razvoj omladinskog

turizma kroz razne modele suradnje. Nakon

ulaska u Europsku uniju, Hrvatskoj će biti

omugućena partnerstva civilnog i javnog

sektora kroz model beneficija i sufinancira-

nja iz fondova EU-a.

SKUP: VAŽNOST RAZVOJA OMLADINSKOG TURIZMA U HRVATSKOJ

Omladinski turizam sve važniji

Zakon o pomorskom dobru čeka se već

dvije godine iako je, prema nekim naja-

vama, trebao biti usvojen u srpnju ove

godine.

Pomorsko dobro i pravna sigurnost temelj

je postojećih i budućih investicija u hrvat-

ski turizam, smatra Branko Kundih, glavni

urednik portala www.pomorskodobro.com

dodajući kako investitori dođu i odu iz naše

zemlje kada zaključe kakvi ih problemi če-

kaju u realizaciji neke investicije. Pomorsko

dobro iznosi više od jedne trećine hrvatskog

teritorija, a ono uključuje unutarnje morske

vode i teritorijalno more, njegovo dno i pod-

zemlje kao i dio kopna za javnu upotrebu.

Prema Kundihovim riječima, ne postoji stra-

tegija upravljanja pomorskim dobrom, dok

je ključni problem rješavanje imovinskih

pitanja. Govoreći o koncesiji na pomorskom

dobru, Kundih je kazao kako kampovi, hoteli

i turistička naselja koja su dijelom ili u cije-

losti na pomorskom dobru ili je to zemljište

neposredno vezano s pomorskim dobrom

imaju pravo podnijeti zahtjev za dobivanje

koncesije na pomorskom dobru. No, na nje-

mu se ne može stjecati pravo vlasništva niti

druga stvarna prava po bilo kojoj osnovi.

SKUP: RAZVOJ GOSPODARSKIH DJELATNOSTI U TURIZMU NA POMORSKOM DOBRU

Pomorsko dobro samo u koncesiju


Prema najnovijim podacima Državnog

inspektorata o provedenom inspekcij-

skom nadzoru iz područja ugostitelj-

stva, turizma i boravišne pristojbe za

razdoblje od 1. siječnja do 15. listopada,

vidljivo je da je ove sezone provedeno

najviše nadzora, kontrola te naplaćeno

najviše kazni.

“Zahvaljujući zajedničkom dogovoru Mi-

nistarstva turizma i Državnog inspektorata,

radu na crno u turizmu i ugostiteljstvu je

definitivno odzvonilo. Protekle sezone broj

kazni i zatvaranja objekata gotovo je udvo-

stručen u odnosu na prijašnje godine. Ne-

ćemo tolerirati sivu ekonomiju koju ćemo

nadzirati cijele godine”, istaknuo je mini-

star turizma Damir Bajs.

Prema procjenama Državnog inspektora-

ta, inspektori su državni proračun napuni-

li s ukupno 19,3 milijuna kuna na osnovi

naplaćenih kazni, a mogli bi još dodatno

naplatiti 21,6 milijuna kuna ako prekršaj-

ni sudovi prihvate njihove prijedloge za

oduzimanje protupravno stečene imo-

vine. Obavljeno je 50.500 inspekcijskih

nadzora, što je 34 posto više nego u istom

razdoblju prošle godine, ali tu razlike tek

počinju.

Utvrđeno je i 59 posto više raznih povreda

propisa, podneseno je 262 posto više pre-

kršajnih naloga i 23 posto više optužnih pri-

jedloga nego u istom razdoblju lani. U pri-

premi i provođenju turističke sezone ove je

godine bilo angažirano 750 inspektora, a

tijekom ljetnih mjeseci na radu u priobalju

djelovalo je 12 inspektora iz kontinental-

nog dijela.

