Top Banner
32004D0156: Prijevod: Ivana Mikić 1 32004D0156 II (Akti čije objavljivanje nije obvezatno) KOMISIJA ODLUKA KOMISIJE od 29. siječnja 2004. kojom se utvrđuju smjernice za praćenje emisija stakleničkih plinova i izvješćivanje sukladno Direktivi 2003/87/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća (priopćena pod brojem dokumenta C(2004) 130) (Tekst značajan za Europski gospodarski prostor) (2004/156/EZ) KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA, uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, uzimajući u obzir Direktivu 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. kojom se utvrđuje shema za trgovanje kvotama emisije stakleničkih plinova unutar Zajednice i kojom se izmjenjuje i dopunjuje Direktiva Vijeća 96/61/EZ 1 , a posebno njezin članak 14. stavak 1., budući da: (1) Potpuno, dosljedno, transparentno i točno praćenje i prijava emisija stakleničkih plinova, u skladu s ovim smjernicama, temelj je funkcioniranja sheme za trgovanje kvotama emisije stakleničkih plinova koja je uspostavljena Direktivom 2003/87/EZ. (2) Smjernicama iz ove Odluke utvrđuju se detaljni kriteriji za praćenje emisija stakleničkih plinova i izvješćivanje s obzirom na djelatnosti iz Priloga I. Direktive 2003/87/EZ i stakleničke plinove koji su utvrđeni u odnosu na te djelatnosti, u skladu s načelima praćenja i izvješćivanja iz Priloga IV. te Direktive. (3) U članku 15. Direktive 2003/87/EZ zahtijeva se da države članice osiguraju ovjeru izvješća koja podnose upravitelji, u skladu s kriterijima utvrđenim u Prilogu V. te Direktive. (4) Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Odbora koji je uspostavljen člankom 8. Odluke Vijeća 93/389/EEZ 2 , 1 SL L 275, 25.10.2003., str. 32. 2 SL L 167, 9.7.1993., str. 31. Odluka čije su posljednje izmjene i dopune sadržane u Uredbi (EZ-a) br. 1882/2003 Europskoga parlamenta i Vijeća (SL L 284, 31.10.2003., str. 1.).
91

1. -Odluka Komisije od 29.01.2004-156 o pra.enju emisklima.mzopu.hr/UserDocsImages/Odluka_Komisije_29012004...pogrešna prikazivanja, moraju biti nepristrani s obzirom na izbor i način

Jan 26, 2020

Download

Documents

dariahiddleston
Welcome message from author
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
Page 1: 1. -Odluka Komisije od 29.01.2004-156 o pra.enju emisklima.mzopu.hr/UserDocsImages/Odluka_Komisije_29012004...pogrešna prikazivanja, moraju biti nepristrani s obzirom na izbor i način

32004D0156: Prijevod: Ivana Mikić

1

32004D0156

II

(Akti čije objavljivanje nije obvezatno)

KOMISIJA

ODLUKA KOMISIJE

od 29. siječnja 2004.

kojom se utvrđuju smjernice za praćenje emisija stakleničkih plinova i izvješćivanje sukladno Direktivi 2003/87/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća

(priopćena pod brojem dokumenta C(2004) 130)

(Tekst značajan za Europski gospodarski prostor)

(2004/156/EZ)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Direktivu 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. kojom se utvrđuje shema za trgovanje kvotama emisije stakleničkih plinova unutar Zajednice i kojom se izmjenjuje i dopunjuje Direktiva Vijeća 96/61/EZ1, a posebno njezin članak 14. stavak 1.,

budući da:

(1) Potpuno, dosljedno, transparentno i točno praćenje i prijava emisija stakleničkih plinova, u skladu s ovim smjernicama, temelj je funkcioniranja sheme za trgovanje kvotama emisije stakleničkih plinova koja je uspostavljena Direktivom 2003/87/EZ.

(2) Smjernicama iz ove Odluke utvrđuju se detaljni kriteriji za praćenje emisija stakleničkih plinova i izvješćivanje s obzirom na djelatnosti iz Priloga I. Direktive 2003/87/EZ i stakleničke plinove koji su utvrđeni u odnosu na te djelatnosti, u skladu s načelima praćenja i izvješćivanja iz Priloga IV. te Direktive.

(3) U članku 15. Direktive 2003/87/EZ zahtijeva se da države članice osiguraju ovjeru izvješća koja podnose upravitelji, u skladu s kriterijima utvrđenim u Prilogu V. te Direktive.

(4) Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Odbora koji je uspostavljen člankom 8. Odluke Vijeća 93/389/EEZ2,

1 SL L 275, 25.10.2003., str. 32. 2 SL L 167, 9.7.1993., str. 31. Odluka čije su posljednje izmjene i dopune sadržane u Uredbi (EZ-a) br. 1882/2003 Europskoga parlamenta i Vijeća (SL L 284, 31.10.2003., str. 1.).

Page 2: 1. -Odluka Komisije od 29.01.2004-156 o pra.enju emisklima.mzopu.hr/UserDocsImages/Odluka_Komisije_29012004...pogrešna prikazivanja, moraju biti nepristrani s obzirom na izbor i način

32004D0156: Prijevod: Ivana Mikić

2

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Smjernice za praćenje emisija stakleničkih plinova koje proizlaze iz djelatnosti iz Priloga I. Direktive 2003/87/EZ i za pripadajuće izvješćivanje, kako je predviđeno u članku 14. te Direktive, utvrđene su u prilozima ove Odluke.

Te se smjernice temelje na načelima utvrđenim u Prilogu IV. te Direktive.

Članak 2.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 29. siječnja 2004.

Za Komisiju

Margot WALLSTRÖM

Članica Komisije

Page 3: 1. -Odluka Komisije od 29.01.2004-156 o pra.enju emisklima.mzopu.hr/UserDocsImages/Odluka_Komisije_29012004...pogrešna prikazivanja, moraju biti nepristrani s obzirom na izbor i način

32004D0156: Prijevod: Ivana Mikić

3

Tablica priloga

Stranica∗

Prilog I.: Opće smjernice 3

Prilog II.: Smjernice za određivanje emisija uslijed izgaranja od djelatnosti iz Priloga I. Direktive

37

Prilog III.: Posebne smjernice koje se odnose na djelatnost rafinerija mineralnih ulja iz Priloga I. Direktive

43

Prilog IV.: Posebne smjernice koje se odnose na djelatnost koksara iz Priloga I. Direktive

47

Prilog V.: Posebne smjernice koje se odnose na djelatnost postrojenja za prženje i sinteriranje metalnih rudača iz Priloga I. Direktive

51

Prilog VI.: Posebne smjernice koje se odnose na djelatnost postrojenja za proizvodnju sirovog željeza i čelika, uključujući kontinuirano lijevanje, iz Priloga I. Direktive

54

Prilog VII.: Posebne smjernice koje se odnose na djelatnost postrojenja za proizvodnju cementnog klinkera iz Priloga I. Direktive

58

Prilog VIII.: Posebne smjernice koje se odnose na djelatnost postrojenja za proizvodnju vapna iz Priloga I. Direktive

62

Prilog IX.: Posebne smjernice koje se odnose na djelatnost postrojenja za proizvodnju stakla iz Priloga I. Direktive

65

Prilog X.: Posebne smjernice koje se odnose na djelatnost postrojenja za proizvodnju keramičkih proizvoda iz Priloga I. Direktive

69

Prilog XI.: Posebne smjernice koje se odnose na djelatnost postrojenja za proizvodnju vlaknine i papira iz Priloga I. Direktive

73

∗ Oznake stranica u ovoj Tablici priloga odnose se na izvornik (op. prev.).

Page 4: 1. -Odluka Komisije od 29.01.2004-156 o pra.enju emisklima.mzopu.hr/UserDocsImages/Odluka_Komisije_29012004...pogrešna prikazivanja, moraju biti nepristrani s obzirom na izbor i način

32004D0156: Prijevod: Ivana Mikić

4

PRILOG I.

Opće smjernice

1. UVOD

Ovaj Prilog sadrži opće smjernice za praćenje emisija stakleničkih plinova i izvješćivanje, s obzirom na djelatnosti iz Priloga I. Direktive 2003/87/EZ, u daljnjem tekstu «Direktiva», i stakleničke plinove koji su utvrđeni u odnosu na te djelatnosti. Dodatne smjernice za emisije po pojedinim djelatnostima utvrđene su u Prilozima II. do XI.

Komisija će preispitati ovaj Prilog te Priloge II. – XI. do 31. prosinca 2006., uzimajući u obzir iskustva u vezi s primjenom tih priloga i moguće revizije Direktive 2003/87/EZ, kako bi revidirani prilozi mogli stupiti na snagu od 1. siječnja 2008.

2. DEFINICIJE

U smislu ovoga Priloga i Priloga II. do XI. primjenjuju se sljedeće definicije:

(a) «djelatnosti» su djelatnosti iz Priloga I. Direktive;

(b) «poseban za djelatnost» je specifičan za djelatnost koja se obavlja u određenom postrojenju;

(c) «šarža» je količina goriva ili materijala koja se prenosi odjedanput kao jedna pošiljka ili kontinuirano tijekom određenoga razdoblja. Iz šarže se uzima reprezentativni uzorak na temelju kojega se određuje njezin prosječni energetski sadržaj i sadržaj ugljika te drugi relevantni aspekti kemijskog sastava;

(d) «biomasa» je nefosilni biorazgradivi organski materijal koji potječe od biljaka, životinja i mikroorganizama. Ovo također uključuje proizvode, nusproizvode, ostatke i otpad od poljoprivrede, šumarstva i srodnih djelatnosti te udjele nefosilnog biorazgradivog organskog materijala u tehnološkom i komunalnom otpadu. Osim toga, biomasa obuhvaća plinove i tekućine dobivene raspadanjem nefosilnog biorazgradivog organskog materijala. Biomasa koja se sagorijeva u energetske svrhe naziva se biogorivo;

(e) «emisije uslijed izgaranja» su emisije stakleničkih plinova koje nastaju tijekom egzotermne reakcije goriva s kisikom;

(f) «nadležna vlast» je nadležno tijelo ili nadležna tijela zadužena za provedbu odredaba ove Odluke, imenovana u skladu s člankom 18. Direktive;

(g) «emisija» je ispuštanje stakleničkih plinova u atmosferu iz izvora u postrojenju, kako je definirano u Direktivi;

(h) «staklenički plinovi» su plinovi iz Priloga II. Direktive;

(i) «emisijska dozvola» odnosno «dozvola» je dozvola iz članka 4. Direktive koja se izdaje u skladu s člankom 5. i 6. Direktive;

(j) «postrojenje» je stacionarna tehnička jedinica u kojoj se obavlja jedna ili više djelatnosti iz

Page 5: 1. -Odluka Komisije od 29.01.2004-156 o pra.enju emisklima.mzopu.hr/UserDocsImages/Odluka_Komisije_29012004...pogrešna prikazivanja, moraju biti nepristrani s obzirom na izbor i način

32004D0156: Prijevod: Ivana Mikić

5

Priloga I. Direktive odnosno druge s njima neposredno povezane djelatnosti, ukoliko između njih i djelatnosti koje se obavljaju na toj lokaciji postoji tehnička povezanost i ako bi one mogle utjecati na emisije i onečišćenje, kako je definirano u Direktivi;

(k) «razina uvjerenja» pokazuje s kolikom sigurnošću ovjeritelj može na temelju pruženih dokaza utvrditi u svome ovjeriteljskom mišljenju da podaci iskazani za postrojenje u cjelini sadrže odnosno ne sadrže značajna pogrešna prikazivanja;

(l) «značajnost» je stručna prosudba ovjeritelja o tome hoće li pojedinačni ili ukupni propusti, netočne prijave i greške u vezi s podacima za određeno postrojenje utjecati na odluke korisnika. Općenito, ovjeritelj će pogrešno prikazivanje iznosa ukupnih emisija označiti značajnim ako propusti, greške i netočne prijave s obzirom na iznos ukupnih emisija zajedno prelaze pet posto;

(m) «metodologija praćenja» je metodologija koja se koristi za određivanje emisija, uključujući izbor metode proračuna ili metode mjerenja i odabir razina;

(n) «upravitelj (operator)» je svaka osoba koja upravlja postrojenjem ili ima nadzor nad postrojenjem odnosno, ako je to predviđeno nacionalnim zakonodavstvom, kojoj su prenesene odlučujuće gospodarske ovlasti za tehničko funkcioniranje postrojenja, kako je definirano u Direktivi;

(o) «emisije iz industrijskih procesa» su emisije stakleničkih plinova različite od «emisija uslijed izgaranja» koje nastaju kao rezultat namjernih ili slučajnih reakcija između tvari odnosno njihove pretvorbe, uključujući kemijsku ili elektrolitičku redukciju metalnih rudača, termičko razlaganje tvari i nastajanje tvari koje će se koristiti kao proizvodi ili sirovine;

(p) «izvještajno razdoblje» je vremensko razdoblje u kojemu se prate emisije odnosno za koje se podnosi izvješće o emisijama, kako je utvrđeno u članku 14. stavku 3. Direktive, a to je kalendarska godina;

(q) «izvor» je zasebno prepoznatljivo mjesto odnosno proces u postrojenju koji emitira stakleničke plinove;

(r) «razina» je posebna metodologija za određivanje podataka o djelatnosti, emisijskih faktora i oksidacijskih odnosno konverzijskih faktora. Više razina čini hijerarhiju metodologija unutar koje se vrši odabir u skladu s ovim smjernicama;

(s) «ovjeritelj» je neovisno tijelo koje je osposobljeno i ovlašteno za provedbu postupka ovjere i koje podnosi izvješće o ovjeri, u skladu s detaljnim zahtjevima koje države članice utvrđuju sukladno Dodatku V. Direktive.

3. NAČELA PRAĆENJA I IZVJEŠĆIVANJA

Praćenje i izvješćivanje se temelji na sljedećim načelima, kojima se osigurava točno i provjerljivo praćenje i prijava emisija stakleničkih plinova na temelju Direktive:

Potpunost. Praćenjem i izvješćivanjem treba obuhvatiti sve emisije iz svih izvora postrojenja vezanih uz djelatnosti iz Priloga I. Direktive, uključujući emisije iz industrijskih procesa i emisije uslijed izgaranja, kao i sve stakleničke plinove koji su utvrđeni u odnosu na te djelatnosti.

Page 6: 1. -Odluka Komisije od 29.01.2004-156 o pra.enju emisklima.mzopu.hr/UserDocsImages/Odluka_Komisije_29012004...pogrešna prikazivanja, moraju biti nepristrani s obzirom na izbor i način

32004D0156: Prijevod: Ivana Mikić

6

Dosljednost. Kako bi emisije koje su predmet praćenja i izvješćivanja bile vremenski usporedive, potrebno je primjenjivati iste metodologije praćenja i setove podataka. Metodologije praćenja se mogu promijeniti u skladu s odredbama ovih smjernica ako se time povećava točnost podataka. Promjene metodologija praćenja podliježu odobrenju nadležne vlasti i moraju biti u potpunosti dokumentirane.

Transparentnost. Podaci vezani uz praćenje emisija, uključujući pretpostavke, referentne vrijednosti, podatke o djelatnosti, emisijske faktore, oksidacijske faktore i konverzijske faktore, dobivaju se, evidentiraju, objedinjuju, analiziraju i dokumentiraju na način koji ovjeritelju i nadležnoj vlasti omogućava da ponove postupak određivanja emisija.

Točnost. Upravitelj će se pobrinuti da utvrđene emisije ne budu sustavno više niti niže od stvarnih vrijednosti (ukoliko je to moguće prosuditi) i da se nesigurnosti svedu na najmanju moguću mjeru odnosno da se kvantificiraju gdje god to zahtijevaju ove smjernice. Proračun i mjerenje emisija treba obavljati s dužnom pažnjom kako bi se postigla što veća točnost. Upravitelj će pružiti odgovarajući dokaz o tome da su iskazane emisije potpune. Emisije se određuju primjenom odgovarajućih metodologija praćenja navedenih u ovim smjernicama. Sva mjerna oprema i druga ispitna oprema koja se koristi za potrebe prijave emisija mora se pravilno koristiti, održavati i umjeravati te provjeravati. Proračunske tablice i drugi alati koji se koriste za pohranjivanje podataka o emisijama i rukovanje podacima ne smiju sadržavati nikakve greške.

Ekonomičnost. Kod odabira metodologije praćenja treba postići ravnotežu između poboljšanja kojima se povećava točnost i dodatnih troškova tih poboljšanja. Dakle, kod praćenja emisija i izvješćivanja treba nastojati postići najveću točnost koja je tehnički izvediva i ne dovodi do pretjerano visokih troškova. Upute upravitelju u vezi s metodologijom praćenja treba napisati na logičan i jednostavan način, izbjegavajući dupliciranje poslova i uzimajući u obzir sustave koji već postoje u postrojenju.

Značajnost. Izvješće o emisijama i odgovarajuće objave ne smiju sadržavati značajna pogrešna prikazivanja, moraju biti nepristrani s obzirom na izbor i način prikazivanja podataka te dati vjerodostojan i uravnotežen prikaz emisija postrojenja.

Pouzdanost. Korisnik se mora moći pouzdati da ovjereno izvješće o emisijama istinito prikazuje ono što tvrdi da prikazuje odnosno ono što bi se realno moglo očekivati da prikazuje.

Poboljšanje rezultata praćenja i izvješćivanja. Postupak ovjere izvješća o emisijama treba služiti kao učinkovita i pouzdana potpora postupcima osiguranja i kontrole kvalitete, budući da upravitelju osigurava informacije koje mu omogućuju da poduzme mjere radi poboljšanja rezultata praćenja emisija i izvješća o emisijama.

Page 7: 1. -Odluka Komisije od 29.01.2004-156 o pra.enju emisklima.mzopu.hr/UserDocsImages/Odluka_Komisije_29012004...pogrešna prikazivanja, moraju biti nepristrani s obzirom na izbor i način

32004D0156: Prijevod: Ivana Mikić

7

4. PRAĆENJE

4.1. Granice

Praćenjem i izvješćivanjem treba obuhvatiti sve emisije stakleničkih plinova iz svih izvora postrojenja vezanih uz djelatnosti iz Priloga I. Direktive, uzimajući u obzir stakleničke plinove koji su utvrđeni u odnosu na te djelatnosti.

U skladu s člankom 6. stavkom 2. točkom (b) Direktive, emisijske dozvole moraju sadržavati opis djelatnosti i emisija postrojenja. Stoga u dozvoli moraju biti navedeni svi izvori emisija stakleničkih plinova vezani uz djelatnosti iz Priloga I. Direktive koji podliježu praćenju i izvješćivanju. U skladu s člankom 6. stavkom 2. točkom (c) Direktive, u emisijskim dozvolama moraju biti navedeni zahtjevi praćenja, uključujući metodologiju i učestalost praćenja.

Emisije iz motora s unutarnjim izgaranjem koji se koriste za potrebe prijevoza isključuju se iz procjena emisija.

Prate se emisije koje proizlaze iz redovnoga rada postrojenja kao i izvanrednih događaja, uključujući pokretanje i zaustavljanje te krizne situacije u izvještajnom razdoblju.

Ako u određenom postrojenju ili na određenoj lokaciji pojedinačni ili ukupni proizvodni kapaciteti odnosno ukupna proizvodnja jedne ili više djelatnosti iz iste podrubrike Priloga I. Direktive prelazi prag definiran u Prilogu I. Direktive, u tom će se postrojenju odnosno na toj lokaciji pratiti i prijavljivati sve emisije iz svih izvora i svih djelatnosti iz Priloga I. Direktive.

Hoće li se dodatno postrojenje za izgaranje, kao što je primjerice kombinirano postrojenje za proizvodnju toplinske i električne energije, smatrati dijelom postrojenja koje obavlja drugu djelatnost iz Priloga I. ili zasebnim postrojenjem ovisi o lokalnim okolnostima; ovo mora biti navedeno u emisijskoj dozvoli postrojenja.

Postrojenju se pripisuju sve emisije koje su u njemu nastale, bez obzira na toplinu odnosno električnu energiju predanu drugim postrojenjima. Emisije povezane s proizvodnjom toplinske odnosno električne energije koju postrojenje preuzima iz drugih postrojenja ne pripisuju se postrojenju primatelju.

4.2. Određivanje emisija stakleničkih plinova

Prilikom odabira metodologija praćenja potrebno je donijeti određene odluke u interesu potpunosti, transparentnosti i točnosti praćenja emisija stakleničkih plinova. Te se odluke odnose na odabir metode (metoda mjerenja ili metoda proračuna) te odabir razine koja će se primjenjivati kod određivanja podataka o djelatnosti, emisijskih faktora i oksidacijskih odnosno konverzijskih faktora. Skup pristupa koje upravitelj primjenjuje kod određivanja emisija određenoga postrojenja naziva se metodologija praćenja.

U skladu s člankom 6. stavkom 2. točkom (c) Direktive, u emisijskim dozvolama moraju biti navedeni zahtjevi praćenja, uključujući metodologiju i učestalost praćenja. Za svaku je metodologiju praćenja potrebno pribaviti odobrenje nadležne vlasti, u skladu s kriterijima utvrđenim u ovom odjeljku i njegovim pododjeljcima. Država članica odnosno njezine nadležne vlasti će se pobrinuti da metodologija praćenja koja se primjenjuje u postrojenju bude navedena u uvjetima dozvole odnosno, ukoliko je to u skladu s Direktivom, u općim

Page 8: 1. -Odluka Komisije od 29.01.2004-156 o pra.enju emisklima.mzopu.hr/UserDocsImages/Odluka_Komisije_29012004...pogrešna prikazivanja, moraju biti nepristrani s obzirom na izbor i način

32004D0156: Prijevod: Ivana Mikić

8

obvezujućim pravilima.

Nadležna vlast odobrava detaljan opis metodologije praćenja, koji je upravitelj dužan pripremiti prije početka izvještajnog razdoblja i nakon svake izmjene metodologije praćenja koja se primjenjuje u postrojenju.

Opis mora sadržavati:

- točan opis postrojenja i djelatnosti koje se obavljaju u postrojenju čije će se emisije pratiti,

- podatke o odgovornim osobama koje su zadužene za praćenje i izvješćivanje unutar postrojenja,

- popis izvora za svaku djelatnost koja se obavlja unutar postrojenja,

- popis tokova goriva i materijala koji će se pratiti za svaku djelatnost,

- popis razina koje će se primjenjivati na podatke o djelatnosti, emisijske faktore, oksidacijske i konverzijske faktore, za svaku djelatnost i svaku vrstu goriva/materijal,

- vrstu, specifikaciju i točnu lokaciju mjernih uređaja, za svaki izvor i svaku vrstu goriva/materijal,

- opis pristupa koji će se koristiti kod uzorkovanja goriva i materijala za potrebe određivanja donje toplinske vrijednosti, sadržaja ugljika, emisijskih faktora i sadržaja biomase, za svaki izvor i svaku vrstu goriva/materijal,

- opis izvora odnosno analitičkih pristupa za određivanje donje toplinske vrijednosti, sadržaja ugljika odnosno udjela biomase, za svaki izvor i svaku vrstu goriva/materijal,

- opis sustava za kontinuirano mjerenje emisija koji će se koristiti za određeni izvor tj. mjerne točke, učestalost mjerenja, oprema, postupci umjeravanja i postupci prikupljanja i pohranjivanja podataka (prema potrebi),

- opis postupaka osiguranja i kontrole kvalitete u sustavu upravljanja podacima,

- podatke o eventualnim vezama s aktivnostima koje se provode u okviru sustava Zajednice za ekološko upravljanje organizacijom (EMAS).

Ako se izmjenom metodologije praćenja može postići veća točnost podataka, metodologiju treba izmijeniti kad god je to tehnički izvedivo i ne dovodi do pretjerano visokih troškova. Svi prijedlozi izmjena metodologije praćenja odnosno temeljnih setova podataka dostavljaju se nadležnoj vlasti; dostavljeni prijedlozi moraju biti jasno formulirani, obrazloženi i u potpunosti dokumentirani. Sve izmjene metodologija odnosno temeljnih setova podataka podliježu odobrenju nadležne vlasti.

Upravitelj će bez odlaganja predložiti izmjene metodologije praćenja ako:

- je uslijed promjene dostupnih podataka moguće postići veću točnost određivanja emisija,

- je zabilježena emisija koja ranije nije postojala,

- su u podacima otkrivene greške koje proizlaze iz metodologije praćenja,

Page 9: 1. -Odluka Komisije od 29.01.2004-156 o pra.enju emisklima.mzopu.hr/UserDocsImages/Odluka_Komisije_29012004...pogrešna prikazivanja, moraju biti nepristrani s obzirom na izbor i način

32004D0156: Prijevod: Ivana Mikić

9

- je nadležna vlast zatražila izmjenu.

Nadležna vlast može zahtijevati da upravitelj izmijeni metodologiju praćenja za sljedeće izvještajno razdoblje ako metodologije praćenja u postrojenju za koje se podnosi izvješće više nisu u skladu s pravilima utvrđenim u ovim smjernicama.

Osim toga, nadležna vlast može zahtijevati da upravitelj izmijeni metodologiju praćenja za sljedeće izvještajno razdoblje ako je metodologija praćenja iz dozvole ažurirana u okviru preispitivanja koje se provodi prije svakog razdoblja iz članka 11. stavka 2. Direktive.

4.2.1. Proračun i mjerenje

U skladu s Prilogom IV. Direktive, kod određivanja emisija dopuštena je primjena:

- metodologije proračuna («proračun»)

- metodologije mjerenja («mjerenje»).

Upravitelj može predložiti primjenu metodologije mjerenja ako može pružiti dokaz da:

- se time pouzdano postiže veća točnost nego odgovarajućim proračunom uz primjenu kombinacije najviših razina,

- se usporedba metodologije mjerenja i proračuna temelji na istim izvorima i emisijama.

Primjena mjerenja podliježe odobrenju nadležne vlasti. Upravitelj će emisije izmjerene za svako izvještajno razdoblje potkrijepiti proračunom u skladu s ovim smjernicama. Pri odabiru razine koje će se koristiti kod dokaznog proračuna primjenjuju se pravila iz točke 4.2.2.1.4. predviđena za računski pristup.

Upravitelj može, uz odobrenje nadležne vlasti, kombinirati metode mjerenja i proračuna za različite izvore istoga postrojenja. Upravitelj će se pobrinuti da pritom ne dođe do ispuštanja niti dvostrukoga računanja emisija, o čemu će pružiti odgovarajući dokaz.

4.2.2. Proračun

4.2.2.1. Proračun emisija CO2

4.2.2.1.1. Računske formule

Proračun emisija CO2 temelji se na sljedećoj formuli:

emisije CO2 = podaci o djelatnosti * emisijski faktor * oksidacijski faktor

ili na alternativnom pristupu, ako je on definiran u posebnim smjernicama za odgovarajuću djelatnost.

Izrazi u ovoj formuli utvrđeni su za emisije uslijed izgaranja i emisije iz industrijskih procesa, kako slijedi:

Page 10: 1. -Odluka Komisije od 29.01.2004-156 o pra.enju emisklima.mzopu.hr/UserDocsImages/Odluka_Komisije_29012004...pogrešna prikazivanja, moraju biti nepristrani s obzirom na izbor i način

32004D0156: Prijevod: Ivana Mikić

10

Emisije uslijed izgaranja

Podaci o djelatnosti temelje se na potrošku goriva. Potrošena količina goriva izražava se energetskim sadržajem u TJ. Emisijski faktor se iskazuje u t CO2/TJ. Prilikom potrošnje energije ne oksidira sav ugljik iz goriva u CO2. Do nepotpune oksidacije dolazi zbog neučinkovitosti procesa izgaranja, u kojemu dio ugljika ostaje neizgoren ili djelomično oksidiran u obliku čađi ili pepela. Neoksidirani se ugljik izražava oksidacijskim faktorom, koji se iskazuje kao razlomak. Oksidacijski se faktor ne primjenjuje ako je već uračunat u emisijski faktor. Oksidacijski se faktor iskazuje u postocima. Iz toga proizlazi sljedeća računska formula:

emisije CO2 = potrošak goriva [TJ] * emisijski faktor [t CO2/TJ] * oksidacijski faktor

Proračun emisija uslijed izgaranja pobliže je opisan u Prilogu II.