“Pokazalo se da su izmjene i dopune Za-

kona o ugostiteljskoj djelatnosti i Zakona

o pružanju usluga u turizmu, rađene na

inicijativu Ministarstva turizma radi po-

stizanja veće učinkovitosti inspekcijskih

nadzora, dale rezultate”, rekao je Bajs. Naj-

veći rast prekršaja utvrđen je kod stranih

državljana kod kojih je u dvostruko većem

broju otkriven nelegalni rad u iznajmljiva-

nju smještajnih objekata. “U takvom ne-

legalnom radu ove godine su prednjačili

Austrijanci, Slovenci, Nijemci i Mađari”, ka-

zao je Kruno Kovačević, glavni državni

inspektor. U kontrolama je utvrđeno i

da je gotovo 2000 poslodavaca napravilo

različite prekršaje, među kojima je i zapo-

šljavanje 290 radnika na crno, od čega čak

118 stranih državljana koji su najčešće ra-

dili kao konobari, kuhari i maseri.

PREZENTACIJA: MJERE MINISTARSTVA TURIZMA I DRŽAVNOG INSPEKTORATA U CILJU SUZBIJANJA SIVE EKONOMIJE U TURIZMU

U turističkoj 2011. još jači inspekcijski nadzor

Udruga hrvatskih restoratera (UHR)

osnovana je prije 10 godina, a gospo-

darska kriza ostavila je veliki trag i na taj

ugostiteljskom sektoru. Članovi nisu za-

dovoljni učinkom Udruge na poboljša-

nju uvjeta rada u restoraterstvu, rečeno

je na skupu Kako opstati u restorater-

stvu i poslovati u postojećim uvjetima, s

osvrtom na sezonu 2010.

Pritom su zaključili kako je u proteklom

razdoblju došlo do vidnog poboljšanja

u ponudi i opremljenosti restorana, ali je

premalo potpore nadležnih institucija u

premošćivanju kreditnih zaduženja vlasni-

ka restorana, što mnoge od njih dovodi u

nezavidnu materijalnu poziciju. Cilj UHR-a

je članstvo u europskoj i svjetskoj udruzi

restorana kako bi restorateri stjecali nova

iskustva i znanja te razmjenjivali kadrove,

a uz maksimalno uvažavanje autohtone

tradicije i posebnosti. Ministarstvo turizma

trebalo bi posvetiti veću pažnju ugostitelj-

stvu, a ne sve svoditi na broj noćenja. Uz

uvažavanje financijskih rezultata smještaj-

nih kapaciteta, članovi UHR-a smatraju da

se premalo ističe prihod od ugostiteljske

djelatnosti koji se ipak ostvaruje tijekom

cijele godine.

SKUP: KAKO OPSTATI U RESTORATERSTVU I POSLOVATI U POSTOJEĆIM UVJETIMA

I ugostiteljstvo je važan dio turističke djelatnosti


Hrvatske kulturne rute projekt je u za-

četku koji se naslanja na paneuropski

projekt kulturno-turističke suradnje.

Još je uvijek kulturni turizam u našoj zemlji

prilično zakinut jer je velika konkurencija

među turističkim zemljama, rekla je Vlasta

Klarić iz Hrvatske gospodarske komo-

re. No, postavlja se pitanje na koji način

stvoriti atrakcije i koji se novi proizvodi tra-

že? Primjer jedne takve atrakcije je Apoksi-

omen. “Prema istraživanju Eurobarometra,

30 posto gostiju želi putovanja “mimo uta-

banih staza”, što znači da žele otkriti neke

nove destinacije s kulturnih predznakom”,

istaknula je Vlasta Klarić. Iako u Hrvatskoj

postoje neke kulturne rute, ipak prednjače

one u Europi, primjerice ruta prethistorij-

ske umjetnosti kamena, ruta povijesnih

gradova termalnih kupališta, ruta parkova

i vrtova ili ruta europskih počivališta. Kao i

u Europi, u budućnosti će se i u Hrvatskoj

certificirati kulturne rute, naglasila je Vlasta

Klarić. U hrvatskim tematskim putovima

postoji 160 projekata, među kojima se iz-

dvajaju gastro rute (žitne, medne i sirne),

rute faune (lipicanaca i kuna), rute pozna-

tih osoba (kralja Zvonimira, bana Jelačića,

Petra Zoranića).

SJEDNICA POSLOVNOG KLUBA ZA KULTURNI TURIZAM HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE: UKLJUČIVANJE HRVATSKIH KULTURNIH RUTA U EUROPSKE KULTURNE RUTE, RUTA HRVATSKO ZAGORJE OD NAJDUBLJE PROŠLOSTI DO SUVREMENOSTI, PUT NEANDERTALACA

Hrvatske kulturne rute


žana je tematska sjednica Grupacije

wellness turizma Hrvatske gospodar-

ske komore pod nazivom Razvoj we-

llness turizma – medical wellness na

kojoj je, među ostalim, istaknuto kako

je komplementarna i alternativna me-

dicina dio ponude medicinskog well-

nessa.

Pritom je rečeno kako se komplementar-

ne tehnike, tretmani i terapije uglavnom

ne usmjeravaju na liječenje bolesti nego

na smanjenje nus pojava i stresa nasta-

lih primjenom konvencionalne medicine

te na povećanje osjećaja dobrobiti kod

pacijenata. “Trend razvoja zdravstvene za-

štite, ali isto tako i medicinskog wellnessa

u svijetu, posebice u SAD-u, ukazuje na

neminovnu integraciju komplementar-

ne i konvencionalne medicine”, rekao je

predsjednik Grupacije wellness turiz-

ma Zdeslav Radovčić.

Pritom je istaknuo kako, prema podacima

Svjetske zdravstvene organizacije, od 20

do 30 posto stanovništva zapadnoeu-

ropskih zemalja koristi razne vrste kom-

plementarne medicine, a od 70 do 80

posto zainteresirano je za mogućnost da

zdravstveno osiguranje pokrije neke obli-

ke liječenja alternativnom medicinom.

No, u Hrvatskoj je još uvijek neriješena

legislativa vezana uz komplementarnu

medicinu, a ne postoje ni adekvatne, re-

gistrirane akademske državne i privatne

ustanove ni programi edukacije iz te vrste

medicine.

TEMATSKA SJEDNICA GRUPACIJE WELLNESS TURIZMA HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE: RAZVOJ WELLNESS TURIZMA – MEDICAL WELLNESS

Zdravstveni turizam i wellness centri


Jačanje hrvatske konkurentnosti na me-

đunarodnom turističkom tržištu od velike

je važnosti za našu turističku budućnost,

a na putu do tog cilja može pomoći i ko-

rištenje strukturnih i kohezijskih fondo-

va koje će Hrvatska moći koristiti nakon

ulaska u Europsku uniju, rekao je državni

tajnik za turizam Ivo Mujo na stručnom

skupu o EU fondovima Strukturni i kohe-

zijski fond – pogled u budućnost.

Upravo su ta dva fonda glavni instrumen-

ti provedbe regionalne politike EU-a. Kao

članica EU-a Slovenija je koristeći sredstva

ta dva fonda provela određene projekte,

posebice u turizmu, o čemu je govorio Ja-

nez Sirše iz Međunarodnog instituta za

turizam u Ljubljani. On je kazao kako je

ta zemlja u razdoblju od 2004. do 2006. go-

dine kroz europske fondove financirala 36

projekta, a od 2007. do 2009. čak 56 velikih i

38 manjih projekata. Od toga se najveći dio

odnosio na projekte u turizmu – izgradnju

novih hotela, apartmanskih naselja, podi-

zanje standarda u hotelijerstvu te izgradnju

wellness centara. Na slovenskom iskustvu u

korištenju EU fondova treba graditi i hrvat-

sku turističku budućnost, naglašeno je na

skupu.