Emisije iz industrijskih procesa

Podaci o djelatnosti se temelje na potrošku materijala, propusnosti ili obujmu proizvodnje i iskazuju se u t ili m3. Emisijski se faktor iskazuje u [t CO2/t ili t CO2/m3]. Ugljik iz ulaznih materijala koji tijekom procesa ne prelazi u CO2 izražava se konverzijskim faktorom, koji se iskazuje kao razlomak. Konverzijski se faktor ne primjenjuje ako je već uračunat u emisijski faktor. Potrošena količina ulaznog materijala izražava se masom ili volumenom [t ili m3]. Iz toga proizlazi sljedeća računska formula:

emisije CO2 = podaci o djelatnosti [t ili m3] * emisijski faktor [t CO2/t ili m3] * konverzijski faktor

Proračun emisija iz industrijskih procesa pobliže je opisan u posebnim smjernicama po djelatnostima, koje su utvrđene u Prilozima II. do XI. i u kojima su za pojedine slučajeve navedeni posebni referentni faktori.

4.2.2.1.2. Preneseni CO2

CO2 koji se ne emitira iz postrojenja, već se odvodi iz postrojenja kao čista tvar, bilo kao komponenta goriva ili sirovina koja se izravno koristi u kemijskoj industriji ili industriji papira, izbija se iz izračunate razine emisija. Odgovarajuća količina CO2 iskazuje se kao podsjetna stavka.

CO2 se može smatrati prenesenim CO2 ako se odvodi iz postrojenja u sljedeće svrhe:

- čisti CO2 koji se koristi za gaziranje pića,

- čisti CO2 koji se koristi kao suhi led za hlađenje,

- čisti CO2 koji se koristi kao sredstvo za gašenje, rashladno sredstvo ili laboratorijski plin,

- čisti CO2 koji se koristi za dezinsekciju žitarica,

- čisti CO2 koji se koristi kao otapalo u prehrambenoj i kemijskoj industriji,

- CO2 koji se koristi kao sirovina u kemijskoj industriji i industriji vlaknine (npr. za ureu ili karbonate),

Page 11: 1. -Odluka Komisije od 29.01.2004-156 o pra.enju emisklima.mzopu.hr/UserDocsImages/Odluka_Komisije_29012004...pogrešna prikazivanja, moraju biti nepristrani s obzirom na izbor i način

32004D0156: Prijevod: Ivana Mikić

11

- CO2 kao dio goriva koje se odvodi iz postrojenja.

CO2 koji se prenosi u postrojenje kao dio miješanoga goriva (kao što je visokopećni plin ili koksni plin) uključuje se u emisijski faktor za to gorivo. Dakle, on se dodaje emisijama postrojenja u kojemu gorivo izgara i izbija se iz emisija postrojenja u kojemu je nastao.

4.2.2.1.3. Hvatanje i skladištenje CO2

Komisija potiče istraživanje o hvatanju i skladištenju CO2. To će istraživanje biti važno prilikom izrade i donošenja smjernica za praćenje i prijavu količina zadržanog i uskladištenog CO2, kako je predviđeno u Direktivi, u skladu s postupkom iz članka 23. stavka 3. Direktive. Kod izrade tih smjernica uzet će se u obzir metodologije UNFCCC-a. Komisija poziva države članice zainteresirane za sudjelovanje u izradi tih smjernica da joj dostave svoje rezultate istraživanja radi što skorijega donošenja tih smjernica.

Prije donošenja smjernica države članice mogu Komisiji dostaviti privremene smjernice za praćenje i prijavu količina zadržanog i uskladištenog CO2, kako je predviđeno u Direktivi. Podložno odobrenju Komisije, zadržani i uskladišteni CO2 može se u skladu s postupcima iz članka 23. stavka 2. Direktive izbiti iz izračunate razine emisija postrojenja obuhvaćenih Direktivom, u skladu s privremenim smjernicama.

4.2.2.1.4. Razine pristupa

Posebne smjernice po djelatnostima utvrđene u Prilozima II. do XI. sadrže specifične metodologije za određivanje sljedećih varijabli: podaci o djelatnosti, emisijski, oksidacijski i konverzijski faktori. Ovi se različiti pristupi nazivaju razinama. Što je viši broj razine (od 1 naviše) to je veća njezina točnost, tako da se prednost daje razini označenoj najvišim brojem. Istovjetne se razine označavaju istim brojem i određenim slovom abecede (npr. razina 2a i 2b). Kod djelatnosti za koje su u ovim smjernicama predviđene alternativne metode proračuna (npr. u Prilogu VII.: «Metoda A – Karbonati» i «Metoda B – Proizvodnja klinkera») upravitelj može prijeći s jedne metode na drugu samo ako nadležnoj vlasti pruži zadovoljavajući dokaz o tome da se tom promjenom postiže točnije praćenje i prijava emisija za odgovarajuću djelatnost.

Upravitelji će prilikom određivanja svih varijabli za sve izvore unutar određenoga postrojenja koje se koriste u vezi s praćenjem i izvješćivanjem primjenjivati pristup s najvišom razinom. Sljedeća se niža razina može upotrijebiti samo ako upravitelj nadležnoj vlasti pruži zadovoljavajući dokaz o tome da pristup s najvišom razinom za varijablu u pitanju nije tehnički izvediv ili da će dovesti do pretjerano visokih troškova.

Dakle, odabrana razina treba osigurati najviši stupanj točnosti koji je tehnički izvediv, a ne iziskuje pretjerano visoke troškove. Upravitelj na varijable iz istoga računa (podaci o djelatnosti, emisijski faktor, oksidacijski odnosno konverzijski faktori) može primjenjivati različite odobrene razine. Izbor razine podliježe odobrenju nadležne vlasti (vidi odjeljak 4.2.).

U razdoblju od 2005. do 2007. države članice bi minimalno trebale primjenjivati razine utvrđene u tablici 1. dolje, ukoliko je to tehnički izvedivo. U stupcu A su navedene vrijednosti razine za velike izvore postrojenja čije su ukupne godišnje emisije jednake ili manje od 50 ktona. U stupcu B su navedene vrijednosti razine za velike izvore postrojenja čije su ukupne godišnje emisije veće od 50, a manje ili jednake 500 ktona. U stupcu C su navedene vrijednosti razine za velike izvore postrojenja čije su ukupne godišnje emisije veće od 500

Page 12: 1. -Odluka Komisije od 29.01.2004-156 o pra.enju emisklima.mzopu.hr/UserDocsImages/Odluka_Komisije_29012004...pogrešna prikazivanja, moraju biti nepristrani s obzirom na izbor i način

32004D0156: Prijevod: Ivana Mikić

12

ktona. Pragovi u tablici se odnose na ukupne godišnje emisije čitavoga postrojenja.

Page 13: 1. -Odluka Komisije od 29.01.2004-156 o pra.enju emisklima.mzopu.hr/UserDocsImages/Odluka_Komisije_29012004...pogrešna prikazivanja, moraju biti nepristrani s obzirom na izbor i način

32004D0156: Prijevod: Ivana Mikić

13

TABLICA 1.

Stupac A: ukupne godišnje emisije ≤ 50 ktona Stupac B: 50 ktona < ukupne godišnje emisije ≤ 500 ktona Stupac C: ukupne godišnje emisije > 500 ktona

Podaci o djelatnosti Donja toplinska vrijednost Emisijski faktor Podaci o sastavu Oksidacijski faktor Konverzijski faktor

Prilog/djelatnost A B C A B C A B C A B C A B C A B C

II:. Izgaranje

Izgaranje (plinovito, tekuće gorivo)

2a/2b 3a/3b 4a/4b 2 2 3 2a/2b 2a/2b 3 NR∗ NR NR 1 1 1 NR NR NR

Izgaranje (kruto gorivo) 1 2a/2b 3a/3b 2 3 3 2a/2b 3 3 NR NR NR 1 2 2 NR NR NR

Uređaji za spaljivanje plinova

2 3 3 NR NR NR 1 2 2 NR NR NR 1 1 1 NR NR NR

Pranje

karbonat

1

1

1

NR

NR

NR

1

1

1

NR

NR

NR

NR

NR

NR

1 1 1

gips 1 1 1 NR NR NR 1 1 1 NR NR NR NR NR NR 1 1 1

III.: Rafinerije

Bilanca mase 4 4 4 1 1 1 NR NR NR 1 1 1 NR NR NR NR NR NR

Regeneriranje katalizatora u procesu katalitičkog krekiranja

1 2 2 NR NR NR 1 1 1 NR NR NR NR NR NR 1 1 1

Postrojenja za koking 1 2 2 NR NR NR 1 2 2 NR NR NR NR NR NR NR NR NR

Proizvodnja vodika 1 2 2 NR NR NR 1 2 2 NR NR NR NR NR NR NR NR NR

IV.: Koksare

Bilanca mase 3 3 3 1 1 1 NR NR NR 1 1 1 NR NR NR NR NR NR

Gorivo kao ulazni materijal

2 2 3 2 2 3 1 2 2 NR NR NR NR NR NR NR NR NR

V.: Prženje i sinteriranje

∗ NR = nije relevantno (op. prev.).

Page 14: 1. -Odluka Komisije od 29.01.2004-156 o pra.enju emisklima.mzopu.hr/UserDocsImages/Odluka_Komisije_29012004...pogrešna prikazivanja, moraju biti nepristrani s obzirom na izbor i način

32004D0156: Prijevod: Ivana Mikić

14

metalnih rudača

Bilanca mase 2 2 3 1 1 1 NR NR NR 1 1 1 NR NR NR NR NR NR

Ulaz karbonata 1 1 2 NR NR NR 1 1 1 NR NR NR NR NR NR 1 1 1

VI.: Željezo i čelik

Bilanca mase 2 2 3 1 1 1 NR NR NR 1 1 1 NR NR NR NR NR NR

Gorivo kao ulazni materijal

2 2 3 2 2 3 1 2 2 NR NR NR NR NR NR NR NR NR

VII.: Cement

Karbonati 1 2 2 NR NR NR 1 1 1 NR NR NR NR NR NR 1 1 1

Proizvedeni klinker 1 2a/2b 2a/2b NR NR NR 1 2 2 NR NR NR NR NR NR 1 1 1

Filterska prašina iz peći (CKD)

1 2 2 NR NR NR 1 2 2 NR NR NR NR NR NR 1 1 1

VIII.: Vapno

Karbonati 1 1 2 NR NR NR 1 1 1 NR NR NR NR NR NR 1 1 1

Oksidi alkalijskih metala

1 1 2 NR NR NR 1 1 1 NR NR NR NR NR NR 1 1 1

IX.: Staklo

Karbonati 1 2 2 NR NR NR 1 1 1 NR NR NR NR NR NR 1 1 1

Oksidi alkalijskih metala

1 2 2 NR NR NR 1 1 1 NR NR NR NR NR NR 1 1 1

X.: Keramika

Karbonati 1 2 2 NR NR NR 1 1 1 NR NR NR NR NR NR 1 1 1

Oksidi alkalijskih metala

1 2 2 NR NR NR 1 1 1 NR NR NR NR NR NR 1 1 1

Pranje 1 2 2 NR NR NR 1 1 1 NR NR NR NR NR NR 1 1 1

XI.: Vlaknina i papir

Standardna metoda 1 2 2 NR NR NR 1 1 1 NR NR NR NR NR NR 1 1 1

Page 15: 1. -Odluka Komisije od 29.01.2004-156 o pra.enju emisklima.mzopu.hr/UserDocsImages/Odluka_Komisije_29012004...pogrešna prikazivanja, moraju biti nepristrani s obzirom na izbor i način

32004D0156: Prijevod: Ivana Mikić

15

Kad su u pitanju varijable za proračun emisija iz manjih izvora, uključujući manje tokove goriva i materijala, upravitelj može, uz odobrenje nadležne vlasti, koristiti niže razine od onih koje se primjenjuju na varijable za izračun emisija iz velikih izvora odnosno velikih tokova goriva i materijala u postrojenju. Veliki izvori odnosno veliki tokovi goriva i materijala su oni koji poredani silazno po veličini zajedno proizvode najmanje 95 % ukupnih godišnjih emisija postrojenja. Manji su izvori oni izvori koji emitiraju 2,5 ktona ili manje godišnje odnosno koji su odgovorni za 5 % ili manje ukupnih godišnjih emisija postrojenja, ovisno o tome što je više u smislu apsolutnih emisija. Što se tiče manjih izvora koji zajedno emitiraju 0,5 ktona godišnje ili manje odnosno koji zajedno proizvode manje od 1 % ukupnih godišnjih emisija postrojenja, ovisno o tome što je više u smislu apsolutnih emisija, upravitelj postrojenja može, podložno odobrenju nadležne vlasti, za potrebe praćenja i prijave emisija primjenjivati pristup «de minimis» koristeći vlastitu bezrazinsku metodu procjene.

Kod goriva od čiste biomase mogu se primjenjivati pristupi niže razine, pod uvjetom da se tako izračunate emisije ne koriste za izbijanje ugljika od biomase iz emisija ugljičnog dioksida dobivenih putem kontinuiranoga mjerenja emisija.

Upravitelj će bez odlaganja predložiti promjenu razine ako:

- je uslijed promjene dostupnih podataka moguće postići veću točnost određivanja emisija,

- su u podacima otkrivene greške koje proizlaze iz metodologije praćenja,

- je nadležna vlast zatražila promjenu.

Ako nadležna vlast smatra da će u sljedećem izvještajnom razdoblju u određenom postrojenju koje godišnje proizvodi više od 500 ktona emisija svedenih na ekvivalentnu količinu CO2 primjena kombinacije pristupa s najvišom razinom u odnosu na velike izvore toga postrojenja biti tehnički neizvediva odnosno da će dovesti do pretjerano visokih troškova, ona će o tome obavijestiti Komisiju do 30. rujna tekuće godine, počevši od 2004. Komisija će na temelju obavijesti nadležnih vlasti razmotriti reviziju pravila za odabir razina.

Ako s obzirom na određenu varijablu primjena metodologije s najvišom razinom odnosno dogovorene razine privremeno nije moguća iz tehničkih razloga, upravitelj može primjenjivati najvišu razinu koja je moguća dok se ponovno ne uspostave uvjeti za primjenu prvobitne razine. Upravitelj će nadležnoj vlasti bez odlaganja pružiti dokaz o nužnosti promjene razine i podatke o privremenoj metodologiji praćenja. On će poduzeti sve potrebne mjere kako bi osigurao što bržu uspostavu prvobitne razine za potrebe praćenja i izvješćivanja.

Promjene razina moraju biti u potpunosti dokumentirane. Manje praznine u podacima koji nastaju zbog ispada mjerne opreme obradit će se u skladu s pravilima struke i odredbama referentnog dokumenta o integriranoj prevenciji i kontroli zagađenja pod naslovom «IPPC reference document on the general principles of monitoring» iz srpnja 20031.

Ako se razine mijenjaju unutar izvještajnog razdoblja, rezultati za djelatnost u pitanju se za odgovarajuće dijelove izvještajnog razdoblja obračunavaju i iskazuju kao zasebni odjeljci godišnjeg izvješća nadležnoj vlasti.

1 Dostupno na: http://eippcb.jrc.es/

Page 16: 1. -Odluka Komisije od 29.01.2004-156 o pra.enju emisklima.mzopu.hr/UserDocsImages/Odluka_Komisije_29012004...pogrešna prikazivanja, moraju biti nepristrani s obzirom na izbor i način

32004D0156: Prijevod: Ivana Mikić

16

4.2.2.1.5. Podaci o djelatnosti

Podaci o djelatnosti predstavljaju informacije o toku materijala, potrošku goriva, ulaznom materijalu i izlaznim proizvodima koje se izražavaju energetskim sadržajem [TJ], koji se određuje kao donja toplinska vrijednost kod goriva odnosno kao masa ili volumen kod ulaznih i izlaznih materijala [t odnosno m3].

Ako se podaci o djelatnosti potrebni za izračun emisija iz industrijskih procesa ne mogu mjeriti izravno prije ulaska u proces te ako niti u jednoj razini posebnih smjernica za odgovarajuću djelatnost (Prilozi II. do XI.) nisu navedeni posebni zahtjevi, podaci o djelatnosti se određuju procjenom promjena zaliha:

materijal C = materijal P + (materijal S – materijal E) – materijal O

gdje je:

materijal C: materijal prerađen u izvještajnom razdoblju

materijal P: materijal kupljen u izvještajnom razdoblju

materijal S: zaliha materijala na početku izvještajnog razdoblja

materijal E: zaliha materijala na kraju izvještajnog razdoblja

materijal O: materijal upotrijebljen u druge svrhe (prijevoz ili daljnja prodaja)

Ukoliko se varijable «materijal S» i «materijal E» ne mogu odrediti mjerenjem iz razloga tehničke neizvedivosti ili pretjerano visokih troškova, upravitelj te dvije količine može procijeniti na temelju podataka iz prethodnih godina i njihove korelacije s proizvodnjom u izvještajnom razdoblju. Upravitelj će te procjene potkrijepiti dokumentiranim dokaznim proračunima i odgovarajućim financijskim izvješćima. Ova odredba ne utječe na ostale zahtjeve odabira razine, npr. «materijal P» i «materijal O», a odgovarajući emisijski odnosno oksidacijski faktori određuju se u skladu s posebnim smjernicama za pojedine djelatnosti iz Priloga II. do XI.

U tablici 2. je kao pomoć pri odabiru razine za podatke o djelatnosti dan pregled raspona tipičnih nesigurnosti za različite mjerne uređaje koji se koriste kod određivanja masenih tokova goriva, protoka materijala, ulaznih materijala odnosno obujma proizvodnje. Tablica se može koristiti za obavješćivanje nadležnih vlasti odnosno upravitelja o mogućnostima i ograničenjima u vezi s primjenom pojedinih razina s obzirom na određivanje podataka o djelatnosti.

TABLICA 2.

Informativna tablica raspona tipičnih nesigurnosti različitih mjernih uređaja u stabilnim uvjetima rada

Mjerni uređaj Sredina Područje primjene Raspon tipičnih nesigurnosti

Mjerač s otvorom plin različiti plinovi ± 1 – 3 %

Mjerač s Venturijevom cijevi plin različiti plinovi ± 1 – 3 %

Page 17: 1. -Odluka Komisije od 29.01.2004-156 o pra.enju emisklima.mzopu.hr/UserDocsImages/Odluka_Komisije_29012004...pogrešna prikazivanja, moraju biti nepristrani s obzirom na izbor i način

32004D0156: Prijevod: Ivana Mikić

17

Ultrazvučni mjerač protoka plin prirodni plin/različiti plinovi ± 0,5 – 1,5 %

Rotametar plin prirodni plin/različiti plinovi ± 1 – 3 % Mjerač protoka s turbinom plin prirodni plin/različiti plinovi ± 1 – 3 % Ultrazvučni mjerač protoka tekućina tekuća goriva ± 1 – 2 % Elektroindukcijski mjerač protoka

tekućina vodljiva goriva ± 0,5 – 2 %

Mjerač protoka s turbinom tekućina tekuća goriva ± 0,5 – 2 % Kamionska vaga kruta tvar različite sirovine ± 2 – 7 % Željeznička vaga (vlakovi u kretanju)

kruta tvar ugljen ± 1 – 3 %

Željeznička vaga (pojedinačni vagon)

kruta tvar ugljen ± 0,5 – 1,0 %

Brod – riječni (istisnina) kruta tvar ugljen ± 0,5 – 1,0 % Brod – oceanski (istisnina) kruta tvar ugljen ± 0,5 – 1,5 % Tračna vaga s integratorom kruta tvar različite sirovine ± 1 – 4 %

4.2.2.1.6. Emisijski faktori

Emisijski se faktori temelje na sadržaju ugljika u gorivima i ulaznim materijalima i iskazuju se u t CO2/TJ (emisije uslijed izgaranja) odnosno u t CO2/t ili t CO2/m3 (emisije iz industrijskih procesa). Emisijski faktori i odredbe za određivanje posebnih emisijskih faktora za pojedine djelatnosti navedene su u odjeljku 8. i 10. ovoga Priloga. Što se tiče emisija uslijed izgaranja, upravitelj može za određeno gorivo umjesto t CO2/TJ koristiti emisijski faktor izražen sadržajem ugljika (t CO2/t) ako pruži dokaz nadležnoj vlasti da se time trajno postiže veća točnost. Međutim, upravitelj će i u tom slučaju periodički određivati energetski sadržaj kako bi zadovoljio zahtjeve izvješćivanja navedene u odjeljku 5. ovoga Priloga.

Za konverziju ugljika u odgovarajuću vrijednost CO2 primjenjuje se faktor1 3,667 [t CO2/t C].

Kod točnijih je razina potrebno odrediti posebne faktore po djelatnostima, u skladu sa zahtjevima iz odjeljka 10. ovoga Priloga. Pristupi razine 1 zahtijevaju primjenu referentnih emisijskih faktora koji su navedeni u odjeljku 8. ovoga Priloga.

Biomasa se smatra CO2 neutralnom. Na biomasu se primjenjuje emisijski faktor 0 [t CO2/TJ odnosno t ili m3]. U odjeljku 9. ovoga Priloga navedeni su različiti primjeri vrsta materijala koje se smatraju biomasom.

U ovim smjernicama nisu predviđeni referentni emisijski faktori za fosilna otpadna goriva te se stoga odgovarajući emisijski faktori određuju u skladu s odredbama odjeljka 10. ovoga Priloga.

U slučaju goriva i materijala koji sadrže i ugljik fosilnog podrijetla i ugljik iz biomase, primjenjuje se ponderirani emisijski faktor, koji se temelji na udjelu fosilnog ugljika u ukupnom sadržaju ugljika određenoga goriva. Ovaj proračun mora biti transparentan i

1 Na temelju omjera atomskih masa ugljika (12) i kisika (16), kako je utvrđeno u revidiranim smjernicama za sastavljanje nacionalnih inventara stakleničkih plinova Međuvladinoga odbora za promjenu klime (IPCC): «Guidelines for national greenhouse gas inventories: Reference Manual», 1.13. (1996.).

Page 18: 1. -Odluka Komisije od 29.01.2004-156 o pra.enju emisklima.mzopu.hr/UserDocsImages/Odluka_Komisije_29012004...pogrešna prikazivanja, moraju biti nepristrani s obzirom na izbor i način

32004D0156: Prijevod: Ivana Mikić

18

dokumentiran u skladu s pravilima i postupcima iz odjeljka 10. ovoga Priloga.

Sve relevantne podatke u vezi s primjenom emisijskih faktora treba uredno evidentirati, zajedno s izvorima podataka i rezultatima analiza goriva, ulaznih i izlaznih materijala. Detaljniji zahtjevi utvrđeni su u posebnim smjernicama za pojedine djelatnosti.

4.2.2.1.7. Oksidacijski/konverzijski faktori

Oksidacijski/konverzijski faktor se primjenjuje ako neoksidirani dio ugljika nije uračunat u emisijski faktor.

Kod točnijih je razina potrebno odrediti posebne faktore po djelatnostima; odredbe za određivanje tih faktora utvrđene su u odjeljku 10. ovoga Priloga.

Ako se u postrojenju za pojedinu djelatnost koriste različita goriva odnosno različiti materijali i izračunavaju posebni oksidacijski faktori, upravitelj za tu djelatnost može odrediti jedan ukupni oksidacijski faktor i primjenjivati ga na sva goriva odnosno sve materijale ili pripisati nepotpunu oksidaciju jednom velikom toku goriva odnosno materijala i koristiti vrijednost 1 za sve ostale.

Sve relevantne podatke u vezi s primjenom oksidacijskih/konverzijskih faktora treba uredno evidentirati, zajedno s izvorima podataka i rezultatima analiza goriva, ulaznih i izlaznih materijala.

4.2.2.2. Proračun emisija stakleničkih plinova različitih od CO2

Opće smjernice za proračun emisija stakleničkih plinova različitih od CO2 mogu se razraditi u kasnijoj fazi, u skladu s odgovarajućim odredbama Direktive.

4.2.3. Mjerenje

4.2.3.1. Mjerenje emisija CO2

Kako je navedeno u odjeljku 4.2.1., upravitelj može prije početka izvještajnog razdoblja pribaviti odobrenje nadležne vlasti za korištenje sustava za kontinuirano mjerenje emisija iz svih izvora, uz primjenu standardiziranih odnosno prihvaćenih metoda, ako dokaže da se primjenom sustava za kontinuirano mjerenje postiže veća točnost nego proračunom emisija primjenom pristupa s najtočnijom razinom. Emisije određene primjenom sustava za kontinuirano mjerenje se u svakom kasnijem izvještajnom razdoblju moraju potkrijepiti dokaznim izračunom emisija, pri čemu se za odabir razine primjenjuju ista pravila kao kod računskog pristupa, kako je utvrđeno u stavku 4.2.2.1.4.

Kod mjernih postupaka za određivanje koncentracija CO2 odnosno masenog ili volumnog protoka izlaznih plinova kroz svaki dimnjak koristit će se relevantne norme CEN čim one budu raspoložive. Ako norme CEN nisu raspoložive, primjenjuju se norme ISO odnosno nacionalne norme. Ukoliko relevantne norme ne postoje, mjerni se postupci mogu provoditi u skladu s nacrtima norma ili smjernicama najbolje industrijske prakse.

Primjeri relevantnih ISO normi:

- ISO 10396:1993 «Emisije iz stacionarnih izvora – Uzorkovanje za automatsko određivanje koncentracija plina»,

Page 19: 1. -Odluka Komisije od 29.01.2004-156 o pra.enju emisklima.mzopu.hr/UserDocsImages/Odluka_Komisije_29012004...pogrešna prikazivanja, moraju biti nepristrani s obzirom na izbor i način

32004D0156: Prijevod: Ivana Mikić

19

- ISO 10012:2003 «Sustavi upravljanja mjerenjem – Zahtjevi za mjerne procese i mjernu opremu».

Nakon uvođenja sustava za kontinuirano mjerenje emisija potrebno je provoditi periodičke provjere funkcionalnosti i radnih karakteristika, posebice:

- vremena odziva,

- linearnosti,

- smetnji,

- pomaka vanjske karakteristike oko nule i nagiba karakteristike,

- točnosti u odnosu na referentnu metodu.

Udio biomase se izbija iz izmjerenih emisija CO2 primjenom računskog pristupa i iskazuje kao podsjetna stavka (vidi odjeljak 12. ovoga Priloga).

4.2.3.2. Mjerenje emisija stakleničkih plinova različitih od CO2

Opće smjernice za mjerenje emisija stakleničkih plinova različitih od CO2 mogu se razraditi u kasnijoj fazi, u skladu s relevantnim odredbama Direktive.

4.3. Procjena nesigurnosti

«Dopuštena nesigurnost» se u ovim smjernicama izražava kao interval povjerenja od 95 % oko izmjerene vrijednosti, npr. kod opisivanja mjerne opreme za razinski sustav odnosno točnosti sustava za kontinuirano mjerenje.

4.3.1. Proračun

Upravitelj mora razumjeti kako nesigurnost utječe na ukupnu točnost iskazanih podataka o emisiji.

Upravitelj će u vezi s metodologijom proračuna pribaviti odobrenje nadležne vlasti u pogledu kombinacije razina koje namjerava koristiti s obzirom na pojedine izvore postrojenja, uključujući sve ostale pojedinosti metodologije praćenja navedene u dozvoli postrojenja. Tim odobrenjem nadležna vlast odobrava nesigurnost koja izravno proizlazi iz ispravne primjene odobrene metodologije praćenja, a emisijska dozvola služi kao dokaz toga odobrenja.

Upravitelj će u godišnjem izvješću o emisijama koje podnosi nadležnoj vlasti navesti odobrenu kombinaciju razina za svaki izvor postrojenja i svaku djelatnost te relevantne tokove goriva i materijala. Navođenje kombinacije razina u izvješću o emisijama istovremeno predstavlja prijavu nesigurnosti u smislu Direktive. Stoga se u slučaju primjene metodologije proračuna ne postavlja poseban zahtjev prijave nesigurnosti.