STRUČNI SKUP EU FONDOVI: STRUKTURNI I KOHEZIJSKI FOND – POGLED U BUDUĆNOST

Korištenjem EU fondova do veće konkurentnosti

Kao jedno od vodećih emitivnih tržišta

za Hrvatsku, Slovenija je ove godine

izabrana za prvu zemlju gosta središnje

hrvatske turističke manifestacije.

Slovenci su drugi najbrojniji gosti u našoj

zemlji, dok su istodobno hrvatski građani

među najbrojnijim turistima u slovenskim

zimovalištima, rečeno je na Hrvatsko-slo-

venskom turističkom skupu. Suradnja pri

nastupu na dalekim tržištima, primjerice

Kini i Indiji, započela je ove godine, a kako

je najavljeno, očekuje se i suradnja u Izra-

elu i Južnoj Americi. Osim toga, Slovenija

će pomoći Hrvatskoj svojim iskustvima u

dobivanju novca iz EU fondova. Naime, ta

je zemlja u protekle dvije-tri godine iz EU

fondova namaknula 200 milijuna eura koje

je utrošila u izgradnju i obnovu turističke

infrastrukture.

Iako već postoji sporazum o turističkoj su-

radnji dviju zemalja, a Hrvatska i Slovenija

već surađuju i na promociji marketinga

kongresnog turizma, hrvatski ministar tu-

rizma Damir Bajs i slovenska ministrica gos-

podarstva Darja Radić na Hrvatsko-sloven-

skom turističkom skupu potpisali su proto-

kol (promemoriju) u području turizma.

HRVATSKO-SLOVENSKI TURISTIČKI SKUP

Slovenija pomaže svojim europskim iskustvom


U svijetu se sve više pažnje posvećuje

oporavku i razvoju turizma, pa je čak

predložena inicijativa za formiranje T20

zemalja (po uzoru na G20) koje bi oku-

pljale najjače turističke zemlje svijeta.

EU se tek priprema za oporavak turizma

kroz provedbu raznih mjera, a Hrvatska već

provodi dio tih mjera, rekao je ministar

turizma Damir Bajs na susretu turističkih

djelatnika s predstavnicima Vlade. Zado-

voljstvo ovogodišnjom sezonom, posebice

po pitanju sigurnosti, izrazio je ministar

unutarnjih poslova Tomislav Karamar-

ko. Naglasio je kako tijekom sezone nije

zabilježen niti jedan negativan događaj

koji je mogao utjecati na opću sigurnost

turista. Od 1. svibnja do 30. rujna u našoj je

zemlji boravilo 8,2 milijuna stranih gostiju,

a istodobno je broj kaznenih djela iznosio

samo 0,02 posto što je zaista velika rijetkost

u svjetskim turističkim zemljama, naglasio

je Karamarko. Državni tajnik Ministar-

stva financija i ravnatelj Porezne upra-

ve Ivica Mladineo rekao je kako su ove

godine naplaćene dvostruko veće kazne

na sivom tržištu nego lani. Zatvoreno je na

stotine apartmana koji nelegalno rade, a to

će se nastaviti i dalje, istaknuo je.

Iako je Zakon o turističkom zemljištu prošao

saborsku proceduru, što hitnije treba doni-

jeti određene uredbe tog zakona kako bi se

on mogao provoditi, složili su se Bajs i mini-

star pravosuđa Dražen Bošnjaković. Pri-

tom je posebno važno regulirati nakanade

za koncesiju na turističkom zemljištu.

SUSRET HRVATSKIH TURISTIČKIH DJELATNIKA S PREDSTAVNICIMA HRVATSKE VLADE

U ozračju sigurnosti


Sajam autohtonih i ekoloških proizvoda na Danima hrvatskog turizmaZa vrijeme trajanja ovogodišnjih Dana hrvatskog turizma održao se sajam au-tohtonih i ekoloških proizvoda na ko-jem su se predstavili različiti izlagači iz cijele Hrvatske.


Pobjednici u akcijama Plavi cvijet, Zeleni cvijet i Čovjek ključ uspjeha u projektu Hrvatske turističke zajednice “Volim Hrvatsku” 2010.U provedbi projekta “Volim Hrvatsku”, povjerenstvo Glavnog ureda Hrvatske

turističke zajednice obavilo je završni obilazak i bodovanje kandidata u akcijama

Plavi cvijet i Zeleni cvijet u kojima se ocjenjuje uređenost turističkih mjesta

primorske i kontinentalne Hrvatske.

U kategoriji uređenosti turističkih

mjesta primorske Hrvatske kao

cjeline pobjednici Plavog cvijeta

za 2010. godinu su:

U kategoriji mjesta s više od

10.000 stanovnika:

1. Poreč

2. Opatija

3. Dubrovnik

U kategoriji mjesta od 3000 do

10.000 stanovnika:

1. Rab

2. Biograd

3. Vodice

U kategoriji mjesta do 3000

stanovnika:

1. Cavtat

2. Nin

3. Bol

Najbolji pojedinačni elementi:

1. park u mjestu: Park Angiolina i Park

Sv. Jakova - Opatija

2. javna plaža: Javna plaža ispred

hotela Neptun - Dubrovnik

3. okućnica privatne kuće:

Cristina Gratelli - Villa Giardino – Bol

na Braču

4. turistički informativni centar:

TIC TZG Senj

5. turistička ponuda ili zanimljivost:

Svetište Majke Božje Lurdske - Vepric -

Makarska, i EKO Centar Caput Insulae

Beli

6. suvenir: Koralji Muzeja koraljarstva i

etno muzeja Zlarinka - Zlarin

PLAVI CVIJET 2010.

U kategoriji uređenosti turističkih

mjesta kontinentalne Hrvatske

kao cjeline pobjednici Zelenog

cvijeta za 2010. godinu su:

U kategoriji mjesta s više od

30.000 stanovnika:

1. Karlovac

2. Slavonski Brod

3. Osijek

U kategoriji mjesta od 10.000 do

30.000 stanovnika:

1. Čakovec

2. Đakovo

3. Bjelovar

U kategoriji mjesta do 10.000

stanovnika:

1. Labin

2. Fužine

3. Stubičke Toplice

Najbolji pojedinačni elementi:

1. park u mjestu: Park Trga kralja

Tomislava - Virovitica

2. javna plaža: spa&golf Resort Sveti

Martin – Toplice Sveti Martin

3. okućnica privatne kuće: obitelji

Jakumetović - Vukovar

4. turistički informativni centar: TIC

TZO Stubičke Toplice

5. turistička ponuda ili zanimljivost:

Zagrebački vremeplov – Turistička

zajednica Grada Zagreba, i

Biciklistička staza Anakonda,

Biciklistički klub Titan - Lipik

6. suvenir: Tekstilni suvenir linije Lada,

autorice Božice Steković – Sisak

ZELENI CVIJET 2010.