Dopuštena nesigurnost određena za mjernu opremu unutar razinskog sustava obuhvaća utvrđenu nesigurnost mjerne opreme, nesigurnost vezanu uz umjeravanje i sve dodatne nesigurnosti povezane s načinom korištenja mjerne opreme u praksi. Navedeni pragovi unutar razinskog sustava odnose se na nesigurnost vezanu uz izmjerenu vrijednost za jedno izvještajno razdoblje.

Page 20: 1. -Odluka Komisije od 29.01.2004-156 o pra.enju emisklima.mzopu.hr/UserDocsImages/Odluka_Komisije_29012004...pogrešna prikazivanja, moraju biti nepristrani s obzirom na izbor i način

32004D0156: Prijevod: Ivana Mikić

20

Upravitelj će u procesu osiguranja i kontrole kvalitete ograničiti i smanjiti preostale nesigurnosti koje utječu na podatke iz izvješća o emisijama. Ovjeritelj će provjeriti ispravnost primjene odobrene metodologije praćenja i ocijeniti upraviteljev odnos prema nesigurnostima i mjere koje poduzima u okviru postupaka osiguranja i kontrole kvalitete radi njihovoga smanjenja.

4.3.2. Mjerenje

Kako je utvrđeno u odjeljku 4.2.1., upravitelj može opravdati primjenu metodologije mjerenja ako se njome pouzdano postiže veća točnost nego relevantnom metodologijom proračuna uz primjenu kombinacije najviših razina. U tu će svrhu upravitelj nadležnoj vlasti dostaviti kvantitativne rezultate opsežnije analize nesigurnosti uzimajući u obzir sljedeće izvore nesigurnosti:

Za mjerenje koncentracija kod kontinuiranog mjerenja emisija:

- utvrđena nesigurnost opreme za kontinuirano mjerenje,

- nesigurnosti vezane uz umjeravanje,

- dodatna nesigurnost povezana s načinom korištenja opreme za praćenje u praksi.

Za mjerenje mase i volumena u svrhu određivanja toka otpadnog plina kod kontinuiranog praćenja emisija i dokaznog proračuna:

- utvrđena nesigurnost mjerne opreme,

- nesigurnosti vezane uz umjeravanje,

- dodatna nesigurnost povezana s načinom korištenja mjerne opreme u praksi.

Za određivanje toplinskih vrijednosti, emisijskih i oksidacijskih faktora odnosno podataka o sastavu kod dokaznog proračuna:

- utvrđena nesigurnost u vezi s računskom metodom odnosno sustavom proračuna,

- dodatna nesigurnost povezana s načinom primjene računske metode u praksi.

Nadležna vlast može na temelju dostavljenih podataka odobriti primjenu sustava za kontinuirano mjerenje emisija za određene izvore postrojenja te odobriti sve druge pojedinosti metodologije praćenja za te izvore, koje će biti navedene u dozvoli postrojenja. Tim odobrenjem nadležna vlast odobrava nesigurnost koja izravno proizlazi iz ispravne primjene odobrene metodologije praćenja, a emisijska dozvola služi kao dokaz toga odobrenja.

Upravitelj će iznos nesigurnosti koji proizlazi iz početne opsežne analize nesigurnosti navesti u svakom svom godišnjem izvješću o emisijama za odgovarajuće izvore, dok nadležna vlast ne preispita odluku o izboru metode mjerenja i zatraži novi proračun nesigurnosti. Navođenje ovog iznosa nesigurnosti u izvješću o emisijama ujedno predstavlja prijavu nesigurnosti u smislu Direktive.

Upravitelj će u procesu osiguranja i kontrole kvalitete ograničiti i smanjiti preostale nesigurnosti vezane uz podatke iz izvješća o emisijama. Ovjeritelj će provjeriti ispravnost

Page 21: 1. -Odluka Komisije od 29.01.2004-156 o pra.enju emisklima.mzopu.hr/UserDocsImages/Odluka_Komisije_29012004...pogrešna prikazivanja, moraju biti nepristrani s obzirom na izbor i način

32004D0156: Prijevod: Ivana Mikić

21

primjene odobrene metodologije praćenja i ocijeniti upraviteljev odnos prema nesigurnostima i mjere koje poduzima u okviru postupaka osiguranja i kontrole kvalitete radi njihovoga smanjenja.

4.3.3. Primjeri iznosa nesigurnosti

U tablici 3. se nalazi indikativni pregled ukupnih nesigurnosti koje su obično povezane s određivanjem emisija CO2 za postrojenja s emisijama različitih redova veličine. Nadležna bi vlast kod vrednovanja odnosno odobravanja metodologije praćenja koja uključuje računske metode odnosno korištenje sustava za kontinuirano mjerenje trebala uzeti u obzir podatke iz ove tablice.

TABLICA 3.

Informativna tablica s tipičnim iznosima ukupnih nesigurnosti vezanih uz određivanje emisija CO2 za određeno postrojenje odnosno djelatnost postrojenja, po tokovima goriva i materijala

različitih redova veličine

E: emisija CO2 u ktonama godišnje Opis Primjeri

E > 500 100 < E < 500 E < 100

Plinovita i tekuća goriva stalne kakvoće

prirodni plin 2,5 3,5 5

Plinovita i tekuća goriva promjenjivog sastava

plinsko ulje; visokopećni plin

3,5 5 10

Kruta goriva promjenjivog sastava

ugljen 3 5 10

Kruta goriva jako promjenjivog sastava

otpad 5 10 12,5

Emisije iz industrijskih procesa od krutih sirovina

vapnenac, dolomit 5 7,5 10

5. IZVJEŠĆIVANJE

U Prilogu IV. Direktive utvrđeni su zahtjevi izvješćivanja za postrojenja. Format za izvješćivanje utvrđen u odjeljku 11. ovoga Priloga koristi se kao temelj za dostavu kvantitativnih podataka. Izvješće podliježe ovjeri u skladu s detaljnim zahtjevima koje države članice utvrđuju na temelju Priloga V. Direktive. Upravitelj će svake godine do 31. ožujka nadležnoj vlasti dostaviti ovjereno izvješće o emisijama za prethodnu godinu.

Nadležna će vlast dostavljena izvješća o emisijama učiniti dostupnima javnosti u skladu s pravilima utvrđenima u Direktivi 2003/4/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2003. o pristupu javnosti podacima o okolišu i ukidanju Direktive Vijeća 90/313/EEZ1. S obzirom na primjenu izuzetka utvrđenog u članku 4. stavku 2. točki (d) te Direktive, upravitelji mogu u svome izvješću naznačiti koje podatke smatraju poslovnom tajnom.

Upravitelj će u svome izvješću navesti sljedeće podatke za svako postrojenje:

1 SL L 41, 14.2.2003., str. 26.

Page 22: 1. -Odluka Komisije od 29.01.2004-156 o pra.enju emisklima.mzopu.hr/UserDocsImages/Odluka_Komisije_29012004...pogrešna prikazivanja, moraju biti nepristrani s obzirom na izbor i način

32004D0156: Prijevod: Ivana Mikić

22

1. podatke o postrojenju utvrđene u Prilogu IV. Direktive i jedinstveni broj dozvole postrojenja;

2. za sve izvore: ukupne emisije, odabrani pristup (mjerenje ili proračun), odabrane razine i metodu (prema potrebi), podatke o djelatnosti1, emisijske faktore2 i oksidacijske/konverzijske faktore3. Ako se primjenjuje bilanca mase, upravitelji iskazuju maseni protok, sadržaj ugljika i energetski sadržaj za svaki tok goriva i materijala koji ulazi u postrojenje i izlazi iz postrojenja te odgovarajuće zalihe;

3. privremene ili trajne promjene razina, razlozi tih promjena, datum početka promjene odnosno datum početka i prestanka privremene promjene;

4. sve druge promjene u postrojenju u izvještajnom razdoblju koje su značajne za izvješće o emisijama.

Budući da podaci koji se dostavljaju na temelju točke 3. i 4. te dopunske informacije u vezi s točkom 2. nisu prikladni za prikaz u standardnom tabličnom formatu, oni se u godišnje izvješće o emisijama uvrštavaju u tekstualnom obliku.

Sljedeće se stavke ne iskazuju kao stavke emisije, već kao podsjetne stavke:

- količina biomase izgorena [TJ] odnosno upotrijebljena u procesu [t ili m3],

- emisije CO2 [t CO2] iz biomase ukoliko se emisije određuju mjerenjem,

- CO2 prenesen iz postrojenja [t CO2] i spojevi u kojima je prenesen.

Goriva i pripadajuće emisije iskazuju se na temelju standardnih kategorija goriva Međuvladinoga odbora za promjenu klime (IPCC) (vidi odjeljak 8. ovoga Priloga) koje se temelje na definicijama Međunarodne agencije za energiju (http://www.iea.org/stats/defs/defs.htm). Ako je država članica relevantna za upravitelja objavila popis kategorija goriva s definicijama i emisijskim faktorima u skladu s posljednjim nacionalnim izvješćem podnesenim Tajništvu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime, upravitelj primjenjuje te kategorije i pripadajuće emisijske faktore, pod uvjetom da su oni odobreni u okviru relevantne metodologije praćenja.

Osim toga, iskazuju se vrste otpada i emisije koje nastaju korištenjem otpada kao goriva ili materijala. Vrste otpada se iskazuju na temelju klasifikacije «Europskoga popisa otpada» (Odluka Komisije od 3. svibnja 2000. koja zamjenjuje Odluku 94/3/EZ koja donosi popis otpada u skladu s člankom 1. točkom (a) Direktive Vijeća 75/442/EEZ o otpadu i Odluku Vijeća 94/904/EZ koja donosi popis opasnog otpada u skladu s člankom 1. stavkom 4. Direktive Vijeća 91/689/EEZ o opasnom otpadu4: (http://europa.eu.int/comm/environment/waste/legislation/a.htm). Nazivima relevantnih vrsta otpada u postrojenju dodaju se odgovarajuće šesteroznamenkaste šifre.

1 Podaci o djelatnosti za procese izgaranja izražavaju se kao energija (donja toplinska vrijednost) i masa. Goriva i ulazni materijali od biomase također se iskazuju kao podaci o djelatnosti. 2 Emisijski faktori za procese izgaranja iskazuju se kao emisija CO2 po energetskom sadržaju. 3 Konverzijski i okisdacijski faktori se iskazuju kao bezdimenzionalni razlomci. 4 SL L 226, 6.9.2000., str. 3. Posljednje izmjene i dopune sadržane u Odluci Vijeća 2001/573/EZ (SL L 203, 28.7.2001., str. 18.).

Page 23: 1. -Odluka Komisije od 29.01.2004-156 o pra.enju emisklima.mzopu.hr/UserDocsImages/Odluka_Komisije_29012004...pogrešna prikazivanja, moraju biti nepristrani s obzirom na izbor i način

32004D0156: Prijevod: Ivana Mikić

23

Emisije iz različitih izvora istoga postrojenja koje proizlaze iz iste vrste djelatnosti mogu se iskazivati zbirno za tu djelatnost.

Emisije se zaokružuju na tone CO2 (npr. 1 245 978 tona). Podaci o djelatnosti, emisijski faktori i oksidacijski odnosno konverzijski faktori zaokružuju se na način da sadrže samo one znamenke koje su značajne za proračun i izvješćivanje, primjerice na ukupno pet znamenaka (npr. 1,2369) ako vrijednost pokazuje nesigurnost od ± 0,01 %.

Kako bi se postigla dosljednost između podataka koji se dostavljaju na temelju ove Direktive i podataka koje države članice dostavljaju na temelju Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime i ostalih emisijskih podataka koji se dostavljaju za potrebe Europskoga registra zagađivačkih emisija (EPER), svaka djelatnost koja se obavlja u postrojenju označuje se šiframa iz sljedeća dva sustava izvješćivanja:

(1) standardni tablični format za prijavu nacionalnih inventara stakleničkih plinova koji su odobrila tijela Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (vidi odjeljak 12.1. ovoga Priloga):

(2) šifrom IPPC iz Priloga A.3 Europskoga registra zagađivačkih emisija (EPER) (vidi odjeljak 12.2. ovoga Priloga).

6. ČUVANJE PODATAKA

Upravitelj postrojenja će dokumentirati i arhivirati podatke o praćenju emisija stakleničkih plinova iz postrojenja, uzimajući u obzir sve izvore vezane uz djelatnosti iz Priloga I. Direktive i stakleničke plinove koji su utvrđeni u odnosu na te djelatnosti.

Dokumentirani i arhivirani podaci o praćenju emisija moraju zadovoljavati potrebe postupka ovjere godišnjih izvješća o emisijama postrojenja, koje upravitelj podnosi na temelju članka 14. stavka 3. Direktive, u skladu s kriterijima utvrđenim u Prilogu V. Direktive.

Podaci koji nisu dio godišnjih izvješća o emisijama ne moraju se dostaviti niti na drugi način učiniti dostupnima javnosti.

Kako bi ovjeritelju odnosno trećoj osobi omogućio da ponovi postupak određivanja emisija, upravitelj postrojenja će čuvati sljedeću dokumentaciju najmanje 10 godina nakon podnošenja izvješća sukladno članku 14. stavku 3. Direktive:

Kod računskog pristupa:

- popis svih izvora u kojima se prate emisije,

- podatke o djelatnosti koji su korišteni kod proračuna emisija za svaki izvor stakleničkih plinova, prema procesu i vrsti goriva,

- dokumentaciju kojom se opravdava odabir metodologije praćenja i dokumentaciju kojom se opravdavaju privremene ili trajne izmjene metodologija praćenja i razina koje je odobrila nadležna vlast,

- dokumentaciju o metodologiji praćenja i rezultate određivanja posebnih emisijskih faktora za pojedine djelatnosti i udjela biomase za određena goriva te oksidacijskih faktora odnosno konverzijskih faktora, uključujući dokaze iz kojih je vidljivo odobrenje nadležne vlasti,

Page 24: 1. -Odluka Komisije od 29.01.2004-156 o pra.enju emisklima.mzopu.hr/UserDocsImages/Odluka_Komisije_29012004...pogrešna prikazivanja, moraju biti nepristrani s obzirom na izbor i način

32004D0156: Prijevod: Ivana Mikić

24

- dokumentaciju o procesu prikupljanja podataka o djelatnosti za postrojenje i pripadajuće izvore,

- podatke o djelatnosti, emisijske, oksidacijske i konverzijske faktore koji su dostavljeni nadležnoj vlasti za potrebe izrade nacionalnoga alokacijskog plana za godine koje prethode razdoblju obuhvaćenom shemom trgovanja emisijama,

- podatke o odgovornim osobama koje su zadužene za praćenje emisija,

- godišnje izvješće o emisijama,

- sve ostale podatke za koje se utvrdi da su potrebni za ovjeru godišnjih izvješća o emisijama.

Ako se primjenjuje mjerni pristup potrebno je sačuvati sljedeće dodatne podatke:

- dokumentaciju u kojoj je obrazložen odabir mjerenja kao metodologije praćenja,

- podatke koji su korišteni prilikom analize nesigurnosti za emisije iz svih izvora stakleničkih plinova, prema procesu i vrsti goriva,

- detaljan tehnički opis sustava za kontinuirano mjerenje, uključujući dokumentaciju iz koje je vidljivo odobrenje nadležne vlasti,

- neobrađene i zbirne podatke iz sustava za kontinuirano mjerenje, uključujući dokumentaciju o promjenama u vremenu, dnevnik ispitivanja, prekida, umjeravanja, servisiranja i održavanja,

- dokumentaciju o svim promjenama mjernog sustava.

7. OSIGURANJE I KONTROLA KVALITETE

7.1. Opći zahtjevi

Upravitelj će uspostaviti, dokumentirati, provesti i održavati učinkovit sustav upravljanja podacima za potrebe praćenja i prijave emisija stakleničkih plinova u skladu s ovim smjernicama. Upravitelj će taj sustav upravljanja podacima uspostaviti prije početka izvještajnog razdoblja kako bi se svi podaci potrebni za kasniju ovjeru izvješća o emisijama mogli uredno evidentirati i kontrolirali. Informacije koje se pohranjuju u sustavu upravljanja podacima uključuju podatke iz odjeljka 6.

Potrebni postupci osiguranja i kontrole kvalitete mogu se provesti u kontekstu sustava EU-a za ekološko upravljanje organizacijom (EMAS) ili drugih sustava za upravljanje okolišem, uključujući ISO 14001:1996 («Sustavi upravljanja okolišem – Specifikacija s uputama za uporabu»).

Postupcima osiguranja i kontrole kvalitete treba obuhvatiti postupke u vezi s praćenjem emisija stakleničkih plinova i izvješćivanjem kao i primjenu tih postupaka unutar postrojenja, uključujući, inter alia:

- određivanje izvora stakleničkih plinova obuhvaćenih popisom iz Priloga I. Direktive,

- slijed i interakciju praćenja i izvješćivanja,

Page 25: 1. -Odluka Komisije od 29.01.2004-156 o pra.enju emisklima.mzopu.hr/UserDocsImages/Odluka_Komisije_29012004...pogrešna prikazivanja, moraju biti nepristrani s obzirom na izbor i način

32004D0156: Prijevod: Ivana Mikić

25

- odgovornosti i nadležnost,

- metode proračuna odnosno mjerenja koje se koriste,

- korištenu mjernu opremu (prema potrebi),

- izvješćivanje i evidencije,

- interno preispitivanje podataka i sustava kvalitete,

- korektivno i preventivno djelovanje.

Ako upravitelj koristi vanjske usluge u vezi s bilo kojim procesom koji utječe na postupke osiguranja i kontrole kvalitete, on će osigurati kontrolu tih procesa i njihovu transparentnost. Relevantne mjere kontrole i osiguranja transparentnosti tih procesa moraju biti utvrđene u postupcima osiguranja i kontrole kvalitete.

7.2. Mjerne tehnike i uređaji

Upravitelj će osigurati redovito umjeravanje, podešavanje i provjeru mjerne opreme (također i neposredno prije uporabe) uključujući usporedbu s mjernim etalonima koji su sljedivi do međunarodnih mjernih etalona. Osim toga, ako se ustanovi da oprema nije u skladu sa zahtjevima, upravitelj će ocijeniti valjanost prethodno dobivenih rezultata mjerenja i to evidentirati. Ako se ustanovi da oprema nije u skladu sa zahtjevima, upravitelj će odmah poduzeti potrebne popravne radnje. Evidencije o rezultatima umjeravanja i autentifikaciji moraju se čuvati.

Ako upravitelj radi sa sustavima za kontinuirano mjerenje emisija, on će poštovati odredbe norma EN 14181 («Emisije iz stacionarnih izvora – Osiguranje kvalitete automatskih mjernih sustava») i EN ISO 14956:2002 («Air quality – Evaluation of the suitability of a measurement procedure by comparison with a required uncertainty»)* u odnosu na instrumente i upravitelja.

Mjerenje, vrednovanje podataka, praćenje i izvješćivanje može se povjeriti ovlaštenim neovisnim ispitnim laboratorijima. U tom slučaju ispitni laboratoriji moraju biti ovlašteni prema normi EN ISO 17025:2000 («Opći zahtjevi za osposobljenost ispitnih i umjernih laboratorija»).

7.3. Upravljanje podacima

Upravitelj će provoditi mjere osiguranja i kontrole kvalitete upravljanja podacima kako bi izbjegao propuste, netočne prijave i greške. Te mjere trebaju odgovarati složenosti seta podataka. Mjere osiguranja i kontrole kvalitete treba evidentirati i staviti na raspolaganje ovjeritelju.

Jednostavan i učinkovit način osiguranja i kontrole kvalitete na razini organizacije je usporedba dobivenih vrijednosti primjenom horizontalnih i vertikalnih pristupa.

* «Kakvoća zraka – Ocjenjivanje prikladnosti mjernog postupka na temelju usporedbe s dopuštenom nesigurnošću».

Page 26: 1. -Odluka Komisije od 29.01.2004-156 o pra.enju emisklima.mzopu.hr/UserDocsImages/Odluka_Komisije_29012004...pogrešna prikazivanja, moraju biti nepristrani s obzirom na izbor i način

32004D0156: Prijevod: Ivana Mikić

26

Vertikalnim se pristupom uspoređuju podaci o emisijama za isto postrojenje u različitim godinama. Do greške u praćenju je vjerojatno došlo ako se razlika između godišnjih podataka ne može objasniti:

- promjenama u razini aktivnosti,

- promjenama u vezi s gorivima ili ulaznim materijalima,

- promjenama u vezi s procesima emitiranja (npr. poboljšanja energetske učinkovitosti).

Horizontalnim se pristupom uspoređuju vrijednosti iz različitih sustava prikupljanja podataka unutar organizacije, uključujući:

- usporedbu podataka o gorivu i ulaznom materijalu po izvorima s podacima o kupnji goriva i promjenama zaliha,

- usporedbu ukupnih podataka o potrošku goriva i ulaznog materijala s podacima o kupnji goriva i podacima o promjenama zaliha,

- usporedbu emisijskih faktora koje je upravitelj izračunao ili dobio od dobavljača goriva s nacionalnim ili međunarodnim referentnim emisijskim faktorima usporedivih goriva,

- usporedbu emisijskih faktora na temelju analize goriva s nacionalnim i međunarodnim referentnim emisijskim faktorima usporedivih goriva,

- usporedbu emisija dobivenih mjerenjem i proračunom.

7.4. Ovjera i značajnost

Upravitelj će ovjeritelju predati izvješće o emisijama, presliku dozvole svakog postrojenja te ostale relevantne podatke. Ovjeritelj će ocijeniti je li metodologija praćenja koju primjenjuje upravitelj u skladu s odobrenom metodologijom praćenja za pojedino postrojenje, načelima praćenja i izvješćivanja iz odjeljka 3. i smjernicama utvrđenim u ovom i sljedećim prilozima. Ovjeritelj će na temelju provedenoga ocjenjivanja zaključiti sadrže li podaci u izvješću o emisijama propuste, netočne prijave i greške zbog kojih se može smatrati da je došlo do značajnog pogrešnog prikazivanja podataka.

U vezi s postupkom ovjere, ovjeritelj će posebice:

- razumjeti svaku od djelatnosti koje se obavljaju u postrojenju, izvore emisija unutar postrojenja, mjernu opremu koja se koristi za praćenje odnosno mjerenje podataka o djelatnosti, podrijetlo i primjenu emisijskih faktora i oksidacijskih/konverzijskih faktora te okolinu u kojoj postrojenje radi,

- razumjeti upraviteljev sustav za upravljanje podacima i cjelokupnu organizaciju praćenja i izvješćivanja te dobiti, analizirati i provjeriti podatke iz sustava upravljanja podacima,

- odrediti prihvatljiv prag značajnosti s obzirom na prirodu i složenost djelatnosti i izvora postrojenja,

- na temelju svoga stručnog znanja i podataka koje mu je predao upravitelj analizirati rizike podataka koji bi mogli dovesti do značajnoga pogrešnog prikazivanja u izvješću o emisijama,

Page 27: 1. -Odluka Komisije od 29.01.2004-156 o pra.enju emisklima.mzopu.hr/UserDocsImages/Odluka_Komisije_29012004...pogrešna prikazivanja, moraju biti nepristrani s obzirom na izbor i način

32004D0156: Prijevod: Ivana Mikić

27

- sastaviti plan ovjere razmjeran analizi rizika i opsegu i složenosti upraviteljevih djelatnosti i izvora, u kojemu će definirati metode uzorkovanja koje će primjenjivati u postrojenjima toga upravitelja,

- provesti plan ovjere prikupljajući podatke u skladu s definiranim metodama uzorkovanja i sve potrebne dodatne dokaze na kojima će se temeljiti njegovo ovjeriteljsko mišljenje,

- provjeriti postiže li se primjenom metodologije praćenja koja je utvrđena u dozvoli stupanj točnosti u skladu s definiranim razinama,

- prije davanja konačnog ovjeriteljskog mišljenja zatražiti od upravitelja da osigura sve nedostajuće podatke odnosno dopuni nedostajuće dijelove kontrolnih zapisa, objasni varijacije u podacima o emisijama odnosno revidira proračune.

Ovjeritelj će tijekom postupka ovjere utvrditi pogrešna prikazivanja tako što će ocijeniti:

- jesu li provedeni postupci osiguranja i kontrole kvalitete iz odjeljaka 7.1., 7.2. i 7.3.,

- jesu li postupkom prikupljanja podataka dobiveni jasni i objektivni dokazi o postojanju pogrešnih prikazivanja.

Ovjeritelj će ocijeniti značajnost kako pojedinačnih pogrešnih prikazivanja tako i ukupnih neispravljenih pogrešnih prikazivanja, uzimajući u obzir sve propuste, netočne prijave i greške koje mogu dovesti do pogrešnoga prikazivanja, primjerice sustav upravljanja podacima koji daje netransparentne, pristrane ili nedosljedne iznose. Razina uvjerenja mora biti razmjerna pragu značajnosti koji je određen za pojedino postrojenje.

Ovjeritelj će na kraju postupka ovjere prosuditi postoje li u izvješću o emisijama značajna pogrešna prikazivanja. Ako on zaključi da u izvješću o emisijama nema značajnih pogrešnih prikazivanja, upravitelj će moći podnijeti izvješće o emisijama nadležnoj vlasti u skladu s člankom 14. stavkom 3. Direktive. Međutim, ako ovjeritelj smatra da je u izvješću o emisijama došlo do značajnog pogrešnog prikazivanja, on takvo izvješće neće ovjeriti kao zadovoljavajuće. Države članice će se u skladu s člankom 15. Direktive pobrinuti da upravitelj čije izvješće o emisijama iz prethodne godine nije ovjereno kao zadovoljavajuće do 31. ožujka tekuće godine više ne ustupa odobrenja za emisiju dok mu izvješće ne bude ovjereno kao zadovoljavajuće. Države članice će utvrditi odgovarajuće kazne u skladu s člankom 16. Direktive.

Nadležna će vlast na temelju ukupnog iznosa emisija u ovjerenom izvješću o emisijama provjeriti je li upravitelj predao dovoljan broj odobrenja za emisiju za postrojenje u pitanju.

Države članice će se pobrinuti da razlike u mišljenju između upravitelja, ovjeritelja i nadležnih vlasti ne utječu na pravilnost izvješćivanja te da se riješe u skladu s Direktivom, ovim smjernicama, detaljnim zahtjevima koje države članice utvrđuju na temelju Priloga V. Direktive i relevantnim nacionalnim postupcima.

Page 28: 1. -Odluka Komisije od 29.01.2004-156 o pra.enju emisklima.mzopu.hr/UserDocsImages/Odluka_Komisije_29012004...pogrešna prikazivanja, moraju biti nepristrani s obzirom na izbor i način

32004D0156: Prijevod: Ivana Mikić

28

8. EMISIJSKI FAKTORI

Ovaj odjeljak sadrži referentne emisijske faktore za razinu 1, kod koje je dopuštena primjena općih emisijskih faktora za izgaranje goriva. Ako gorivo ne pripada postojećoj kategoriji goriva, upravitelj će na temelju vlastite stručne prosudbe gorivo razvrstati u srodnu kategoriju goriva, podložno odobrenju nadležne vlasti.

TABLICA 4.

Emisijski faktori za fosilna goriva na temelju donje toplinske vrijednosti, u koje nije uračunat oksidacijski faktor

Gorivo Emisijski faktor CO2

(t CO2/TJ)

Izvor emisijskog faktora

(A) Tekuća fosilna goriva

Primarna goriva

Sirova nafta 73,3 IPCC, 1996.1

Orimulzija 80,7 IPCC, 1996.

Prirodni plin, tekući 63,1 IPCC, 1996.

Sekundarna goriva/proizvodi

Benzin 69,3 IPCC, 1996.

Kerozin2 71,9 IPCC, 1996.

Nafta iz škriljevca 77,4 National Communication Estonia, 2002.

Plinsko/dizelsko gorivo 74,1 IPCC, 1996.

Rezidualno ulje 77,4 IPCC, 1996.

Tekući naftni plin 63,1 IPCC, 1996.

Etan 61,6 IPCC, 1996. Nafta 73,3 IPCC, 1996. Bitumen 80,7 IPCC, 1996. Maziva ulja 73,3 IPCC, 1996. Petrol-koks 100,8 IPCC, 1996. Rafinerijske sirovine 73,3 IPCC, 1996. Ostala ulja 73,3 IPCC, 1996. (B) Kruta fosilna goriva

Primarna goriva

Antracit 98,3 IPCC, 1996. Koksni ugljen 94,6 IPCC, 1996.

1 Revidirane smjernice za sastavljanje nacionalnih inventara stakleničkih plinova Međuvladinoga odbora za promjenu klime (IPCC): «Guidelines for national greenhouse gas inventories: Reference Manual», 1.13. (1996.). 2 Kerozin različit od kerozina za mlazne motore.

Page 29: 1. -Odluka Komisije od 29.01.2004-156 o pra.enju emisklima.mzopu.hr/UserDocsImages/Odluka_Komisije_29012004...pogrešna prikazivanja, moraju biti nepristrani s obzirom na izbor i način

32004D0156: Prijevod: Ivana Mikić

29

Ostali bituminozni ugljen 94,6 IPCC, 1996. Podbituminozni ugljen 96,1 IPCC, 1996. Lignit 101,2 IPCC, 1996. Uljni škriljevac 106,7 IPCC, 1996. Treset 106,0 IPCC, 1996. Sekundarna goriva

Briketi smeđeg ugljena i treseta i briketi kamenog ugljena

94,6 IPCC, 1996.

Metalurški/plinarski koks 108,2 IPCC, 1996. (C) Plinovito fosilno gorivo

Ugljični monoksid 155,2 Na temelju donje toplinske vrijednosti od 10,12 TJ/t1

Prirodni plin (suhi) 56,1 IPCC, 1996.

Metan 54,9 Na temelju donje toplinske vrijednosti od 50,01 TJ/t2

Vodik 0 Tvar bez ugljika

9. POPIS CO2 NEUTRALNE BIOMASE

Ovaj popis sadrži neke primjere materijala koji se u smislu primjene ovih smjernica smatraju biomasom i ponderiraju faktorom emisije 0 [t CO2/TJ t ili m3]. Udjeli treseta i fosilne tvari u niže navedenim materijalima ne smatraju se biomasom.

1. Biljke i dijelovi biljaka, inter alia:

- slama,

- sijeno i trava,

- lišće, drvo, korijenje, panjevi, kora,

- ljetina, npr. kukuruz i tritikala.

2. Otpad, proizvodi i nusproizvodi od biomase, inter alia:

- industrijski drvni otpad (drvni otpad od obrade i prerade drveta i drvni otpad iz proizvodnje drvenih materijala),

- rabljeno drvo (rabljeni proizvodi od drva, drvenih materijala) i proizvodi i nusproizvodi prerade drveta,

- otpad na bazi drveta iz proizvodnje vlaknine i papira npr. crni lug,

- šumarski ostaci,

- životinjsko, riblje i prehrambeno brašno, mast, ulje i loj, 1 J. Falbe i M. Regitz, Römpp Chemie Lexikon, Stuttgart, 1995. 2 J. Falbe i M. Regitz, Römpp Chemie Lexikon, Stuttgart, 1995.

Page 30: 1. -Odluka Komisije od 29.01.2004-156 o pra.enju emisklima.mzopu.hr/UserDocsImages/Odluka_Komisije_29012004...pogrešna prikazivanja, moraju biti nepristrani s obzirom na izbor i način

32004D0156: Prijevod: Ivana Mikić

30

- primarni ostaci proizvodnje hrane i pića,

- stajsko gnojivo,

- ostaci poljoprivrednog bilja,

- kanalizacijski mulj,

- bioplin koji nastaje digestijom, fermentacijom i rasplinjavanjem biomase,

- lučki mulj i drugi vodni mulj i sedimenti,

- deponijski plin.

3. Udjeli biomase u miješanim materijalima, inter alia:

- udio biomase u vodoprivrednim naplavinama,

- udio biomase u miješanim ostacima iz proizvodnje hrane i pića,

- udio biomase u kompozitnim materijalima koji sadrže drvo,

- udio biomase u tekstilnom otpadu,

- udio biomase u papiru, kartonu, ljepenci,

- udio biomase u komunalnom i industrijskom otpadu,

- udio biomase u obrađenom komunalnom i industrijskom otpadu.

4. Goriva čije su komponente i međuproizvodi proizvedeni od biomase, inter alia:

- bioetanol,

- biodizel,

- bio-ETBE,

- biometanol,

- biodimetileter,

- bioulje (tekuće gorivo, proizvod pirolize) i bioplin.

Page 31: 1. -Odluka Komisije od 29.01.2004-156 o pra.enju emisklima.mzopu.hr/UserDocsImages/Odluka_Komisije_29012004...pogrešna prikazivanja, moraju biti nepristrani s obzirom na izbor i način

32004D0156: Prijevod: Ivana Mikić

31

10. ODREĐIVANJE POSEBNIH PODATAKA I FAKTORA ZA POJEDINE DJELATNOSTI

10.1. Određivanje donjih toplinskih vrijednosti i emisijskih faktora za goriva

Postupak određivanja posebnog emisijskog faktora za određenu djelatnost, uključujući postupak uzorkovanja pojedinih vrsta goriva, treba dogovoriti s nadležnom vlasti prije početka izvještajnog razdoblja u kojemu će se primjenjivati.

Postupci koji se primjenjuju kod uzorkovanja goriva i određivanja njegove donje toplinske vrijednosti, sadržaja ugljika i emisijskog faktora provodit će se na temelju relevantnih norma CEN čim one budu raspoložive (npr. učestalost uzimanja uzorka, postupci uzorkovanja, određivanje gornje i donje toplinske vrijednosti i sadržaja ugljika za različite vrste goriva). Ako norme CEN nisu rasopložive, primjenjuju se norme ISO ili nacionalne norme. Ako ne postoje odgovarajuće norme, ovi se postupci, gdje god je to moguće, provode u skladu s nacrtima norma odnosno smjernicama najboljih industrijskih praksi.

Primjeri relevantnih norma CEN:

- EN ISO 4259:1996 «Petroleum products – Determination and application of precision data in relation to methods of test» («Naftni proizvodi – Određivanje i primjena preciznosti metoda ispitivanja»).

Primjeri relevantnih norma ISO:

- ISO 13909-1,2,3,4:2001 Hard coal and coke – Mechanical sampling*,

- ISO 5069-1,2:1983: Brown coals and lignites; Principles of sampling**,

- ISO 625:1996 Solid mineral fuels – Determination of carbon and hydrogen – Liebig method***,

- ISO 925:1997 Solid mineral fuels – Determination of carbonate carbon content – Gravimetric method****,

- ISO 9300-1990: Measurement of gas flow by means of critical flow Venturi nozzles*****,

- ISO 9951-1993/94: Measurement of gas flow in closed conduits – Turbine meters******.

Dopunske nacionalne norme za opis goriva:

- DIN 51900-1:2000 «Testing of solid and liquid fuels – Determination of gross calorific value by the bomb calorimeter and calculation of net calorific value – Part 1: Principles, apparatus, methods»*******, * «Kameni ugljen i koks – Mehaničko uzorkovanje». ** «Smeđi ugljeni i ligniti; Načela uzorkovanja». *** «Kruta mineralna goriva – Određivanje ugljika i vodika – Liebigova metoda». **** «Kruta mineralna goriva – Određivanje sadržaja karbontanog ugljika – Gravimetrijska metoda». ***** «Mjerenje protoka plina kritičnim protokom kroz Venturijeve sapnice». ****** «Mjerenje protoka plina u zatvorenim vodovima – Turbinski mjerači». ******* «Ispitivanje krutih i tekućih goriva – Određivanje gornje toplinske vrijednosti pomoću kalorimetrične bombe i izračunavanje donje toplinske vrijednosti – Dio 1.: Načela, uređaji, metode».

Page 32: 1. -Odluka Komisije od 29.01.2004-156 o pra.enju emisklima.mzopu.hr/UserDocsImages/Odluka_Komisije_29012004...pogrešna prikazivanja, moraju biti nepristrani s obzirom na izbor i način

32004D0156: Prijevod: Ivana Mikić

32

- DIN 51857:1997 «Gaseous fuels and other gases – Calculation of calorific value, density, relative density and Wobbe index of pure gases and gas mixtures»*,

- DIN 51612:1980 Testing of liquefied petroleum gases; calculation of net calorific value**,

- DIN 51721:2001 «Testing of solid fuels – Determination of carbon and hydrogen content» («Ispitivanje krutih goriva – Određivanje sadržaja ugljika i vodika» (također primjenjivo na tekuća goriva).

Laboratorij kojemu je povjereno određivanje emisijskog faktora, sadržaja ugljika i donje toplinske vrijednosti mora biti ovlašten prema normi EN ISO 17025 («Opći zahtjevi osposobljenosti za ispitne i umjerne laboratorije»).

Treba napomenuti da su učestalost uzimanja uzroka, postupak uzorkovanja i priprema uzorka (uz preciznost analitičkog postupka određivanja sadržaja ugljika i donje toplinske vrijednosti) ključni za postizanje primjerene točnosti posebnih emisijskih faktora za pojedine djelatnosti. Oni u velikoj mjeri ovise o stanju i homogenosti goriva/materijala. Potreban broj uzoraka će biti veći kod vrlo heterogenih materijala, kao što je komunalni kruti otpad, a mnogo manji kod većine trgovačkih plinovitih i tekućih goriva.

Kod određivanja sadržaja ugljika, donje toplinske vrijednosti i emisijskog faktora za šarže goriva treba slijediti uobičajene postupke uzimanja reprezentativnog uzorka. Upravitelj će pružiti dokaz da su dobiveni sadržaj ugljika, toplinske vrijednosti i emisijski faktori reprezentativni i nepristrani.

Emisijski se faktor primjenjuje samo na šaržu goriva za koju je određen.

Upravitelj je dužan sačuvati potpunu dokumentaciju vezanu uz laboratorijske postupke određivanja emisijskog faktora kao i kompletne rezultate kako bi ih mogao staviti na raspolaganje ovjeritelju izvješća o emisijama.

10.2. Određivanje posebnih oksidacijskih faktora po djelatnostima

Postupak određivanja posebnog oksidacijskog faktora za pojedinu djelatnost, uključujući postupak uzorkovanja koji će se primjenjivati na određenu vrstu goriva i postrojenje, treba dogovoriti s nadležnom vlasti prije početka izvještajnog razdoblja u kojemu će se primjenjivati.

Postupci koji se primjenjuju kod određivanja reprezentativnog oksidacijskog faktora za pojedinu djelatnost (npr. pomoću sadržaja ugljika u čađi, pepelu, efluentima i drugom otpadu i nusproizvodima) provodit će se na temelju relevantnih norma CEN čim one budu raspoložive. Ako norme CEN nisu raspoložive, primjenjuju se norme ISO ili nacionalne norme. Ako relevantne norme ne postoje, ovi se postupci, gdje god je to moguće, provode u skladu s nacrtima norma odnosno smjernicama najbolje industrijske prakse.

Laboratorij kojemu je povjereno određivanje oksidacijskog faktora i temeljnih podataka mora biti ovlašten prema normi EN ISO 17025 («Opći zahtjevi osposobljenosti za ispitne i umjerne laboratorije»).

* «Plinovita goriva i ostali plinovi – Izračunavanje toplinske vrijednosti, gustoće, relativne gustoće i Wobbovog indeksa čistih plinova i mješavina plinova». ** «Ispitivanje ukapljenih naftnih plinova; izračunavanje donje toplinske vrijednosti».

Page 33: 1. -Odluka Komisije od 29.01.2004-156 o pra.enju emisklima.mzopu.hr/UserDocsImages/Odluka_Komisije_29012004...pogrešna prikazivanja, moraju biti nepristrani s obzirom na izbor i način

32004D0156: Prijevod: Ivana Mikić

33

Kod određivanja oksidacijskih faktora za pojedinu djelatnost na temelju šarži materijala treba slijediti uobičajene postupke uzimanja reprezentativnog uzorka. Upravitelj će pružiti dokaz da su dobiveni oksidacijski faktori reprezentativni i nepristrani.

Upravitelj je dužan sačuvati potpunu dokumentaciju vezanu uz postupke određivanja oksidacijskih faktora kao i kompletne rezultate kako bi ih mogao staviti na raspolaganje ovjeritelju izvješća o emisijama.

10.3. Određivanje faktora emisije iz industrijskih procesa i podataka o sastavu

Postupak određivanja posebnog emisijskog faktora za pojedinu djelatnost, uključujući postupak uzorkovanja materijala, treba dogovoriti s nadležnom vlasti prije početka izvještajnog razdoblja u kojemu će se primjenjivati.

Postupci uzorkovanja i određivanja sastava određenog materijala odnosno postupak određivanja faktora emisije iz industrijskih procesa provodit će se na temelju relevantnih norma CEN čim one budu raspoložive. Ako norme CEN nisu rasopložive, primjenjuju se norme ISO ili nacionalne norme. Ako ne postoje odgovarajuće norme, ovi se postupci, gdje god je to moguće, provode u skladu s nacrtima norma odnosno smjernicama najbolje industrijske prakse.

Laboratorij kojemu je povjereno određivanje sastava odnosno emisijskog faktora mora biti ovlašten prema normi EN ISO 17025 («Opći zahtjevi osposobljenosti za ispitne i umjerne laboratorije»).

Kod određivanja faktora emisije iz industrijskih procesa i podataka o sastavu šarži materijala treba slijediti uobičajene postupke uzimanja reprezentativnog uzorka. Upravitelj će pružiti dokaz da su dobiveni emisijski faktori odnosno podaci o sastavu reprezentativni i nepristrani.

Dobivena se vrijednost primjenjuje samo na šaržu materijala za koju je određena.

Upravitelj je dužan sačuvati potpunu dokumentaciju vezanu uz postupke određivanja emisijskog faktora odnosno podataka o sastavu kao i kompletne rezultate kako bi ih mogao staviti na raspolaganje ovjeritelju izvješća o emisijama.

10.4. Određivanje udjela biomase

Izraz «udio biomase» se u smislu ovih smjernica odnosi na postotak gorivog ugljika iz biomase, u skladu s definicijom biomase (vidi odjeljak 2. i 9. ovoga Priloga), u ukupnom sadržaju ugljika određene mješavine goriva.

Postupak određivanja udjela biomase u određenoj vrsti goriva, uključujući uzorkovanje, treba dogovoriti s nadležnom vlasti prije početka izvještajnog razdoblja u kojemu će se primjenjivati.

Postupci uzorkovanja goriva i određivanja udjela biomase provodit će se na temelju relevantnih norma CEN čim one budu raspoložive. Ako norme CEN nisu rasopložive, primjenjuju se norme ISO ili nacionalne norme. Ako ne postoje odgovarajuće norme, ovi se postupci, gdje god je to moguće, provode u skladu s nacrtima norma odnosno smjernicama najbolje industrijske prakse1.

1 Npr. nizozemska norma BRL-K 10016 («Udio biomase u sekundarnim gorivima») koju je izradila KIWA.

Page 34: 1. -Odluka Komisije od 29.01.2004-156 o pra.enju emisklima.mzopu.hr/UserDocsImages/Odluka_Komisije_29012004...pogrešna prikazivanja, moraju biti nepristrani s obzirom na izbor i način

32004D0156: Prijevod: Ivana Mikić

34

Kod određivanja udjela biomase u gorivu mogu se primjenjivati različite metode, od ručnog sortiranja komponenti miješanih materijala do diferencijalnih metoda određivanja toplinske vrijednosti binarne mješavine i njezinih čistih komponenti i izotopne analize ugljika-14, ovisno o vrsti odgovarajuće mješavine goriva.

Laboratorij kojemu je povjereno određivanje udjela biomase mora biti ovlašten prema normi EN ISO 17025 («Opći zahtjevi osposobljenosti za ispitne i umjerne laboratorije»).

Kod određivanja udjela biomase u šaržama materijala treba slijediti uobičajene postupke uzimanja reprezentativnog uzorka. Upravitelj će pružiti dokaz da su dobivene vrijednosti reprezentativne i nepristrane.

Dobivena se vrijednost primjenjuje samo na šaržu materijala za koju je određena.

Upravitelj je dužan sačuvati potpunu dokumentaciju vezanu uz laboratorijske postupke određivanja udjela biomase kao i kompletne rezultate kako bi ih mogao staviti na raspolaganje ovjeritelju izvješća o emisijama.

Ako određivanje udjela biomase u miješanom gorivu nije tehnički izvedivo ili bi dovelo do pretjerano visokih troškova, upravitelj će pretpostaviti udio biomase od 0 % (tj. potpuno fosilno podrijetlo cjelokupnog ugljika u gorivu) ili će nadležnoj vlasti podnijeti prijedlog za odobrenje metode procjene.

11. FORMAT ZA IZVJEŠĆIVANJE

Za izvješćivanje se koriste sljedeće tablice, koje se mogu prilagoditi ovisno o broju djelatnosti, vrsti postrojenja, goriva i procesa koji se prate.

11.1. Podaci o postrojenju Podaci o postrojenju Odgovor

1. Naziv matičnog društva

2. Naziv društva kćeri

3. Upravitelj postrojenja

4. Postrojenje:

4.1. Naziv

4.2. Broj dozvole1

4.3. Izvješćivanje prema EPER-u? Da/ne

4.4. Identifikacijski broj prema EPER-u2

4.5. Adresa/grad postrojenja

4.6. Poštanski broj/država

4.7. Koordinate lokacije

5. Osoba za kontakt:

5.1. Ime 1 Identifikacijski broj dodjeljuje nadležna vlast u postupku izdavanja dozvole. 2 Popunjava se samo ako je postrojenje dužno podnijeti izvješće prema EPER-u, a dozvola postrojenja ne sadrži više od jedne djelatnosti iz EPER-a. Ovi podaci nisu obvezatni i koriste se samo kao dodatni podaci o postrojenju (uz naziv i adresu postrojenja).

Page 35: 1. -Odluka Komisije od 29.01.2004-156 o pra.enju emisklima.mzopu.hr/UserDocsImages/Odluka_Komisije_29012004...pogrešna prikazivanja, moraju biti nepristrani s obzirom na izbor i način

32004D0156: Prijevod: Ivana Mikić

35

5.2. Adresa/grad/poštanski broj/država

5.3. Telefon

5.4. Faks

5.5. E-mail

6. Izvještajna godina

7. Vrsta djelatnosti iz Priloga I.1

Djelatnost 1

Djelatnost 2

Djelatnost N

11.2. Pregled djelatnosti i emisija postrojenja Emisije od djelatnosti iz Priloga I.

Kategorije Kategorija IPCC CRF

(«standardni tablični

format2»)

Šifra IPPC kategorije

EPER

Pristup proračun/mjere

nje

Nesigurnost (mjerni pristup)3

Promjena razina? Da/Ne

Emisije t/CO2

Djelatnosti

Djelatnost 1

Djelatnost 2

Djelatnost N

Ukupno

Podsjetne stavke

Preneseni CO2

Prenesena količina

Preneseni materijal

Biomasa upotrijebljena za izgaranje

Biomasa upotrijebljena u procesima

Emisije od biomase

Jedinica [t CO2] [TJ] [t ili m3] [t CO2]4

Djelatnost 1

Djelatnost 2

Djelatnost N

1 Npr. «Rafinerije mineralnih ulja». 2 Npr. «1. Industrijski procesi, A. Mineralni proizvodi, 1. Proizvodnja vapna». 3 Popunjava se samo ako su emisije određene mjerenjem. 4 Popunjava se samo ako su emisije određene mjerenjem.

Page 36: 1. -Odluka Komisije od 29.01.2004-156 o pra.enju emisklima.mzopu.hr/UserDocsImages/Odluka_Komisije_29012004...pogrešna prikazivanja, moraju biti nepristrani s obzirom na izbor i način

32004D0156: Prijevod: Ivana Mikić

36

11.3. Emisije uslijed izgaranja (proračun) Djelatnost N

Vrsta djelatnosti iz Priloga I.:

Opis djelatnosti:

Fosilna goriva

Gorivo 1

Fosilno gorivo

Vrsta goriva:

Jedinica Podaci Razina

Podaci o djelatnosti t ili m3

TJ

Emisijski faktor t CO2/TJ

Oksidacijski faktor %

Ukupne emisije t CO2

Gorivo N

Fosilno gorivo

Vrsta goriva:

Jedinica Podaci Razina

Podaci o djelatnosti t ili m3

TJ

Emisijski faktor t CO2/TJ

Oksidacijski faktor %

Ukupne emisije t CO2

Biogoriva i miješana goriva

Gorivo M

Biogoriva/miješana goriva

Vrsta goriva:

Udio biomase (0-100 % sadržaja ugljika):

Jedinica Podaci Razina

Podaci o djelatnosti t ili m3

TJ

Emisijski faktor t CO2/TJ

Oksidacijski faktor %

Ukupne emisije t CO2

Djelatnost ukupno

Page 37: 1. -Odluka Komisije od 29.01.2004-156 o pra.enju emisklima.mzopu.hr/UserDocsImages/Odluka_Komisije_29012004...pogrešna prikazivanja, moraju biti nepristrani s obzirom na izbor i način

32004D0156: Prijevod: Ivana Mikić

37

Ukupne emisije (t CO2)1

Ukupna biomasa (TJ)2

11.4. Emisije iz industrijskih procesa (proračun) Djelatnost N

Vrsta djelatnosti iz Priloga I.:

Opis djelatnosti:

Procesi u kojima se koriste samo fosilni materijali

Proces 1

Vrsta procesa:

Opis podataka o djelatnosti:

Metoda proračuna (samo ako je utvrđena u smjernicama):

Jedinica Podaci Razina

Podaci o djelatnosti t ili m3

Emisijski faktor t CO2/t ili t CO2/m3

Konverzijski faktor %

Ukupne emisije t CO2

Proces N

Vrsta procesa:

Opis podataka o djelatnosti

Metoda proračuna (samo ako je utvrđena u smjernicama):

Jedinica Podaci Razina

Podaci o djelatnosti t ili m3

Emisijski faktor t CO2/t ili t CO2/m3

Konverzijski faktor %

Ukupne emisije t CO2

Procesi u kojima se koriste samo materijali od biomase/miješani materijali

Proces M

Opis procesa:

Opis materijala:

Udio biomase (% sadržaja ugljika):

Metoda proračuna (samo ako je utvrđena u smjernicama):

Jedinica Podaci Razina

Podaci o djelatnosti t ili m3

Emisijski faktor t CO2/t ili t CO2/m3

Konverzijski faktor %

Ukupne emisije t CO2

1 Zbroj emisija od fosilnih goriva i fosilnog dijela miješanih goriva. 2 Energetski sadržaj čiste biomase i udjela biomase u miješanim gorivima.

Page 38: 1. -Odluka Komisije od 29.01.2004-156 o pra.enju emisklima.mzopu.hr/UserDocsImages/Odluka_Komisije_29012004...pogrešna prikazivanja, moraju biti nepristrani s obzirom na izbor i način

32004D0156: Prijevod: Ivana Mikić

38

Djelatnost ukupno

Ukupne emisije (t CO2)

Ukupna biomasa (t ili m3)

12. KATEGORIJE IZVJEŠĆIVANJA

Emisije se prijavljuju prema kategorijama iz formata za izvješćivanje Međuvladinoga odbora za promjenu klime (IPCC) i šifrarniku IPPC iz Priloga A.3 Odluke o Europskom registru zagađivačkih emisija (vidi odjeljak 12.2. ovoga Priloga). Kategorije iz oba formata za izvješćivanje navedene su u nastavku. Ako se djelatnost može razvrstati u dvije ili više kategorija, upravitelj će odabrati kategoriju koja odražava primarnu svrhu djelatnosti.

12.1. Format za izvješćivanje IPCC

Tablica dolje predstavlja isječak iz standardnog tabličnog formata (CRF) iz smjernica za prijavu godišnjih inventara Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime1. U formatu CRF se emisije razvrstavaju u sedam glavnih kategorija:

- energija,

- industrijski procesi,

- korištenje otapala i drugih proizvoda,

- poljoprivreda,

- promjena korištenja zemljišta i šumarstvo,

- otpad,

- ostalo.

1 UNFCCC (1999): FCCC/CP/1999/7.

Page 39: 1. -Odluka Komisije od 29.01.2004-156 o pra.enju emisklima.mzopu.hr/UserDocsImages/Odluka_Komisije_29012004...pogrešna prikazivanja, moraju biti nepristrani s obzirom na izbor i način

32004D0156: Prijevod: Ivana Mikić

39

Kategorije 1., 2. i 6. iz sljedeće tablice ponovno se navode u nastavku s odgovarajućim podkategorijama: 1. Sektorsko izvješće za energiju

A. Izgaranje goriva (sektorski pristup)

1. Energetska industrija

a. Proizvodnja električne energije i toplinarstvo

b. Prerada nafte

c. Proizvodnja krutih goriva i ostala energetska industrija

2. Prerađivačka industrija i građevinarstvo

a. Željezo i čelik

b. Obojeni metali

c. Kemikalije

d. Vlaknina, papir i tiskarstvo

e. Prerada hrane, pića i duhana

f. Ostalo (molimo navesti)

4. Ostali sektori

a. Gospodarski/institucionalni

b. Stambeni

c. Poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo

5. Ostalo (molimo navesti)

a. Stacionarni

b. Mobilni

B. Fugitivne emisije iz goriva

1. Kruta goriva

a. Proizvodnja ugljena

b. Transformacija krutih goriva

c. Ostalo (molimo navesti)

2. Nafta i prirodni plin

a. Nafta

b. Prirodni plin

c. Ispuštanje i spaljivanje

Ispuštanje

Spaljivanje

Page 40: 1. -Odluka Komisije od 29.01.2004-156 o pra.enju emisklima.mzopu.hr/UserDocsImages/Odluka_Komisije_29012004...pogrešna prikazivanja, moraju biti nepristrani s obzirom na izbor i način

32004D0156: Prijevod: Ivana Mikić

40

d. Ostalo (molimo navesti) Sektorsko izvješće za industrijske procese

A. Mineralni proizvodi

1. Proizvodnja cementa

2. Proizvodnja vapna

3. Korištenje vapnenca i dolomita

4. Proizvodnja i korištenje kalcinirane sode

5. Bitumenski krovni pokrovi

6. Asfaltiranje prometnica

7. Ostalo (molimo navesti)

B. Kemijska industrija

1. Proizvodnja amonijaka

2. Proizvodnja dušične kiseline

3. Proizvodnja adipinske kiseline

4. Proizvodnja karbida

5. Ostalo (molimo navesti)

C. Proizvodnja metala

1. Proizvodnja željeza i čelika

2. Proizvodnja ferolegura

3. Proizvodnja aluminija

4. SF6 koji se koristi u proizvodnji aluminija i magnezija

5. Ostalo (molimo navesti)

Podsjetne stavke

Emisije CO2 iz biomase

12.2. IPPC šifrarnik kategorija izvora u skladu s Odlukom o Europskom registru onečišćujućih emisija (EPER)

Tablica dolje je isječak iz Priloga A.3 Odluke Komisije 2000/479/EZ od 17. srpnja 2000. o uvođenju Europskoga registra onečišćujućih emisija (EPER) u skladu s člankom 15. Direktive Vijeća 96/61/EZ o integriranoj prevenciji i kontroli zagađenja 1.