1. DJELATNIK GODINE u kategoriji organizator putovanja:

Sanda Peranić, Thomson Holidays, Luton, Velika Britanija

2. DJELATNIK GODINE u kategoriji agencijski djelatnik:

Snježana Polšak, turistička agencija Adriatours, Zagreb

3. DJELATNIK GODINE u kategoriji djelatnik prodaje i marketinga u turizmu:Lučo Gobo, tvrtka Rabac, Rabac

4. DJELATNIK GODINE u kategoriji turistički animator:

Blaženka Levinger-Herceg, Jadranka Hoteli, Mali Lošinj

5. DJELATNIK GODINE u kategoriji turistički vodič:

Livio Karavanić, Udruga turističkih vodiča Liburnia, Opatija

6. DJELATNIK GODINE u kategoriji recepcijski djelatnik:

John Daničić, Valmar Dubrovnik President, Dubrovnik

7. DJELATNIK GODINE u kategoriji konobar:

Nerino Rino Soldatić, restoran Plavi podrum, Volosko

8. DJELATNIK GODINE u kategoriji kuhar:

Božo Lučić, Iberostar Hotels&Resorts, Hoteli Cavtat, Cavtat

9. DJELATNIK GODINE u kategoriji djelatnik hotelskog domaćinstva:

Doris Kos, Albona Hotel i Residence, Rabac

10. DJELATNIK GODINE u kategoriji privatni iznajmljivač:

Lorenta i Petar Bilan, Vodice

11. DJELATNIK GODINE u kategoriji carinik:Josip Jozić, Ministarstvo financija – Carinska uprava, Carinarnica Pula, Carinska ispostava Kaštel

12. DJELATNIK GODINE u kategoriji policajac:

Zlatko Matičić, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ravnateljstvo policije, Policijska uprava Ličko-senjska, Policijska postaja Senj

13. DJELATNIK GODINE u kategoriji inspektor:

Gianni Belušić, Državni inspektorat, Područna jedinica Rijeka, Ispostava Pazin

14. DJELATNIK GODINE u kategoriji djelatnik u pomorskom prijevozu:

Ante Grubišić, Jadrolinija Rijeka

15. DJELATNIK GODINE u kategoriji djelatnik u zračnom prijevozu:

Nadia Perić Milatić, Croatia Airlines Zagreb

16. DJELATNIK GODINE u kategoriji vozač:

Romano Benčić, tvrtka Brioni, Pula

17. DJELATNIK GODINE u kategoriji taksist:

Goran Zrilić, tvrtka Lulić, Zadar

18. DJELATNIK GODINE u kategoriji prodavač:

Branka Pernar, OMV Hrvatska, Zagreb

19. DJELATNIK GODINE u kategoriji hortikulturni djelatnik:

Ranka Perović Bilić, Turističko naselje Zaton, Zadar

20. DJELATNIK GODINE u kategoriji čistač:

Dragutin Gospočić, Općina Stubičke Toplice

21. DJELATNIK GODINE u kategoriji spasilac na plažama i bazenima:

Dragan Teofilović, Hotel Sol Aurora, Umag

22. DJELATNIK GODINE u kategoriji djelatnik u ostalim uslužnim djelatnostima:

Andrej Prosoli, Hrvatski autoklub, Zagreb

23. DJELATNIK GODINE u kategoriji djelatnik u sustavu turističkih zajednica:

Đurđica Šimičić, TZG Malog Lošinja.

Hrvatska turistička zajednica tradicionalno u sklopu projekta “Volim Hrvatsku” provodi i akciju odabira najboljeg djelatnika godine u turizmu. Riječ je o akciji usmjerenoj na podizanje razine gostoljubivosti i stvaranja klime dobrodošlice u odredištu, a nositelj aktivnosti je Glavni ured Hrvatske turističke zajednice.

Svrha te akcije je obuhvatiti sve djelatnosti koje na neki način sudjeluju u stvaranju slike o Hrvatskoj kao turističkom odredištu i utjecati na podizanje kvalitete turizma kao najvažnijega hrvatskog izvoznog proizvoda te na podizanje kvalitete informiranosti gostiju.

NAJBOLJI DJELATNICI GODINE U TURIZMU 2010.


Turistički cvijet – kvaliteta za Hrvatsku 2010.Nagrađena turistička odredišta, tvrtke i pojedinci u akciji HGK-a i HRT-a

TURISTIČKI PRVAK HRVATSKE 2010.