1 SL L 192, 28.7.2000., str. 36.

Page 41: 1. -Odluka Komisije od 29.01.2004-156 o pra.enju emisklima.mzopu.hr/UserDocsImages/Odluka_Komisije_29012004...pogrešna prikazivanja, moraju biti nepristrani s obzirom na izbor i način

32004D0156: Prijevod: Ivana Mikić

41

Isječak iz Priloga A.3 Odluke o EPER-u 1. Energetska industrija

1.1. Postrojenja s izgaranjem >50 MW

1.2. Rafinerije mineralnog ulja i plina

1.3. Koksare

1.4. Pogoni za uplinjavanje i ukapljivanje ugljena

2. Proizvodnja i prerada metala

2.1./2.2./2.3./2.4./2.5./2.6. Metalna industrija i postrojenja za prženje i sinteriranje rudača;

Postrojenja za proizvodnju crnih i obojenih metala

3. Mineralna industrija

3.1./3.3./3.4./3.5. Postrojenja za proizvodnju cementnog klinkera (> 500 t/dan), vapna (> 50 t/dan), stakla (> 20 t/dan), mineralnih tvari (> 20 t/dan), keramičkih proizvoda (> 75 t/dan)

3.2. Postrojenja za proizvodnju azbesta ili proizvoda na bazi azbesta

4. Kemijska industrija i kemijska postrojenja za proizvodnju

4.1. Osnovnih organskih kemikalija

4.2./4.3. Osnovnih anorganskih kemikalija i gnojiva

4.4./4.6. Biocida i eksploziva

4.5. Farmaceutskih proizvoda

5. Postupanje s otpadom

5.1./5.2. Postrojenja za odlaganje i oporabu opasnog otpada (> 10 t/dan) i komunalnog otpada (> 3 t/sat)

5.3./5.4. Postrojenja za odlaganje neopasnog otpada (> 50 t/dan) i deponije (> 10 t/dan)

6. Ostale djelatnosti iz Priloga I.

6.1. Industrijski pogoni za proizvodnju vlaknine od drveta i drugih vlaknastih materijala i proizvodnju papira i kartona (> 20 t/dan)

6.2. Postrojenja za prethodnu obradu vlakana i tekstila (> 10 t/dan)

6.3. Postrojenja za štavljenje kože (> 12 t/dan)

6.4. Klaonice (> 50 t/dan), pogoni za proizvodnju mlijeka (> 200 t/dan), drugih životinjskih sirovina (> 75 t/dan) i biljnih sirovina (> 300 t/dan)

6.5. Postrojenja za odlaganje i recikliranje strvina i životinjskog otpada (> 10 t/dan)

6.6. Postrojenja za uzgoj peradi (> 40 000), prasadi (> 2000) i rasplodnih svinja (> 750)

6.7. Postrojenja za površinsku obradu i proizvodnju uz korištenje organskih otapala (> 200 t/god)

6.8. Postrojenja za proizvodnju ugljika i grafita

Page 42: 1. -Odluka Komisije od 29.01.2004-156 o pra.enju emisklima.mzopu.hr/UserDocsImages/Odluka_Komisije_29012004...pogrešna prikazivanja, moraju biti nepristrani s obzirom na izbor i način

32004D0156: Prijevod: Ivana Mikić

42

PRILOG II.

Smjernice za određivanje emisija uslijed izgaranja od djelatnosti iz Priloga I. Direktive

1. GRANICE I POTPUNOST

Posebne smjernice iz ovoga Priloga koriste se za praćenje emisija stakleničkih plinova iz postrojenja s izgaranjem čija je nazivna toplinska snaga veća od 20 MW (osim postrojenja za opasni i komunalni otpad), kako je navedeno u Prilogu I. Direktive, te za praćenje emisija uslijed izgaranja koje proizlaze iz ostalih djelatnosti iz Priloga I. Direktive, na koje upućuju Prilozi III. do XI. ovih smjernica.

Prilikom praćenja emisija stakleničkih plinova uslijed izgaranja treba uzeti u obzir emisije koje nastaju izgaranjem svih goriva u postrojenju kao i emisije uslijed procesa pranja plinova, primjerice radi uklanjanja SO2. Emisije iz motora s unutarnjim izgaranjem koji se koriste za potrebe prijevoza ne prate se niti se prijavljuju. Postrojenju se pripisuju sve emisije koje nastaju izgaranjem goriva u njemu, bez obzira na toplinsku odnosno električnu energiju predanu drugim postrojenjima. Emisije povezane s proizvodnjom toplinske odnosno električne energije koju postrojenje preuzima iz drugih postrojenja ne pripisuju se postrojenju primatelju.

2. ODREĐIVANJE EMISIJA CO2

Izvori emisija CO2 u postrojenjima s izgaranjem i procesima izgaranja:

- kotlovi

- plamenici

- turbine

- zagrijači

- pećnice

- spalionice

- peći

- štednjaci

- sušilice

- motori

- uređaji za spaljivanje plinova

- skruberi (emisije iz industrijskih procesa)

- sva ostala oprema i strojevi na gorivo, osim opreme i strojeva s motorima s unutarnjim izgaranjem koji se koriste za potrebe prijevoza.

Page 43: 1. -Odluka Komisije od 29.01.2004-156 o pra.enju emisklima.mzopu.hr/UserDocsImages/Odluka_Komisije_29012004...pogrešna prikazivanja, moraju biti nepristrani s obzirom na izbor i način

32004D0156: Prijevod: Ivana Mikić

43

2.1. Proračun emisija CO2

2.1.1. Emisije uslijed izgaranja goriva

2.1.1.1. Izgaranje općenito

Emisije CO2 uslijed izgaranja izračunavaju se množenjem energetskog sadržaja svakog goriva s emisijskim i oksidacijskim faktorom. Za sva goriva upotrijebljena u vezi s pojedinom djelatnošću potrebno je izvršiti sljedeći proračun:

emisije CO2 = podaci o djelatnosti * emisijski faktor * oksidacijski faktor

gdje su:

(a) Podaci o djelatnosti

Podaci o djelatnosti se izražavaju neto energetskim sadržajem goriva (TJ) koje je potrošeno u izvještajnom razdoblju. Energetski sadržaj potroška goriva izračunava se pomoću sljedeće formule:

energetski sadržaj potroška goriva [TJ] = potrošeno gorivo [t ili m3] * donja toplinska vrijednost goriva [TJ/t ili TJ/m3]1

gdje je:

(a1) Potrošeno gorivo

Razina 1

Potrošak goriva se mjeri bez međuskladištenja prije izgaranja u postrojenju uz maksimalnu dopuštenu nesigurnost ispod ± 7,5 % po mjernom postupku.

Razina 2a

Potrošak goriva se mjeri bez međuskladištenja prije izgaranja u postrojenju primjenom mjernih uređaja koji ostvaruju maksimalnu dopuštenu nesigurnost ispod ± 5,0 % po mjernom postupku.

Razina 2b

Kupnja goriva se mjeri primjenom mjernih uređaja koji ostvaruju maksimalnu dopuštenu nesigurnost ispod ± 4,5 % po mjernom postupku. Potrošak goriva računa se primjenom pristupa bilance mase, na temelju količine kupljenog goriva i razlike u količini zaliha u određenom vremenskom razdoblju primjenom sljedeće formule:

gorivo C = gorivo P + (gorivo S – gorivo E) – gorivo O

gdje je:

1 Ako se koriste volumne jedinice, upravitelj će uzeti u obzir sve pretvorbe koje su potrebne uslijed razlika tlaka i temperature mjernog uređaja kao i standardne uvjete za koje je dobivena donja toplinska vrijednost za odgovarajuću vrstu goriva.

Page 44: 1. -Odluka Komisije od 29.01.2004-156 o pra.enju emisklima.mzopu.hr/UserDocsImages/Odluka_Komisije_29012004...pogrešna prikazivanja, moraju biti nepristrani s obzirom na izbor i način

32004D0156: Prijevod: Ivana Mikić

44

gorivo C: gorivo izgoreno tijekom izvještajnog razdoblja

gorivo P: gorivo kupljeno tijekom izvještajnog razdoblja

gorivo S: zaliha goriva na početku izvještajnog razdoblja

gorivo E: zaliha goriva na kraju izvještajnog razdoblja

gorivo O: gorivo upotrijebljeno u druge svrhe (prijevoz ili daljnja prodaja)

Razina 3a

Potrošak goriva se mjeri bez međuskladištenja prije izgaranja u postrojenju primjenom mjernih uređaja koji ostvaruju maksimalnu dopuštenu nesigurnost ispod ± 2,5 % po mjernom postupku.

Razina 3b

Kupnja goriva se mjeri primjenom mjernih uređaja koji ostvaruju maksimalnu dopuštenu nesigurnost ispod ± 2,0 % po mjernom postupku. Potrošak goriva računa se primjenom pristupa bilance mase, na temelju količine kupljenog goriva i razlike u količini zaliha u određenom vremenskom razdoblju primjenom sljedeće formule:

gorivo C = gorivo P + (gorivo S – gorivo E) – gorivo O

gdje je:

gorivo C: gorivo izgoreno tijekom izvještajnog razdoblja

gorivo P: gorivo kupljeno tijekom izvještajnog razdoblja

gorivo S: zaliha goriva na početku izvještajnog razdoblja

gorivo E: zaliha goriva na kraju izvještajnog razdoblja

gorivo O: gorivo upotrijebljeno u druge svrhe (prijevoz ili daljnja prodaja)

Razina 4a

Potrošak goriva se mjeri bez međuskladištenja prije izgaranja u postrojenju primjenom mjernih uređaja koji ostvaruju maksimalnu dopuštenu nesigurnost ispod ± 1,5 % po mjernom postupku.

Razina 4b

Kupnja goriva se mjeri primjenom mjernih uređaja koji ostvaruju maksimalnu dopuštenu nesigurnost ispod ± 1,0 % po mjernom postupku. Potrošak goriva računa se primjenom pristupa bilance mase, na temelju količine kupljenog goriva i razlike u količini zaliha u određenom vremenskom razdoblju primjenom sljedeće formule:

gorivo C = gorivo P + (gorivo S – gorivo E) – gorivo O

gdje je:

Page 45: 1. -Odluka Komisije od 29.01.2004-156 o pra.enju emisklima.mzopu.hr/UserDocsImages/Odluka_Komisije_29012004...pogrešna prikazivanja, moraju biti nepristrani s obzirom na izbor i način

32004D0156: Prijevod: Ivana Mikić

45

gorivo C: gorivo izgoreno tijekom izvještajnog razdoblja

gorivo P: gorivo kupljeno tijekom izvještajnog razdoblja

gorivo S: zaliha goriva na početku izvještajnog razdoblja

gorivo E: zaliha goriva na kraju izvještajnog razdoblja

gorivo O: gorivo upotrijebljeno u druge svrhe (prijevoz ili daljnja prodaja)

Treba napomenuti da se kod različitih vrsta goriva ostvaruju bitno različite dopuštene nesigurnosti mjernoga postupka, pri čemu se plinovita i tekuća goriva općenito mjere točnije od krutih. Ipak, u svakom od razreda ima mnogo izuzetaka (ovisno o vrsti i svojstvima goriva, načinu isporuke (brod, željeznica, kamion, transportna traka, cjevovod) i posebnim okolnostima postrojenja) što onemogućuje jednostavno pripisivanje goriva određenoj razini.

(a2) Donja toplinska vrijednost

Razina 1

Upravitelj primjenjuje nacionalne donje toplinske vrijednosti za odgovarajuće gorivo u skladu s dokumentom «Good practice guidance and uncertainty management in national greenhouse gas inventories»* Međuvladinoga odbora za promjenu klime (IPCC) iz 2000. koje su utvrđene u njegovom Prilogu 2.1. A.3. «1990 country specific net calorific values»∗∗ (http://www.ipcc.ch/pub/guide.htm).

Razina 2

Upravitelj primjenjuje nacionalne donje toplinske vrijednosti za odgovarajuće gorivo koje je država članica prijavila u svome posljednjem izvješću o nacionalnom inventaru podnesenom Tajništvu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime.

Razina 3

Reprezentativnu donju toplinsku vrijednost svake šarže goriva u postrojenju mjeri upravitelj, kooperantski laboratorij ili dobavljač goriva u skladu s odredbama odjeljka 10. Priloga I.

(b) Emisijski faktor

Razina 1

Referentni se faktori kod svih goriva primjenjuju na način utvrđen u odjeljku 8. Priloga I.

Razina 2a

Upravitelj primjenjuje nacionalne emisijske faktore za odgovarajuće gorivo koje je država članica prijavila u svome posljednjem izvješću o nacionalnom inventaru podnesenom Tajništvu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime.

* «Smjernice dobre prakse i upravljanje nesigurnošću u nacionalnim inventarima stakleničkih plinova». ∗∗ «Nacionalne donje toplinske vrijednosti za 1990.».

Page 46: 1. -Odluka Komisije od 29.01.2004-156 o pra.enju emisklima.mzopu.hr/UserDocsImages/Odluka_Komisije_29012004...pogrešna prikazivanja, moraju biti nepristrani s obzirom na izbor i način

32004D0156: Prijevod: Ivana Mikić

46

Razina 2b

Upravitelj će odrediti emisijski faktor za svaku šaržu goriva na temelju jedne od sljedećih uvriježenih proksi vrijednosti:

1. mjerenje gustoće ulja odnosno plinova koji se uobičajeno koriste npr. u rafinerijama ili proizvodnji čelika,

2. donja toplinska vrijednost za odgovarajuće vrste ugljena,

u kombinaciji s empirijskom korelacijom koju određuje vanjski laboratorij u skladu s odredbama odjeljka 10. Priloga I. Upravitelj će se pobrinuti da korelacija bude u skladu sa zahtjevima dobre inženjerske prakse i da se primjenjuje samo u okviru proksi vrijednosti za koje je određena.

Razina 3

Posebne emisijske faktore za djelatnosti iz Priloga I. Direktive određuje upravitelj, vanjski laboratorij ili dobavljač za svaku šaržu goriva u skladu s odredbama odjeljka 10. Priloga I.

(c) Oksidacijski faktor

Razina 1

Za kruta se goriva pretpostavlja referentna oksidacija/referentna vrijednost od 0,99 % (koja odgovara 99 %-noj pretvorbi ugljika u CO2), a za ostala goriva 0,995.

Razina 2

Posebne faktore za djelatnosti iz Priloga I. Direktive u pogledu krutih goriva određuje upravitelj na temelju sadržaja ugljika u pepelu, efluentima i ostalom otpadu i nusproizvodima i drugim nepotpuno oksidiranim emisijama ugljika, u skladu s odredbama utvrđenim u odjeljku 10. Priloga I.

2.1.1.2. Spaljivanje plinova

Emisije uslijed spaljivanja plinova uključuju emisije uslijed rutinskog spaljivanja i emisije uvjetovane radnim procesima (npr. pokretanje, zaustavljanje) i kriznim situacijama.

Emisije CO2 se izračunavaju na temelju količine spaljenog plina [m3] i sadržaja ugljika u spaljenom plinu [t CO2/m3] (uključujući sav anorganski ugljik).

emisije CO2 = podaci o djelatnosti * emisijski faktor * oksidacijski faktor

gdje su:

(a) Podaci o djelatnosti

Razina 1

Količina spaljenog plina [m3] u izvještajnom razdoblju koja se dobiva mjerenjem volumena uz maksimalnu dopuštenu grešku od ± 12,5 % po mjernom postupku.

Page 47: 1. -Odluka Komisije od 29.01.2004-156 o pra.enju emisklima.mzopu.hr/UserDocsImages/Odluka_Komisije_29012004...pogrešna prikazivanja, moraju biti nepristrani s obzirom na izbor i način

32004D0156: Prijevod: Ivana Mikić

47

Razina 2

Količina spaljenog plina [m3] u izvještajnom razdoblju koja se dobiva mjerenjem volumena uz maksimalnu dopuštenu nesigurnost od ± 7,5 % po mjernom postupku.

Razina 3

Količina spaljenog plina [m3] u izvještajnom razdoblju koja se dobiva mjerenjem volumena uz maksimalnu dopuštenu nesigurnost od ± 2,5 % po mjernom postupku.

(b) Emisijski faktor

Razina 1

Primjena referentnog emisijskog faktora od 0,00785 t CO2/m3 (u standardnim uvjetima) koji se temelji na izgaranju čistoga butana i koji se ovdje koristi kao konzervativna proksi vrijednost za spaljene plinove.

Razina 2

Emisijski faktor [t CO2/m3spaljeni plin] izračunava se na temelju sadržaja ugljika u spaljenom

plinu primjenom odredaba odjeljka 10. Priloga I.

(c) Oksidacijski faktor

Razina 1

Stopa oksidacije od 0,995.

2.1.2. Emisije iz industrijskih procesa

Emisije CO2 iz industrijskih procesa koje nasataju korištenjem karbonata za pranje SO2 iz toka otpadnog plina izračunava se na temelju kupljenoga karbonata (računska metoda razine 1a) ili proizvedenoga gipsa (računska metoda razine 1b). Ove dvije računske metode su istovjetne. Proračun se vrši na sljedeći način:

emisije CO2 [t] = podaci o djelatnosti * emisijski faktor * konverzijski faktor

gdje su:

Računska metoda A «Na bazi karbonata»

Proračun emisija temelji se na upotrijebljenoj količini karbonata:

(a) Podaci o djelatnosti

Razina 1

Godišnju količinu [t] suhoga karbonata koji se koristi kao ulazni materijal mjeri upravitelj ili dobavljač uz maksimalnu dopuštenu nesigurnost ispod ± 7,5 % po mjernom postupku.

(b) Emisijski faktor

Page 48: 1. -Odluka Komisije od 29.01.2004-156 o pra.enju emisklima.mzopu.hr/UserDocsImages/Odluka_Komisije_29012004...pogrešna prikazivanja, moraju biti nepristrani s obzirom na izbor i način

32004D0156: Prijevod: Ivana Mikić

48

Razina 1

Primjenjuju se stehiometrijski omjeri pretvorbi karbonata [t CO2/t suhi karbonat], kako je prikazano u tablici 1. Ovu vrijednost treba prilagoditi ovisno o sadržaju vlage i minerala jalovine u upotrijebljenom karbonatnom materijalu.

TABLICA 1.

Stehiometrijski emisijski faktori Karbonat Emisijski faktor [t CO2/t Ca-, Mg- ili drugog

karbonata] Primjedbe

CaCO3 0,440

MgCO3 0,522

Općenito: Xy(CO3)z

Emisijski faktor = [MCO2] / {Y* [MX] + Z * [MCO3

2-]} X = zemnoalkalijski ili alkalijski metal

Mx = molekularna težina X u [g/mol]

MCO2 = molekularna težina CO2 = 44 [g/mol]

MCO3- = molekularna težina CO32- = 60

[g/mol]

Y = stehiometrijski broj X

= 1 (za zemnoalkalijske metale)

= 2 (za alkalijske metale)

Z = stehiometrijski broj CO32- = 1

(c) Konverzijski faktor

Razina 1

Konverzijski faktor: 1,0

Računska metoda B «Na bazi gipsa»

Proračun emisija temelji se na količini proizvedenoga gipsa:

(a) Podaci o djelatnosti

Razina 1

Godišnju količinu [t] suhoga gipsa (CaSO4 · 2H2O) koja ulazi u proces mjeri upravitelj ili prerađivač gipsa uz maksimalnu dopuštenu nesigurnost ispod ± 7,5 % po mjernom postupku.

(b) Emisijski faktor

Razina 1

Stehiometrijski omjer dehidriranoga gipsa (CaSO4 · 2H2O) i CO2 u procesu: 0,2558 t CO2/t gips

(c) Konverzijski faktor

Page 49: 1. -Odluka Komisije od 29.01.2004-156 o pra.enju emisklima.mzopu.hr/UserDocsImages/Odluka_Komisije_29012004...pogrešna prikazivanja, moraju biti nepristrani s obzirom na izbor i način

32004D0156: Prijevod: Ivana Mikić

49

Razina 1

Konverzijski faktor: 1,0

2.2. Mjerenje emisija CO2

Primjenjuju se smjernice za mjerenje iz Priloga I.

3. ODREĐIVANJE EMISIJA STAKLENIČKIH PLINOVA RAZLIČITIH OD CO2

Posebne smjernice za određivanje emisija stakleničkih plinova različitih od CO2 mogu se razraditi u kasnijoj fazi, u skladu s odgovarajućim odredbama Direktive.

Page 50: 1. -Odluka Komisije od 29.01.2004-156 o pra.enju emisklima.mzopu.hr/UserDocsImages/Odluka_Komisije_29012004...pogrešna prikazivanja, moraju biti nepristrani s obzirom na izbor i način

32004D0156: Prijevod: Ivana Mikić

50

PRILOG III.

Posebne smjernice koje se odnose na djelatnost rafinerija mineralnog ulja iz Priloga I. Direktive

1. GRANICE

Prilikom praćenja emisija stakleničkih plinova iz postrojenja treba uzeti u obzir sve emisije uslijed procesa izgaranja i proizvodnih procesa koje nastaju u rafinerijama. Pritom se ne uzimaju u obzir emisije iz procesa koji se odvijaju u susjednim kemijskoindustrijskim postrojenjima koja nisu obuhvaćena Prilogom I. Direktive i koja nisu dio proizvodnog lanca rafinerije.

2. ODREĐIVANJE EMISIJA CO2

Potencijalni izvori emisija CO2:

(a) izgaranje vezano uz energiju:

- kotlovi,

- procesni zagrijači,

- motori s unutarnjim izgaranjem/turbine,

- katalitički i termalni oksidatori,

- peći za kalciniranje koksa,

- pumpe za gašenje,

- generatori za nužno napajanje/pričuvni generatori,

- uređaji za spaljivanje plinova

- spalionice,

- postrojenja za krekiranje;

(b) procesi

- postrojenja za proizvodnju vodika,

- regeneriranje katalizatora (u procesu katalitičkog krekiranja i drugim katalitičkim procesima),

- postrojenja za koking (fleksikoking, komorno koksiranje).

2.1. Proračun emisija CO2

Upravitelj može izračunati emisije na jedan od sljedećih načina:

Page 51: 1. -Odluka Komisije od 29.01.2004-156 o pra.enju emisklima.mzopu.hr/UserDocsImages/Odluka_Komisije_29012004...pogrešna prikazivanja, moraju biti nepristrani s obzirom na izbor i način

32004D0156: Prijevod: Ivana Mikić

51

(a) za svaku vrstu goriva i svaki proces u postrojenju;

(b) primjenom pristupa bilance mase, ako pruži dokaz da je to točnije za postrojenje u cjelini od proračuna za svaku vrstu goriva odnosno svaki proces;

(c) primjenom pristupa bilance mase na dobro definiran podskup goriva odnosno procesa i pojedinačnim proračunima za preostale vrste goriva i procese u postrojenju, ako pruži dokaz da je to točnije za postrojenje u cjelini od pojedinačnog izračuna za svaku vrstu goriva odnosno proces.

2.1.1. Pristup bilance mase

Emisije stakleničkih plinova postrojenja se kod pristupa bilance mase određuju analizom ugljika u svim ulazima, akumulacijama materijala, proizvodima i odvodima primjenom sljedeće jednadžbe:

emisije CO2 [t CO2] = (ulaz-proizvodi-odvod – promjene zaliha) * konverzijski faktor CO2/C

gdje je:

- ulaz [t C]: sav ugljik koji ulazi u postrojenje,

- proizvodi [t C]: sav ugljik iz proizvoda, materijala i nusproizvoda koji izlazi izvan granica bilance mase,

- odvod [t C]: ugljik koji se odvodi iz bilance mase npr. ispuštanje u kanalizaciju, odlaganje na deponiju ili gubici. Odvod ne uključuje ispuštanje stakleničkih plinova u atmosferu,

- promjene zaliha [t C]: povećanja zaliha ugljika unutar postrojenja.

Proračun se vrši na sljedeći način:

emisije CO2 [t CO2] = (∑ (podaci o djelatnostiulaz * sadržaj ugljikaulaz) - ∑ (podaci o djelatnostiproizvodi * sadržaj ugljikaproizvodi) - ∑ (podaci o djelatnostiodvod * sadržaj ugljikaodvod) - ∑ (podaci o djelatnostipromjene zaliha * sadržaj ugljikapromjene zaliha) * 3,664

gdje su:

(a) Podaci o djelatnosti

Upravitelj će masene tokove u postrojenje i iz postojenja te odgovarajuće promjene zaliha analizirati i iskazati za svako gorivo odnosno materijal posebno.

Razina 1

Maseni tokovi u postrojenje i iz postojenja se za podskup goriva i materijala određuju primjenom mjernih uređaja koji ostvaruju maksimalnu dopuštenu nesigurnost ispod ± 7,5 % po mjernom postupku. Svi ostali maseni tokovi goriva i materijala u postrojenje i iz postrojenja određuju se primjenom mjernih uređaja koji ostvaruju maksimalnu dopuštenu nesigurnost ispod ± 2,5 % po mjernom postupku.

Page 52: 1. -Odluka Komisije od 29.01.2004-156 o pra.enju emisklima.mzopu.hr/UserDocsImages/Odluka_Komisije_29012004...pogrešna prikazivanja, moraju biti nepristrani s obzirom na izbor i način

32004D0156: Prijevod: Ivana Mikić

52

Razina 2

Maseni tokovi u postrojenje i iz postojenja se za podskup goriva i materijala određuju primjenom mjernih uređaja koji ostvaruju maksimalnu dopuštenu nesigurnost ispod ± 5,0 % po mjernom postupku. Svi ostali maseni tokovi goriva i materijala u postrojenje i iz postrojenja određuju se primjenom mjernih uređaja koji ostvaruju maksimalnu dopuštenu nesigurnost mjernog postupka ispod ± 2,5 %.

Razina 3

Maseni tokovi u postrojenje i iz postojenja određuju se primjenom mjernih uređaja koji ostvaruju maksimalnu dopuštenu nesigurnost ispod ± 2,5 % po mjernom postupku.

Razina 4

Maseni tokovi u postrojenje i iz postojenja određuju se primjenom mjernih uređaja koji ostvaruju maksimalnu dopuštenu nesigurnost ispod ± 1,0 % po mjernom postupku.

(b) Sadržaj ugljika

Razina 1

Upravitelj će prilikom proračuna bilance mase poštovati odredbe odjeljka 10. Priloga I. u pogledu uzimanja reprezentativnog uzorka goriva, proizvoda i nusproizvoda odnosno određivanja njihovoga sadržaja ugljika i udjela biomase.

(c) Energetski sadržaj

Razina 1

Kako bi se postigla dosljednost izvješćivanja, potrebno je izračunati energetski sadržaj svakog toka goriva i materijala (koji se izražavaju donjom toplinskom vrijednošću odgovarajućeg toka).

2.1.2. Emisije uslijed izgaranja

Emisije uslijed izgaranja prate se u skladu s Prilogom II.

2.1.3. Emisije iz industrijskih procesa

Procesi u kojima nastaju emisije CO2:

1. Regeneriranje katalizatora u procesu katalitičkog krekiranja i drugim katalitičkim procesima

Koks koji se taloži na katalizatoru kao nusproizvod procesa krekiranja spaljuje se u regeneratoru radi ponovne uspostave katalitičke funkcije. U daljnjim se rafinerijskim procesima koristi katalizator koji je potrebno regenerirati npr. katalitički reforming.

Količina CO2 koja se emitira u tom postupku izračunava se u skladu s Prilogom II., pri čemu izgorena količina koksa predstavlja podatke o djelatnosti, a sadržaj ugljika u koksu temelj za izračunavanje emisijskog faktora.

Page 53: 1. -Odluka Komisije od 29.01.2004-156 o pra.enju emisklima.mzopu.hr/UserDocsImages/Odluka_Komisije_29012004...pogrešna prikazivanja, moraju biti nepristrani s obzirom na izbor i način

32004D0156: Prijevod: Ivana Mikić

53

emisije CO2 = podaci o djelatnosti * emisijski faktor * konverzijski faktor

gdje su:

(a) Podaci o djelatnosti

Razina 1

Količina koksa [t] spaljena s katalizatora u izvještajnom razdoblju, na temelju smjernica najbolje industrijske prakse za odgovarajući proces.

Razina 2

Količina koksa [t] spaljena s katalizatora u izvještajnom razdoblju, izračunata na temelju toplinske i materijalne bilance katalitičkog krekiranja.

(b) Emisijski faktor

Razina 1

Poseban emisijski faktor za djelatnost [t CO2/t koks] na temelju sadržaja ugljika u koksu koji se određuje u skladu s odredbama odjeljka 10. Priloga I.

(c) Konverzijski faktor

Razina 1

Konverzijski faktor: 1,0

2. Postrojenja za koking

Ispusti CO2 iz plamenika postrojenja za tekuće koksiranje i fleksikoking izračunavaju se na sljedeći način:

emisije CO2 = podaci o djelatnosti * emisijski faktor

gdje su:

(a) Podaci o djelatnosti

Razina 1

Količina koksa [t] proizvedena u izvještajnom razdoblju koja se dobiva vaganjem uz maksimalnu dopuštenu nesigurnost od ± 5,0 % po mjernom postupku.

Razina 2

Količina koksa [t] proizvedena u izvještajnom razdoblju koja se dobiva vaganjem uz maksimalnu dopuštenu nesigurnost od ± 2,5 % po mjernom postupku.

(b) Emisijski faktor

Page 54: 1. -Odluka Komisije od 29.01.2004-156 o pra.enju emisklima.mzopu.hr/UserDocsImages/Odluka_Komisije_29012004...pogrešna prikazivanja, moraju biti nepristrani s obzirom na izbor i način

32004D0156: Prijevod: Ivana Mikić

54

Razina 1

Poseban emisijski faktor [t CO2/t koks] na temelju smjernica najbolje industrijske prakse za odgovarajući proces.

Razina 2

Poseban emisijski faktor [t CO2/t koks] koji se određuje na temelju izmjerenog sadržaja CO2 u otpadnim plinovima, u skladu s odredbama odjeljka 10. Priloga I.

3. Proizvodnja vodika u rafinerijama

Emisije CO2 potječu od sadržaja ugljika u napojnom plinu. Emisije CO2 se izračunavaju na temelju ulaza.

emisije CO2 = podaci o djelatnostiulaz * emisijski faktor

gdje su:

(a) Podaci o djelatnosti

Razina 1

Količina ugljikovodika [t punjenje] prerađena u izvještajnom razdoblju, koja se dobiva mjerenjem volumena uz maksimalnu dopuštenu nesigurnost od ± 7,5 % po mjernom postupku.

Razina 2

Količina ugljikovodika [t punjenje] prerađena u izvještajnom razdoblju, koja se dobiva mjerenjem volumena uz maksimalnu dopuštenu nesigurnost od ± 2,5 % po mjernom postupku.

(b) Emisijski faktor

Razina 1

Koristi se konzervativna referentna vrijednost 2,9 t CO2 po t punjenja koja se temelji na etanu.

Razina 2

Za ovu se djelatnost koristi posebni emisijski faktor [CO2/t punjenje] koji se izračunava na temelju sadržaja ugljika u napojnom plinu, koji se određuje u skladu s odjeljkom 10. Priloga I.

2.2. Mjerenje emisija CO2

Primjenjuju se smjernice za mjerenje emisija CO2 iz Priloga I.

3. ODREĐIVANJE EMISIJA STAKLENIČKIH PLINOVA RAZLIČITIH OD CO2

Posebne smjernice za određivanje emisija stakleničkih plinova različitih od CO2 mogu se razraditi u kasnijoj fazi, u skladu s odgovarajućim odredbama Direktive.

Page 55: 1. -Odluka Komisije od 29.01.2004-156 o pra.enju emisklima.mzopu.hr/UserDocsImages/Odluka_Komisije_29012004...pogrešna prikazivanja, moraju biti nepristrani s obzirom na izbor i način

32004D0156: Prijevod: Ivana Mikić

55

PRILOG IV.

Posebne smjernice koje se odnose na djelatnost koksara iz Priloga I. Direktive

1. GRANICE I POTPUNOST

Koksare mogu biti dio čeličane tehnički izravno povezan s potrojenjima za sinteriranje i postrojenjima za proizvodnju sirovog željeza i čelika, uključujući kontinuirano lijevanje, što dovodi do intenzivne izmjene energije i materijala za vrijeme redovnog rada (primjerice visokopećni plin, koksni plin, koks). Ako dozvola postrojenja prema članku 4., 5. i 6. Direktive obuhvaća cjelokupnu čeličanu, a ne samo koksaru, emisije CO2 se mogu pratiti u sklopu emisija čeličane u cjelini primjenom pristupa bilance mase utvrđenog u odjeljku 2.1.1. ovoga Priloga.

Ako se u postrojenju provodi pranje otpadnog plina, a nastale se emisije ne računaju kao emisije iz industrijskih procesa postrojenja, one će se izračunavati u skladu s Dodatkom II.

2. ODREĐIVANJE EMISIJA CO2

Emisije CO2 iz koksara proizlaze iz sljedećih izvora:

- sirovine (ugljen ili petrol-koks),

- konvencionalna goriva (npr. prirodni plin),

- procesni plinovi (npr. visokopećni plin),

- ostala goriva,

- pranje otpadnog plina.

2.1. Proračun emisija CO2

Ako je koksara dio čeličane, upravitelj može proračunavati emisije:

(a) za čeličanu u cjelini, primjenom pristupa bilance mase;

(b) za koksaru kao zasebnu djelatnost čeličane.

2.1.1. Pristup bilance mase

Emisije stakleničkih plinova postrojenja se kod pristupa bilance mase određuju analizom ugljika u svim ulazima, akumulacijama materijala, proizvodima i odvodima primjenom sljedeće jednadžbe:

emisije CO2 [t CO2] = (ulaz-proizvodi-odvod – promjene zaliha) * konverzijski faktor CO2/C

gdje je:

- ulaz [t C]: sav ugljik koji ulazi u postrojenje,

Page 56: 1. -Odluka Komisije od 29.01.2004-156 o pra.enju emisklima.mzopu.hr/UserDocsImages/Odluka_Komisije_29012004...pogrešna prikazivanja, moraju biti nepristrani s obzirom na izbor i način

32004D0156: Prijevod: Ivana Mikić

56

- proizvodi [t C]: sav ugljik iz proizvoda, materijala i nusproizvoda koji izlazi izvan granica bilance mase,

- odvod [t C]: ugljik koji se odvodi iz bilance mase npr. ispuštanje u kanalizaciju, odlaganje na deponiju ili gubici. Odvod ne uključuje ispuštanje stakleničkih plinova u atmosferu,

- promjene zaliha [t C]: povećanja zaliha ugljika unutar postrojenja.

Proračun se vrši na sljedeći način:

emisije CO2 [t CO2] = (∑ (podaci o djelatnostiulaz * sadržaj ugljikaulaz) - ∑ (podaci o djelatnostiproizvodi * sadržaj ugljikaproizvodi) - ∑ (podaci o djelatnostiodvod * sadržaj ugljikaodvod) - ∑ (podaci o djelatnostipromjene zaliha * sadržaj ugljikapromjene zaliha) * 3,664

gdje su:

(a) Podaci o djelatnosti

Upravitelj će masene tokove u postrojenje i iz postojenja te odgovarajuće promjene zaliha analizirati i iskazati za svako gorivo odnosno materijal posebno.

Razina 1

Maseni tokovi u postrojenje i iz postojenja se za podskup goriva i materijala određuju primjenom mjernih uređaja koji ostvaruju maksimalnu dopuštenu nesigurnost ispod ± 7,5 % po mjernom postupku. Svi ostali maseni tokovi goriva i materijala u postrojenje i iz postrojenja određuju se primjenom mjernih uređaja koji ostvaruju maksimalnu dopuštenu nesigurnost ispod ± 2,5 % po mjernom postupku.

Razina 2

Maseni tokovi u postrojenje i iz postojenja se za podskup goriva i materijala određuju primjenom mjernih uređaja koji ostvaruju maksimalnu dopuštenu nesigurnost ispod ± 5,0 % po mjernom postupku. Svi ostali maseni tokovi goriva i materijala u postrojenje i iz postrojenja određuju se primjenom mjernih uređaja koji ostvaruju maksimalnu dopuštenu nesigurnost mjernog postupka ispod ± 2,5 %.

Razina 3

Maseni tokovi u postrojenje i iz postojenja određuju se primjenom mjernih uređaja koji ostvaruju maksimalnu dopuštenu nesigurnost ispod ± 2,5 % po mjernom postupku.

Razina 4

Maseni tokovi u postrojenje i iz postojenja određuju se primjenom mjernih uređaja koji ostvaruju maksimalnu dopuštenu nesigurnost ispod ± 1,0 % po mjernom postupku.

(b) Sadržaj ugljika

Page 57: 1. -Odluka Komisije od 29.01.2004-156 o pra.enju emisklima.mzopu.hr/UserDocsImages/Odluka_Komisije_29012004...pogrešna prikazivanja, moraju biti nepristrani s obzirom na izbor i način

32004D0156: Prijevod: Ivana Mikić

57

Razina 1

Upravitelj će prilikom proračuna bilance mase poštovati odredbe odjeljka 10. Priloga I. u pogledu uzimanja reprezentativnog uzorka goriva, proizvoda i nusproizvoda odnosno određivanja njihovoga sadržaja ugljika i udjela biomase.

(c) Energetski sadržaj

Razina 1

Kako bi se postigla dosljednost izvješćivanja, potrebno je izračunati energetski sadržaj svakog toka goriva i materijala (koji se izražavaju donjom toplinskom vrijednošću odgovarajućeg toka).

2.1.2. Emisije uslijed izgaranja

Procesi izgaranja u koksarama kod kojih se goriva (npr. koks, ugljen i prirodni plin) ne koriste kao redukcijska sredstva i ne potječu od metalurških reakcija prate se i prijavljuju u skladu s Prilogom II.

2.1.3. Emisije iz industrijskih procesa

U postupku karbonizacije, koji se odvija u komori koksne peći bez pristupa zraka, ugljen se pretvara u koks i sirovi koksni plin. Glavni ulazni materijal/ulazni tok materijala koji sadrži ugljik je ugljen, ali može se koristiti i koksna sitnež, petrol-koks, ulje i procesni plinovi kao što je visokopećni plin. Sirovi koksni plin, kao jedan od proizvoda procesa, sadrži mnoge ugljične komponente, između ostaloga ugljični dioksid (CO2), ugljični monoksid (CO), metan (CH4), ugljikovodike (CxHy).

Ukupna emisija CO2 iz koksara izračunava se na sljedeći način:

emisije CO2 [t CO2] = ∑ (podaci o djelatnostiULAZ * emisijski faktorULAZ) - ∑ (podaci o djelatnostiIZLAZ * emisijski faktorIZLAZ)

gdje su:

(a) Podaci o djelatnosti

Podaci o djelatnostiULAZ uključuju ugljen kao sirovinu, koksnu sitnež, petrol-koks, ulje, visokopećni plin, koksni plin i slično. Podaci o djelatnostiIZLAZ uključuju koks, katran, lako ulje, koksni plin i slično.

(a1) Gorivo koje se koristi kao ulazni materijal

Razina 1

Maseni protok goriva u postrojenje i iz postrojenja određuje se primjenom mjernih uređaja koji ostvaruju maksimalnu dopuštenu nesigurnost ispod ±7,5 % po mjernom postupku.

Razina 2

Maseni protok goriva u postrojenje i iz postrojenja određuje se primjenom mjernih uređaja koji ostvaruju maksimalnu dopuštenu nesigurnost ispod ± 5,0 % po mjernom postupku.

Page 58: 1. -Odluka Komisije od 29.01.2004-156 o pra.enju emisklima.mzopu.hr/UserDocsImages/Odluka_Komisije_29012004...pogrešna prikazivanja, moraju biti nepristrani s obzirom na izbor i način

32004D0156: Prijevod: Ivana Mikić

58

Razina 3

Maseni protok goriva u postrojenje i iz postrojenja određuje se primjenom mjernih uređaja koji ostvaruju maksimalnu dopuštenu nesigurnost ispod ± 2,5 % po mjernom postupku.

Razina 4

Maseni protok goriva u postrojenje i iz postrojenja određuje se primjenom mjernih uređaja koji ostvaruju maksimalnu dopuštenu nesigurnost ispod ± 1,0 % po mjernom postupku.

(a2) Donja toplinska vrijednost

Razina 1

Upravitelj primjenjuje nacionalne donje toplinske vrijednosti za odgovarajuće gorivo u skladu s dokumentom «Good practice guidance and uncertainty management in national greenhouse gas inventories»* Međuvladinoga odbora za promjenu klime (IPCC) iz 2000. koje su utvrđene u njegovom Dodatku 2.1. A.3. «1990 country specific net calorific values»∗∗ (http://www.ipcc.ch/pub/guide.htm).

Razina 2

Upravitelj primjenjuje nacionalne donje toplinske vrijednosti za odgovarajuće gorivo koje je država članica prijavila u svome posljednjem izvješću o nacionalnom inventaru podnesenom Tajništvu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime.

Razina 3

Reprezentativnu donju toplinsku vrijednost svake šarže goriva u postrojenju mjeri upravitelj, kooperantski laboratorij ili dobavljač goriva u skladu s odredbama odjeljka 10. Priloga I.

(b) Emisijski faktor

Razina 1

Primjenjuju se referentni faktori iz sljedeće tablice ili iz odjeljka 8. Priloga I.

TABLICA 1.

Emisijski faktori za procesne plinove (uključujući komponentu CO2 u gorivu)1 emisijski faktor [t CO2/TJ] izvor podataka

Koksni plin 47,7 IPCC

Visokopećni plin 241,8 IPCC

* «Smjernice dobre prakse i upravljanje nesigurnošću u nacionalnim inventarima stakleničkih plinova». ∗∗ «Nacionalne donje toplinske vrijednosti za 1990.». 1 Vrijednosti su dobivene kao umnožak faktora IPCC izraženih u t C/TJ i konverzijskog faktora CO2/C koji iznosi 3,664.

Page 59: 1. -Odluka Komisije od 29.01.2004-156 o pra.enju emisklima.mzopu.hr/UserDocsImages/Odluka_Komisije_29012004...pogrešna prikazivanja, moraju biti nepristrani s obzirom na izbor i način

32004D0156: Prijevod: Ivana Mikić

59

Razina 2

Određuju se posebni emisijski faktori u skladu s odredbama odjeljka 10. Priloga I.

2.2. Mjerenje emisija CO2

Primjenjuju se smjernice za mjerenje emisija CO2 iz Priloga I.

3. ODREĐIVANJE EMISIJA STAKLENIČKIH PLINOVA RAZLIČITIH OD CO2

Posebne smjernice za određivanje emisija stakleničkih plinova različitih od CO2 mogu se razraditi u kasnijoj fazi, u skladu s odgovarajućim odredbama Direktive.

Page 60: 1. -Odluka Komisije od 29.01.2004-156 o pra.enju emisklima.mzopu.hr/UserDocsImages/Odluka_Komisije_29012004...pogrešna prikazivanja, moraju biti nepristrani s obzirom na izbor i način

32004D0156: Prijevod: Ivana Mikić

60

PRILOG V.

Posebne smjernice koje se odnose na djelatnost postrojenja za prženje i sinteriranje metalnih rudača iz Priloga I. Direktive

1. GRANICE I POTPUNOST

Postrojenja za prženje i sinteriranje metalnih rudača mogu biti sastavni dio čeličane tehnički izravno povezan s koksnim pećima i postrojenjima za proizvodnju sirovog željeza i čelika, uključujući kontinuirano lijevanje. Stoga za vrijeme redovnoga rada dolazi do intenzivne izmjene energije i materijala (npr. visokopećni plin, koksni plin, koks, vapnenac). Ako dozvola postrojenja prema članku 4., 5. i 6. Direktive obuhvaća cjelokupnu čeličanu, a ne samo na postrojenje za prženje i sinteriranje, emisije CO2 mogu se pratiti u sklopu emisija čeličane u cjelini. U tom se slučaju može koristiti pristup bilance mase (odjeljak 2.1.1. ovoga Priloga).

Ako se u postrojenju provodi pranje otpadnog plina, a nastale se emisije ne računaju kao emisije iz industrijskih procesa postrojenja, one će se izračunavati u skladu s Prilogom II.

2. ODREĐIVANJE EMISIJA CO2

Emisije CO2 iz postrojenja za prženje i sinteriranje metalnih rudača proizlaze iz sljedećih izvora:

- sirovine (kalciniranje vapnenca i dolomita),

- konvencionalna goriva (npr. prirodni plin i koks/koksna sitnež),

- procesni plinovi (npr. koksni plin i visokopećni plin),

- procesni ostaci koji se koriste kao ulazni materijal, uključujući filtersku prašinu iz pogona za sinteriranje, konvertora i visoke peći,

- ostala goriva,

- pranje otpadnog plina.

2.1. Proračun emisija CO2

Emisije se mogu izračunavati primjenom pristupa bilance mase ili pojedinačno za svaki izvor postrojenja.

2.1.1. Pristup bilance mase

Emisije stakleničkih plinova postrojenja se kod pristupa bilance mase određuju analizom ugljika u svim ulazima, akumulacijama materijala, proizvodima i odvodima primjenom sljedeće jednadžbe:

emisije CO2 [t CO2] = (ulaz-proizvodi-odvod – promjene zaliha) * konverzijski faktor CO2/C

gdje je:

Page 61: 1. -Odluka Komisije od 29.01.2004-156 o pra.enju emisklima.mzopu.hr/UserDocsImages/Odluka_Komisije_29012004...pogrešna prikazivanja, moraju biti nepristrani s obzirom na izbor i način

32004D0156: Prijevod: Ivana Mikić

61

- ulaz [t C]: sav ugljik koji ulazi u postrojenje,

- proizvodi [t C]: sav ugljik iz proizvoda, materijala i nusproizvoda koji izlazi izvan granica bilance mase,

- odvod [t C]: ugljik koji se odvodi iz bilance mase npr. ispuštanje u kanalizaciju, odlaganje na deponiju ili gubici. Odvod ne uključuje ispuštanje stakleničkih plinova u atmosferu,

- promjene zaliha [t C]: povećanja zaliha ugljika unutar postrojenja.

Proračun se vrši na sljedeći način:

emisije CO2 [t CO2] = (∑ (podaci o djelatnostiulaz * sadržaj ugljikaulaz) - ∑ (podaci o djelatnostiproizvodi * sadržaj ugljikaproizvodi) - ∑ (podaci o djelatnostiodvod * sadržaj ugljikaodvod) - ∑ (podaci o djelatnostipromjene zaliha * sadržaj ugljikapromjene zaliha) * 3,664

gdje su:

(a) Podaci o djelatnosti

Upravitelj će masene tokove u postrojenje i iz postojenja te odgovarajuće promjene zaliha analizirati i iskazati za svako gorivo odnosno materijal posebno.

Razina 1

Maseni tokovi u postrojenje i iz postojenja se za podskup goriva i materijala određuju primjenom mjernih uređaja koji ostvaruju maksimalnu dopuštenu nesigurnost ispod ± 7,5 % po mjernom postupku. Svi ostali maseni tokovi goriva i materijala u postrojenje i iz postrojenja određuju se primjenom mjernih uređaja koji ostvaruju maksimalnu dopuštenu nesigurnost ispod ± 2,5 % po mjernom postupku.

Razina 2

Maseni tokovi u postrojenje i iz postojenja se za podskup goriva i materijala određuju primjenom mjernih uređaja koji ostvaruju maksimalnu dopuštenu nesigurnost ispod ± 5,0 % po mjernom postupku. Svi ostali maseni tokovi goriva i materijala u postrojenje i iz postrojenja određuju se primjenom mjernih uređaja koji ostvaruju maksimalnu dopuštenu nesigurnost mjernog postupka ispod ± 2,5 %.

Razina 3

Maseni tokovi u postrojenje i iz postojenja određuju se primjenom mjernih uređaja koji ostvaruju maksimalnu dopuštenu nesigurnost ispod ± 2,5 % po mjernom postupku.

Razina 4

Maseni tokovi u postrojenje i iz postojenja određuju se primjenom mjernih uređaja koji ostvaruju maksimalnu dopuštenu nesigurnost ispod ± 1,0 % po mjernom postupku.

(b) Sadržaj ugljika

Page 62: 1. -Odluka Komisije od 29.01.2004-156 o pra.enju emisklima.mzopu.hr/UserDocsImages/Odluka_Komisije_29012004...pogrešna prikazivanja, moraju biti nepristrani s obzirom na izbor i način

32004D0156: Prijevod: Ivana Mikić

62

Upravitelj će prilikom proračuna bilance mase poštovati odredbe odjeljka 10. Priloga I. u pogledu uzimanja reprezentativnog uzorka goriva, proizvoda i nusproizvoda odnosno određivanja njihovoga sadržaja ugljika i udjela biomase.

(c) Energetski sadržaj

Kako bi se postigla dosljednost izvješćivanja, potrebno je izračunati energetski sadržaj svakog toka goriva i materijala (koji se izražavaju donjom toplinskom vrijednošću odgovarajućeg toka).

2.1.2. Emisije uslijed izgaranja

Procesi izgaranja u postrojenjima za prženje i sinteriranje metalne rudače prate se i prijavljuju u skladu s Prilogom II.

2.1.3. Emisije iz industrijskih procesa

Za vrijeme kalciniranja na roštilju se iz ulaznih materijala tj. smjese sirovina (obično kalcijev karbonat) i ponovno upotrijebljenih procesnih ostataka oslobađa CO2. Količina CO2 se izračunava za svaku vrstu ulaznog materijala posebno na sljedeći način:

emisije CO2 = {podaci o djelatnostiulazni materijal * emisijski faktor * konverzijski faktor}

(a) Podaci o djelatnosti

Razina 1

Količina [t] karbonata [tCaCO3, tMgCO3 ili t CaCO3- MgCO3] i procesnih ostataka koji se koriste kao ulazni materijal u procesu, koju mjeri upravitelj ili dobavljač uz maksimalnu dopuštenu nesigurnost ispod ± 5,0 % po mjernom postupku.

Razina 2

Količina [t] karbonata [tCaCO3, tMgCO3 ili t CaCO3- MgCO3] i procesnih ostataka koji se koriste kao ulazni materijal u procesu, koju mjeri upravitelj ili dobavljač uz maksimalnu dopuštenu nesigurnost ispod ± 2,5 % po mjernom postupku.

(b) Emisijski faktor

Razina 1

Za karbonate: koriste se stehiometrijski omjeri navedeni u tablici 1.

TABLICA 1.

Stehiometrijski emisijski faktori Emisijski faktor

CaCO3 0,440 t CO2/t CaCO3

MgCO3 0,522 t CO2/t MgCO3

Ove vrijednosti treba prilagoditi ovisno o sadržaju vlage i minerala jalovine u upotrijebljenom karbonatnom materijalu.

Page 63: 1. -Odluka Komisije od 29.01.2004-156 o pra.enju emisklima.mzopu.hr/UserDocsImages/Odluka_Komisije_29012004...pogrešna prikazivanja, moraju biti nepristrani s obzirom na izbor i način

32004D0156: Prijevod: Ivana Mikić

63

Za procesne ostatke: posebni faktori za ovu djelatnost određuju se u skladu s odredbama odjeljka 10. Priloga I.

(c) Konverzijski faktor

Razina 1

Konverzijski faktor: 1,0

Razina 2

Posebni faktori za ovu djelatnost određuju se u skladu s odredbama odjeljka 10. Priloga I. na temelju količine ugljika u proizvodu sinteriranja i filterskoj prašini. Ako se filterska prašina vraća u proces, pripadajuća količina ugljika [t] se ne iskazuje kako bi se izbjeglo dvostruko računanje.

2.2. Mjerenje emisija CO2

Primjenjuju se smjernice za mjerenje emisija CO2 iz Priloga I.

3. ODREĐIVANJE EMISIJA STAKLENIČKIH PLINOVA RAZLIČITIH OD CO2

Posebne smjernice za određivanje emisija stakleničkih plinova različitih od CO2 mogu se razraditi u kasnijoj fazi, u skladu s odgovarajućim odredbama Direktive.

Page 64: 1. -Odluka Komisije od 29.01.2004-156 o pra.enju emisklima.mzopu.hr/UserDocsImages/Odluka_Komisije_29012004...pogrešna prikazivanja, moraju biti nepristrani s obzirom na izbor i način

32004D0156: Prijevod: Ivana Mikić

64

PRILOG VI.

Posebne smjernice koje se odnose na djelatnost postrojenja za proizvodnju sirovog željeza i čelika, uključujući kontinuirano lijevanje, iz Priloga I. Direktive

1. GRANICE I POTPUNOST

Smjernice ovoga Priloga obuhvaćaju emisije iz postrojenja za proizvodnju sirovog željeza i čelika, uključujući kontinuirano lijevanje. One se odnose na primarnu proizvodnju čelika (visoka peć i konvertor s kisikom) te sekundarnu proizvodnju čelika (elektrolučna peć).

Postrojenja za proizvodnju sirovog željeza i čelika, uključujući kontinuirano lijevanje, su uglavnom sastavni dio čeličane tehnički izravno povezan s koksnim pećima i postrojenjima za sinteriranje. Stoga za vrijeme redovnoga rada dolazi do intenzivne izmjene energije i materijala (npr. visokopećni plin, koksni plin, koks, vapnenac). Ako dozvola postrojenja prema članku 4., 5. i 6. Direktive obuhvaća cjelokupnu čeličanu, a ne samo na visoku peć, emisije CO2 se mogu pratiti u sklopu emisija čeličane u cjelini. U tom se slučaju može primijeniti pristup bilance mase, kako je prikazano u odjeljku 2.1.1. ovoga Priloga.

Ako se u postrojenju provodi pranje otpadnog plina, a nastale se emisije ne računaju kao emisije iz industrijskih procesa postrojenja, one će se izračunavati u skladu s Prilogom II.

2. ODREĐIVANJE EMISIJA CO2

Emisije CO2 iz postrojenja za proizvodnju sirovog željeza i čelika, uključujući kontinuirano lijevanje, proizlaze iz sljedećih izvora:

- sirovine (kalciniranje vapnenca i dolomita),

- konvencionalna goriva (prirodni plin, ugljen i koks),

- redukcijska sredstva (koks, ugljen, plastika itd.),

- procesni plinovi (npr. koksni plin, visokopećni plin i konvertorski plin),

- trošenje grafitnih elektroda,

- ostala goriva,

- pranje otpadnog plina.

2.1. Proračun emisija CO2

Emisije se mogu izračunavati primjenom pristupa bilance mase ili pojedinačno za svaki izvor postrojenja.

2.1.1. Pristup bilance mase

Emisije stakleničkih plinova postrojenja se kod pristupa bilance mase određuju analizom ugljika u svim ulazima, akumulacijama materijala, proizvodima i odvodima primjenom sljedeće jednadžbe:

Page 65: 1. -Odluka Komisije od 29.01.2004-156 o pra.enju emisklima.mzopu.hr/UserDocsImages/Odluka_Komisije_29012004...pogrešna prikazivanja, moraju biti nepristrani s obzirom na izbor i način

32004D0156: Prijevod: Ivana Mikić

65

emisije CO2 [t CO2] = (ulaz-proizvodi-odvod – promjene zaliha) * konverzijski faktor CO2/C

gdje je:

- ulaz [t C]: sav ugljik koji ulazi u postrojenje,

- proizvodi [t C]: sav ugljik iz proizvoda, materijala i nusproizvoda koji izlazi izvan granica bilance mase,

- odvod [t C]: ugljik koji se odvodi iz bilance mase npr. ispuštanje u kanalizaciju, odlaganje na deponiju ili gubici. Odvod ne uključuje ispuštanje stakleničkih plinova u atmosferu,

- promjene zaliha [t C]: povećanja zaliha ugljika unutar postrojenja.

Proračun se vrši na sljedeći način:

emisije CO2 [t CO2] = (∑ (podaci o djelatnostiulaz * sadržaj ugljikaulaz) - ∑ (podaci o djelatnostiproizvodi * sadržaj ugljikaproizvodi) - ∑ (podaci o djelatnostiodvod * sadržaj ugljikaodvod) - ∑ (podaci o djelatnostipromjene zaliha * sadržaj ugljikapromjene zaliha) * 3,664

gdje su:

(a) Podaci o djelatnosti

Upravitelj će masene tokove u postrojenje i iz postojenja te odgovarajuće promjene zaliha analizirati i iskazati za svako gorivo odnosno materijal posebno.

Razina 1

Maseni tokovi u postrojenje i iz postojenja se za podskup goriva i materijala određuju primjenom mjernih uređaja koji ostvaruju maksimalnu dopuštenu nesigurnost ispod ± 7,5 % po mjernom postupku. Svi ostali maseni tokovi goriva i materijala u postrojenje i iz postrojenja određuju se primjenom mjernih uređaja koji ostvaruju maksimalnu dopuštenu nesigurnost ispod ± 2,5 % po mjernom postupku.

Razina 2

Maseni tokovi u postrojenje i iz postojenja se za podskup goriva i materijala određuju primjenom mjernih uređaja koji ostvaruju maksimalnu dopuštenu nesigurnost ispod ± 5,0 % po mjernom postupku. Svi ostali maseni tokovi goriva i materijala u postrojenje i iz postrojenja određuju se primjenom mjernih uređaja koji ostvaruju maksimalnu dopuštenu nesigurnost mjernog postupka ispod ± 2,5 %.

Razina 3

Maseni tokovi u postrojenje i iz postojenja određuju se primjenom mjernih uređaja koji ostvaruju maksimalnu dopuštenu nesigurnost ispod ± 2,5 % po mjernom postupku.