Kategorija: Najbolja turistička mjesta na Jadranu do 5000 ležaja

1. Grad Split2. Grad Rab3. Grad Rijeka

Kategorija: Najbolja turistička mjesta na Jadranu od 5000 do 10.000 ležaja

1. Općina Bol, otok Brač

2. Grad Opatija3. Grad Šibenik

Kategorija: Najbolja turistička mjesta na Jadranu s više od 10.000 ležaja

1. Grad Krk2. Grad Vodice3. Grad Makarska

Kategorija: Najbolja turistička mjesta kontinentalne Hrvatske

1. Grad Varaždin2. Grad Zagreb (A

kategorija: od 10.000 do 30.000 ležaja)

3. Grad Karlovac

Kategorija: Destinacije s toplicama

1. Toplice Sveti Martin,

Sveti Martin na Muri

2. Lječilište Istarske

toplice, Livade

3. Specijalna bolnica

za medicinsku

rehabilitaciju,

Stubičke Toplice

NAGRAĐENE MARINE

1. Marina Punat, Punat, otok Krk

2. ACI Cres, Cres, otok Cres

3. Marina Vrsar, Vrsar

NAGRAĐENI KAMPOVI U kategoriji malih kampova (kapaciteta do 300 osoba), najbolji testirani kampovi su:

1. Kamp Jasenovo, Žaborić - Brodarica

2. Kamp Palme, Kućište - Pelješac

3. Kamp Adriatic, Mokalo, Orebić - Pelješac

U kategoriji kampova srednje veličine (kapaciteta od 301 do 1500 osoba), najbolji testirani kampovi su:

1. Kamp Politin, Krk 2. Kamp Oaza mira,

Drage - Pakoštane 3. Kamp Vira, Hvar

U kategoriji velikih kampova (kapaciteta više od 1501 osobe), najbolji testirani kampovi su:

1. Kamp Zaton, Zaton 2. Kamp Valalta,

Rovinj 3. Kamp Bi-Village,

Fažana

Općina Bol, otok Brač


Kategorija: Najbolji hoteli hrvatske unutrašnjosti sa 4*

1. Hotel International, Zagreb

2. Hotel Antunović, Zagreb

3. Hotel Best Western Premier Astoria, Zagreb


1. Hotel Terme Tuhelj, Tuheljske Toplice

2. nije dodijeljeno3. nije dodijeljeno

NAGRAĐENI POJEDINCIPosebno priznanje za načelnika godine: Stjepan Milas – načelnik Općine Lovas

Posebno priznanje za promicanje hrvatskog turizma u svijetu: atletičarka Blanka Vlašić

Kategorija: Najbolji hoteli hrvatskog Jadrana sa 4*

1. Hotel Club Funimation Borik, Zadar

2. Grand Hotel 4 opatijska cvijeta, Opatija

3. Hotel Valamar Diamant, Poreč


1. Hotel Park, Rovinj2. Bluesun Hotel

Soline, Brela3. Hotel Valamar

Koralj Romantic, Krk, otok Krk


1. The Regent Esplanade, Zagreb

2. nije dodijeljeno 3. nije dodijeljeno

NAGRAĐENI HOTELI Kategorija: Najbolji mali hoteli Jadrana

1. Hotel San Rocco,

Brtonigla

2. Hotel Marina, Krk3. Hotel Villa Astra,

Lovran

Kategorija: Najbolji mali hoteli u unutrašnjosti Hrvatske

1. Hotel Korana Srakovčić, Karlovac

2. Hotel Waldinger, Osijek

3. Hotel Savus, Slavonski Brod


1. Hotel Hilton Imperial Dubrovnik, Dubrovnik

2. Excelsior Hotel & Spa Dubrovnik, Dubrovnik

3. Hotel Le Meridien Lav, Podstrana

NAGRAĐENE PLAŽE Resort plaža: Plaža

Solaris Hotels Resort – Hotel Jure, Šibenik

Urbana/Mjesna plaža: Bačvice, Split

Ruralna/Udaljena plaža: Saharun, Dugi otok


u kategoriji: Orijentalno-egzotični wellness centarWellness centar KapljicaHotel Terme Jezerčica, Donja Stubica

u kategoriji: Upotreba preparata od autohtonog ljekovitog bilja Hrvatske u beauty/spa wellness programima[comfort zone] spa&wellness AuroraHotel Aurora, Mali Lošinj

u kategoriji: Upotreba autohtone tradicijske kuhinje i napitaka u wellness programimaVilla Astra Historic Spa Hotel Villa Astra, Lovran