Razina 4

Maseni tokovi u postrojenje i iz postojenja određuju se primjenom mjernih uređaja koji ostvaruju maksimalnu dopuštenu nesigurnost ispod ± 1,0 % po mjernom postupku.

Page 66: 1. -Odluka Komisije od 29.01.2004-156 o pra.enju emisklima.mzopu.hr/UserDocsImages/Odluka_Komisije_29012004...pogrešna prikazivanja, moraju biti nepristrani s obzirom na izbor i način

32004D0156: Prijevod: Ivana Mikić

66

(b) Sadržaj ugljika

Razina 1

Upravitelj će prilikom proračuna bilance mase poštovati odredbe odjeljka 10. Priloga I. u pogledu uzimanja reprezentativnog uzorka goriva, proizvoda i nusproizvoda odnosno određivanja njihovoga sadržaja ugljika i udjela biomase.

(c) Energetski sadržaj

Razina 1

Kako bi se postigla dosljednost izvješćivanja, potrebno je izračunati energetski sadržaj svakog toka goriva i materijala (koji se izražavaju donjom toplinskom vrijednošću odgovarajućeg toka).

2.1.2. Emisije uslijed izgaranja

Procesi izgaranja u postrojenjima za proizvodnju sirovog željeza i čelika, uključujući kontinuirano lijevanje, kod kojih se goriva (npr. koks, ugljen i prirodni plin) ne koriste kao redukcijska sredstva i ne potječu od metalurških reakcija prate se i prijavljuju u skladu s Prilogom II.

2.1.3. Emisije iz industrijskih procesa

Postrojenja za proizvodnju sirovog željeza i čelika, uključujući kontinuirano lijevanje, obično se sastoje od niza međusobno povezanih uređaja (npr. visoka peć, konvertor s kisikom, pogon za toplo valjanje) koji su često tehnički povezani s drugim postrojenjima (npr. koksara, postrojenje za sinteriranje, energana). U tim se postrojenjima kao redukcijska sredstva koriste različita goriva. Osim toga, ova postrojenja uglavnom proizvode i procesne plinove različitoga sastava (npr. koksni plin, visokopećni plin, konvertorski plin).

Ukupne emisije CO2 iz postrojenja za proizvodnju sirovog željeza i čelika, uključujući kontinuirano lijevanje, izračunavaju se na sljedeći način:

emisije CO2 [t CO2] = ∑ (podaci o djelatnostiULAZ * emisijski faktorULAZ) - ∑ (podaci o djelatnostiIZLAZ * emisijski faktorIZLAZ)

gdje su:

(a) Podaci o djelatnosti

(a1) Gorivo koje se koristi u procesu

Razina 1

Maseni protok goriva u postrojenje i iz postrojenja određuje se primjenom mjernih uređaja koji ostvaruju maksimalnu dopuštenu nesigurnost ispod ±7,5 % po mjernom postupku.

Razina 2

Maseni protok goriva u postrojenje i iz postrojenja određuje se primjenom mjernih uređaja koji ostvaruju maksimalnu dopuštenu nesigurnost ispod ± 5,0 % po mjernom postupku.

Page 67: 1. -Odluka Komisije od 29.01.2004-156 o pra.enju emisklima.mzopu.hr/UserDocsImages/Odluka_Komisije_29012004...pogrešna prikazivanja, moraju biti nepristrani s obzirom na izbor i način

32004D0156: Prijevod: Ivana Mikić

67

Razina 3

Maseni protok goriva u postrojenje i iz postrojenja određuje se primjenom mjernih uređaja koji ostvaruju maksimalnu dopuštenu nesigurnost ispod ± 2,5 % po mjernom postupku.

Razina 4

Maseni protok goriva u postrojenje i iz postrojenja određuje se primjenom mjernih uređaja koji ostvaruju maksimalnu dopuštenu nesigurnost ispod ± 1,0 % po mjernom postupku.

(a2) Donja toplinska vrijednost (prema potrebi)

Razina 1

Upravitelj primjenjuje nacionalne donje toplinske vrijednosti za odgovarajuće gorivo u skladu s dokumentom «Good practice guidance and uncertainty management in national greenhouse gas inventories»* Međuvladinoga odbora za promjenu klime (IPCC) iz 2000. koje su utvrđene u njegovom Prilogu 2.1. A.3. «1990 country specific net calorific values»∗∗ (http://www.ipcc.ch/pub/guide.htm).

Razina 2

Upravitelj primjenjuje nacionalne donje toplinske vrijednosti za odgovarajuće gorivo koje je država članica prijavila u svome posljednjem izvješću o nacionalnom inventaru podnesenom Tajništvu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime.

Razina 3

Reprezentativnu donju toplinsku vrijednost svake šarže goriva u postrojenju mjeri upravitelj, kooperantski laboratorij ili dobavljač goriva u skladu s odredbama odjeljka 10. Priloga I.

(b) Emisijski faktor

Emisijski faktor za podatke o djelatnostiIZLAZ odnosi se na količinu ugljika u izlaznim proizvodima različitim od CO2, koja se radi veće usporedivosti iskazuje kao t CO2/t izlaz.

Razina 1

Za referentne faktore ulaznog i izlaznog materijala vidi tablicu 1. i 2. dolje i odjeljak 8. Priloga I.).

* «Smjernice dobre prakse i upravljanje nesigurnošću u nacionalnim inventarima stakleničkih plinova». ∗∗ «Nacionalne donje toplinske vrijednosti za 1990.».

Page 68: 1. -Odluka Komisije od 29.01.2004-156 o pra.enju emisklima.mzopu.hr/UserDocsImages/Odluka_Komisije_29012004...pogrešna prikazivanja, moraju biti nepristrani s obzirom na izbor i način

32004D0156: Prijevod: Ivana Mikić

68

TABLICA 1.

Referentni emisijski faktori za ulazni materijal1 Emisijski faktor Izvor emisijskog faktora

Koksni plin 47,7 t CO2/TJ IPCC

Visokopećni plin 241,8 t CO2/TJ IPCC

Konvertorski plin 186,6 t CO2/TJ WBCSD/WRI

Grafitne elektrode 3,60 t CO2/t elektroda IPCC

PET 2,24 t CO2/t PET WBCSD/WRI

PE 2,85 t CO2/t PE WBCSD/WRI

CaCO3 0,44 t CO2/t CaCO3 Stehiometrijski omjer

CaCO3-Mg CO3 0,477 t CO2/t CaCO3- MgCO3

Stehiometrijski omjer

TABLICA 2.

Referentni emisijski faktor za izlazni materijal (na temelju sadržaja ugljika) Emisijski faktor [t CO2/TJ] Izvor emisijskog faktora

Rudača 0 IPCC

Sirovo željezo, ostaci od sirovog željeza, proizvodi od željeza

0,1467 IPCC

Ostaci od čelika, proizvodi od čelika 0,0147 IPCC

Razina 2

Posebni emisijski faktori (t CO2/tULAZ ili tIZLAZ) za ulazne i izlazne materijale koji se određuju u skladu s odredbama odjeljka 10. Priloga I.

2.2. Mjerenje emisija CO2

Primjenjuju se smjernice za mjerenje emisija CO2 iz Priloga I.

3. ODREĐIVANJE EMISIJA STAKLENIČKIH PLINOVA RAZLIČITIH OD CO2

Posebne smjernice za određivanje emisija stakleničkih plinova različitih od CO2 mogu se razraditi u kasnijoj fazi, u skladu s odgovarajućim odredbama Direktive.

1 Vrijednosti su dobivene kao umnožak faktora IPCC izraženih u t C/TJ i konverzijskog faktora CO2/C koji iznosi 3,664.

Page 69: 1. -Odluka Komisije od 29.01.2004-156 o pra.enju emisklima.mzopu.hr/UserDocsImages/Odluka_Komisije_29012004...pogrešna prikazivanja, moraju biti nepristrani s obzirom na izbor i način

32004D0156: Prijevod: Ivana Mikić

69

PRILOG VII.

Posebne smjernice koje se odnose na djelatnost postrojenja za proizvodnju cementnog klinkera iz Priloga I. Direktive

1. GRANICE I POTPUNOST

Ako se u postrojenju provodi pranje otpadnog plina, a nastale se emisije ne računaju kao emisije iz industrijskih procesa postrojenja, one će se izračunavati u skladu s Prilogom II.

2. ODREĐIVANJE EMISIJA CO2

Emisije CO2 iz postrojenja za proizvodnju cementa proizlaze iz sljedećih izvora:

- kalciniranje vapnenca u sirovinama,

- konvencionalna fosilna goriva za peći,

- alternativna fosilna goriva za peći i sirovine,

- goriva za peći od biomase (otpad od biomase),

- goriva koja se ne koriste u pećima,

- pranje otpadnog plina.

2.1. Proračun emisija CO2

2.1.2. Emisije uslijed izgaranja

Procesi izgaranja u postrojenjima za proizvodnju cementnog klinkera, u kojima sudjeluju različite vrste goriva (npr. ugljen, petrol-koks, loživo ulje, prirodni plin i raznovrsna otpadna goriva), prate se i prijavljuju u skladu s Prilogom II. Emisije koje nastaju uslijed izgaranja organskog sadržaja (alternativnih) sirovina također se izračunavaju u skladu s Prilogom II.

U cementnim je pećima nepotpuno izgaranje fosilnih goriva zanemarivo zbog vrlo visokih temperatura izgaranja, dugog vremena zadržavanja i minimalne količine ostatnog ugljika u klinkeru. Stoga se uzima da je ugljik u svim gorivima potpuno oksidiran (oksidacijski faktor = 1,0).

2.1.2. Emisije iz industrijskih procesa

Za vrijeme kalciniranja u peći se iz smjese sirovina oslobađa CO2 sadržan u karbonatima. Kalcinacijski CO2 je izravno povezan s proizvodnjom klinkera.

2.1.2.1. CO2 iz proizvodnje klinkera

Kalcinacijski CO2 se izračunava na temelju proizvedenih količina klinkera i sadržaja CaO i MgO u klinkeru. Emisijski se faktor ispravlja s obzirom na Ca i Mg koji je ušao u peć u kalciniranom obliku, npr. putem letećeg pepela ili alternativnih goriva i sirovina s relevantnim sadržajem CaO (npr. kanalizacijski mulj).

Page 70: 1. -Odluka Komisije od 29.01.2004-156 o pra.enju emisklima.mzopu.hr/UserDocsImages/Odluka_Komisije_29012004...pogrešna prikazivanja, moraju biti nepristrani s obzirom na izbor i način

32004D0156: Prijevod: Ivana Mikić

70

Emisije se izračunavaju na temelju sadržaja karbonata u ulaznom materijalu (računska metoda A) ili na temelju proizvedene količine klinkera (računska metoda B). Ovi se pristupi smatraju istovjetnima.

Računska metoda A: karbonati

Proračun se temelji na sadržaju karbonata u ulaznom materijalu. CO2 se izračunava prema sljedećoj formuli:

emisije CO2 klinker = podaci o djelatnosti * emisijski faktor * konverzijski faktor

gdje su:

(a) Podaci o djelatnosti

Razina 1

Količina čistih karbonata (npr. vapnenac) u sirovinskom brašnu [t] kao ulaznom materijalu upotrijebljenom u izvještajnom razdoblju, koja se određuje vaganjem sirovine uz maksimalnu dopuštenu nesigurnost ispod ± 5,0 %. Količina karbonata u sastavu sirovine određuje se u skladu sa smjernicama najbolje industrijske prakse.

Razina 2

Količina čistih karbonata (npr. vapnenac) u sirovinskom brašnu [t] kao ulaznom materijalu upotrijebljenom u izvještajnom razdoblju, koja se određuje vaganjem sirovine uz maksimalnu dopuštenu nesigurnost ispod ± 2,5 %. Količinu karbonata u sastavu sirovine određuje upravitelj u skladu s odjeljkom 10. Priloga I.

(b) Emisijski faktor

Razina 1

Primjenjuju se stehiometrijski omjeri karbonata u ulaznom materijalu, kako je prikazano u tablici 1.

TABLICA 1.

Stehiometrijski emisijski faktori Karbonati Emisijski faktor

CaCO3 0,440 [t CO2/t CaCO3]

MgCO3 0,522 [t CO2/t MgCO3]

(c) Konverzijski faktor

Razina 1

Konverzijski faktor: 1,0

Računska metoda B: proizvodnja klinkera

Page 71: 1. -Odluka Komisije od 29.01.2004-156 o pra.enju emisklima.mzopu.hr/UserDocsImages/Odluka_Komisije_29012004...pogrešna prikazivanja, moraju biti nepristrani s obzirom na izbor i način

32004D0156: Prijevod: Ivana Mikić

71

Ova se računska metoda temelji na količini proizvedenog klinkera. CO2 se izračunava prema sljedećoj formuli:

emisije CO2 klinker = podaci o djelatnosti * emisijski faktor * konverzijski faktor

Ako se procjene emisije temelje na izlazu klinkera, CO2 oslobođen kalciniranjem filterske prašine iz peći (CKD) treba uzeti u obzir kod postrojenja gdje se ta prašina izuzima. Emisije iz proizvodnje klinkera i emisije od filterske prašine iz peći izračunavaju se odvojeno i dodaju ukupnim emisijama:

emisije CO2 proces_ukupno [t] = emisije CO2 klinker [t] + emisije CO2 prašina [t]

Emisije na temelju izlaza klinkera

(a) Podaci o djelatnosti

Količina klinkera [t] proizvedena u izvještajnom razdoblju.

Razina 1

Proizvedena količina klinkera [t] koja se dobiva vaganjem uz maksimalnu dopuštenu nesigurnost ispod ± 5 % po mjernom postupku.

Razina 2a

Proizvedena količina klinkera [t] koja se dobiva vaganjem uz maksimalnu dopuštenu nesigurnost ispod ± 2,5 % po mjernom postupku.

Razina 2b

Izlaz klinkera [t] iz proizvodnje cementa, koji se važe uz dopuštenu nesigurnost ispod ± 1,5 % po mjernom postupku, izračunava se primjenom sljedeće formule (materijalna bilanca kod koje se uzima u obzir otprema klinkera, doprema klinkera te promjene zaliha klinkera):

proizvedeni klinker [t] = (proizvedeni cement [t] * omjer klinker/cement [t klinker/t cement]

- - (dopremljeni klinker [t]) + (otpremljeni klinker [t])

- - (promjene zaliha klinkera [t])

Omjer cementa i klinkera se za svaku vrstu cementa proizvedenu u određenom postrojenju izračunava i primjenjuje odvojeno. Količina otpremljenog i dopremljenog klinkera se određuje uz dopuštenu nesigurnost ispod ±2,5 % po mjernom postupku. Dopuštena nesigurnost kod određivanja promjena zaliha u izvještajnom razdoblju iznosi ±10 %.

(b) Emisijski faktor

Razina 1

Emisijski faktor: 0,525 t CO2/t klinker

Page 72: 1. -Odluka Komisije od 29.01.2004-156 o pra.enju emisklima.mzopu.hr/UserDocsImages/Odluka_Komisije_29012004...pogrešna prikazivanja, moraju biti nepristrani s obzirom na izbor i način

32004D0156: Prijevod: Ivana Mikić

72

Razina 2

Emisijski se faktor izračunava iz bilance CaO i MgO, pod pretpostavkom da dio CaO i MgO nije dobiven pretvorbom karbonata, već je bio sadržan u ulaznom materijalu. Sastav klinkera i odgovarajućih sirovina određuje se u skladu s odredbama odjeljka 10. Priloga I.

Emisijski se faktor izračunava prema sljedećoj formuli:

emisijski faktor [t CO2/t klinker] = 0,785 * (izlazCaO [t CaO/t klinker] – ulazCaO [t CaO/t ulazni materijal]) + 1,092 * (izlazMgO [t MgO/t klinker] – ulazMgO [t MgO/t ulazni materijal])

Ova se jednadžba temelji na stehiometrijskom omjeru CO2/CaO i CO2/MgO, kako je prikazano u tablici 2.

TABLICA 2.

Stehiometrijski emisijski faktori za CaO i MgO (neto proizvodnja) Oksidi Emisijski faktor

CaO 0,785 [t CO2/t CaO]

MgO 1,092 [t CO2/t MgO]

(c) Konverzijski faktor

Razina 1

Konverzijski faktor: 1,0

Emisije na temelju izuzete prašine

CO2 od izuzete prašine, uključujući prašinu iz premoštenja (bypass dust) i filtersku prašinu iz peći (CKD), izračunava se na temelju količine izuzete prašine i emisijskog faktora za klinker, ispravljenog s obzirom na djelomičnu kalcinaciju filterske prašine iz peći. Izuzeta prašina iz premoštenja se za razliku od filterske prašine iz peći smatra potpuno kalciniranom. Emisije se izračunavaju na sljedeći način:

emisije CO2 prašina = podaci o djelatnosti * emisijski faktor * konverzijski faktor

gdje su:

(a) Podaci o djelatnosti

Razina 1

Količina filterske prašine iz peći odnosno prašine iz premoštenja [t] izuzeta u izvještajnom razdoblju, koja se dobiva vaganjem uz dopuštenu nesigurnost ispod ± 10 % po mjernom postupku.

Razina 2

Količina filterske prašine iz peći odnosno prašine iz premoštenja [t] izuzeta u izvještajnom razdoblju, koja se dobiva vaganjem uz dopuštenu nesigurnost ispod ± 5,0 % po mjernom postupku.

Page 73: 1. -Odluka Komisije od 29.01.2004-156 o pra.enju emisklima.mzopu.hr/UserDocsImages/Odluka_Komisije_29012004...pogrešna prikazivanja, moraju biti nepristrani s obzirom na izbor i način

32004D0156: Prijevod: Ivana Mikić

73

(b) Emisijski faktor

Razina 1

Referentna vrijednost 0,525 t CO2 po toni klinkera primjenjuje se i za filtersku prašinu iz peći.

Razina 2

Emisijski faktor [t CO2/t CKD] izračunava se na temelju stupnja kalcinacije filterske prašine iz peći. Odnos između stupnja kalcinacije filterske prašine i emisija CO2 po toni filterske prašine nije linearan. On će se aproksimirati prema sljedećoj formuli:

gdje je

EFCKD = emisijski faktor djelomično kalcinirane filterske prašine iz peći [t CO2/t CKD]

EFCli = poseban emisijski faktor klinkera za odgovarajuće postrojenje ([t CO2/t klinker])

d = stupanj kalcinacije CKD (% oslobođenog CO2 u odnosu na ukupni karbonatni CO2 u smjesi sirovine).

(c) Konverzijski faktor

Razina 1

Konverzijski faktor: 1,0

2.2. Mjerenje emisija CO2

Primjenjuju se smjernice za mjerenje emisija CO2 iz Priloga I.

3. ODREĐIVANJE EMISIJA STAKLENIČKIH PLINOVA RAZLIČITIH OD CO2

Posebne smjernice za određivanje emisija stakleničkih plinova različitih od CO2 mogu se razraditi u kasnijoj fazi, u skladu s odgovarajućim odredbama Direktive.

Page 74: 1. -Odluka Komisije od 29.01.2004-156 o pra.enju emisklima.mzopu.hr/UserDocsImages/Odluka_Komisije_29012004...pogrešna prikazivanja, moraju biti nepristrani s obzirom na izbor i način

32004D0156: Prijevod: Ivana Mikić

74

PRILOG VIII.

Posebne smjernice koje se odnose na djelatnost postrojenja za proizvodnju vapna iz Priloga I. Direktive

1. GRANICE I POTPUNOST

Ako se u postrojenju provodi pranje otpadnog plina, a nastale se emisije ne računaju kao emisije iz industrijskih procesa postrojenja, one će se izračunavati u skladu s Prilogom II.

2. ODREĐIVANJE EMISIJA CO2

Emisije CO2 iz postrojenja za proizvodnju vapna proizlaze iz sljedećih izvora:

- kalciniranje vapnenca i dolomita u sirovinama,

- konvencionalna fosilna goriva za peći,

- alternativna fosilna goriva za peći i sirovine,

- goriva za peći od biomase (otpad od biomase),

- ostala goriva,

- pranje otpadnog plina.

2.1. Izračun emisija CO2

2.1.1. Emisije uslijed izgaranja

Procesi izgaranja u postrojenjima za proizvodnju vapna, u kojima sudjeluju različite vrste goriva (npr. ugljen, petrol-koks, loživo ulje, prirodni plin i raznovrsna otpadna goriva), prate se i prijavljuju u skladu s Prilogom II. Emisije koje nastaju uslijed izgaranja organskog sadržaja (alternativnih) sirovina također se izračunavaju u skladu s Prilogom II.

2.1.2. Emisije iz industrijskih procesa

Za vrijeme kalciniranja u peći se iz smjese sirovina oslobađa CO2 sadržan u karbonatima. Kalcinacijski CO2 je izravno povezan s proizvodnjom vapna. Na razini postrojenja se kalcinacija CO2 može izračunati na dva načina: na temelju količine karbonata iz sirovine (uglavnom vapnenac, dolomit) pretvorene u procesu (računska metoda A) ili na temelju količine oksida alkalijskih metala u proizvedenom vapnu (računska metoda B). Ova se dva pristupa smatraju istovjetnima.

Računska metoda A: karbonati

Proračun se temelji na potrošenoj količini karbonata. Primjenjuje se sljedeća formula:

emisije CO2 [t CO2] = ∑ {(podaci o djelatnostikarbonat-ULAZ – podaci o djelatnostikarbonat-IZLAZ) * emisijski faktor * konverzijski faktor}

gdje su:

Page 75: 1. -Odluka Komisije od 29.01.2004-156 o pra.enju emisklima.mzopu.hr/UserDocsImages/Odluka_Komisije_29012004...pogrešna prikazivanja, moraju biti nepristrani s obzirom na izbor i način

32004D0156: Prijevod: Ivana Mikić

75

(a) Podaci o djelatnosti

Podaci o djelatnostikarbonat-ULAZ i podaci o djelatnostikarbonat-IZLAZ su količine [t] CaCO3, MgCO3 odnosno drugih karbonata zemnoalkalijskih ili alkalijskih metala upotrijebljene u izvještajnom razdoblju.

Razina 1

Količina čistih karbonata (npr. vapnenac) [t] u ulaznom materijalu i proizvodu iz izvještajnog razdoblja, koja se određuje vaganjem sirovine uz maksimalnu dopuštenu nesigurnost ispod ± 5,0 % po mjernom postupku. Sastav sirovine i proizvoda određuje se u skladu sa smjernicama najbolje industrijske prakse.

Razina 2

Količina čistih karbonata (npr. vapnenac) [t] u ulaznom materijalu i proizvodu iz izvještajnog razdoblja, koja se određuje vaganjem sirovine uz maksimalnu dopuštenu nesigurnost ispod ± 2,5 % po mjernom postupku. Sastav sirovine i proizvoda određuje upravitelj u skladu s odjeljkom 10. Priloga I.

(b) Emisijski faktor

Razina 1

Primjenjuju se stehiometrijski omjeri karbonata u ulaznom materijalu i proizvodu, kako je prikazano u tablici 1.

TABLICA 1.

Stehiometrijski emisijski faktori Karbonat Emisijski faktor [t CO2/t Ca-, Mg- ili drugi

karbonat] Primjedbe

CaCO3 0,440

MgCO3 0,522

Općenito: Xy(CO3)z

Emisijski faktor = [MCO2] / {Y* [MX] + Z * [MCO3

2-]} X = zemnoalkalijski ili alkalijski metal

Mx = molekularna težina X u [g/mol]

MCO2 = molekularna težina CO2 = 44 [g/mol]

MCO3- = molekularna težina CO32- = 60

[g/mol]

Y = stehiometrijski broj X

= 1 (za zemnoalkalijske metale)

= 2 (za alkalijske metale)

Z = stehiometrijski broj CO32- = 1

Page 76: 1. -Odluka Komisije od 29.01.2004-156 o pra.enju emisklima.mzopu.hr/UserDocsImages/Odluka_Komisije_29012004...pogrešna prikazivanja, moraju biti nepristrani s obzirom na izbor i način

32004D0156: Prijevod: Ivana Mikić

76

(c) Konverzijski faktor

Razina 1

Konverzijski faktor: 1,0

Računska metoda B: oksidi alkalijskih metala

CO2 se izračunava na temelju količina CaO, MgO i sadržaja drugih oksida zemnoalkalijskih/alkalijskih metala u proizvedenom vapnu. Pritom se uzima u obzir Ca i Mg koji je ušao u peć u kalciniranom obliku, npr. putem letećeg pepela ili alternativnih goriva i sirovina s relevantnim sadržajem CaO i MgO.

Primjenjuje se sljedeća računska formula:

emisije CO2 [t CO2] = ∑ {[(podaci o djelatnostioksidi alkalijskih metala IZLAZ – podaci o djelatnostioksidi alkalijskih metala ULAZ) * emisijski faktor * konverzijski faktor]}

gdje su:

(a) Podaci o djelatnosti

Izraz «podaci o djelatnostiO IZLAZ – podaci o djelatnostiO ULAZ» označava ukupnu količinu [t] CaO, MgO odnosno drugih oksida zemnoalkalijskih ili alkalijskih metala dobivenih iz odgovarajućih karbonata u izvještajnom razdoblju.

Razina 1

Masa CaO, MgO odnosno drugih oksida zemnoalkalijskih ili alkalijskih metala [t] u proizvodu i ulaznom materijalu iz izvještajnog razdoblja, koju upravitelj određuje vaganjem uz maksimalnu dopuštenu nesigurnost ispod ± 5 % po mjernom postupku i primjenom smjernica najbolje industrijske prakse za određivanje sastava odgovarajućih vrsta proizvoda i sirovina.

Razina 2

Masa CaO, MgO odnosno drugih oksida zemnoalkalijskih ili alkalijskih metala [t] u proizvodu i ulaznom materijalu iz izvještajnog razdoblja, koju upravitelj određuje vaganjem uz maksimalnu dopuštenu nesigurnost od ± 2,5 % po mjernom postupku i analizom sastava u skladu s odredbom odjeljka 10. Priloga I.

(b) Emisijski faktor

Razina 1

Primjenjuju se stehiometrijski omjeri oksida u ulaznom i izlaznom materijalu, kako je prikazano u tablici 2.

Page 77: 1. -Odluka Komisije od 29.01.2004-156 o pra.enju emisklima.mzopu.hr/UserDocsImages/Odluka_Komisije_29012004...pogrešna prikazivanja, moraju biti nepristrani s obzirom na izbor i način

32004D0156: Prijevod: Ivana Mikić

77

TABLICA 2.

Stehiometrijski emisijski faktori Karbonat Emisijski faktor [t CO2] / [t Ca-, Mg- ili drugi

oksid] Primjedbe

CaO 0,785

MgO 1,092

Općenito: Xy(O)Z Emisijski faktor = [MCO2] / {Y* [MX] + Z * [MO]}

X = zemnoalkalijski ili alkalijski metal

Mx = molekularna težina X u [g/mol]

MCO2 = molekularna težina CO2 = 44 [g/mol]

MO = molekularna težina O = 16 [g/mol]

Y = stehiometrijski broj X

= 1 (za zemnoalkalijske metale)

= 2 (za alkalijske metale)

Z = stehiometrijski broj O = 1

(c) Konverzijski faktor

Razina 1

Konverzijski faktor: 1,0

2.2. Mjerenje emisija CO2

Primjenjuju se smjernice za mjerenje emisija CO2 iz Priloga I.

3. ODREĐIVANJE EMISIJA STAKLENIČKIH PLINOVA RAZLIČITIH OD CO2

Posebne smjernice za određivanje emisija stakleničkih plinova različitih od CO2 mogu se razraditi u kasnijoj fazi, u skladu s odgovarajućim odredbama Direktive.

Page 78: 1. -Odluka Komisije od 29.01.2004-156 o pra.enju emisklima.mzopu.hr/UserDocsImages/Odluka_Komisije_29012004...pogrešna prikazivanja, moraju biti nepristrani s obzirom na izbor i način

32004D0156: Prijevod: Ivana Mikić

78

PRILOG IX.