Nagrade i posebna priznanja hotelskim wellness centrima Gala wellness 2010.

u kategoriji: Mali hotelski wellness centar [comfort zone] space bonaviaGrand hotel Bonavia, Rijeka

u kategoriji: Hotelski wellness centar Wellness Centar Energy Clinic Hotel Croatia, Cavtat

u kategoriji: Luksuzni wellness centarWellness Centar Sveti MartinSpa Golfer Hotel, Sveti Martin na Muri

u kategoriji: Gradski wellness centarThalasso Wellness Centar Opatija Villa Dubrava, Opatija

VELIKA STATUA I PRIZNANJE:

MALA STATUA I PRIZNANJE:

POSEBNA PRIZNANJA :

U kategoriji: Autohtoni izgled wellness centra, područja na kojem se nalaziNagrada nije dodijeljena

U kategoriji: Očuvanje termalnog/lječilišnog turizma u HrvatskojNagrada nije dodijeljena

U kategoriji: Wellness osobnostNagrada nije dodijeljena


Sa svečane dodjele nagrada Plavi i Zeleni cvijet, Čovjek ključ uspjeha i EDEN

Turistički prvak Hrvatske - Općina Bol, otok Brač

PLAVI CVIJET (do 3000 stanovnika) - Cavtat

ZELENI CVIJET (do 10.000 stanovnika) - Labin

NAJBOLJI DJELATNICI GODINE U TURIZMU 2010.

PLAVI CVIJET (od 3000 do 10.000 stanovnika) - Rab

ZELENI CVIJET (od 10.000 do 30.000) - Čakovec

PLAVI CVIJET (iznad 10.000 stanovnika) - Poreč

ZELENI CVIJET (iznad 30.000 stanovnika) - Karlovac

EUROPSKA DESTINACIJA IZVRSNOSTI (EDEN) - Nin


Plavi i Zeleni cvijet

(2. i 3. mjesto)

Impressum NAKLADNIK

Ministarstvo turizma RH

ZA NAKLADNIKA

Damir Bajs, ministar turizma

IZVRŠNA PRODUKCIJA

privredni vjesnikprivredni vjesnik

GLAVNI UREDNIK

Darko Buković

IZVRŠNA UREDNICA

Sanja Plješa

OBLIKOVANJE I GRAFIČKA PRIPREMA

Tihomir Turčinović

PLAVI CVIJET (iznad 10.000 stanovnika) 2. mjesto Opatija

ZELENI CVIJET (iznad 30.000 stanovnika) 3. mjesto Osijek (nagrada je predstavniku Osijeka uručena naknadno)

ZELENI CVIJET (od 10.000 do 30.000 stanovnika) 2. mjestoĐakovo

PLAVI CVIJET (do 3000 stanovnika) 3. mjestoBol

ZELENI CVIJET (do 10.000 stanovnika) 2. mjestoFužine

ZELENI CVIJET (do 10.000 stanovnika) 3. mjestoStubičke Toplice

ZELENI CVIJET (od 10.000 do 30.000 stanovnika) 3. mjestoBjelovar

PLAVI CVIJET (do 3000 stanovnika) 2. mjestoNin

PLAVI CVIJET (iznad 10.000 stanovnika) 3. mjesto Dubrovnik

PLAVI CVIJET (od 3000 do 10.000 stanovnika) 2. mjesto Biograd na Moru

PLAVI CVIJET (od 3000 do 10.000 stanovnika) 3. mjesto Vodice

ZELENI CVIJET (iznad 30.000 stanovnika) 2. mjestoSlavonski Brod

10 DHT Bilten Rovinj

Documents