Posebne smjernice koje se odnose na djelatnost postrojenja za proizvodnju stakla iz Priloga I. Direktive

1. GRANICE I POTPUNOST

Ako se u postrojenju provodi pranje otpadnog plina, a nastale se emisije ne računaju kao emisije iz industrijskih procesa postrojenja, one će se izračunavati u skladu s Prilogom II.

2. ODREĐIVANJE EMISIJA CO2

Emisije CO2 iz postrojenja za proizvodnju stakla proizlaze iz sljedećih izvora:

- taljenje karbonata alkalijskih i zemnoalkalijskih metala u sirovini,

- konvencionalna fosilna goriva za peći,

- alternativna fosilna goriva za peći i sirovine,

- goriva za peći od biomase (otpad od biomase)

- ostala goriva,

- dodaci koji sadrže ugljik, uključujući koks i ugljenu prašinu,

- pranje otpadnog plina.

2.1. Proračun emisija CO2

2.1.1. Emisije uslijed izgaranja

Procesi izgaranja u postrojenjima za proizvodnju stakla prate se i prijavljuju u skladu s Prilogom II.

2.1.2. Emisije iz industrijskih procesa

CO2 se oslobađa iz karbonata iz sirovine za vrijeme taljenja u peći i neutralizacijom HF, HCl i SO2, u ispusnim plinovima pomoću vapnenca i drugih karbonata. Emisije koje nastaju raspadanjem karbonata u procesu taljenja i pranjem otpadnog plina dio su emisija postrojenja. One se dodaju ukupnim emisijama, ali se po mogućnosti iskazuju zasebno.

CO2 koji se oslobađa iz sirovina za vrijeme taljenja u peći izravno je povazan s proizvodnjom stakla i može se izračunati na dva načina: na temelju pretvorene količine karbonata iz sirovine – uglavnom soda, vapno/vapnenac, dolomit i drugi karbonati alkalijskih i zemnoalkalijskih metala, dopunjeni reciklažnim staklom (lomljeno staklo) – (računska metoda A), ili na temelju količine oksida alkalijskih metala u proizvedenom staklu (računska metoda B). Ova se dva pristupa smatraju istovjetnima.

Računska metoda A: karbonati

Proračun se temelji na potrošenoj količini karbonata. Primjenjuje se sljedeća formula:

Page 79: 1. -Odluka Komisije od 29.01.2004-156 o pra.enju emisklima.mzopu.hr/UserDocsImages/Odluka_Komisije_29012004...pogrešna prikazivanja, moraju biti nepristrani s obzirom na izbor i način

32004D0156: Prijevod: Ivana Mikić

79

emisije CO2 [t CO2] = (∑ {podaci o djelatnostikarbonat * emisijski faktor} + ∑ {dodatak * emisijski faktor}) * konverzijski faktor

gdje su:

(a) Podaci o djelatnosti

Podaci o djelatnostikarbonat označavaju količinu [t] CaCO3, MgCO3, Na2CO3, BaCO3 i drugih karbonata zemnoalkalijskih odnosno alkalijskih metala u sirovinama (soda, vapno/vapnenac, dolomit) prerađenim u izvještajnom razdoblju te količinu dodataka koji sadrže ugljik.

Razina 1

Masa CaCO3, MgCO3, Na2CO3, BaCO3 i drugih karbonata zemnoalkalijskih odnosno alkalijskih metala i masa dodataka koji sadrže ugljik [t] u ulaznom materijalu upotrijebljenom u izvještajnom razdoblju, koja se određuje vaganjem sirovina uz maksimalnu dopuštenu nesigurnost od ± 2,5 % po mjernom postupku (koje provodi upravitelj ili dobavljač) i primjenom smjernica najbolje industrijske prakse s obzirom na podatke o sastavu za odgovarajuću kategoriju proizvoda.

Razina 2

Masa CaCO3, MgCO3, Na2CO3, BaCO3 i drugih karbonata zemnoalkalijskih odnosno alkalijskih metala i masa dodataka koji sadrže ugljik [t] u ulaznom materijalu upotrijebljenom u izvještajnom razdoblju, koja se određuje vaganjem sirovina uz maksimalnu dopuštenu nesigurnost od ± 1,0 % po mjernom postupku (koje provodi upravitelj ili dobavljač) i analizom sastava u skladu s odredbom odjeljka 10. Priloga I.

(b) Emisijski faktor

Razina 1

Karbonati

Primjenjuju se stehiometrijski omjeri karbonata u ulaznom i izlaznom materijalu, kako je prikazano u tablici 1.

TABLICA 1.

Stehiometrijski emisijski faktori Karbonat Emisijski faktor [t CO2/t Ca-, Mg-, Na-, Ba- ili

drugi karbonat] Primjedbe

CaCO3 0,440

MgCO3 0,522

Na2CO3 0,415

BaCO3 0,223

Općenito: Xy(CO3)Z

Emisijski faktor = [MCO2] / {Y* [MX] + Z * [MCO3

2-]} X = zemnoalkalijski ili alkalijski metal

Mx = molekularna težina X u [g/mol]

MCO2 = molekularna težina CO2 = 44 [g/mol]

Page 80: 1. -Odluka Komisije od 29.01.2004-156 o pra.enju emisklima.mzopu.hr/UserDocsImages/Odluka_Komisije_29012004...pogrešna prikazivanja, moraju biti nepristrani s obzirom na izbor i način

32004D0156: Prijevod: Ivana Mikić

80

MCO3- = molekularna težina CO32- = 60

[g/mol]

Y = stehiometrijski broj X

= 1 (za zemnoalkalijske metale)

= 2 (za alkalijske metale)

Z = stehiometrijski broj CO32- = 1

Ove vrijednosti treba prilagoditi ovisno o sadržaju vlage i minerala jalovine u upotrijebljenim karbonatnim materijalima.

Dodaci

Primjenjuje se poseban emisijski faktor koji se određuje u skladu s odredbama odjeljka 10. Priloga I.

(c) Konverzijski faktor

Razina 1

Konverzijski faktor: 1,0

Računska metoda B: oksidi alkalijskih metala

Emisije CO2 se izračunavaju na temelju proizvedene količina stakla i sadržaja CaO, MgO, Na2O, BaO i drugih oksida zemnoalkalijskih/alkalijskih metala u staklu (podaci o djelatnostiO

IZLAZ). Emisijski faktor treba ispraviti s obzirom na Ca, Mg, Na i Ba i druge zemnoalkalijske/alkalijske metale koji u peć nisu ušli u obliku karbonata, već npr. putem reciklažnog stakla ili alternativnih goriva i sirovina s relevantnim sadržajem CaO, MgO, Na2O ili BaO i drugih oksida zemnoalkalijskih/alkalijskih metala (podaci o djelatnostiO ULAZ).

Primjenjuje se sljedeća računska formula:

emisije CO2 [t CO2] = (∑ {(podaci o djelatnostiO IZLAZ – podaci o djelatnostiO ULAZ) * emisijski faktor} + ∑ {dodatak * emisijski faktor}) * konverzijski faktor

gdje su:

(a) Podaci o djelatnosti

Izraz «podaci o djelatnostiO IZLAZ – podaci o djelatnostiO ULAZ» označava masu [t] CaO, MgO, Na2O, BaO i drugih oksida zemnoalkalijskih ili alkalijskih metala koji su dobiveni pretvorbom karbonata u izvještajnom razdoblju.

Page 81: 1. -Odluka Komisije od 29.01.2004-156 o pra.enju emisklima.mzopu.hr/UserDocsImages/Odluka_Komisije_29012004...pogrešna prikazivanja, moraju biti nepristrani s obzirom na izbor i način

32004D0156: Prijevod: Ivana Mikić

81

Razina 1

Količina [t] CaO, MgO, Na2O, BaO i drugih oksida zemnoalkalijskih odnosno alkalijskih metala u ulaznom materijalu i proizvodima iz izvještajnog razdoblja i količina dodataka koji sadrže ugljik, koja se određuje mjerenjem ulaznih materijala i proizvoda na razini postrojenja uz dopuštenu nesigurnost ispod ± 2,5 % po mjernom postupku i primjenom smjernica najbolje industrijske prakse s obzirom na podatke o sastavu za odgovarajuću kategoriju proizvoda odnosno sirovine.

Razina 2

Količina [t] CaO, MgO, Na2O, BaO i drugih oksida zemnoalkalijskih odnosno alkalijskih metala u ulaznom materijalu i proizvodima iz izvještajnog razdoblja i količina dodataka koji sadrže ugljik, koja se određuje mjerenjem ulaznih materijala i proizvoda na razini postrojenja uz dopuštenu nesigurnost ispod ± 1,0 % po mjernom postupku i analizom sastava u skladu s odredbom odjeljka 10. Priloga I.

(b) Emisijski faktor

Razina 1

Karbonati

Primjenjuju se stehiometrijski omjeri oksida u ulaznom i izlaznom materijalu, kako je prikazano u tablici 2.

TABLICA 2.

Stehiometrijski emisijski faktori Oksid Emisijski faktor [t CO2/t Ca-, Mg-, Na-, Ba- ili

drugi oksid] Primjedbe

CaO 0,785

MgO 1,092

Na2O 0,710

BaO 0,287

Općenito: Xy(O)Z Emisijski faktor = [MCO2] / {Y* [MX] + Z * [MO]}

X = zemnoalkalijski ili alkalijski metal

Mx = molekularna težina X u [g/mol]

MCO2 = molekularna težina CO2 = 44 [g/mol]

MO = molekularna težina O = 16 [g/mol]

Y = stehiometrijski broj X

= 1 (za zemnoalkalijske metale)

= 2 (za alkalijske metale)

Z = stehiometrijski broj O = 1

Page 82: 1. -Odluka Komisije od 29.01.2004-156 o pra.enju emisklima.mzopu.hr/UserDocsImages/Odluka_Komisije_29012004...pogrešna prikazivanja, moraju biti nepristrani s obzirom na izbor i način

32004D0156: Prijevod: Ivana Mikić

82

Dodaci

Primjenjuju se posebni emisijski faktori koji se određuju u skladu s odredbama odjeljka 10. Priloga I.

(c) Konverzijski faktor

Razina 1

Konverzijski faktor: 1,0

2.2. Mjerenje emisija CO2

Primjenjuju se smjernice za mjerenje emisija CO2 iz Priloga I.

3. ODREĐIVANJE EMISIJA STAKLENIČKIH PLINOVA RAZLIČITIH OD CO2

Posebne smjernice za određivanje emisija stakleničkih plinova različitih od CO2 mogu se razraditi u kasnijoj fazi, u skladu s odgovarajućim odredbama Direktive.

Page 83: 1. -Odluka Komisije od 29.01.2004-156 o pra.enju emisklima.mzopu.hr/UserDocsImages/Odluka_Komisije_29012004...pogrešna prikazivanja, moraju biti nepristrani s obzirom na izbor i način

32004D0156: Prijevod: Ivana Mikić

83

PRILOG X.

Posebne smjernice koje se odnose na djelatnost postrojenja za proizvodnju keramičkih proizvoda iz Priloga I. Direktive

1. GRANICE I POTPUNOST

Nema posebnih granica.

2. ODREĐIVANJE EMISIJA CO2

Emisije CO2 iz postrojenja za proizvodnju keramičkih proizvoda proizlaze iz sljedećih izvora:

- kalciniranje vapnenca/dolomita u sirovini,

- vapnenac za redukciju onečišćivača zraka,

- konvencionalna fosilna goriva za peći,

- alternativna fosilna goriva za peći i sirovine,

- goriva za peći od biomase (otpad od biomase),

- ostala goriva,

- organski materijal u keramičkoj sirovini,

- dodaci koji se koriste za postizanje poroznosti npr. piljevina ili polistirol,

- pranje otpadnog plina.

2.1. Proračun emisija CO2

2.1.1. Emisije uslijed izgaranja

Procesi izgaranja u postrojenjima za proizvodnju keramičkih proizvoda prate se i prijavljuju u skladu s Prilogom II.

2.1.2. Emisije iz industrijskih procesa

CO2 se oslobađa tijekom kalciniranja sirovina u peći i neutralizacijom HF, HCl i SO2 u ispusnim plinovima pomoću vapnenca i drugih karbonata. Emisije koje nastaju raspadanjem karbonata u procesu kalciniranja i pranjem otpadnog plina dio su emisija postrojenja. One se dodaju ukupnim emisijama, ali se po mogućnosti iskazuju zasebno. Proračun se vrši na sljedeći način:

emisije CO2 ukupno [t] = emisije CO2 ulazni materijal [t] + emisije CO2 pranje [t]

Page 84: 1. -Odluka Komisije od 29.01.2004-156 o pra.enju emisklima.mzopu.hr/UserDocsImages/Odluka_Komisije_29012004...pogrešna prikazivanja, moraju biti nepristrani s obzirom na izbor i način

32004D0156: Prijevod: Ivana Mikić

84

2.1.2.1. CO2 iz ulaznog materijala

CO2 iz karbonata i ugljika sadržanog u drugim ulaznim materijalima može se izračunati računskom metodom na temelju količine karbonata iz sirovine (uglavnom vapnenac, dolomit) pretvorene u procesu (računska metoda A) ili metodologijom koja se temelji na količini oksida alkalijskih metala u proizvedenoj keramici (računska metoda B). Ova se dva pristupa smatraju istovjetnima.

Računska metoda A: karbonati

Proračun se temelji na ulazu karbonata, uključujući količinu vapnenca koja je upotrijebljena za neutralizaciju HF, HCl i SO2 u ispusnim plinovima, kao i na ugljiku sadržanom u dodacima. Pritom treba izbjegavati dvostruko računanje uslijed internog recikliranja prašine.

Primjenjuje se sljedeća računska formula:

emisija CO2 [t CO2] = (∑ {podaci o djelatnostikarbonat * emisijski faktor} + ∑{podaci o djelatnostidodaci * emisijski faktor}) * konverzijski faktor

gdje su:

(a) Podaci o djelatnosti

Podaci o djelatnostikarbonat označavaju količinu [t] CaCO3, MgCO3 i drugih karbonata zemnoalkalijskih odnosno alkalijskih metala u sirovinama (vapnenac, dolomit) upotrijebljenim u izvještajnom razdoblju i njihovu koncentraciju CO3

2- kao i količinu [t] dodataka koji sadrže ugljik.

Razina 1

Masa CaCO3, MgCO3 i drugih karbonata zemnoalkalijskih odnosno alkalijskih metala [t] i količina [t] dodataka koji sadrže ugljik u ulaznom materijalu upotrijebljenom u izvještajnom razdoblju, koja se određuje vaganjem uz maksimalnu dopuštenu nesigurnost od ± 2,5 % po mjernom postupku (koje provodi upravitelj ili dobavljač) i primjenom smjernica najbolje industrijske prakse s obzirom na podatke o sastavu za odgovarajuću kategoriju proizvoda.

Razina 2

Masa CaCO3, MgCO3 i drugih karbonata zemnoalkalijskih odnosno alkalijskih metala [t] i količina [t] dodataka koji sadrže ugljik u ulaznom materijalu upotrijebljenom u izvještajnom razdoblju, koja se određuje vaganjem uz maksimalnu dopuštenu nesigurnost od ± 1,0 % po mjernom postupku (koje provodi upravitelj ili dobavljač) i analizom sastava u skladu s odredbom odjeljka 10. Priloga I.

Page 85: 1. -Odluka Komisije od 29.01.2004-156 o pra.enju emisklima.mzopu.hr/UserDocsImages/Odluka_Komisije_29012004...pogrešna prikazivanja, moraju biti nepristrani s obzirom na izbor i način

32004D0156: Prijevod: Ivana Mikić

85

(b) Emisijski faktor

Razina 1

Karbonati

Primjenjuju se stehiometrijski omjeri karbonata u ulaznom i izlaznom materijalu, kako je prikazano u tablici 1.

TABLICA 1.

Stehiometrijski emisijski faktori Karbonat Emisijski faktor [t CO2/t Ca-, Mg- ili drugi

karbonat] Primjedbe

CaCO3 0,440

MgCO3 0,522

Općenito: Xy(CO3)Z

Emisijski faktor = [MCO2] / {Y* [MX] + Z * [MCO3

2-]} X = zemnoalkalijski ili alkalijski metal

Mx = molekularna težina X u [g/mol]

MCO2 = molekularna težina CO2 = 44 [g/mol]

MCO3- = molekularna težina CO32- = 60

[g/mol]

Y = stehiometrijski broj X

= 1 (za zemnoalkalijske metale)

= 2 (za alkalijske metale)

Z = stehiometrijski broj CO32- = 1

Ove vrijednosti treba prilagoditi ovisno o sadržaju vlage i minerala jalovine u upotrijebljenim karbonatnim materijalima.

Dodaci

Primjenjuju se posebni emisijski faktori koji se određuju u skladu s odredbama odjeljka 10. Priloga I.

(c) Konverzijski faktor

Razina 1

Konverzijski faktor: 1,0

Računska metoda B: oksidi alkalijskih metala

Kalcinacija CO2 se izračunava na temelju proizvedenih količina keramike i sadržaja CaO, MgO i drugih oksida (zemno)alkalijskih metala u keramici (podaci o djelatnostiO IZLAZ). Emisijski faktor treba ispraviti s obzirom na Ca, Mg i sadržaj drugih zemnoalkalijskih/alkalijskih metala koji su u peć ušli u kalciniranom obliku (podaci o djelatnostiO ULAZ), primjerice putem alternativnih goriva i sirovina s relevantnim sadržajem

Page 86: 1. -Odluka Komisije od 29.01.2004-156 o pra.enju emisklima.mzopu.hr/UserDocsImages/Odluka_Komisije_29012004...pogrešna prikazivanja, moraju biti nepristrani s obzirom na izbor i način

32004D0156: Prijevod: Ivana Mikić

86

CaO ili MgO. Emisije nastale redukcijom HF, HCl odnosno SO2 izračunavaju se na temelju ulaza karbonata, u skladu s postupcima utvrđenim u računskoj metodi A.

Primjenjuje se sljedeća računska formula:

emisija CO2 [t CO2] = ∑ {[(podaci o djelatnostiO IZLAZ – podaci o djelatnostiO ULAZ) * emisijski faktor * konverzijski faktor]} + (emisije CO2 iz redukcije HF, HCl)

gdje su:

(a) Podaci o djelatnosti

Izraz «podaci o djelatnostiO IZLAZ – podaci o djelatnostiO ULAZ» označava količinu [t] CaO, MgO i drugih oksida zemnoalkalijskih ili alkalijskih metala koji su dobiveni pretvorbom karbonata u izvještajnom razdoblju.

Razina 1

Masa CaO, MgO i drugih oksida zemnoalkalijskih odnosno alkalijskih metala [t] u ulaznim materijalima i proizvodima iz izvještajnog razdoblja, koja se određuje vaganjem uz maksimalnu dopuštenu nesigurnost od ± 2,5 % po mjernom postupku (koje provodi upravitelj) i primjenom smjernica najbolje industrijske prakse s obzirom na sastav odgovarajućih vrsta proizvoda i sirovina.

Razina 2

Masa CaO, MgO i drugih oksida zemnoalkalijskih odnosno alkalijskih metala [t] u ulaznim materijalima i proizvodima iz izvještajnog razdoblja, koja se određuje vaganjem uz maksimalnu dopuštenu nesigurnost od ± 1,0 % po mjernom postupku (koje provodi upravitelj) i analizom sastava u skladu s odredbom odjeljka 10. Priloga I.

(b) Emisijski faktor

Razina 1

Primjenjuju se stehiometrijski omjeri oksida u ulaznom i izlaznom materijalu (vidi tablicu 2).

TABLICA 2.

Stehiometrijski emisijski faktori Karbonat Emisijski faktor [t CO2/t Ca-, Mg- ili drugi

oksid] Primjedbe

CaO 0,785

MgO 1,092

Općenito: Xy(O)Z Emisijski faktor = [MCO2] / {Y* [MX] + Z * [MO]}

X = zemnoalkalijski ili alkalijski metal

Mx = molekularna težina X u [g/mol]

MCO2 = molekularna težina CO2 = 44 [g/mol]

MO = molekularna težina O = 16 [g/mol]

Page 87: 1. -Odluka Komisije od 29.01.2004-156 o pra.enju emisklima.mzopu.hr/UserDocsImages/Odluka_Komisije_29012004...pogrešna prikazivanja, moraju biti nepristrani s obzirom na izbor i način

32004D0156: Prijevod: Ivana Mikić

87

Y = stehiometrijski broj X

= 1 (za zemnoalkalijske metale)

= 2 (za alkalijske metale)

Z = stehiometrijski broj O = 1

(c) Konverzijski faktor

Razina 1

Konverzijski faktor: 1,0

2.1.2.2. CO2 od pranja ispusnog plina

CO2 od pranja ispusnog plina izračunava se na temelju ulaza CaCO3.

Primjenjuje se sljedeća računska formula

emisija CO2 [t CO2] = podaci o djelatnosti * emisijski faktor * konverzijski faktor

gdje su:

(a) Podaci o djelatnosti

Razina 1

Količina [t] suhog CaCO3 upotrijebljena u izvještajnom razdoblju, koja se određuje vaganjem uz maksimalnu dopuštenu nesigurnost ispod ± 2,5 % po mjernom postupku (koje provodi upravitelj ili dobavljač).

Razina 2

Količina [t] suhog CaCO3 upotrijebljena u izvještajnom razdoblju, koja se određuje vaganjem uz maksimalnu dopuštenu nesigurnost ispod ± 1,0 % po mjernom postupku (koje provodi upravitelj ili dobavljač).

(b) Emisijski faktor

Razina 1

Stehiometrijski omjeri CaCO3, kako je prikazano u tablici 1.

(c) Konverzijski faktor

Razina 1

Konverzijski faktor: 1,0.

2.2. Mjerenje emisija CO2

Primjenjuju se smjernice za mjerenje emisija CO2 iz Priloga I.

Page 88: 1. -Odluka Komisije od 29.01.2004-156 o pra.enju emisklima.mzopu.hr/UserDocsImages/Odluka_Komisije_29012004...pogrešna prikazivanja, moraju biti nepristrani s obzirom na izbor i način

32004D0156: Prijevod: Ivana Mikić

88

3. ODREĐIVANJE EMISIJA STAKLENIČKIH PLINOVA RAZLIČITIH OD CO2

Posebne smjernice za određivanje emisija stakleničkih plinova različitih od CO2 mogu se razraditi u kasnijoj fazi, u skladu s odgovarajućim odredbama Direktive.

Page 89: 1. -Odluka Komisije od 29.01.2004-156 o pra.enju emisklima.mzopu.hr/UserDocsImages/Odluka_Komisije_29012004...pogrešna prikazivanja, moraju biti nepristrani s obzirom na izbor i način

32004D0156: Prijevod: Ivana Mikić

89

PRILOG XI.

Posebne smjernice koje se odnose na djelatnost postrojenja za proizvodnju vlaknine i papira iz Priloga I. Direktive

1. GRANICE I POTPUNOST

Ako se CO2 iz fosilnih goriva odvodi, primjerice, u susjedno postrojenje za taloženje (precipitaciju) kalcijevog karbonata, on se ne uključuje u emisije postrojenja.

Ako se u postrojenju provodi pranje otpadnog plina, a nastale se emisije ne računaju kao emisije iz industrijskih procesa postrojenja, one će se izračunavati u skladu s Prilogom II.

2. ODREĐIVANJE EMISIJA CO2

Procesi u tvornici za proizvodnju vlaknine i papira koji su potencijalni izvori emisija CO2:

- energetski kotlovi, plinske turbine i drugi uređaji s izgaranjem koji proizvode paru ili energiju za tvornicu,

- regeneracijski kotlovi i drugi uređaji u kojima se spaljuju otpadne tekućine iz postupka dobivanja vlaknine,

- spalionice,

- vapnenice i peći za kalciniranje,

- pranje otpadnog plina,

- sušilice na plin ili drugo fosilno gorivo (kao što su infracrvene grijalice).

U Prilogu I. Direktive se ne navode obrada otpadnih voda i odlagališta niti postupci anaerobne obrade otpadnih voda i digestije mulja odnosno odlagališta na kojima se odlaže tvornički otpad. Prema tomu, pripadajuće emisije ne ulaze u opseg Direktive.

2.1. Proračun emisija CO2

2.1.1. Emisije uslijed izgaranja

Emisije uslijed procesa izgaranja u postrojenjima za proizvodnju vlaknine i papira prate se u skladu s Prilogom II.

2.1.2. Emisije iz industrijskih procesa

Emisije nastaju korištenjem karbonata kao dodatnih kemikalija u tvornicama za proizvodnju vlaknine. Iako se gubici natrija i kalcija u regeneracijskom sustavu i u zoni kaustifikacije obično nadoknađuju uporabom nekarbonatnih kemikalija, ponekad se ipak dodaju male količine kalcijevog karbonata (CaCO3) i natrijevog karbonata (Na2CO3), uslijed čega nastaju emisije CO2. Ugljik sadržan u tim kemikalijama je obično fosilnog podrijetla, iako u nekim slučajevima (npr. Na2CO3 na bazi sode nabavljen iz polukemijskih tvornica) može potjecati od biomase.

Page 90: 1. -Odluka Komisije od 29.01.2004-156 o pra.enju emisklima.mzopu.hr/UserDocsImages/Odluka_Komisije_29012004...pogrešna prikazivanja, moraju biti nepristrani s obzirom na izbor i način

32004D0156: Prijevod: Ivana Mikić

90

Pretpostavlja se da se ugljik iz tih kemikalija emitira kao CO2 iz vapnenice ili peći za regeneraciju. Kod određivanja emisija polazi se od pretpostavke da se sav ugljik iz CaCO3 i Na2CO3 koji se koristi u zoni regeneracije i kaustifikacije ispušta u atmosferu.

Dodatni je kalcij potreban kako bi se nadoknadili gubici u zoni kaustifikacije, većinom u obliku kalcijevog karbonata.

Emisije CO2 se izračunavaju na sljedeći način:

emisije CO2 = ∑ {( podaci o djelatnostikarbonat * emisijski faktor * konverzijski faktor)}

gdje su:

(a) Podaci o djelatnosti

Podaci o djelatnostikarbonat označuju količinu CaCO3 i Na2CO3 upotrijebljenu u procesu.

Razina 1

Količine [t] CaCO3 i Na2CO3 upotrijebljene u procesu, koje određuje upravitelj ili dobavljač vaganjem uz maksimalnu dopuštenu nesigurnost ispod ± 2,5 % po mjernom postupku.

Razina 2

Količine [t] CaCO3 i Na2CO3 upotrijebljene u procesu, koje određuje upravitelj ili dobavljač vaganjem uz maksimalnu dopuštenu nesigurnost ispod ± 1,0 % po mjernom postupku.

(b) Emisijski faktor

Razina 1

Karbonati

Za karbonate koji ne potječu od biomase primjenjuju se stehiometrijski omjeri [tCO2/tCaCO3] i [tCO2/tNa2Cs], kako je prikazano u tablici 1. Karbonati iz biomase ponderiraju se emisijskim faktorom 0 [t CO2/t karbonat].

TABLICA 1.

Stehiometrijski emisijski faktori Vrsta i podrijetlo karbonata Emisijski faktor [t

CO2/t karbonat]

Dodatni CaCO3 u proizvodnji vlaknine 0,440

Dodatni Na2CO3 u proizvodnji vlaknine 0,415

CaCO3 iz biomase 0,0

Na2CO3 iz biomase 0,0

Ove vrijednosti treba prilagoditi ovisno o sadržaju vlage i minerala jalovine u upotrijebljenim karbonatnim materijalima.

(c) Konverzijski faktor

Page 91: 1. -Odluka Komisije od 29.01.2004-156 o pra.enju emisklima.mzopu.hr/UserDocsImages/Odluka_Komisije_29012004...pogrešna prikazivanja, moraju biti nepristrani s obzirom na izbor i način

32004D0156: Prijevod: Ivana Mikić

91

Razina 1

Konverzijski faktor: 1,0

2.2. Mjerenje emisija CO2

Primjenjuju se smjernice za mjerenje emisija CO2 iz Priloga I.

3. ODREĐIVANJE EMISIJA STAKLENIČKIH PLINOVA RAZLIČITIH OD CO2

Posebne smjernice za određivanje emisija stakleničkih plinova različitih od CO2 mogu se razraditi u kasnijoj fazi, u skladu s odgovarajućim odredbama Direktive.